Viši sud odbio je kao neosnovanu žalbu na rješenje o produženju pritvora Zoranu Ćoću Bećiroviću i njegovom tjelohranitelju i službeniku MUP-a Mladenu Mijatoviću koji su nepravosnažno osuđeni na godinu i deset mjeseci zatvora zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Žalbu na rješenje o produženju pritvora Bećiroviću i Mijatoviću podnijeli su braniteljka okrivljenih, advokatica Marta Šćepanović i advokat Danilo Mićović, zbog, kako su naveli, bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede Ustava Crne Gore, povrede člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U rješenju Višeg suda se navodi da žalbe nijesu osnovane.
- Viši sud u Podgorici je, na sjednici vijeća, ispitao pobijano rješenje i cijenio navode izjavljenih žalbi, te razmotrio cjelokupne spise predmeta, pa je utvrdio da je prvostepeni sud dao detaljne i jasne razloge o odlučnim činjenicama - navodi se u obrazloženju Višeg suda.
Po ocjeni ovog vijeća, prvostepeni sud je pravilno ocijenio da postoje posebne okolnosti koje opravdavaju produženje pritvora. Iako Zoran Bećirović ranije nije pravosnažno osuđivan, po ocjeni ovog suda, to ne znači da on neće počiniti djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo pa se stoga moraju uzeti u obzir okolnosti koje se tiču njegove ličnosti i njegovog ponašanja u odnosu na oštećenu Raičković.
- Ovakvo ponašanje okrivljenog Bećirovića, za koje postoji osnovana sumnja, upućuje na zaključak da ispoljena količina bezobzirnog ponašanja, prije svega u odnosu na oštećenu Raičković, a sve u vezi sa obavljanjem njenog novinarskog posla, kao i ozbiljnost upućene prijetnje, ukazuje da je okrivljeni ispoljio visok stepen namjere da tu prijetnju i ostvari, pa sve navedeno, i po ocjeni ovog vijeća, a nasuprot navodima izjavljene žalbe, predstavlja posebne okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni, u slučaju boravka na slobodi izvršiti krivično djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo. Upravo navedene okolnosti razložno opravdavaju da se zarad opšteg interesa, osnovna ljudska prava pojedinca ograniče, pri čemu je riječ o ograničenjima koja su u skladu sa zakonom i u skladu sa načelom proporcionalnosti, pa je ova odluka u konačnom upodobljena sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava - stoji u obrazloženju rješenja Višeg suda.
Bez uticaja su, kako je pojašnjeno, žalbeni navodi da okrivljeni Zoran Bećirović do sada nije osuđivan, da je nenasilan, i sa ozbiljnim privatnim poslovima i investicijama u zemlji i inostranstvu, pa se zaključuje kako ne može postojati opasnost da će okrivljeni izvršiti bilo koje krivično djelo koje bi ugrozilo teško stečenu poslovnu reputaciju i ugled.
– Kod svih prethodno navedenih činjenica, okolnosti pod kojima se kako se to osnovano sumnja odigrao kritični događaj, prijetnji koje je okrivljeni uputio oštećenoj, ukazuju da opasnost od ponavljanja djela nije prošla, odnosno da nije prošla opasnost da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Naprotiv, ukazuju da su narušeni i konfliktni odnosi koji su kako se osnovano sumnja i doveli do ove životne situacije, i dalje postoje, a tim prije i opasnost od ponavljanja djela, odnosno opasnost da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Po ocjeni ovog vijeća, svrha navedenog pritvorskog osnova ne bi se mogla ostvariti nekom drugom zakonskom mjerom iz čl.163 ZKP-a, odnosno mjera pritvora javlja se kao nužna, navedeno je u obrazloženju.
Sudija Ilija Radulović je 24. aprila izrekao presudu okrivljenima za napad 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet.
Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.
- Sud je poklonio vjeru iskazu Ane Raičković koja je u odnosu na veći dio događaja zaista detaljno i jasno predstavila što se sve dešavalo u noći napada i iskaz je u bitnom utvrđen pregledanjem video-snimka - objasnio je sudija Radulović.
Naglasio je i da je njen iskaz potvrđen video snimkom koji je sačinila svojim telefonom, u kojem su se jasno čule riječi koje su joj okrivljeni izgovarali.
Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković, pet mjeseci nakon napada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Postoji opasnost da bi Bećirović i Mijatović puštanjem na slobodu ponovo napali Raičković

Kolašinac Vukota Popović, poslovni saradnik i prijatelj biznismena Zorana Bećirovića 28. marta mobilnim telefonom krišom je fotografisao vještaka neuropsihijatrijske struke Željka Golubovića dok je sjedio ispred kancelarije Osnovnog suda, kako bi kada sretne njegovu suprugu, sa kojom je u rodbinskoj vezi „dokazao da ga dr Željko nije prepoznao“. Novinarka Pobjede Ana Raičković i njene dvije koleginice slučajno su se „našle“ na fotografiji i nijesu bile predmet njegovog interesovanja, jer, kako je Popović kazao, nije znao ko su one.&nbsp;
Interesantno je da je Popović tvrdio da nije znao ko je Raičković, a pratio je i ranije suđenje bliskom prijatelju i poslovnom saradniku Zoranu Bećiroviću koji je tada bio u pritvoru pet mjeseci zbog napada na novinarku i članove njene porodice u novembru prošle godine. &nbsp;
Raičković je nakon saznanja da je Popović fotografisao prijavila nadležnima ovaj događaj, navodeći da ne zna zbog čega je Popović fotografisao, ali da je to uradio krijući i na mjestu gdje je to zabranjeno. Kazala je da se osjećala neprijatno zbog toga, jer je to uradio krišom, a ni motiv joj nije poznat, s obzirom na činjenicu da je njena fotografija dostupna u medijima koji su izvještavali o ovom događaju.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu, obrazlažući da se u toku izviđaja nije moglo sa sigurnošću utvrditi da je Popović namjenski fotografisao Anu Raičković, s obzirom da iskaz Željka Golubovića potvrđuje navode prijavljenog i samu prirodu i postavku ljudi na fotografiji.&nbsp;
- U konkretnom slučaju prijavljeno djelo nije krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, već bi se eventualno moglo raditi o krivičnom djelu neovlašćeno fotografisanje iz člana 174 stav 1 Krivičnog zakonika, koje se goni po privatnoj tužbi - navodi se u rješenju Osnovnog tužilaštva.&nbsp;
U obrazloženju tužilaštva se navodi da je Popović, dok je čekao početak suđenja, primijetio svog prijatelja dr Željka Golubovića, koji je sjedio za stolom, a pored njega su sjedjela tri ženska lica, koje ne poznaje.&nbsp;
- Pozdravio se sa Golubovićem, ali ga on nije prepoznao, pa se vratio na svoje mjesto, nakon čega je izvadio telefon i fotografisao Golubovića, a u namjeri kada sretne njegovu suprugu, da joj kaže da ga Željko nije prepoznao, a kao dokaz da joj pokaže njegovu fotografiju, za koju je naveo da je pokazao policijskom službeniku, a na kojoj se između ostalog, nalaze i tri ženske osobe - piše u rješenju tužilaštva.&nbsp;
Kako se dodaje, Raičković je prvi put vidio na nekom od prethodnih suđenja i od njega joj ne prijeti nikakva opasnost.&nbsp;
Pojasnio je da je kasnije sreo Golubovića i da mu se on obratio riječima: „Bale, izvini, ja te nijesam prepoznao, nešto sam pisao, a i dugo se nijesmo vidjeli“.&nbsp;
Golubović je naveo da mu je prišao muškarac u zelenoj maskirnoj jakni i pružio mu ruku, ali da mu je on rekao da se vrati na svoje mjesto. Nakon toga prišla mu je druga osoba i saopštila da je to Bato Majov, misleći na njegovog oca sa kojim je on obavljao praksu, jer je otac Vukote Popovića bio čuveni internista.
Istakao je da je nakon toga zamolio tu osobu da se izvini Popoviću i kaže mu da ga nije prepoznao.&nbsp;
Popović je dugogodišnji blizak saradnik i prijatelj Zorana Bećirovića koji je nepravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog napada na Raičković i članove njene porodice 10. novembra prošle godine, ispred restorana „Gurman“.&nbsp;
Bio je izvršni direktor kompanije „DL Montenegro“, a trenutno je na čelu nekoliko kompanija čiji je krajnji vlasnik „Caldero Trading“ – Bećirovićeva kompanija koja je bila uključena u njegovu kupovinu zemljišta od bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.
„Caldero Trading“ bila je pod lupom crnogorskih medija zbog serije sumnjivih transakcija, koje su bile predmet brojnih istraživačkih tekstova.
Pored toga, Popović je svjedočio pred sudom u vezi sa fizičkim &nbsp;napadom na, sada pokojnog, Dragana Bećirovića u Kolašinu 2008. godine. Popović je kao prvobitno ispričao ko je sve učestvovao u napadu, da bi kasnije promijenio iskaz.
Dragan Bećirović ubijen je 10. aprila 2011. godine u Budvi, a zbog tog zločina uhapšen je Marko M. Šaranović Danilovgrađanin, koji je u zatvoru od 2015. godine.

Popović tvrdi da je fotografisao vještaka Golubovića jer su prijatelji, a da su Raičković i dvije novinarke ,,slučajno upale u kadar“

Završnim riječima danas je okončano suđenje Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i telohraniteljima Ljubišu Dukiću i Mladenu Mijatoviću zbog napada na novinarku Pobjede i saradnicu televizije E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika. Presudu će 24. aprila izreći sudija Osnovnog suda Ilija Radulović.
Tužiteljka Romina Vlahović je u završnoj riječi kazala da je nesumnjivo utvrđeno da su Zoran Bećirović, njegov sin Luka Bećirović, Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić napali Raičković, njenog sina i vjerenika.
Tužiteljka Vlahović je tokom današnjeg ročišta istakla da je odbrana optuženih sračunata na izbegavanju krivice. Ona je predložila da Bećiroviće i Mijatovića sud oglasi krivim na po godinu i po zatvora, a Dukiću na dvije i po godine.
Advokat Miloš Vuksanović koji zastupa Raičković kazao je da Dukića nije bilo posljedice ovog događaja bi bilo mnogo veće.
Nakon analize svih dokaza, oštećena strana, kako je rekao, smatra da Dukić treba da bude oslobođen jer je spriječio da ovaj događaj krene u mnogo gorem pravcu i sa težim posljedicama.
- Stav naš je da je uloga Ljuba Dukića bila ljudska i pravog muškarca - kazao je Vuksanović.&nbsp;
Dodao je da snimak predstavlja ključni dokaz što se sve desilo.
- Mislim da bi kazna trebalo da bude nešto veća. Ja je neću predlagati - kazao je Vuksanović.
Advokat Vuksanović je istakao da je jasno da je Raičković napadnuta kao novinarka.
Ana Raičković je rekla da ostaje pri svemu što je njen advokat Vuksanović naveo.
Branilac optuženih, advokat Danilo Mićović kazao je da se zahvaljuje kolegi Vuksanoviću za stav prema Dukiću.
Mićović je ukazao da Vuksanović, ipak, hipotetički gleda " što bi bilo kad bi bilo".
On je rekao da smatra da se radi o klasičnoj zamjeni tezi.
- U spisima predmeta nema dokaza da su moji branjenici počinili krivična djela - kazao je Mićović.
On je dodao da su odbrane njegovih klijenata potvrđene i iskazima svjedoka.
- Iskazi oštećenih su puni kontradiktornosti - rekao je Mićović.
Prema njegovim riječima, Raičković je nezakonito snimala njegove klijente i njen iskaz je "pun nelogičnosti".
Advokat Mićović se ponovo pozvao na detalje iz medicinske dokumentacije Ane Raičković.
- Nju niko nije udarao, napao, vukao za kosu, davio. Raičković je dala kontradiktone iskaze kako bi abolirala svog sina Uroša Gagovića - kazao je Mićović.
Prema njegovim riječima, kvalifikacija nasilničko ponašanje ne može da opstane. Eventualno se, kako je kazao, može govoriti o narušavanju javnog reda i mira sa obje strane.
Mićović je kazao i da je Gagović "jedini koji je počinio nasilje i da ga je na to podstrekla njegova majka".
- Predlažem da sud oslobodi optužene i ukine im pritvor - kazao je Mićović.
Dodao je da je " predmetni događaj sticaj nekih nesrećnih okolnosti" i da nema nikakve veze sa poslom Raičković.
I advokatica Marta Šćepanović kazala je da je nepravedan postupak prema njenim klijentima.
Ona je kategorična bila da njeni branjenici nijesu počinili krivično djelo.
Optuženi Zoran Bećirović kazao je da prihvata završne riječi svojih advokata ali da će dodati nešto.
On je rekao da bi se "zadovoljio dio medija tužiteljka podnosi optužni prijedlog".
- Silu na sramotu bez dokaza podiže optužni prijedlog - kazao je Bećirović.
On je dodao da je Raičković dozvoljeno da "krši zakon, kako ona tako i njen sin".
- Iako je očigledan, brutalan napad na Mijatovića od sina Raičković niko ništa od nadležnih nije preduzeo povodom toga - kazao je Bećirović.
Nakon što je optuženi upozoren od suda da završnu riječ treba da daje sa osvrtom na događaj, dokaze i na ono što mu se stavlja na teret i da završna riječ ne može predstavljati naširoko opservaciju ne samo događaja nego i ostalih učesnika u postupku i da završna riječ treba da bude jasna.
Advokat Mićović je rekao da njegov branjenik može da iznosi završnu riječ do sjutra govoreći "nastavi Zorane da iznosiš završne".
Sudija Ilija Radulović je opomenuo advokata Mićovića da ne može on davati nekom riječ u sudnici.
Bećirović je u nastavku rekao da se na snimku čuje kako ih Raičković provocira i da bez straha prilazi stolu.
- Iz snimka se vidi da me je isprovocirala - kazao je Bećirović.
On je rekao da se novinari moraju rukovoditi istinom i da moraju biti nezavisni.
- Da li je Ana Raičković novinarka? Pojedini mediji su pratili korektno što god mislio o njima jer su objavili cijeli snimak - kazao je Bećirović.
On rekao da je na pretresu čuo da je "Raičković trgovinska tehničarka i da ona ovaj događaj koristi za svoju ličnu promociju".
- Ja i moj sin smo žrtva napada - kazao je Bećirović.
On je rekao da se i sud plaši pojedinih medija.
- Zamislite da Ana Raičković ne piše tekstove za Pobjedu, ko bi onda sjedio na optuženičkoj klupi - kazao je Bećirović.
On je analizirao iskaze Raičković, njenog sina i vjerenika pred sudom i tužiteljkom i kazao da je imaju brojne nelogičnosti i kontradiktornosti.
Bećirović je rekao i da se na snimku vidi ko je agresivan.
On je podsjetio i na izjavu predsjednicu Vrhovnog sud Valentine Pavličić da je preglasna politika uništila sudski sistem.
Optuženi Mijatović, Luka Bećirović i Dukić kazali su da nemaju što da dodaju i da prihvataju završne riječi advokata.&nbsp;
Presuda će biti izrečena 24. aprila u 14 sati.

Marija Žižić

Presuda Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu i tjelohraniteljima 24. aprila

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović odlučio je da se vještači telefon novinarke Pobjede Ane Raičković kako bi se iz njega izuzeli video snimci i fotografije od 10. novembra prošle godine kada su je, prema optužnici tužiteljke Romine Vlahović, napali kontroverzni biznismen Zoran-Ćoćo Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji, Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić. Sudija je danas na ročištu uzeo telefon novinarki Raičković koja je kazala da nema šta da krije i da je sve tu. Odluku o vještačenju telefona, a što je ranije tražila odbrana optuženih, sudija Radulović je donio nakon što je punomoćnik Raičkovićeve, advokat Srdan Kažić, predložio sudu da pregleda snimak koji je ona sačinila u noći napada, a koji mu je danas predao. <h2>Golubović: Bećirović nije bio bitno smanjene uračunljivosti</h2> Suđenje optuženom Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću koji se terete za napad na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika danas je u Osnovnom sudu nastavljeno saslušanjem vještaka neuropsihijatra doktora Željka Golubovića. Doktor Golubović kazao je da ostaje pri cjelosti pri nalazu koji je izradio. Na pitanje branioca optuženih, advokata Danila Mićovića vještak je rekao da je po naredbi Tužilaštva prihvatio da uradi vještačenje četvorice okrivljenih. Golubović je objasnio da je razgovor za Zoranom Bećirovićem i Mijatovićem obavio u UIKS-u. Nakon toga sud u Podgorici dao je naredbu o vještačenju sve četvorice okrivljene - neposredne psihijatriske preglede. - Nijesam ponovo pregledao okrivljene sa kojima sam razgovarao - Bećirovićem i Mijatovićem. Poštujući ovaj sud, pozvao sam okrivljene koje nijesam mogao prethodno pregledati i to ne mojom krivicom već zbog njihove nedostupnosti. Nakon naredbe suda obavio sam razgovor sa Dukićem i Lukom Bećirovićem - kazao je vještak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328090340_c731656198cee62d1f29e35e0288861ae12388604c9b83a62dac35aaac869984.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328090340_c731656198cee62d1f29e35e0288861ae12388604c9b83a62dac35aaac869984" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Ljubo Dukić i Luka Bećirović"> <figcaption>Ljubo Dukić i Luka Bećirović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je objasnio kako je već prethodno razgovarao sa Zoranom Bećirovićem, sa Mijatovićem nije ponovo razgovarao. Vještak je dodao da postoji ozbiljna razlika tokom dvije naredbe. Prvom naredbom, kako je kazao, rukovodio se podacima iz tužilačkih spisa. U drugoj naredbi prezentovano mu je, kako kaže, sve što je bilo u spisima predmetima- iskazima, video snimci... Mićović je predočio vještaku Goluboviću detalje iz nalaza da Bećirović nije bio bitno smanjene uračunljivosti, da nema amnezije jer do detalja opisao događaje. Mićović je pitao vještak kako je došao do zaključka da Bećirović i Mijatović nijesu imali amneziju. - Okrivljeni i pred tužiocem i pred sudom negiraju krivicu. Ne sporim da ima djelimične amnezije ali ne i globalne - kazao je Golubović. Pojasnio je da imajući u vidu ponašanje Zorana Bećirovića, globalno sjećanje je očuvano ne isključuje djelimičnu amneziju zbog kompletnog događaja. Situacija je, kako je naveo vještak, mogla izazvati bijes srednjeg intenziteta ali ne jakog koji bi odgovarao patološkom. - U tim okolnostima kod Zorana Bećirovića da shvati značaj svojih djela je smanjena,ali ne bitno - rekao je Golubović. Na pitanje advokata Mićovića, vještak Golubović je rekao da u odnosu za okrivljenog Mijatovića imao je u vidu izjave, zatim iskaze svjedoka a i medicinsku dokumentaciju koja upućuje na zaključak da se radi o težoj povredi. Golubović je rekao da su u ovom slučaju bitne sve okolnosti, onda ponašanje Mijatovića nakon zadobijenih povreda, "da ustaje i krajnje se ponaša sa smanjenom kontrolom", krećući se nekordinisano- odlazeći od jedne do druge osobe. - Tokom svojih aktivnosti, kretanja, iskazuje repetetivne verbalne sadržaje. Njegovo ponašanje je posljedica povrede koje je zadobio - kazao je Golubović. U tim okolnostima osoba je sniženog frustracionog praga, smanjenog uvida i prema sebi i okolini, sa elementima konfuznog ponašanja, što se može zaključiti na osnovu svih raspoloživih podataka. - Mijatović je bio u afektivnoj situaciji koja ga dovodi u stanje razdražrnosti koja je uzrokovana povredom glave. Radi se o postkonfuznom ponašanju nakon povrede glave - kazao je vještak. On je dodao da imajući u vidu podatke iz spisa, medicinske dokumentacije, izjavu Uroša Gagovića koji opisuje fizički sukob, kada je Mijatović u pitanju njegovo ponašanje odgovara postkonfuznom ponašanju nakon povrede glave, što znači da je došlo do suženja svijesti, ali ne pomračenja svijesti. - Kognitivne funkcije su redukovane u vrijeme delikatne aktivnosti nakon povrede glave. Sposobnost okrivljenog da shvati značaj djela i mogućnost da upravlja svojim postupcima bila je bitno smanjena- kazao je Golubović. Advokat Mićović kazao je da prigovara u nalazu u dijelu za Zorana Bećirovića jer smatra da je bio bitno smanjene uračunljivosti. Golubović je kazao da kada je u pitanju Luka Bećirović kod koga je konstatovano prisustvo alkohola u krvi, uzimajući u obzir sve okolnosti kod njega je konstatovan afekat razdražrnosti srednjeg intenziteta, stanje svijesti je očuvano, intelektualne i kognitivne funkcije očuvane, ali zbog alkohola dolazi do smanjene kontrole- tada osoba burnije reaguje na manji stresni povod. I Luka Bećirović je, prema riječima vještaka, bio bitno smanjene uračunljivosti. Zastupnik Ane Raičković dostavio je snimak koji je napravila Raičković u vrijeme napada na nju kao dokaz. Tužiteljka se nije protivila, dok je odbrana bila protiv toga. Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10. novembra ispred restorana brze hrane Gurman prvo verbalno i grubo izvrijeđali novinarku a onda nasrnuli na nju njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć. <h2>Psihijatar vještačio optužene</h2> Biznismen Zoran-Ćoćo Bećirović bio je smanjene uračunljivosti u vrijeme napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, ali ne bitno. Njegov tjelohranitelj, Mladen Mijatović, bio je bitno smanjene mogućnosti da upravlja svojim postupcima u vrijeme izvršenja krivičnog djela nakon udarca koje mu je, navodno, nanio sin Raičkovićeve, Uroš Gagović. Bećirovićev sin Luka je u noći napada bio pijan, što je dovelo do njegove smanjene samokontrole ponašanja. To proizlazi iz nalaza psihijatrijskog vještačenja, koji je, na današnjem suđenju u Osnovnom sudu u Podgorici, predstavio dr Željko Golubović. &nbsp;

Sudija odlučio da se vještači telefon novinarke Raičković

Protiv Zorana Bećirovića i njegovog sina Luke Bećirovića službenici Uprave policije podnijeli su prekršajnu prijavu jer su ih, kako je navedeno, omalovažavali 10. novembra prošle godine ispred objekta brze hrane kada su privedeni zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića. Prema saznanjima Pobjede, stariji i mlađi Bećirović, kao i službenik MUP-a Mladen Mijatović, nakon što su policajci došli ispred „Gurmana“, prvo su tvrdili da se nije ništa dogodilo, a kada su policajci krenuli da ih privode, negodovali su i odbili alkotestiranje. Nakon što su odvedeni u stanicu policije, nastavili su da ometaju policajce u radu, podsmijavali im se, pokušavali da ih snime telefonima i omalovažavali. -Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, pred Sudom za prekršaje formirani su spisi predmeta protiv Z. B. i L. B. zbog događaja 10. novembra 2024. godine po prekršaju člana 11 Zakona o javnom redu i miru. Predmet nije okončan, saopštili su Pobjedi iz podgoričkog suda za prekršaje. Prema članu 11, ko ometa ili omalovažava službeno lice državnog organa ili državne organizacije, ustanove ili drugog pravnog lica, koje na osnovu zakona vrši javna ovlašćenja sa vršenjem poslova iz njihove nadležnosti, kazniće se za prekršaj od 500 do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. -Lice koje prekršaj iz stava 1 ovog člana učini kao član grupe, kazniće se novčanom kaznom od 500 do 2.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, piše u Zakonu o javnom redu i miru. Pred Osnovnim sudom u Podgorici u toku je postupak protiv dvojice Bećirovića i članova obezbjeđenja – službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića zbog napada na Raičković i njenu porodicu. Raičković su vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu i slomili staklo na automobilu. Oni su na suđenju, održanom 31. januara negirali krivicu i tvrdili da nijesu „prstom dotakli“ Raičković i članove njene porodice, niti ih vrijeđali i prijetili. Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok je Dukić uhapšen dva dana kasnije. Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću je određen pritvor, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja. Sud je na ročištu 6. februara odbio zahtjev advokata odbrane Marte Šćepanović i Danila Mićovića da se Bećiroviću i Mijatoviću ukine pritvor uz obrazloženje da i dalje stoje razlozi zbog kojih im je određen i produžavan pritvor – ponavljanje krivičnog djela i izvršenje krivičnog djela kojim prijete. Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora. Bećirović je na glavnom pretresu tvrdio da nije prijetio ni vrijeđao Raičković, da je nikad ranije nije vidio i da je nije fizički napao. Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima njene porodice. Navela je da Zorana Bećirovića i njegovog tjelohranitelja Mijatovića poznaje odranije i da joj je više puta bio sagovornik kada je pisala o istrazi ubistva njegovog brata Dragana Bećirovića. Raičković je opovrgla navode Bećirovića da nije znao da je novinarka i ispričala da su uvrede krenule upravo zbog njenog profesionalnog angažmana u ETV. Istog dana, svjedočili su i njen sin i vjerenik koji su u noći incidenta došli da zaštite Raičković od napadača. Suđenje u vezi sa ovim slučajem protiv mlađeg i starijeg Bećirovića, kao i službenika MUP-a Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića biće nastavljeno 24. februara, kada će se saslušati svjedoci, među kojima i službenik Uprave policije Srđan Korać koji je bio te noći u „Gurmanu“ sa vlasnikom Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem. <h2>NAPAD NA RADNIKE AVALE</h2> Protiv Bećirovića je prije više od 15 godina bila podnijeta krivična prijava prijava zbog napada na radnika hotela „Avala“ Ž. R. Kako je navedeno u prijavi, Ž. R. je bio sa još dvojicom kolega, kada se lift zaustavio, a sa vrata ga napao Bećirović. -Odmah po otvaranju vrata, s obzirom da sam ja bio najbliži, Bećirović me snažno ošamario, uz izrečene riječi prijetnji i uvreda, a potom se usmjerio na kolegu iz Srbije, kome je zadao mnogo udaraca, naveo je Ž.R. u prijavi. Dodao je da je ćutao iz straha da će Bećirović nastaviti napad. Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru tada je odbacilo prijavu napadnutih radnika, dok je tadašnji osnovni tužilac Boris Savić saopštio: „Bećirović je saslušan pred istražnim sudijom. Nakon nalaza vještaka, koji se izjašnjavao o medicinskoj dokumentaciji, utvrđeno je da nema elemenata krivičnog djela za koje se teretio Bećirović. Vještačenje je pokazalo da nema tjelesnih povreda, već samo crvenilo“, zaključio je Savić. U decembru 2019. godine u Tržnom centru Delta napadnut je tadašnji novinar Dana Vladimir Otašević. Na njega je nasrnuo Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, nakon što ih je fotografisao dok su, skupa sa tada višim, sada specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem obilazili prodavnice. -Uhvatio me je za vrat i privukao sebi i počeo da me vrijeđa „bubašvabo p…a ti materina, izbriši te slike“. Na to mu je Bećirović rekao: „Nemoj ovdje, kamere su, riješićemo to“. Ovaj me je pustio pa su se sva trojica, Bećirović, Šoškić i taj čovjek udaljili. Sve ovo je vidio i čuo Miloš Šoškić. Riječ nije rekao i samo je nijemo gledao - ispričao je Otašević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"><figcaption>Miloš Šoškić: Bliski i prijateljski odnos sa Bećirovićem niti krijem niti ga se stidim, naprotiv(Photo: Miloš Šoškić)</figcaption></figure>  Šoškić je nakon tog incidenta kazao da je u vrlo bliskim prijateljskim odnosima sa Bećirovićem. -Za sve ove godine mog prijateljskog odnosa sa Zoranom Bećirovićem, nikad me nijedan medij nije pitao da li smo i u kakvoj vrsti odnosa, a da su me pitali sigurno je da bih im rekao da smo u vrlo bliskim prijateljskim odnosima. Bliski i prijateljski odnos sa njim niti krijem niti ga se stidim, već naprotiv - rekao je Šoškić tokom saslušanja. On je u tužilaštvu tvrdio da je Otašević fotografisanjem njega i Bećirovića ugrozio njegovu bezbjednost i bezbjednost članova njegove porodice. Kamere su snimile događaj. Prijava je odbačena nakon dvadesetak dana, jer u tužilaštvu „nijesu našli bitne elemente bića tog krivičnog djela, kao ni bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“. Još tada je problematizovana činjenica da se u Bećirovićevoj pratnji nalazi Mladen Mijatović, službenik MUP-a Crne Gore. Međutim, iz MUP-a je tada saopšteno da Mijatović nije tražio odobrenje nekadašnjeg resornog ministra Mevludina Nuhodžića da privatno obezbjeđuje Bećirovića. Dodali su da će, ukoliko provjera pokaže da se bavio tim poslovima, „preduzeti mjere za utvrđivanje njegove odgovornosti“. Ni sadašnji ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije znao da Mijatović radi kao privatno obezbjeđenje. Šaranović je u novembru kazao da je Mijatović „raspoređen na radno mjesto samostalnog referenta-spasioca u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, u okviru Direkcije za avio-helikoptersku jedinicu MUP-a“. -Nijesmo raspolagali podacima da je imenovani angažovan na bilo kojim dodatnim poslovima, niti je od nadležnog rukovodioca dobio odobrenje za angažovanje izvan svojih redovnih poslova, saopštili su iz MUP-a. <h2>Bećirović i ranije kažnjavan zbog omalovažavanja policajaca</h2> Biznismen Zoran Bećirović i ranije je kažnjavan zbog vrijeđanja i omalovažavanja policajaca. Bećirović i pokojni biznismen Vuk Rajković kažnjeni su jer su u aprilu 2017. godine ometali, vrijeđali i omalovažavali službenike Uprave policije tokom intervencije u nekadašnjoj diskoteci „Beagle“ zbog dojave da je u njoj postavljena bomba. Sutkinja podgoričkog suda za prekršaje Mirjana Đurović, presudila je tada da Bećirović mora da plati 500 eura jer nije poslušao naređenje policije da izađe kao i 750 eura za vrijeđanje policajaca. Tada je Bećirović, prema navodima iz presude, najgnusnije vrijeđao policajce. -Ti si p**ka, nemaš m**a, ajde p**ko, imaš pištolj, pa ga izvadi i pucaj ako smiješ. Sad ću da zovem novinarku Dana da vidi kako mi ođe p**e k***c – navodi se, između ostalog, u presudi Suda za prekršaje Podgorica iz 2017. godine. <h2>Na meti i novinarka Vijesti </h2> Nakon napada na Anu Raičković Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu formiralo je predmet povodom komentara na portalu Aktuelno.me, vlasnika Zorana Bećirovića, po tužbi novinarke Vijesti Dragane Šćepanović. Šćepanović je tema brojnih tekstova ovog portala koji godinama uporno pokušava da je i lično i profesionalno diskredituje zbog izvještavanja u Kolašinu, a koja ne idu u prilog Bećiroviću. Ona je izložena skoro svakodnevnim prijetnjama i uvredama koje objavljuje ovaj portal. Počelo je nepotpisanim optužbama da „dopisnica drugosrbijanskog režimskog tabloida godinama čini sve kako bi sabotirala razvoj Kolašina“, a nastavilo se besprizornim uvredama na njen i račun članova njene porodice. -S obzirom na to da je uvidom u tekstove utvrđeno da isti ne sadrže prijetnje po ličnu i imovinsku bezbjednost Šćepanović Dragane, već da tekstovi sadrže uvredljive kvalifikacije po ličnost i profesionalnu orijentaciju kako Šćepanović Dragane, tako i medija u kojem ista radi, to nalazim da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti - zaključio je u junu prošle godine tužilac Nikola Boričić.

Bećirovići vrijeđali i omalovažavali i policajce u noći napada na Raičković

Zoran Ćoćo Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić negirali su u Osnovnom sudu da su brutalno napali novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E Anu Raičković i dva člana njene porodice.
Oni su naveli "da niko nije udarao, čupao, davio Raičković". Prema riječima Zorana Bećirovića i Mijatovića, oni su navodno tek u policiji saznali da je Raičković novinarka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiTGg1wLJG5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Optuženi su rekli da će odgovarati samo na pitanje svojih branilaca, advokata Danila Mićovića i advokatice Marte Šćepanović.
Zoran Bećirović je kazao da nije kriv i da ne priznaje nijednu radnju koja mu se optužnim aktom stavlja na teret. On je ustvrdio da su oni bili napadnuti, tačnije Mladen Mijatović.
Prema njegovim riječima, Raičković nije prijetio, vrijeđao, udarao, davio "ni on, niti bilo ko od ljudi koji su bili sa njim".&nbsp;
Bećirović je u odbrani naveo i da je on nju tu veče prvi put vidio.
- Prema Raičković i njenoj porodici niti je prijetila, niti će ikad prijetiti ikakva opasnost od mene - kazao je Bećirović.
On je ispričao da je sjedio u bašti restorana Gurman kada je stigla "djevojka u kožnim gaćama i bila je obučena kao za grad". &nbsp;Tada joj je dobacio nešto kao što, kako je rekao muškarci rade, ali je uslijedila " njena burna i nervozna reakcija".
- Opet sam nešto dobacio a ona je nastavila sa nervoznim ponašanjem. Rekla mi je : E, moj jado nema ko više da te brani, shvatio sam da ona mene prepoznaje - ispričao je Bećirović.
Prepucavanje je, prema njegovim navodima, trajalo deset minuta i nakon toga je vidio da se Raičković odvezla autom.
Bećirović je dodao da su nakon toga došle dvije osobe i da je mlađi muškarac udario Mijatovića pesnicom i da je ovaj pao na pod i udario glavom.
- Prišao sam, nijesam znao o čemu se radi. Mladen je bio u nesvjesnom stanju. Gledao sam ljude oko sebe na neki način tražeći pomoć - kazao je optuženi.&nbsp;
Istakao je da je Dukić pritrčao i čovjek za kojeg je kasnije saznao da je vjerenik Ane Raičković i oni su " uspjeli da podignu ovog momka sa Mijatovića".
I optuženi Mijatović je u odbrani rekao da nije kriv i da nije učinio djelo koje mu se stavlja na teret.
- Sjedjeli smo u bašti Gurmana i te večeri dolazi meni nepoznata plava ženska osoba a Zoran joj je dobacio" evo je jedna lijepa dama u kožnim gaćama".Ona je na to reagovala burno, agresivno kao da je bila pod dejstvom nečega - kazao je Mijatović.
Prema njegovim navodima, Raičković je prilazila njihovom stolu i dva puta ga je odgurnula.&nbsp;
- Vratio sam se za sto i onda sam opet ustao i slikao telefonom da vidim o čemu se tu radi - kazao je Mijatović.
Nije, kako tvrdi, znao da je novinarka to je saznao navodno u policije.
Dukić je, kako je naveo,zamolio da pođe.
Nakon toga je, kako je ispričao, stigla jedna osoba koju zna iz viđenja i saznao je kasnije da je to Tomo Arapović i razgovarali su bez uvrede.
- Uskoro stiže mlađe lice koje me udara pesnicom u glavu i padam na pod i izgubio sam svijest na par sekundi. Ovo lice je nastavilo da me udara, ja sam podigao ruke da se zaštitim - kazao je Mijatović. Dodao je da je imao povrede i da je krvario.
- Kad smo izašli vani nijesmo nikog udarali samo sam Anu pitao ko me udarao - kazao je Mijatović.
Naveo je da protiv novinarske profesije nema ništa ali da on i ostali optuženi nijesu zaslužili "ovakav tretman".
Na pitanje advokata Mićovića, Bećirović nije vrijeđao novinarku, niti prijetio.
- Ona je izjavila da je on jado jadni da nema ko da ga štiti, znaš kako ćeš proći, stidi se svojih godina. On joj je rekao ajde ženo odmakni se- kazao je Mijatović.
On je ustvrdio da je niko prstom nije takao, koliko se on sjeća, i koliko je on bio sjvestan. Prema njegovim riječima ni Toma Arapovića niko nije udarao.
Mijatović je rekao i da sina Ane Raičković niko nije udarao koliko je on vidio.
Na pitanje advokata, rekao je da nema namjere da se sveti Ani i njenoj porodici, niti mu pada na pamet da bilo što negativno preduzme prema njima.
- Ja razumijem ponašanje i reakciju ovog momka ali je on zloupotrijebljen - kazao je Mijatović.
I Luka Bećirović je negirao navode iz optužnog akta. On je ustvrdio da je njegov otac rekao nešto Raičković "ali ništa grubo".&nbsp;
Dukić je kazao da došlo do dobacivanja između Bećirovića i Raičkovića, te i da je vidio da je Mijatovića odgurnula i da ih je snimala telefonom -Govorio sam smirite se smirite se. Bilo je dobacivanja sa obje strane - kazao je Dukić.
Mijatović je, prema navodima Dukića, povišenim tonom pitao ko ga je udario. Dukić je,kako kaže, stao između Raičković i Mijatovića.
Dukić je rekao i da je u jednom momentu pošao do hotela da " uzme jaknu" i da kad je stigao vidio je mladića koji udara Mijatovića.
Raičković je brutalno napadnuta 10. novembra ispred restorana Gurmana.
Suđenje se nastavlja 6.februara. Sudija Ilija Radulović je odbio prijedlog odbrane za ukidanje pritvora Bećiroviću i Mijatoviću.
Iako su okrivljeni negirali navode optužnog prijedloga video snimci potvrđuju da su Raičković i njena porodica napadnuti.
Ona je u Tužilaštvu detaljno ispričala što se te dramatične noći izdešavalo. Raičković je navela da su je prvo verbalno vrijeđali, a onda i fizički nasrnuli na nju - Bećirović i Mijatović su je davili, čupali za kosu i prijetili.
U optužnici koja je podnijeta protiv Bećirovića i ostalih navedene su najprizemnije uvrede i detalji napada kojem su Raičković, njen sin i vjerenik bili izloženi te dramatične noći.&nbsp;
- Optuženi su 10. novembra, oko 21 sat u Ulici Blaža Jovanovića grubim vrijeđanjem, zlostavljanjem i nasiljem prema drugima, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem, ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir. Kada je Raičković parkirala svoje vozilo ispred „Gurmana“, prišla je pultu da poruči hranu za sina i dok je čekala primijetila je da za stolom pored sjede okrivljeni Bećirovići, Mijatović, Dukić– navodi se u optužnici u kojoj je Portal ETV imao uvid.
Zoran Bećirović i Mijatović prepoznali su je kao saradnicu Televizije E u emisiji „Sjenke“ i novinarku Pobjede koja je u tekstovima u crnoj hronici pisala o njima i počeli sa salvom uvreda.
&nbsp;- Bećirović joj je rekao „Ti radiš za narko kartele, ti si njihova plaćenica, tebe plaća narko kartel, ku... jedna raspala, pušiš li im k.... svima ili te onji j... Raičković je Zoranu Bećirović saopštila da joj se ne obraća i da će ispoštovati njegove godine, na što je on nastavio sa uvredama – navodi se u optužnom aktu.
Verbalnom napadu na Raičković pridružuje se i Mijatović koji joj govori da se skloni, da je plaćenica i pita ko je ona da pominje Bećiroviću godine.&nbsp;
Verbalni sukob prerastao je potom u fizički. Detalje optužnice možete naći na linku ispod.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbecirovic-i-mijatovic-davili-vukli-za-kosu-i-prijetili-novinarki&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bećirović: Raičković sam dobacivao, nijesam je davio i udarao

Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene – kazao je aktivni policijski službenik Srđan Korać Libertasu, svjedok napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina i vjerenika.
Raičković je napadnuta 10. novembra 2024. ispred „Gurmana“, objekta vlasnika Ranka Radulovića, inače bliskog srodnika Koraća, koji je te noći bio u društvu sa njim i advokatom Balšom Dragovićem kada su biznismen Zoran Bećirović, njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović prvo verbalno krenuli da je vrijeđaju, a zatim nasrnuli na nju, davili je i čupali za kosu, a napad okončali kada ih je drugi član obezbjeđenja Ljubomir Dukić upozorio da će je ubiti. Napadu se pridružio i sin Bećirovića Luka Bećirović, o čemu svjedoči i snimak na kojem se vidi da lomi zadnje vjetrobransko staklo na vozilu Raičković.
Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid vidi se da je Korać bio pored svog vozila dok je Raičković pokušavala da spriječi sina da uđe u sukob sa Bećirovićem i obezbjeđenjem. Dok su sina Ane Raičković pozivali da dođe i vrijeđali ga, Korać je prošao pored njih i ušao u „Gurman“, i to u momentu kada je ulazio i Dukić.
Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije, ni nakon dva i po mjeseca od brutalnog napada na Raičković i dva člana njene porodice, nije utvrdilo da li je tokom nasilja ispred i u lokalu brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok V njihov kolega, policajac Srđan Korać, postupao u skladu sa svojim službenim ovlašćenjima i pokušao da to nasilje spriječi.
To nijesu uradili ni dva mjeseca i tri dana otkad je i sam Korać, svjedočeći u tužilaštvu, priznao da je te noći bio u „Gurmanu“, ali da nije mogao da reaguje jer je, kako je kazao, bio u toaletu tog restorana.
On je portalu Libertas kazao da „nije ni vidio, ni čuo incident“.
- Bio sam u toaletu dok se sve dešavalo. Jedino sam vidio gužvu ispred „Gurmana“, ali nijesam reagovao jer je tu već bila policija. Vratio sam se za svoj sto i sačekao koleginicu koja je, potom, uzela izjavu i od mene - kazao je Korać Libertasu.
Pozivajući se na navode iz optužnice protiv Bećirovića, Mijatovića i Dukića da su unutar „Gurmana“ počele uvrede Bećirovića i njegovog tjelohranitelja na račun novinarke, potom fizički napad na njenog vjerenika i tuča sa njenim djetetom, zapomaganje Raičković da joj neko pomogne, Libertas je pitao policajca Koraća kako nije uspio da čuje nešto od toga i koliko je dugo bio u toaletu.
- Nekoliko minuta - rekao je Korać Libertasu.
Verbalni napad je počeo nešto poslije 21 sat, kada su Mijatović i Zoran Bećirović prepoznali novinarku i počeli da je vrijeđaju. Za to vrijeme Korać je bio u lokalu sa vlasnikom „Gurmana“ Rankom Radulovićem i advokatom Balšom Dragovićem. Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid, a na koji se Korać poziva vidi se da dok Raičković pokušava sina da spriječi da dođe u sukob sa razjarenom grupom koja dobacuje, on izlazi iz automobila i ulazi u „Gurman“.
U istom momentu dolazi i Dukić, parkira vozilo i ulazi u „Gurman“.
Cijeli napad koji se događao unutar „Gurmana“, a potom i na parkingu ispred tog lokala trajao je oko 20 minuta.
Korać je, dok mu je Libertas postavljao pitanja, optuživao medije da mu crtaju metu, da ga lažno optužuju da je prisustvovao napadu na novinarku ispred „Gurmana“, da objavljuju neprovjerene informacije…
Rekao je i da „nije bio tu“ kada je Libertas prvi put kontaktirao sa njim 14. novembra prošle godine u vezi sa tada nezvaničnim informacijama da je bio u „Gurmanu“ tokom napada na novinarku.
Tada su i iz Uprave policije najavili da će „blagovremeno obavijestiti“ Libertas o ishodu provjere da li je Korać bio sporne noći u „Gurmanu“ i da li je i što preduzeo u skladu sa policijskim ovlašćenjima da zaštiti novinarku i spriječi sukob.
Iz te bezbjednosne institucije se tim povodom više nijesu oglašavali.
- Ako sam kriv, spreman sam da odgovaram i pred institucijama, ljudima i pred Bogom. Dao sam izjavu Unutrašnjoj kontroli. Postoje kamere, tačno se vidi kad sam ušao u lokal, a kad izašao. Vrlo sam karakterističan, ne mogu da me zamijene sa nekim - poručio je Korać.
On je predložio novinaru da pogleda snimke sa video-nadzora koji, prema njegovim riječima, potvrđuju njegove tvrdnje.
- Ja tada nijesam ni bio na dužnosti - ustvrdio je Korać.
Na zahtjev Libertasa da objasni da li to znači da ne treba da reaguje ako vidi da neko čini krivično djelo van njegovog radnog vremena, policajac Korać je odgovorio: “Da bih preuzeo bilo koju službenu radnju, prije toga moram da se legitimišem. Znači, da bih zaustavio neku tuču, prvo treba da kažem da sam policajac. Da sam vidio napad, reagovao bih.”
Korać nije želio da odgovori u kojem policijskom odsjeku radi, navodeći samo da je aktivan službenik policije.
U Kodeksu policijske etike piše da je „policijski službenik dužan da i kada nije na dužnosti samoinicijativno pruža pomoć svakom licu koje se nalazi u opasnosti, sprečava ili suzbija radnje koje mogu da naruše javni red i mir ili da ugroze život, integritet i imovinu zajednice i Ustavom utvrđeni poredak“.
Osim toga, u Kodeksu policijske etike piše „policijski službenik u svim prilikama čuva ugled policijske službe, svoj ugled, poštuje dobre običaje i slijedi etička načela u dosljednom sprovođenju zakona. Služeći građanima, izlaže se i opasnosti po život“.

Policajac Korać: Da sam vidio napad na novinarku Raičković, reagovao bih

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

Draško Đuranović

Protiv Luke Bećirovića nema istrage iako se na snimku vidi kako udara u šoferšajbnu automobila novinarke Raičković

Krivično vijeće Osnovnog suda u Podgorici prihvatilo je svjedočenje advokata Balše Dragovića, koji se pojavio četiri dana nakon što su biznismen Zoran Ćoćo Bećirović i njegova dva tjelohranitelja Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić 10. novembra uveče, ispred restorana brze hrane „Gurman“, prvo verbalno grubo izvrijeđali urednicu u Pobjedi, novinarku Anu Raičković, a onda i fizički nasrnuli na nju i njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Dragović je izjavu dao 14. novembra u večernjim satima, na osnovu koje je Krivično vijeće Osnovnog suda u Podgorici sinoć ukinulo pritvor Dukiću, dok žalba advokata Danila Mićovića, nije uvažena za Bećirovića i Mijatovića. Još jedan svjedok saslušan je 14. novembra – vlasnik „Gurmana“ Ranko Radulović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241117021112_7a4d38e4ab6e9f4581df9df3f52dfece9b0af674593d7b36612fe9252a84f1f2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241117021112_7a4d38e4ab6e9f4581df9df3f52dfece9b0af674593d7b36612fe9252a84f1f2" data-rendition-name="original" width="871" height="589" loading="lazy" alt="Saopštenje iz Osnovnog suda"> <figcaption>ČUDNO OBJAŠNJENJE: (Photo: Saopštenje iz Osnovnog suda)</figcaption> </figure>  (NE)OPRADANI RAZLOZI SUDA Kako proizilazi iz saopštenja Osnovnog suda u Podgorici, sudije Krivičnog vijeća, odlučile su da povjeruju naknadnom svjedoku Dragoviću i zanemare iskaz žrtve brutalnog napada - Ane Raičković?! Tako je Dragović pritvora spasio jednog od trojice osumnjičenih – Dukića - dok su Bećirović i Mijatović ostali u Spužu. Vijeće nije uspjelo da nađe opravdane razloge da i njih oslobodi.&nbsp; - Rješenjem vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, obzirom da je saslušan još jedan svjedok, ne može utvrditi da je Ljubiša Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje – saopšteno je sinoć iz podgoričkog Osnovnog suda. Ističe se kako „iskaz oštećene u dijelu kojim se navodi da je i ovaj osumnjičeni udario njenog sina, nije potvrđen ostalim prikupljenim dokazima, iz kojih proizilazi da je Dukić moguće ostvario kontakt sa oštećenim prilikom razdvajanja lica koja se tuku, što je životno prihvatljivo i takav kontakt se za sada ne može cijeniti kao radnja koja predstavlja obilježje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje“.&nbsp; - Dakle, kako samo navodi oštećene u ovom trenutku predstavljaju jedini dokaz protiv Ljubiše Dukića, to je vijeće cijenilo da su isti bili dovoljni za utvrđivanje osnova sumnje po kojem je osumnjičenom određeno zadržavanje, ali ne i za postojanje kvaliteta dokazne građe koja bi ukazivala na postojanje osnovane sumnje koja je nužna da bi osumnjičenom odredio pritvor. Kod ovako nesporno utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni vijeća se ne može zaključiti da je osumnjičeni Ljubiša Dukić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo koje mu je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stavilo na teret – zaključuje se u saopštenju.&nbsp; RELATIVIZACIJA Da li je ovo uvod u pokušaj relativizacije brutalnog napada na Raičković i članove njene porodice pokazaće nastavak istrage, ali činjenica da Vijeće Osnovnog suda nije puštilo na slobodu i Bećirovića i Mitrovića ukazuje da neće biti jednostavno od žrtve napraviti dželata, što je očito plan odbrane okrivljenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241117021112_7bec89304928bd367cc48e1214e282c1cfe4aa026a54eee3a6ebf9046064d56a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241117021112_7bec89304928bd367cc48e1214e282c1cfe4aa026a54eee3a6ebf9046064d56a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Novinarka Ana Raičković"> <figcaption>VJERUJE LI SUD ŽRTVI NASILJA: (Photo: Novinarka Ana Raičković)</figcaption> </figure>  A na meti, za sada nepoznatih napadača, juče se našao i brat novinarke Raičković, odnosno njegova imovina. U kvartu u kojem živi on je sinoć zatekao avoj automobil sa polomljenom šoferšajbnom. Slučaj je prijavio policiji. Portalu ETV potvrđeno je da je istraga u toku. U dopuni izjave pred policijom on je, kako saznajemo, kazao i da je nakon napada na njegovu sestru preko posrednika kontaktiran da utiče na nju da odustane od prijave. Zastrašujući napad trojice pomahnitalih muškaraca na jednu ženu, novinarku, 10. novembra uveče ispred „Gurmana“, zbog posla kojim se bavi, izazvao je žestoke reakcije crnogorske i međunarodne javnosti. BRUTALNI NAPAD &nbsp;Raičković je, kada su je prepoznali, prvo bila izložena brutalnim mizoginim uvredama od Bećirovića, koji je vrijeđao zbog njenog angažmana na Televiziji E, a nasilje je eskaliralo kada im se ona suprotstavila i odgovorila. U međuvremenu je došao njen sin kako bi je zaštitio, s kojim je razgovarala telefonom dok je čekala u redu ispred restorana i on čuo uvrede koje su joj bahati nasilnici upućivali. Tada je došlo do fizičkog obračuna, a na meti se našao i njen vjerenik, koji je došao da pomogne njoj i njenom sinu i sam se našao na meti napada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241117021116_9371037f68d0109a95aa44e893ff930caa7a1b1725942322eaedbcc7c8543a06.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241117021116_9371037f68d0109a95aa44e893ff930caa7a1b1725942322eaedbcc7c8543a06" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Privođenje Bećirovića u Osnovno tužilaštvo "> <figcaption>STALNI ATACI NA NOVINARKE I NOVINARE:(Photo: Privođenje Bećirovića u Osnovno tužilaštvo)</figcaption> </figure>  Brojni svjedoci nijesu reagovali, čak ni kada je vjerenik Raičković uspio da izvuče njenog sina i skloni ga, a Bećirović i Mijatović se potom ustrijemili na nju kada je sjela u automobil u namjeri da se spasi. Kako je svjedočila, Bećirović je uhvatio za kosu i glavom je udarao o vrata kola, dok je Mijatović davio zahtijevajući da im kaže ko su muškarci koji su došli da je zaštite i prijeteći joj da će saznati i sve ih pobiti. Drugi Bećirovićev tjelohranitelj Dukić, vjerovatno u strahu da je ne ubiju, tada ih je odvojio od nje... NEZAVRŠENA POSLA Raičković se nije pukim slučajem našla na udaru Bećirovića, jer je prije nekoliko godina imala sukob sa njim zbog tekstova u Pobjedi kojima nije bio zadovoljan. U njenu i zaštitu tadašnje urednice crne hronike u ovim novinama Marije Žižić stao je Draško Đuranović, koji je u tom periodu bio glavni urednik. Nakon toga Pobjeda i Đuranović bili su stalna meta Bećirovićevog portala Aktuelno, koji mu služi za prljave obračune sa neistomišljenicima. Đuranović je, nakon što je 4. jula ove godine bukvalno proćeran iz Pobjede, ušao u uređivački tim Televizije E, gdje je i Raičković stalna saradnica, što je Bećiroviću bio povod da 10. novembra uveče krene u odvratni verbalni, a onda i fizički obračun sa njom.&nbsp; Zoran Bećirović i Mladen Mijatović okrivljeni su za nasilničko ponašanje, za što se teretio i Ljubiša Dukić, ali je Krivično vijeće Osnovnog suda u Podgorici sinoć odlučilo da je u njegovom slučaju to pretjerana kvalifikacija. Mladen Mijatović je aktivni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, odakle su se branili kako nijesu znali da je angažovan kao Bećirovićevo obezbjeđenje i najavili hitan disciplinski postupak protiv njega. Interesantno je da javnost godinama zna da je Mijatović tjelohranitelj ovog biznismena, o čemu su izvještavali i mediji, pogotovo nakon što je 2015. godine, u Podgorici nasrnuo na novinara Vladimira Otaševića, koji je pokušao da snimi Bećirovića koji je bio u društvu sada specijalnog, tada „običnog“ tužioca Miloša Šoškića, u prodavnici mobilnih telefona. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Četiri dana poslije napada na novinarku Raičković, advokat Dragović svjedočio u korist nasilnika?!

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zoran-coco-becirovic