Predsjednika Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević" Predraga Dragojlovića uhapsila je srpska policija zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je nezakonito stekla više miliona eura, objavio je crnogorski nedjeljnik Monitor.
Njegova beogradska kompanija u stečaju "Bleecker" našla se na meti Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije, zbog sumnje da je učestvovala u spornom sticanju oko 2,8 miliona eura.
U saopštenju od 25. novembra, Tužilaštvo je navelo da je tim povodom uhapšeno sedam osoba, među kojima je osoba sa njegovim inicijalima - P.D.
Sam Dragojlović nije odgovarao na pitanja Radija Slobodna Evropa poslata na mail adresu i broj telefona.
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit da li su upoznati sa slučajem predsjednika Odbora direktora Instituta, koji je u većinskom vlasništvu države.
A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević.
<h2>Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečaj</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu.
- Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva "Lumia" - piše u saopštenju.
Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović.
On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina.
Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore.
U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije".
Iz Tužilaštva nisu zvanično potvrdili RSE-u da su to oni.
Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj.
<h2>Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj Gori</h2>
Pored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi.
Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale.
Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice.
Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije.
Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu.
Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura.
U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića.
<h2>U Odboru direktora od 2021.</h2>
Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države.
Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika.
Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja.
Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice.
Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara.
Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi".
- S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije - istaknuto je u odgovoru.
Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama.
Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića.
Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu.
- Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem - naveo je on.
<h2>Na meti Agencije za sprečavanje korupcije</h2>
Iz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025.
Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura.
Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano.
RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera".
Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura.
Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića.
Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Iz Vlade bez odgovora o hapšenju predsjednika borda direktora Instituta Igalo; Kovačević: Nismo zvanično upoznati sa trenutnim statusom Dragojlovića

Institut "Dr Simo Milošević" Igalo je u prvih dvet mjeseci 2025. godine ostvario neto prihod od 11 miliona, što je skoro etiri miliona više nego 2024. godine. S obzirom na to da u prihod ulaze i sredstva od nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja, po tom osnovu ostvarena je kapitalna dobit nešto preko 3,74 miliona eura, ističe za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
- Prema devetomjesečnom finansijskom iskazu ukupan prihod Instituta Igalo je 14.909.794 eura. Istovremeno, iako smo imali rast broja noćenja, te inflatorne pritiske u nabavci uspjeli smo da ukupne rashode zadržimo na prošlogodišnjem nivou od 8,1 miliona eura. Prema tome, Institut Igalo je prije oporezivanja zvanično imao preko 6,7 miliona dobitak, koji kada se izuzme prihod od prodaje Dječijeg odjeljenja 3,7 miliona i porez na kapitalnu dobit i drugi porezi ukazuje na pozitivan neto rezultat od preko dva miliona eura. S obzirom da smo prošle godine u istom periodu imali negativan poslovni rezultat od oko 300 hiljada €, možemo biti više nego zadovoljni ostvarenim u prvih devet mjeseci ove godine - ocjenjuje Kovačević.
Na tako, kako je kazao Kovačević, značajno povećanje prihoda uticala je, prije svega pravedna cijena koju je Institut konačno dobio od Fonda zdravstva Crne Gore, zahvaljujući Vladi. 
- Takođe i povećanje broja noćenja, te boljem upavljanju cjenovnom politikom za ostale kategorije pacijenata, uz ne manju važnu racionalizaciju poslovanja - ističe Kovačević.
Za prvih devet mjeseci ove godine u Institutu Igalo je boravilo 10.540 korisnika, koji su ostvarili preko 136.000 noćenja što je oko 10.000 noćenja više nego 2024. godine kada je ostvareno oko 126.000 noćenja.
Približava se i vrijeme odmora kada Institut zatvara kapije, ali će ove godine biti moguće izmjena.
- Plan je da na redovnu zimsku pauzu, kada je riječ o medicinskom sektoru, odemo od 27. decembra, dok još uvjek razmišljamo da li ćemo u hotelskom dijelu ostati otvoreni za Novu godinu. Sve zavisi od interesovanja, koje će, smatram, biti uslovljeno prije svega vremenskim prilikama, s obzirom da je planiran veoma atraktivan novogodišnji program u organizaciji našeg grada - kaže Kovačević.
Novu sezonu, s nastavkom realizacije Plana restrukturiranja, Institut će početi u prvoj polovini februara 2026. godine

1250x600

Za devet mjeseci Institut Igalo u plusu dva miliona eura

Dok ne počne rekonstrukcija starog zdanja Instituta dr Simo Milošević, tzv. Prve faze, koje je izgrađeno prije 50 godina, iz menadžmenta kompanije nastoje da taj objekat sa soliterom, „na pjeni od mora“ otvore za ovu sezonu.
- Pripremamo Prvu fazu samo za pružanje usluga smještaja, sa doručkom, da probmao uz izuzetno povoljne cijene da je stavimo makar u funkciju turizma. Razmišljamo i da soliter, sa 100 soba sa kupatilom, stavimo u ponudu za smještaj sezonske radne snage iz cijelog Herceg Novog. Takođe, s obzirom na stanje objekta ponudićemo izuzetno povoljne uslove. Nastojaćemo da sredimo oba zdanja do 1. juna - navodi za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
S obzirom na eksta pristupačne cijene smještaja i atraktivnu lokaciju Instituita ovdje računaju da bi mogli za ovu sezonu imati dobru popunjenost Prve faze za turiste, a solitera za sezonsku radnu snagu. Zapravo sve dok ne počne rekonstrukcija objekata Instituta Igalo prema Planu restrukturitanja.
- Cilj nam je da za našu sezonsku radnu snagu u Prvoj fazi ponudimo smještaj i hranu , ali da preostale sobe po atraktivnoj cijen, s doručkom, ponudimo tržištu. Oko 30 odsto &nbsp;soba je klimatizovano. Biće nam potrebno oko 30 sezonaca u svim sektorima - ističe Kovačević.
Druga faza radi već dva mjeseca, ima solidnu popunjenost za ovo doba godine, odnosno 65 odsto iskorišćenih kreveta.
- To je na nivou očekivanog za ovo doba godine. Oko 80% su crnogorski osiguranici, a 20 odsto su samoplatežni, penzioneri regiona i Crne Gore. Ove godine smo uveli povoljan paket rehabilitacije i za penzionere regiona. Nije se lako vratiti na strano tržište poslije dvogodišnje pauze i problema u kojima se nalazio Institut. Treba ubijediti i ljude iz okruženja, do kojih je kontinuirano stizala loša informacija, da se Institut oporavlja i ima stabilno poslovanje. Lakše je napraviti novi imidž nego izgraditi drugi na lošim pričama. Zadatak nam je da sve što smo do sada uradili nastavimo da se maksimalno zalažemo da bismo se vratili na evropsko tržište - naveo je Kovačević.
Kovačević očekuje da će se, nakon bolje finansijske situacije, uz Plan restruktiranja koji je dobio opštu podršku većinskog i manjinskih akcionara, vraćati i medicinski kadar.
- &nbsp;Sada je medicinsko osoblje plaćeno jednako kao u javnom zdravstvu. Smatarmo, ipak, da je privilegioja raditi u Institutu. S obzirom na to da radimo preko cijele godine i nudimo zaposlenje i ostalom nedosotajućem kadru, vjerujemo da ćemo obezbijediti potrebne radnike. Znamo da neće biti lako, ali nastojaćemo da osiguramo kvalitetno osoblje - poručuje Kovačević.

Prva faza Instituta Igalo i soliter biće u funkciji od 1. juna

Ugovor o kupoprodaji nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja Instituta “Simo Milošević” za potrebe izgradnje osnovne škole u Igalu, potpisan je danas.

Ugovor je, kako je saopšteno iz Instituta, potpisan u kancelariji notarke Aleksandre Krivokapić Kuhar u Herceg Novom.

Ugovor je u ime Instituta potpisao izvršni direktor Zoran Kovačević, a ispred Vlade, direktor Uprave za državnu imovinu, Koča Đurišić.

Institut je, shodno Planu restrukturiranja koji je u februaru usvojila Skupština akcionara i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade na javnom pozivu, prodao za 4,87 miliona eura objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja za potrebe izgradnje osnovne škole u Igalu.

Potpisan ugovor o prodaji Dječijeg odjeljenja za potrebe izgradnje škole

Pacijenti čiju rehabilitaciju finansira Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije u Institutu Igalo jer im je udvostručena participacija. To za Novski portal kaže izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, komentarišući objave u medijima posljednjih dana da pacijenti, osiguranici Fonda zdravstva, kojima je potrebna medicinska rehabilitacija u Institutu, a koji prema pravilnicima moraju da plate učešće od 40 odsto troškova, masovno odustaju od odlaska na terapiju.
U menadžmentu se, ipak, plaše da bi nerazumijevanje značajnog broja osiguranika FZO koji imaju pravo na rehabilitaciju, bez učešća u troškovima, moglo &nbsp;dovesti do toga da jedan dio njih odustane.
- Time bi značajno umanjili perspektivu ozdravljenja, koju im omogućuje naš zdravstveni sistem u okviru Instituta Igalo. Naime, imajući u vidu da su od 1.11.2024. konačno, nakon više od 30 godina insistiranja, &nbsp;cijene za usluge koje pruža Institut Igalo osiguranicima FZO, usklađene sa onim što je realna cijena koštanja, došlo je i do povećanja iznosa koje plaćaju, prema našem iskustvu, uglavnom 2 kategorije pacijenata. Oni nemaju preko 10% učešća u ukupnom broju korisnika - navodi Kovačević.
Pojašnjava da su to kardiološki pacijenti sa ugrađenim stentom – koji nisu penzioneri i fizijatrijski – sa dijagnozom fraktura lumbalnih pršljenova.
- Ostale kategorije (drugi fizijatrijski, &nbsp;djeca, kardio, nepokretni i teže pokretni pacijenti) ne plaćaju, ili je ta uplata minorna. Sa druge strane, s obzirom na to da Institut Igalo ne može da utiče na iznos fakture za te dvije kategorije pacijenata, te da je to učešće određeno Pravilnikom, mi smo još od početka novembra odlučili, da bismo olakšali i tim korisnicima izdatke, da ponudimo plaćanje njihovog učešća na 3-5 rata - rekao je Kovačević.
Takođe, iz Instituta su, napominje Kovačević, pokrenuli inicijativu ka resornom Ministartvu da se Pravilnik izmjeni kako bi se u budućnosti ukinulo učešće i za tih 10% pacijenata sa navedenim djagnozama.
- Naišli smo na razumjevanje sa njihove strane, tako da se nadamo pozitvnom ishodu. Ono stop nam je posebno stalo jeste to da svi građani koji imaju pravo da u okviru sistema zdravstvene zaštitete dobiju rehabilitaciju u Institutu Igalo to pravo i iskoriste. &nbsp;Zbog toga svi koji imaju dilemu mogu da se informišu u našoj pozivnoj službi (svakog radnog dana od 7-15h) putem mobilnih telefona na brojeve 063/211-330; 063/211-313; 069/330-111 i 069/330-113): ili putem meila: rehabilitacija@igalospa.com - zaključio je Kovačević.

Kovačević: Pacijenti ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije zbog participacije

Izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ Zoran Kovačević predsjedavaće sjutrašnjom vanrednom sjednicom Skupštine akcionara a očekuje da će se vlasnici kapitala dogovoriti i usvojiti Plan restrukturiranja na kojem su zajedno radili Vlada Crne Gore i Univerzitet Crne Gore.
- To je odlučujući, ali još jedan korak u postupku spašavanja Instituta Igalo. Kao izvršni direktor očekujem da se Plan usvoji na način da se vlasnici dogovore. Na koji način će se oni dogovoriti to je nešto na šta mi u menadžmentu Instituta ne možemo da imamo uticaj, ali se nadamo da će taj Plan restrukturiranja biti usvojen na način da obezbijedi Institutu dalje poslovanje - kazao je za RTHN Kovačević.
Podsjetio je da su velike aktivnosti tokom 2024. bile da se nađe zakonsko rješenje za pomoć Institutu.
- U tom kontekstu Vlada Crne Gore je pokazala veliko interesovanje i angažovanje svih njenih učesnika da se dođe do ovog predloga rješenja. Ja sam po Poslovniku i Statutu predsjedavajući na sutrašnjoj sjednici ali ne mogu da utičem kako će odlučivati vlasnici o predloženom Planu restrukturiranja. Zaostala dugovanja su toliko velika, da, ukoliko se ona ne riješe, stečaj u Institutu je vrlo izvjestan - rekao je Kovačević.
Rješenje koje bi značilo stečaj bilo bi, kako je rekao, najgore za zaposlene Instituta.
- Oni bi ostali bez zaposlenja a velika bi prijetnja bila generalno po gubitak struke po kojoj je Institut prepoznat, ne samo u Crnoj Gori već i šire u regionu i na međunarodnom tržištu. To kažem zato što sam gotovo siguran da bi svi stručni ljudi koji bi da se desi stečaj u Institutu, vjerovatno potražili rješenja za svoju struku i egzistenciju na nekom drugom mjestu. Ne bi čekali u firmi koja je u stečaju - kazao je Kovačević.
Značaj Instituta u cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore je ono što je Vlada Crne Gore u ovom mandatu prepoznala kao primarni razlog za spas Instituta.
- Definitivno Crna Gora nema drugo rješenje u postupku rehabilitacije njenih pacijenata za ono što dobijaju u Institutu Igalo. Svjedoci smo da i građani Herceg Novog, osim što je Institut mnogima poslodavac, često koriste usluge naše ustanove. Uvođenje stečaja bi bilo baš loše i nadamo se da se to neće desiti - ocijenio je Kovačević.
On je istakao da Herceg Novi iako ima dugu turističku tradiciju nema puno stvari po kojima ima tako jaku diferentnu prednost kao što je to Instutut Igalo i usluge koje pruža, pogotovo u kontekstu produženja turističke sezone.
- Ono što se ja nadam to je da će se vlasnici stvarno dogovoriti jer je to u konačnom i njihov interes. Ni njihov interse nije da imovina sa kojom raspolažu a koja nije mala, ode u stečaj. Sve nade polažemo u sutrašnji dan, da su se vlasnici dogovorili da kada dođu na Skupštinu akcionara da će taj dogovor i pokazati kroz glasanje i da će Institut nastaviti još bolje nego što je to bilo u prethodnom tranzicionom periodu - rekao je Kovačević.
Skupština akcionara zakazana je za sjutra, sa početkom u 12 sati. Kako je navedeno na sajtu Instituta, predložena je dopuna dnevnog reda, koji je inicijalno imao samo jednu tačku, usvajanje Plana restrukturiranja, sa još dvije tačke: usvajanje odluka o povećanju akcionarskog kapitala i o emisiji akcija sa pravom preče kupovine postojećim akcionarima Instituta Igalo.
Odluke se donose dvotrećinskom većinom.
Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta sa 56,47 odsto, „Vile Olive“ Žarka Rakčevića 27,43 odsto, dok je ostatak kapitala u vlasništvu različitih malih akcionara.

Kovačević: Očekujem da se vlasnici dogovore i usvoje Plan restrukturiranja

Institut “Simo Milošević” biće zatvoren za korisnike od petka, a prijem pacijenata i gostiju biće nastavljen tokom prve sedmice februara.
Izvršni direktor Zoran Kovačević rekao je za RTHN da će, kao i prethodnih godina, Institut Igalo krajem mjeseca na kratko zatvoriti vrata za goste, a zimsku pauzu zaposleni će iskoristiti za odmor, ali i redovno godišnje održavanje ustanove, kako bi spremno dočekali narednu sezonu.
- Posljednji korisnici usluga Instituta odlaze 27. decembra, a vrata ćemo otvoriti tokom prve sedmice februara. Iskoristićemo taj period da pripremimo objekat za korisnike i Praznik mimoze. Nadamo se da će se u januaru država i manjinski akcionar dogovoriti oko poslovanja Instituta kako bi bile realizovane planirane aktivnosti - kazao je Kovačević.
Tokom zimske pauze sredstva će biti usmjerena na servisiranje smještajnih i tehničko tehnoloških kapaciteta, kako bi ustanova mogla funkcionalno dočekati najavljeni početak većih investicija.
- U ovom trenutku imamo redovan nivo održavanja u skladu sa oskudnim sredstvima kojim raspolažemo, kako bi u februaru bili koliko toliko dobri za korisnike. Ono što plan restrukturiranja svakako predviđa su značajne investicije koje su i te kako potrebne u kapacitetima Instituta Igalo - rekao je Kovačević.
Zimskoj pauzi u radu Instituta prethodio je zbor radnika 23. decembra, na kom su predstavnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predstavili detalje plana restrukturiranja zaposlenima, koji su zabrinuti zbog i dalje prisutne opasnosti od stečaja, ali i zato što su prepušteni odluci manjinskih akcionara i ishodu sjednice zakazane za 9. januar.

Institut "Simo Milošević" zatvaraju do februara

Iako je u Institutu "Dr Simo Milošević" zbog blokade računa kasnila priprema, pa i sam početak ljetnje turističke sezone, prema preliminarnim rezultatima na kraju avgusta bilans je za oko 3.000 noćenja i oko 200.000 eura bolji nego prošle godine, dok su aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona, od čega oko 16 miliona duga prema državi, opštini i javnim preduzećima.
Izvršni direktor Zoran Kovačević kazao je za RTHN da je zbog gubitka Norveškog programa prihodovano oko 1,5 miliona manje, ali da je tokom ljeta prva faza bila popunjena u kapacitetu u kojem je bilo moguće obezbjediti radnu snagu, te da je na kraju ostvaren pozitivan rezultat.
– Moram da naglasim da sve to nije dovoljno da dovede Institut do pozitivnog poslovanja, posebno kada se ima u vidu da je od ove godine krenula primjena koeficijenata iz Kolektivnog ugovora javnog zdravstva u obračunu zarada naših zaposlenih, što je na šestomjesečnom finansijskom izvještaju dovelo do rasta troška za zarade u bruto iznosu od nekih 700 hiljada eura, što znatno utiče da poslovni rezultati budu u negativnom iskazu – navodi on.
Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora i povećanjem koeficijenata obustavljen je osnov za tužbe radnika, dok dugovanja variraju, priča Kovačević.
– Kreću se nekih 24,9 miliona eura, od toga je, u nekim grubim proračunima, 16 miliona prema državi, državnim preduzećima, Opštini i opštinskim preduzećima. Ostatak je prema onim povjeriocima koji nisu u državnom i opštinskom vlasništvu. Od ovog ostatka od devet miliona eura, pet miliona se odnosi na beskamatnu pozajmicu manjinskog akcionara, koji je pomogao da se oslobodi račun Instituta, a oko tri miliona eura su povjerioci, odnosno različiti dobavljači – istakao je on.
Izrada plana resktrukturiranja je u toku, a u okviru ovih aktivnosti, koje su povjerene Univerzitetu Crne Gore, Institut su do sada u više navrata posjetili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, jedni se bave procjenom ekonomskih, drugi građevinskih parametara.
– Ono što očekujemo od plana restrukturiranja je da on bude pravovremen, kako bi ušao u narednu budžetsku godinu i da će biti afirmativan, odnosno da će podržati ono što svi u Institutu mislimo, a to je da danas, pored velike imovine koju posjeduje, Institut raspolaže i sa veoma kvalitetnim proizvodom koji će, uz unapređenje smještajnih i ostalih kapaciteta, biti veoma konkurentan na međunarodnom tržištu – kazao je Kovačević.
Prva faza Instituta zatvorena je 19. septembra, pošto je zbog nepovoljnih vremenskih prilika sama ljetnja sezona skraćena, druga faza se obično zatvara od 25. decembra do početka Praznika mimoze, ali ako ove godine poslovni razlozi budu nametali drugačiju odluku, menadžment će pribjeći onome što je interes poslovnog sistema ove zdravstvene ustanove, zaključio je Kovačević.

Institut Igalo ove sezone "bolji" za 200.000 eura, aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona

Institut “Dr Simo Milošević” je, uprkos dobroj sezoni, poslovao sa minusom. Razlozi su brojni i sve ih obuhvata novi plan restrukturiranja koji s nestrpljenjem očekuju i zaposleni i pacijenti, njih oko 1.000 koji danas čekaju poziv na rehabilitaciju, navodi se u prilogu TVCG.
Od kada su početkom jula deblokirani računi, u Institutu su malo predahnuli. Radili su maksimalno, zaradili više nego prošle godine, ali i više potrošili, jer su prema novom kolektivnom ugovoru sada veći izdaci za plate.
- Možemo biti zadovoljni iz jednog razloga, zato što je stabilizovano poslovanje Instituta Igalo, koliko je to moguće u ovim okolnostima. Naravno, uz razumijevanje svih onih povjerilaca koji su ostali nenamireni u ovom periodu do usvajanja plana restrukturiranja. Zaposlenima su plate isplaćene sve zarade u neto iznosu za prethodni period, kao što će biti i ova avgustovska plata - kaže izvršni direktor Zoran Kovačevič.
Svi su u iščekivanju plana restrukturiranja Instituta. Od oko 25 miliona eura duga, 16 su obaveze prema opštini i državi. Kako će izaći iz dubioze i postati profitabilni? Zadatak je koji je Vlada nakon deblokade povjerila Univerzitetu.
- Treba naglasiti da su predstavnici Univerziteta na čelu sa Ekonomskim fakultetom u svakodnevnoj komunikaciji i posjeti Institutu Igalo u smislu kreiranja presjeka stanja u kojem se Institut nalazi na osnovu kojeg bi trebalo da se kreira odgovarajući plan restrukturiranja, odnosno model izlaska Instituta iz krize na način da bude održiv u narednom desetogodišnjem periodu, najmanje - kaže on.
Iz instituta traže i da se povećaju cijene za usluge koje pružaju crnogorskim osiguranicima.
- 45 eura je pun pansion koji mi dobijamo – tri obroka i pet terapija, ljekarski pregled i laboratorijski analize i sve ostalo. Svi smo svjesni koliko koštaju svi inputi - kaže izvršni direktor.
U prvoj polovini godine Institut je poslovao sa preko milion i po eura gubitka, no to je bio period kada su bili pred gašenjem nakon dobro odrađene sezone i još hiljadu crnogorskih građana koji čekaju poziv za rehabilitaciju puno je očekivanja od skorog plana restrukturiranja.

Institut Igalo poslovao sa minusom, svi u iščekivanju plana restrukturiranja

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: zoran-kovacevic