Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj saopštio je danas, povodom Svetskog dana slobode medija, da „ogromni rezovi u finansiranju, uz sve izraženiju političku represiju i nasilje prema novinarima, dovode medijski sektor u duboku krizu“ i da je nezavisno novinarstvo izloženo prijetnjama bez presedana. 
 
Kako se u saopštenju navodi, „borbe koje vode Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kao i pritisak na mnoge druge medije širom svijeta, ističu ogromne rizike sa kojima se slobodni i nezavisni mediji suočavaju u 2025. godini“.
- Dok se mediji od javnog interesa bore za opstanak, autoritarni režimi i akteri dezinformacija brzo se kreću da popune prazninu, iskrivljujući činjenice i manipulišući javnim mnjenjem. Sve smo više zabrinuti zbog rastućih prijetnji novinarima i drugim medijskim profesionalcima, uključujući onlajn i oflajn zastrašivanje i napade, proizvoljno pritvaranje, pravni progon i transnacionalnu represiju, sve sa ciljem da se ućutka njihov rad- naveo je Borelj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Borelj: Nezavisno novinarstvo izloženo prijetnjama bez presedana

Evropska unija “najoštrije osuđuje teroristički napad” počinjen u petak na vodovodnom kanalu Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku na sjeveru Kosova- navodi u saopštenju odlazeći šef diplomatije EU Žozep Borelj.
- To je grozan čin sabotaže na kritičnoj civilnoj infrastrukturi Kosova, koja obezbjeđuje vodu za piće za značajan dio stanovništva Kosova i vitalna je komponenta kosovskog energetskog sistema - navodi Borelj.
On je izrazio solidarnost sa svima širom Kosova koji su pogođeni napadom i dodao da je to popodne prenio i premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju.
- Krivična radnja počinjena u Zubinom Potoku mora biti istražena, a njeni počinioci privedeni pravdi. U tom pogledu, EU poziva sve zainteresovane strane da u potpunosti sarađuju sa kosovskim vlastima i nastaviće da pomno prati razvoj događaja - naveo je Borelj i dodao da je EU ponudila podršku kosovskim vlastima i da nastavlja da koordinira naredne korake sa relevantnim partnerima, među kojima je i KFOR.

Borelj: EU najoštrije osuđuje teroristički napad na sjeveru Kosova

Odlazeći visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj rekao je danas da napušta Brisel "s ogromnom frustracijom", jer nije uspio da zaustavi, kako je naveo, "masakr koji Izrael sprovodi nad Palestincima u Gazi".
- Odlazim iz Brisela s ogromnom, divovskom frustracijom, jer nismo bili sposobni da zaustavimo taj masakr - rekao je Borelj u razgovoru za španski nacionalni radio RNE, što je njegov posljednji intervjuu u ulozi šefa diplomatije Evropske unije.
Borelj, koji je prije nekoliko dana u Jordanu razgovarao s predstavnicima UN koji su zaduženi za humanitarnu pomoć kojima Izrael ne dopušta da dostave pomoć u Pojas Gaze, rekao je da je tada čuo "okrutne stvari", prenio je RTVE.
- Rekli su mi okrutne stvari. Na sjeveru Gaze je 250.000 ljudi koje smo prestali da pomažemo jer ne možemo da uđemo. Nivo bezbjednosti je tamo ispod nule. I šta će se dogoditi? Ti ljudi će umrijeti - rekao je Borelj.
Upozorio je da će Palestinci tamo umrijeti od gladi, bolesti i napuštenosti.
- Jedino što može da se napravi je da se izvrši pritisak na Izrael da dopusti ulazak humanitarne pomoći. Ali to se ne događa - rekao je Borelj.

Borelj: Odlazim iz Brisela sa divovskom frustracijom jer nismo bili sposobni da zaustavimo masakr u Gazi

Izrael nema izgovor za odbijanje primirja u Libanu o kojem su pregovarale SAD i Francuska, izjavio je visoki predstavnik Evrope unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
- Nadajmo se da će danas Vlada (Benjamina) Netanjahua odobriti sporazum o prekidu vatre koji su predložile SAD i Francuska - rekao je Borelj na marginama sastanka Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (G7) u blizini Rima.
Borelj je dodao da „nema više izgovora, nema više dodatnih zahtjeva“.
- Zaustavite ove borbe, prestanite da ubijate ljude i počnimo da razmišljamo o miru - rekao je on.
Izraelski bezbjednosni kabinet trebalo bi danas da donese odluku o prekidu vatre u ratu protiv libanskog pokreta Hezbolaha, dok su američke vlasti saopštile da su strane blizu postizanja dogovora.
- Izvršimo pritisak na Izrael da danas odobri prijedlog o prekidu vatre -rekao je Borelj, izražavajući zabrinutost jer je „čuo izjave ekstremističkih ministara u izraelskoj Vladi koji žele da nastave bombardovanje“.
Visoki predstavnik EU je dodao da je prekid vatre „apsolutno neophodan ako se želi povratak nekoliko stotina hiljada raseljenih ljudi“.
Borelj je izrazio žaljenje što je „cio južni Liban uništen“.
Kao podrška palestinskom Hamasu u Pojasu Gaze, libanski proiranski pokret Hezbolah je 8. oktobra 2023. otvorio front protiv Izraela, svakodnevno gađajući izraelsku teritoriju iz južnog Libana.
Ta neprijateljstva su se 23. septembra ove godine pretvorila u otvoreni rat sa intenzivnim izraelskim napadima, navodno samo protiv uporišta libanskog pokreta, ali ipak sa mnogo civinih žrtava.

Borelj: Izrael nema izgovor za odbijanje primirja u Libanu

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je danas, tokom posjete Bejrutu, da se izvrši pritisak i na izraelsku vladu i libanski Hezbolah da prihvate američki predlog o prekidu vatre. 
 
Borelj je, na konferenciji za novinare u Bejrutu, takođe pozvao i libanske lidere da izaberu predsjednika kako bi okončali dvogodišnji vakuum kad je riječ o vlasti u toj zemlji, prenosi Rojters. 
 
On je obećao 200 miliona eura za podršku libanskim oružanim snagama. 
 
Izrael je 1. oktobra pokrenuo, prema navodima izraelskih odbrambenih snaga, ograničenu i ciljanu kopnenu operaciju u južnom Libanu protiv Hezbolaha.

Borelj: Izvršiti pritisak na Izrael i Hezbolah da prihvate predlog SAD

Vlade zemalja članica Evropske unije (EU) ne mogu da biraju da li će izvršiti naloge za hapšenje koje je izdao Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu - kazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj. 
 
MKS je u četvrtak izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamas Ibrahima el Masrija, zbog ratnih zločina u Pojasu Gaze i tokom napada u oktobru 2023. koji je izazvao izraelsku ofanzivu na palestinsku teritoriju. 
 
- Države koje su potpisale Rimsku konvenciju dužne su da sprovode odluku suda. Nije opciono - rekao je Borelj za Rojters tokom posjete Kipru, gdje je obišao radionice izraelskih i palestinskih mirovnih aktivista. 
 
Borelj je, kako prenosi Tanjug, dodao da takve iste obaveze imaju i zemlje koje su na putu pridruživanja EU. 
 
Sve zemlje članice EU su potpisnice osnivanja MKS-a, nazvanog Rimski statut, ali je nekoliko država kazalo da će ispuniti svoje obaveze po statutu ako je potrebno, dok je mađarski premijer Viktor Orban pozvao Netanjahua da posjeti tu državu. 
 
- Bilo bi veoma smiješno da oni koji su na putu pridruživanja imaju obavezu, koju sadašnje članice ne ispunjavaju - rekao Borelj. 
 
Komentarišući to što su Sjedinjene Američke Države odbacile odluku MKS-a i saopštenje Izraela u kome se navodi da je raspisivanje potjernica antisemtiski potez, Borelj je rekao da "svaki put kada se neko ne složi sa politikom izraelske vlade - optužen je za antisemitizam". 
 
- Imam pravo da kritikujem odluke izraelske vlade, bilo da je to gospodin Netanjahu ili neko drugi, a da nijesam optužen za antisemitizam. To nije prihvatljivo. To je dovoljno - rekao je Borelj, kojem ovog mjeseca ističe mandat šefa spoljne politike EU. 
 
U izraelskoj 13-mjesečnoj vojnoj kampanji u Gazi ubijeno je, prema palestinskim zvaničnicima, više od 44 hiljade Palestinaca, dok je raseljeno skoro svo stanovništvo te enklave. 
 
Izrael je započeo ofanzivu nakon napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine kada je, prema izraelskih izvorima, ubijeno 1,2 hiljade ljudi, dok je više od 250 osoba uzeto za taoce. 
 
U svojoj odluci, sudije MKS-a su navele da je bilo razumnih osnova da se vjeruje da su Netanjahu i Galant odgovorni za djela koja uključujuju ubistva, progon i izazivanje gladi. 
 
Nalog za Masrijem, za koga Izrael tvrdi da je ubijen, raspisan je zbog optužbe za masovna ubistva tokom napada Hamasa u oktobru 2023. godine na jug Izraela.

Borelj: Članice EU moraju da postupaju po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu Evropske unije (EU) - izjavio je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na 1.000. dan ruske invazije na Ukrajinu.
To je rekao nakon sastanka ministara odbrane EU održanog u Briselu, dodajući da je ruska nuklearna prijetnja neodgovorna.
- To nije prvi put da Rusi prijete nuklearnim zaoštravanjem, što je potpuno neodgovorno - istakao je Borelj.
Visoki predstavnik EU je prije sastanka kazao da bi Evropljani trebalo da slijede primjer SAD i da dozvole napade na teritoriju Rusije raketama dugog dometa, koje šalju ukrajinskim snagama.
- Nadam se da će sve države članice slijediti američku odluku. Uvjeren sam da će Evropljani slijediti primer SAD i odobriti Ukrajincima da koriste to oružje za borbu protiv Rusa unutar ruske teritorije - rekao je Borelj, koji je predsjedavao sastankom, njegovim posljednjim na kraju mandata na čelu evropske diplomatije.
Francuska je Ukrajincima isporučila rakete zemlja-vazduh srednjeg dometa Skalp, ne isključujući mogućnost da budu korišćene na ruskom tlu. Francuska, međutim, nikada nije potvrdila da li su takvi napadi već bili izvedeni, niti koliki je broj projektila dostavljenih Kijevu.
Berlin je, s druge strane, do sada odbijao da Kijevu isporuči rakete njemačke proizvodnje Taurus, dometa od 500 kilometara, iz straha od zaoštravanja sukoba sa Rusijom.
- Ništa se nije promijenilo u stavu Njemačke - rekao je danas ministar odbrane Boris Pistorijus po dolasku u Brisel.
Borelja, koji odlazi sa funkcije u decembru, će zamijeniti bivša premijerka Estonije Kaja Kalas.

Borelj: Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu EU

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izrazio je nadu da će se članice EU saglasiti da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije, prenosi Rojters.&nbsp;
- Ukrajina treba da bude u mogućnosti da koristi oružje koje smo joj dali, ne samo da zaustavi strijele, već i da pogodi strijelce - rekao je Borelj, prenosi Gardijan.&nbsp;
I dalje, kaže, vjeruje da je to ono što mora da se uradi.
- Siguran sam da ćemo još jednom razgovarati. Nadam se da će se zemlje članice saglasiti oko toga - dodao je Borelj.

Borelj: Članice EU da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije

Visoki predstavnik EU Žozep Borelj je ocijenio da će izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD imati "mnoge društvene, političke i geopolitičke posljedice koje će obilježiti razvoj svijeta i za naše unuke".
Borelj, koji odlazi s položaja čelnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, je u Evropskom parlamentu napomenuo da dolazak Trampa na čelo SAD „nije kraj svijeta, već početak jednog novog, drugačijeg svijeta“.
- Moramo se pripremiti za ono što može uslijediti - predočio je on, rekavši da se to mora učiniti „razložno, pažljivo i bez davanja utiska da smo paralisani kao jelen u noći pred automobilskim farovima“.
Borelj je istakao da partneri u EU moraju pokazati da nisu ni zastrašeni, ni podijeljeni, ali je dodao da „stvarnost pokazuje da to svakako jesu“ pošto kako je dodao Trampova pobjeda „nije dočekana isto u svim prijestonicama Unije“.
To će, po njegovim riječima, imati posljedice po odnose EU i SAD i najava američkih carina od 10 odsto na evropski uvoz će, kako je podvukao, bez sumnje ugroziti konkurentnost EU, dok će još mnogo veće dažbine na kineske proizvode kinesku robu onda preusmjeriti na Evropu.
Borelj je posebno istakao da Evropa mora finansijski i industrijski nadomijestiti najavljeno američko smanjivanje vojne i ekonomske podrške Kijevu.
Visoki predstavnik EU, koji je proteklih dana bio u posjeti Ukrajinu, je predočio da tamo „vojna situacija nije laka, velike su žrtve na obije strane“.
- Moramo izbjeći diplomatsko rješenje sukoba koje bi gurnulo u stranu Ukrajinu i uklonilo i nas. Sporazum između Trampovih Sjedinjenih Američkih država i Putinove Rusije, mimo Ukrajine i Evropske unije, s ciljem da se obustavi rat i odlože za kasnije politički razgovori, jeste ono što Ukrajina odbacuje, a i EU to mora odbiti - naveo je Borelj.
Čelnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU se takođe osvrnuo na rat u Gazi i rekao da će dolaskom Trampa u Bijelu kuću „sigurno biti više razumijevanja za ekspanzionističke težnje (izraelskog premijera Benjamina) Netanjahua, a manje sigurnosti za Palestince“.
I, kako je zaključio, „kad je riječ o Kini, vidjećemo za početak više trgovinskih problema, a svakako i ratoborniji stav kad su u pitanju krupna tehnološka i ekonomsko-trgovinska pitanja“.
 
&nbsp;

Borelj: Izbor Trampa će imati mnoge geopolitičke posljedice

Njemačka je odbila prijedlog visokog predstavnika Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Džozefa Borelja da EU, zbog ratova u Gazi i Libanu, prekine politički dijalog s Izraelom. 
 
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas da su uvijek za to da kanali dijaloga ostanu otvoreni, dodajući da se to odnosi i na Izrael, prenosi dpa. 
 
- Prekid dijaloga s Izraelom ne koristi ni ljudima koji pate u Pojasu Gaze, ni Hamasovim taocima, a isto tako ni ljudima u Izraelu koji su spremni na dijalog - navodi se u saopštenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. 
 
Iz Berlina je poručeno da Savjet o pridruživanju EU -Izrael stvara “prikladni okvir” da se s izraelskom vladom razgovara o pridržavanju načela humanitarnog međunarodnog prava. 
 
Borelj je predložio da države članice EU obustave politički dijalog s Izraelom zbog rata te države u Pojasu Gaze. 
 
Inicijativa, koja je predstavljena na sastanku ambasadora EU u srijedu, biće razmatrana na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak u Briselu.

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

Urbanističko-građevinski inspektor, koji je zapečatio gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, konstatovao je manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti - kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Iz tog Vladinog resora su Vijestima rekli da vjeruju da će gradilište veoma brzo biti u punoj funkciji, imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka.
Vijesti su jutros pitale koji je to "najkraći mogući rok" koji je postupajući inspektor Novak Lakušić u zapisniku ostavio podgoričkom Vodovodu i kanalizaciji za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja "rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda".
Odgovarajući na pitanje da li je Lakušić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, šta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića su kazali da građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata, u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje zaštita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata.
- Tako je i u slučaju postrojenja u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, izašla na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradilište veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji - poručili su iz tog resora.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio "posebno oštar" u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužilaštvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandra Nišavića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu "protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola".
Mještani Zete i rukovodstvo Opštine Zeta danima su protestovali zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oni su prethodnih dana blokirali saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

Događaji koji su planirani za dan parlamentarnih izbora 2016. nijesu tada doživjeli punu realizaciju u formi klasičnog prevrata i terorizma. Ta faza, odnosno militantna komponenta te faze, spriječena je, ali je proces nastavio da teče i završen je pobjedom litijaške kontrarevolucije 2020.
Podsjećanja radi, za one koji su zaboravili ili žele da zaborave, plan je uključivao nasilnu promjenu vlasti, likvidaciju tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i uspostavljanje marionetske, prorusko-velikosrpske vlade koja bi zaustavila integraciju Crne Gore u NATO.
Imajući rezervnu varijantu, po onoj staroj da se u ozbiljnim operacijama koriste vagabundi i avanturisti, poput galerije likova poznatih crnogorskoj javnosti, računalo se da će, ako uspiju – dobro je, a ako ne uspiju – jednostavno biti odbačeni.
Međutim, njihova noseća podloga bila je dugotrajna i sistemska kampanja relativizacije i negiranja. Tu su kampanju bespogovorno nosili tada slavljeni nezavisni mediji i prvaci civilnog sektora. Riječju, zapadnim novcem finansirana je antizapadna ujdurma. Uz institucionalnu i logističku podršku crkve Srbije i uz političko pokroviteljstvo Demokratskog fronta, proces destabilizacije nastavljen je obrascima koji se označavaju hibridnima, iako suptilnost nije jača strana ruskim prijateljima.
U političkom smislu, očigledno, nije došlo do rasvjetljavanja tog procesa, u pravosudnom traljavo. Konsekventno, vinovnici, arhitekte, duhovni pokrovitelji i sponzori projekta koji lako može nositi radni naziv „Ukinuti Crnu Goru“ nijesu procesuirani. Naprotiv, danas su na ključnim državnim pozicijama, dok oni koji su nosili kampanju relativizacije izigravaju moralne vertikale i pripremaju se za nove, slične poduhvate.
Jedino za crnogorske pravosudne organe i partije na vlasti dva agenta GRU-a, kodnih imena Šišmakov i Popov, nijesu teroristi. Svuda drugo, uključujući Češku i Poljsku, oni su kao takvi jasno označeni.
Dodatni razlog za sumnju predstavlja ostavka predsjednice vijeća Apelacionog suda, koja ozbiljno narušava kredibilitet postupka. Pravo da sumnja ima onaj dio javnosti koji je i dalje dovoljno zreo i znaven da shvati da ovo nije običan krivično-pravni proces, već postupak čije političke posljedice mogu trajno obilježiti društvo.
Taj događaj, ta sudbina onih koji su ga planirali i sprovodili, paradigma je svega što se u Crnoj Gori dešavalo i onoga što će se dešavati.Istovremeno, taj događaj razobličava civilizacijski okvir, onako kako je to objašnjavao Samuel Huntington, sukob koji se odvija u Crnoj Gori. Zbog toga niko nema pravo da taj događaj ostavi nerazjašnjenim. Čak i u slučaju da presuda bude onakva kakvu su priželjkivali Aleksandar Vučić i njegovi politički saveznici Andrija Mandić i Milan Knežević, istina će, prije ili kasnije, ostati.
Iz takve pozicije, prije svega opozicija ima obavezu da ovu temu pokuša aktuelizovati, da traži odgovore, problematizuje i uporno postavlja pitanja – ne samo o ulozi Ruske Federacije, već i o aspektu koji je u cijeloj priči sistematski zapostavljen, a to je uloga zvaničnog Beograda i bezbjednosnih službi pod njegovom kontrolom.

Presuda Crnoj Gori

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će uvesti nove carine svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom, čime je eskalirao kampanju pritiska protiv komunističke vlasti tog ostrva, koje je dugogodišnji neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tramp nije precizirao carinske stope, niti je izdvojio zemlje čiji bi proizvodi mogli da se suoče sa američkim carinama, javlja Rojters.
Kubanska Vlada je ubrzo nakon njegove najave upozorila da naredba prijeti da parališe proizvodnju električne energije, poljoprivrednu proizvodnju, vodosnabdevanje i zdravstvene usluge, na ostrvu koje već osjeća posljedice teške ekonomske krize, prenosi Tanjug.&nbsp;
- Koji je cilj? Genocid nad kubanskim narodom. Sve sfere života će biti ugušene od američke vlade - navela je kubanska Vlada u saopštenju koje je pročitano u večernjim vijestima na kubanskim televizijama.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel rekao je ranije da Vašington nema moralni autoritet da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da Vlada tog ostrva postigne sporazum sa SAD.

Tramp zaprijetio carinama svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom

Sa nadzornih kamera na na kontrolno naplatnom punktu su izuzeti video snimci osoba koje su u Nacionalnom parku Lovćen srušili ogradu vozeći kvadove. Na osnovu tih snimaka će policija preduzeti istražnje radnje - saopštila je direktorica Nacionalnog parka Lovćen Kata Varagić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nakon što su iz Nacionalnih parkova objavili fotografije uništene zaštitne ograde u NP Lovćen ponovo je u fokusu pitanje kontrole i bezbjednosti unutar zaštićenih zona. Iako je vožnja quadovima van puteva strogo zabranjena ovaj slučaj pokazuje da fizičke barijere nijesu dovoljne da zaustave nepropisno kretanje kroz park.
Dežurni nadzornik zadužen za reon Ivanovih korita, kaže Varagić, je prilikom redovnog obilaska terena uočio da se na tom mjestu desila nelegalna aktivnost koja, kako podsjeća, podrazumijeva vožnju quada i rušenje ograde na tom prostoru.
- Kada god uočimo neku nelegalnu aktivnost naši nadzornici sačine službenu zabilješku u kojoj detaljno opišu zatečeno stanje i naprave fotografije sa lica mjesta. Tako je bilo i ovoga puta - rekla je Varagić.
Podsjeća da na licu mjesta nijesu zatečeni počinioci koji su devastirali infrastrukturu NP Lovćen pa se šef službe zaštite tog parka obratio cetinjskoj policiji, zatim su i samu prijavu proslijedili zvanično Nacionalni parkovi Crne Gore.
- Da bismo upotpunili prijavu izuzeli smo fotografije i video snimke sa kontrolno-naplatnih punktova koje potvrđuju ulazak quad vozila u zaštićeno područje. Na osnovu toga policija će preduzeti i izvršiti istražne radnje - zaključila je Varagić.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Tag: zozep-borelj