Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

Bez obzira na različite političke stavove, smatram da politika proglašavanja persona non grata naših političara i građana u okviru regiona nije put saradnje i dijaloga - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon sastanka lidera Brdo - Brioni procesa u Albaniji.
On je kazao da je ovu važnu poruku podijelio i tokom sastanka, dodajući da je imao "određene teške trenutke".
- Znate da se ne slažem sa predsjednikom Skupštine oko brojnih stvari, ali sam pozvao predsjednika Republike Hrvatske da da i svoj doprinos da se proglašavanje persona non grata od te države, i kad je u pitanju predsjednik Skupštine i potpredsjednik Vlade i lider jedne parlamentarne stranke, na neki način ukine. Mislim da je to bila važna poruka sa moje strane - kazao je Milatović.
Smatra da je na njemu bilo to da kaže, te dodaje da "instrumenti" za ukidanje takve odluke nijesu kod Zorana Milanovića, već kod Vlade Hrvatske.
- Ali mislim da je kod njega riječ. Ovdje se ne radi o tome da su neki naši političari proglašeni u Hrvatskoj personama non grata. Imate situaciju da je predsjednica Slovenije persona non grata u Republici Srpskoj, da je Milorad Dodik persona non grata u Sloveniji. Mislim da ta politika ne doprinosi dijalogu i na meni je to bilo danas da kažem - naveo je Milatović.
Volio bi, kako dodaje, da su svi razumjeli tu poruku.
- Crna Gora je turistička zemlja. Mi se graničimo sa zemljama Brdo - Brioni procesa. Upućeni smo na region i možda je na nama najveći teret da u svakom trenutku, i kad je teško, budemo konstruktivniji u odnosu na ostale. I to je politika za koju smatram da je ispravna za Crnu Goru - poručio je Milatović.
Crna Gora je, kako je rekao, posvećena regionalnoj saradnji i svaki njegov nastup kao predsjednika Crne Gore je da šalje poruke o našoj državi kao dobrom susjedu.
On je dodao da je to posebno nakon današnjeg teškog sastanka na određene trenutke, bila dobra poruka.
- Mi ne možemo da govorimo u ime drugih. Važno je da uvijek budem konstruktivni i promoter dodatno snažnije regionalne saradnje - istakao je Milatović.
Razgovorali su o konkretnim načinima kako bi proces Brdo - Brioni učinili dodatno efikasnijim.
- Predložio sam da narednog puta pozovemo članove naših vlada, posebno ministre zadužene za infrastrukturu i trgovinu, kako bismo dodatno i praktično razgovarali o nekim ključnim zajedničkim projektima koji nas spajaju, o kojima nema dileme iz bilo koje perspektive - rekao je Milatović.
Predložio je, kako dodaje, da i mi kao region preuzmemo inicijative u kontekstu rješavanja određenih biletaralnih i regionalnih sporova.
- Na način što bismo imali jedno tijelo poput savjeta, koje bi mi napravili kao region, a koje bi se u savjetodavnom smislu bavilo rješavanjem određenih bilateralnih sporova u regiji. Mislim da bi na taj način pokazali političku i demokratsku zrelost naše regije - ocijenio je Milatović.
Zaključuje da je sastanak bio težak u određenim momentima, ali su usvojili rezoluciju i misli da je to važna poruka.
<h2>Spomenik</h2>
Milatović je kazao da je na marginama samita razgovarao sa predsjednikom Albanije Bajramom Begajem o važnoj temi za Crnu Goru.
- Naredne godine se obilježava 110 godina od pogibije skoro 400 dobrovoljaca koji su dolazili brodom iz Amerike kako bi se borili za slobodu Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. Mislim da bismo naredne godine u blizini luke Medova trebalo da napravimo simbolično jedno spomen-obilježje, jednu ploču, kako bismo se odužili tim ljudima koji su dali svoje živote za Crnu Goru - rekao je Milatović.
Misli da je ova inicijativa dobro prihvaćena u Albaniji, odnosno kod domaćina, te da očekuje da se intenzivira priča kako bi se uoči obilježavanja 110 godina od pogibije ovih ljudi uradila jedna dobra stvar.
J. B.

Milatović: Politika proglašavanja persona non grata u regionu nije put saradnje, to ne doprinosi dijalogu

Vrijeme u kojem danas živimo nije zabilježeno, depresivno je i nije dobro, upozorio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u Njujorku, na prijemu za Hrvate koji žive i rade u tom gradu, ali i drugim gradovima na istočnoj obali SAD-a.
- Ljudi koji su na čelnim pozicijama, posebno u Evropi, rade jako loš posao i generalno nisu dorasli tom zadatku. Neke stvari su nerješive, a način na koji se rješavaju dovode do daljeg antagonizma i moguće do rata - poručio je.
Upoređujući doba hladnog rata i sadašnje stanje u svijetu, podsjetio je kako je u doba hladnog rata bilo izuzetno teško i trebalo je jako puno koncentracije da različiti ljudi sjednu i razgovaraju o važnim stvarima.
- Posljednjih dvadeset godina je sve razbijeno, sigurnosna arhitektura svijeta, posebno zapadnog svijeta i sjeverne hemisfere, više ne postoji - rekao je Milanović i ponovio kako danas „se živi u teškim vremenima“ i zbog toga „Hrvati moraju gledati sebe, svoj posao i svoje interese“.
Govoreći o stanju u EU i ulozi Hrvatske u njoj, on je naglasio:
- Nažalost, stvari baš i ne funkcionišu onako kako je trebalo. Tu ne mislim na privremene i povremene plasmane novca koji dolaze u Hrvatsku za, uglavnom, neproduktivne projekte i stvari koje Hrvatsku neće učiniti tehnološkom silom i neće učiniti bogatijom državom. Ali, bolje da i toga ima jer kada stane imaćemo nove ozbiljne izazove. Hrvatska danas mora biti lojalna savezima u kojima je članica i mora poštivati obveze koje je preuzela, ali isto tako nikada ne smije dopustiti da je uvuku u kombinacije i avanture koje nije krojila jer to nije solidarnost. To od nas niko ne može tražiti i neće dobiti, što se mene tiče - dodao je.&nbsp;
Govorio je i o ratu u Gazi.
- Mi se možemo zalagati za priznanje Palestine. Kažu da to neće puno promijeniti. Pa i neće, ali neke stvari treba riješiti da bi se moglo ići dalje. Svijet neće biti bolji i ljepši, uvijek će biti bremenit krizama, defektima, nedostacima i tome se moramo prilagoditi - zaključio je .
Govor predsjednika Milanovića na Generalnoj skupštini UN-a predviđen je za srijedu.

Milanović: Ljudi koji su na čelnim pozicijama u Evropi rade jako loš posao i nedorasli su tom zadatku

Danas protivnici na sportskom terenu, ali prijatelji i saveznici kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju - naveo je na mreži Iks (X) predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji boravi u Hrvatskoj gdje fudbalska reprezentacija Crne Gore gostuje večeras u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
- Uz dijalog, zajedničke vrijednost i prijateljstvo gradimo region mira, stabilnosti i napretka, jer u timu Evropa svi su pobjednici - naveo je Milatović uz objavu fotografija sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem na Maksimiru gdje se igra meč.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1965133884775170175%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Milatović: Danas protivnici na sportskom terenu, ali i prijatelji kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je pozvao Vladu da u Saboru pokrene proceduru za priznavanje Palestine.
- Hrvatska treba da prizna Palestinu kao korak ka zaustavljanju rata i humanitarne katastrofe u Gazi. Priznavanje prava palestinskog naroda na sopstvenu državu jedini je način za uspostavljanje trajnog mira na Bliskom istoku - izjavio je Milanović tokom sastanka sa ministarkom vanjskih poslova Palestine, Varsen Aghabekian, koja boravi u zvaničnoj posjeti Hrvatskoj.
Milanović je najavio da će se, u okviru svojih ustavnih ovlašćenja, čvrsto zalagati za što brže priznavanje Palestine.
On je takođe najoštrije osudio napade izraelske vojske na civile u Gazi i najavljenu vojnu akciju zauzimanja i okupacije tog područja, ističući da se takvi postupci „ničim ne mogu opravdati“.
Kako se navoddi u saopštenju kabineta predsjednika Hrvatske, kao „sukreator spoljne politike“ prema Ustavu, MIlanović je palestinskoj ministarki prenio svoj stav da je jedino pravedno rešenje konflikta u Gazi priznavanje postojanja dvije države – Izraela i Palestine.
Međutim, stavovi predsjednika države i Vlade po pitanju priznavanja Palestine nijesu u potpunosti usklađeni.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je u razgovoru sa palestinskom ministarkom naglasio da Vlada ostaje dosljedna dvodržavnom rješenju kao jedinom putu ka trajnom miru i sigurnosti, u kojem bi Izrael i Palestina živjeli jedan pored drugog.
Istovremeno, Plenković je istakao da Vlada podržava politički proces u okviru Evropske unije i međunarodne zajednice koji vodi ka tom cilju.

Milanović pozvao hrvatsku Vladu da pokrene proceduru za priznanje Palestine

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović susreo se na Braču sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji ljetuje na tom hrvatskom ostrvu, potvrđeno je Večernjem listu iz Kancelarije predsjednika.
Iako predsjednik Milanović nema izvršne vlastii, njegov zadatak je da razgovara s najvišim zvaničnicima drugih država, objasnio je glasnogovornik Nikola Jelić.
Jelić je napomenuo da su Hrvatska i Mađarska susjedne i prijateljske države, povezane dugom istorijom, a politički odnosi između njih se kontinuirano održavaju i razvijaju uprkos nekim otvorenim pitanjima.
Tokom susreta, Milanović i Orban razmijenili su mišljenja o aktuelnim globalnim temama, uključujući rat u Ukrajini, pomoć toj zemlji i sankcije Rusiji.
Iako se Orban ranije povremeno neformalno sastajao sa Milanovićem i premijerom Plenkovićem, ovaj susret se dogodio u dramatičnom trenutku za Evropsku uniju.
Razlog je diplomatski pokušaj okončanja rata u Ukrajini i eskalacija krize u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Mađarska se spominjala kao mogući domaćin mirovnih pregovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, ali Putin je, prema dostupnim informacijama, odbio da se direktno susretne sa Zelenskim.
Orban je, iako blizak sa bivšim američkim predsjednikom Trumpom, skeptičan prema njegovim pokušajima da okonča sukob u Ukrajini.
Istovremeno, Orban insistira na blokadi ukrajinskog puta ka Evropskoj uniji.
I Milanović je skeptičan prema članstvu Ukrajine u EU, a obojica su uglavnom saglasni u pogledu karaktera rata, pomoći Ukrajini i sankcija Rusiji.
Njihovi stavovi izazivaju kritike u Ukrajini i u Banskim dvorima, ali nailaze na odobravanje u Moskvi.
Orban smatra da samo direktni pregovori između Trampa i Putina mogu okončati rat u Ukrajini.
Mađarska, po pitanju politike prema Ukrajini i Rusiji, ostaje relativno usamljena u EU.
Milanovića i Orbana povezuje i bliskost sa bivšim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji je smijenjen nakon što je zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Zbog Dodikovih poteza, vlasti Republike Srpske usvojile su zakone koji ograničavaju rad državnih institucija na teritoriji entiteta.
Dodikova politika secesije prijeti stabilnosti BiH, uz otvorenu podršku Srbije i Rusije.
U ovom kontekstu, uloga Hrvatske i Mađarske u očuvanju stabilnosti i teritorijalnog integriteta regiona posebno je važna.

Milanović i Orban razgovarali o diplomatskom pokušaju okončanja rata u Ukrajini i eskalaciji krize u BiH i Srbiji

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je još prije dva mjeseca naredio zabranu vojne saradnje između Hrvatske i Izraela.
Za ovo se tek danas saznalo, a informaciju je objavila televizijska kuća RTL. Ove dvije države već dva mjeseca ne mogu vojno sarađivati, a Milanović je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o ovoj naredbi obavijestio 23. maja na Vijeću za odbranu Hrvatske.
Iz Ministarstva odbrane Hrvatske tvrde da nikada i nisu imali tu saradnju, ali RTL je iz drugih izvora saznao da su shodno Milanovićevoj naredbi otkazani sastanci o razmjeni iskustva s Izraelom.
Predsjednik ove susjedne države za razliku od ostatka državnog vrha otvoreno kritikuje izraelski rat u Pojasu Gaze, te smatra da Hrvatska treba priznati Palestinu kao državom.
Pa je tako jednom prilikom izjavio da s Izraelom ne treba imati posla i da se u ovoj zemlji vodi, kako je rekao, zločinačka politika.

Milanović još prije dva mjeseca zabranio vojnu saradnju Hrvatske i Izraela

Zbog manjih zdravstvenih problema predsjednik Hrvatske Zoran Milanović odustao je odlaska na večeru kod holandskog kralja, saznaje N1 Zagreb.
Holandski kralj Vilim Aleksandar i kraljica Maksima priredili su sinoć večeru u Kraljevskoj palati za šefove država, učesnike NATO samita, i njihove supružnike.
Kako navode, Milanović je odustao od odlaska, zbog manjih zdravstvenih problema, o čemu su obaviješteni i domaćini.
Milanović će, dodaju, danas učestvovati na sastanku šefova država i vlada zemalja članica NATO.
U delegaciji Hrvatske su i ministri spoljnih poslova i odbrane, Gordan Grlić Radman i Ivan Anušić.
Tema NATO samita u Hagu je podizanje potrošnje za odbranu na pet odsto BDP-a do 2035. godine.

Milanović zbog zdravstvenih problema nije došao na večeru kod holandskog kralja, ali će prisustvovati NATO samitu

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oštro je kritikovao izraelsko rukovodstvo usljed eskalacije sukoba između Izraela i Irana.
U obraćanju medijima pri predstavljanju projekta "Urboglifi - Urboteka: 1.000 Lumiereovih minuta za Orsona Velsa" u Zagrebu napomenuo je na to da se njegov stav o onome što radi Izrael razlikuje od stava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
- Izrael trenutno vodi zločinačka klika i želi svijet uvući u rat - poručio je Milanović, prenose hrvatski mediji.
On je i ranije kritikovao ono što Izrael radi na Bliskom istoku, prvenstveno u Palestini. Pa je tako kazao i to da je Izrael izgubio njegove simpatije.
I u nedavnoj utrci za drugi predsjednički mandat je osuđivao postupke Izraela, te je pozvao na hrvatsko priznanje Palestine kao države, pitajući se da li Hrvatska ima ikakve dugove prema Izraelu.&nbsp;

Milanović: Izrael vodi zločinačka klika i želi svijet uvući u rat

Samo narcisoidna osoba, ili ona koja ničim potvrđena veliča i hvali sebe, ne vidi svoj odraz u ogledalu onakvim kakav zaista i jeste. I sve dok mu neko ne saspe istinu u lice neće ni imati pojma. A, istina zna jako da zaboli.&nbsp;
Nego, čemu sve ovo?
Crna Gora je danas u nekim elementima identična sa susjednom nam Hrvatskom. I, oni kao i mi imaju premijera i predsjednika države koji se, najblaže rečeno, ne vole i koji jedan drugome kažu toliko ružnog da biste češće pomislili da ste na nekoj buvljoj pijaci nego li na visokoj političkoj sceni jedne zemlje Evropske unije.&nbsp;
Bilo je tu raznih epiteta, poput šmrkavaca, jazavaca, hijena i raznih drugih životinja, ali nije, koliko se dalo ispratiti, bilo svinja. A, kada se naučite na takav narativ onda ne birate ni mjesto, ni vrijeme, a ni osobu kojoj ćete reći nešto slično.
Svinje je, makar na nivou simbolizma ili diplomatske packe, hrvatski predsjednik ostavio za nas.
Jednom svinja iz puna korita
pred vratima imućnoga doma,
ka umije, po svinjski lokaše.– Petar Petrović Njegoš
Tokom protekle nedjelje Crnu Goru je posjetio hrvatski predsjednik Zoran Milanović i sastao se sa našim visokim političkim predstavnicima u vidu predsjednika i premijera države, ove naše.&nbsp;
I, bilo je tu svega. No, glavna priča je bila o tome šta je sve Crnoj Gori potrebno da bude nova članica Evropske unije, koja nas čeka raširenih ruku, a mi nikako da pohrlimo u njen zagrljaj jer nama se više dopada ona druga “komšinica” koja je puno ljepša i prpošnija od “stare dame”, i kako tu može da nam pomogne iskusnija i starija “sestra” Hrvatska. A, starija sestra ko svaka sestra voli da zavali i po neki šamar mlađem bratu. I sve je to valjda normalno, jer sestra to radi iz čiste ljubavi i, naravno, u bratovljevu korist.
“Ošamario” je Milanović, diplomatski naravno, našeg predsjednika Milatovića, čim se za to ukazala prva prilika, a uključene kamere su bile savršen tajming za tako nešto, jer ipak on kao iskusniji zna da će se u toj prilici puno bolje snaći od našeg, još uvijek predsjednika-pripravnika.
Savjetovao je Milanović našeg Jakova da nauk i putokaz za svoju politiku nađe u Njegošu i njegovim stihovima, za koje je izgleda hrvatski predsjednik puno veći poznavalac od ovog našeg deklarativnog ljubitelja njegoševske Crne Gore.&nbsp;
Nego, ne bi ođe bilo ništa sporno da mu je savjetovao da se ponaša poput vladike Danila, Vuka Mićunovića ili Vuka Mandušića, ajde nekako bi mu “progledali kroz prste” i da je izabrao popa Mića, ili čak i onu babu, ali nije.
Milanović je savjetovao Milatovića da prouči i izvuče pouke iz Njegoševe pjesme “Orao i svinja”.
Meni na dan tri korita daju,
sve punije jedno od drugoga;
pa cio dan u glib do ušiju,
prevraćam se, na svijet uživam;
ni što mislim, ni glavu razbijam. - Petar Petrović Njegoš
Aluzija koju mu je uputio Milanović je bila jasna svima, pardon, bila je jasna onima koji su znali ovu pjesmu, što izgleda nije slučaj sa našim predsjednikom. Jer, ne znam kako bih drugačije protumačio odustvo bila kakve reakcije na ovu izjavu.&nbsp;
On, izgleda nije skontao da mu Milanović jasno poručuje da mora izabrati, ukoliko želi biti državnik za kojeg se izdaje, hoće li cijeli život provesti u blatu pred punim koritom (koje mu, pogodite ko puni) ili da se poput orla vine u visine i dokaže svoju samostalnost.&nbsp;
Dobro, Milatović se za samostalnost nije ni borio, uvijek mu je nakako bila bliža filozofija “punog korita” i nenadležnosti, ali istorijski moment je bio drugačiji i on je sada tu đe jeste. Slučajno, ali ipak jeste. I, na toj funkciji, koja sobom nosi i veliku odgovornost, mora se reagovati na ove više nego direktne prozivke susjeda nam Milanovića. Ali nije, jer ili nije znao šta mu zbori ili prosto ne umije i ne smije. Što god da je od to dvoje nije dobro za predsjednika jedne države, jer prozivke na njegov račun, pa bile i lične prirode, su prozivke svima nama.
Ali, kako se u životu uvijek mora biti optimista i nadati se najboljem, tako smo se i mi ponadali da će mu, kada ovom prvom nije bastalo, ovaj drugi (premijer) odgovoriti, ako ne direktno kako bi to morao prijemijer-domaćin, a onda makar sa nekom japanskom haiku pjesmicom.&nbsp;
No, mjesta za optimizam nije bilo, kako ono kaže stara poslovica – tresla se gora, rodio se miš.&nbsp;
Od lava ili orla ni traga ni glasa. Možda je Milojko i htio nešto reći u odbranu našeg kolektivnog dostojanstva, znate svi kakva je to “britva” kada hoće, ali je izgleda onaj udarac u čelo na premijerskom satu bio suviše jak i ostavio posljedice mnogo veće nego što je to u početku izgledalo.
Mož se hvalit ka pošteno živiš
pred svinjama, ali ne pred nama,
jerbo naše pleme ponosito
takvoga se gnušava života – Petar Petrović Njegoš
I, nikako da se otmem jednom utisku, ili bolje reći poređenju, sa onim animiranim filmom koji smo kao djeca rado gledali. Sjećate li se one čuvene replike: Đole, zašto si sam sebe udario po glavi, je li Đole?
A, dok nam “Đole” ne odgovori na to pitanje, ostaje nam nada da neće pogrešno pročitati riječ B E N Z I N, misleći da je voda i da nam neće užditi ovo malo što je ostalo od one “spržene zemlje”, koja nam u ovom trenutku zaduženja od pet milijardi, izgleda posve lijepa i zelena.

"Udri", Milanoviću, kad nema muške glave u kuću

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: zoran-milanovic