Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Brojne kontroverze u minulom periodu pratile su postupanje menadžmenta Uprave policije prema bivšem funkcioneru te službe, Milovanu Pavićeviću – jedna od njih je i način na koji je suspendovan, uprkos pozitivnim bezbjednosnim procjenama, koje su potvrdili nadležni iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva pravde. Pavićević je suspendovan na osnovu odluke načelnika Regionalnog centra Centar, Gorana Jokića, koji za takvo postupanje nije imao formalnu starješinsku nadređenost. Prema dostupnim podacima portala Standard i važećim zakonskim propisima, Jokić nije imao ovlašćenja za pokretanje postupka, što ovu suspenziju čini pravno upitnom i ostavlja sumnju u potencijalnu institucionalnu zloupotrebu. Bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević, obavijest da je suspendovan dobio je 11. jula ove godine, uprkos brojnim nelogičnostima i kontroverzama, koje su pratile disciplinski proces. Institucionalni progon počeo je još 9. aprila 2021. godine, kada je Pavićević smijenjen sa te pozicije, usmenom i neobrazloženom odlukom tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina.&nbsp; No, nakon smjene, shodno zakonskoj regulativi Pavićević je, upkos tome što je bio neraspoređeni službenik i dalje imao rješenje za funkciju načelnika CB Podgorica, na osnovu kojeg je ostvarivao sva prava, pa i primao platu za tu poziciju.&nbsp; <h2>JOKIĆ MIMO ZAKONA POKRENUO DISCIPLINSKI POSTUPAK PROTIV PAVIĆEVIĆA</h2> Neposredno nakon što je Brđanin donio odluku o smjeni Milovana Pavićevića, njega je na mjestu načelnika CB Podgorica, naslijedio Goran Jokić, koji je prema dostupnim podacima, bez zakonskog ovlašćenja i obrazloženja u julu 2024. godine, pokrenuo postupak bezbjednosnih provjera, protiv svog prethodnika, iako mu nije bio direktni nadređeni starješina.&nbsp; Kako je Pavićević i nakon smjene i dalje imao rješenje načelnika CB Podgorica, Jokić nije imao zakonski osnov da pokrene bilo kakav postupak protiv njega, jer kako Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica za svoj rad odgovara isključivo direktoru policije, a ne novoimenovanom načelniku. Ipak, aktuelni načelnik CB Podgorica, Goran Jokić, je prema pouzdanim informacijama portala Standard, izašao iz granica svojih ovlašćenja, tako što je pokrenuo više nezakonito sprovedenih postupaka, tri puta zloupotrijebivši službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Goran Jokić"> </figure>  <h2>ZLOUPOTREBE ZAKONA U UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA</h2> Prvo kršenje zakona, kako Standard saznaje, Jokić je načinio pokretanjem bezbjednosne provjere, uprkos činjenici da Zakon o unutrašnjim poslovima, jasno propisuje da se bezbjednosne provjere mogu pokrenuti samo ukoliko postoje konkretne informacije da je službenik registrovan kao korisnik opojnih droga ili da je u vezi sa osobama iz kriminalnog miljea, od čega se ništa od navedenog nije odnosilo na Pavićevića. Jokić je, prema informacijama Standarda, drugi put prekršio Zakon o unutrašnjim poslovima nezakonitim pokretanjem disciplinskog postupka i treći put, kad je pokrenuo postupak suspenzije, svjesno falsifikujuci službenu dokumentaciju i fingirajući pravni osnov i to na način sto je konstatovao da Pavićević dolaskom na posao narušava ugled policije i MUP-a. Jokić je neosnovano konstatovao i da Pavićević remeti tok disciplinskog postupka, iako je znao da Pavićević ne dolazi na posao više od četiri godine, zbog čega je u toku postupak za mobing i diskriminaciju pred nadležnim institucijama. <h2>PROVJERE ZA PAVIĆEVIĆA POZITIVNE</h2> Prema dostupnim podacima tokom postupka koji je trajao od kraja jula do početka novembra 2024. godine, tačno onoliko koliko su čekali provjeru od ANB u zakonu propisanom roku od 90 dana, pozitivne provjere stigle su i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i iz Ministarstva pravde. U oba slučaja potvrđeno je da se protiv Pavićevića nije vodio nikakav krivični postupak, niti je bilo bezbjednosnih smetnji za njegov dalji rad. I sam Jokić je, prema nezvaničnim informacijama, poslao izvještaj Komisiji za bezbjednosne provjere na njihov zahtjev, u kojem je konstatovano da Pavićević nije registrovan u evidencijama i da terenske provjere ne ukazuju na bilo kakvu prijetnju. <h2>POKUŠAJI DA SE PAVIĆEVIĆ PREDSTAVI KAO KORUMPIRANI POLICAJAC</h2> Jedini „negativni“ izvještaj dolazi iz Sektora za borbu protiv kriminala. Tokom perioda od decembra 2023. do juna 2024. godine, više inspektora kriminalističke policije u policijski elektronski sistem bez objašnjenja unijelo je informacije koje nijesu bile potvrđene dokazima koji bi potkrijepili navode iz negativnog izvještaja. Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji posjeduje nezakonitu imovinu. No, pretrage u svim nadležnim institucijama, Upravi za imovinu, u ASK-u, kao i u Odjeljenju za antikorupciju u MUP, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su jedan stan posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Kako je TV E pisala, da su zaista htjeli tragati za dokazima, u vrhu policije bi mogli saznati da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila, koji je dobijen kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije. Odluku o prihvatanju donacije za OB Nikšić – novog putničkog vozila marke Mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik – potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014. godine, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom, koja je donirala više vozila za potrebe države. A 21. novembra Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić, dobio je rješenje za korišćenje vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  <h2>NEODGOVORNOST SVIH NADLEŽNIH TIJELA</h2> Prema nezvaničnim informacijama, ove neprovjerene informacije koje je više inspektora kriminalističke policije unijelo u sistem, iako pravno ništavne, prihvaćene su kao validne od strane Komisije za bezbjednosne provjere, bez ikakvih dodatnih provjera ili pokušaja da se utvrdi njihova vjerodostojnost. Iako je zakonska obaveza predlagača disciplinskog postupka, u ovom slučaju Jokića, bila da informacije provjeri i dokazno konkretizuje, to se, prema informacijama Standarda, nije desilo. Tu obavezu po članu 8. Pravilnika o vođenju disciplinskog postupka imala je i disciplinska tužiteljka, koja je zbog nevalidnih i nepotpunih informacija, trebala da vrati postupak na dopunu, što nije urađeno. Istu obavezu imala je i Komisija, koja je, prema dostupnim informacijama takođe zanemarila obavezu pravne procjene informacija. <h2>PRIJETNJE LIKVIDACIJOM I SLUŽBENO ĆUTANJE</h2> Podsjećamo kako je portal Standard već pisao da Sky prepiska, koja je tavorila u fioci Tužilaštva još od 2022. godine, otkriva da je jedan član kavačkog klana, Vasilije Rafailović, direktno prijetio Milovanu Pavićeviću. Ova prepiska, koja je sadržavala prijetnju ubistvom uz korišćenje drona i 10 kg plastičnog eksploziva, bila je poznata policijskim i tužilačkim strukturama četiri godine – bez ikakve reakcije ni mjere zaštite za potencijalnu žrtvu ili reakcije nadležnih organa. SDT je tvrdio da takvi slučajevi nisu u njihovoj nadležnosti, dok je policija ostala nijema. Pavićević je tek u aprilu 2025. godine, iz medija, saznao za prijetnje i odmah zatražio procjenu ugroženosti, zaštitu i informaciju o tome da li je o prijetnjama obaviješteno tužilaštvo. <h2>ANB REAGOVALA NA VRIJEME; POLICIJA DESET DANA KASNIJE U OTVORENOJ KOVERTI</h2> Agencija za nacionalnu bezbjednost odgovorila je na zahtjev Pavićevića 7. aprila 2025. godine, navodeći da je Uprava policije odgovorna za procjenu i zaštitu. Međutim, taj odgovor Pavićeviću dostavljen je tek 17. aprila, deset dana kasnije, i to u otvorenoj koverti, iako je zvanično bio upućen njemu. ANB je takođe naglasila da je policija bila u zakonskoj i institucionalnoj obavezi da preventivno obavijesti Pavićevića i njegovu porodicu o prijetnjama, da preduzima mjere zaštite do zvanične procjene ugroženosti, da u realnom vremenu Uprava policije inicira kod Agencije za nacionalnu bezbjednost procjenu ugroženosti i, ono najvažnije, da o saznanjima da se planira i priprema izvršenje teškog krivičnog djela obavijesti nadležno tužilaštvo. Ništa od toga nije učinjeno.

Portal ETV

Kako je Goran Jokić suspendovao Milovana Pavićevića, uprkos pozitivnoj procjeni ANB-a i Ministarstva pravde

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

1250x600

1084x550

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Da je funkcija direktora Uprave policije jedno od traženijih partijskih namještenja u „oslobođenoj“ Crnoj Gori govore podaci: za četiri i po godine na čelu te institucije bilo pet direktora - samo jedan u punom madatu, a četvorica u v.d. statusu! I taj podatak govori kolliko je žestoka borba partija za dominaciju u bezbjednosnom sektoru. Svi direktori su birani i postavljani u osam posebnih postupaka, od čega su dva postupka posljedica reagovanja i odluka sudske grane vlasti. Demokrate - partija koja sada upravlja bezbjednosim sektorim - osmislile su matricu uticaja na policijske funkcionere tako što većina rukovodilaca policije nema stalnu fukciju. Umjesto da im, ako ispunjavaju uslove, dodijele četvorogodšnje mandate Demokrate ih drže na ,,stalnoj privremenoj funkciji”. Drugi modalitet partijskog uticaja je zapošljavanje kadrova sa mrljama u karijeri koji su svjesni da eventualno protivljenje političkim i drugim zahtjevima može aktivirati grijehe iz prošlosti koji ih mogu ostaviti bez funkcije, ali i dovesti pod udar pravosudnih organa. <h2>ISTA MATRICA</h2> Da se vratimo na v.d. stanje u policiji koje je, prema riječima više sagovornika Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, eklatantni oblik političke kotrole rukovodstva i politizacije cjelokupnog policijskog aparata. Od decembra 2020. do 2025. godine, kako su se smjenjivale Vlade, ono što je bilo i što je i dalje karakteristično je v.d. stanje i česte kadrovske promjene u vrhu policije koje najbolje govore o političkom uticaju na polcijski aparat, koji bi po profesionalnim standardima trebalo da bude operativno samostalan i nezavistan od bilo kakvog političkog uticaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0" data-rendition-name="original" width="1444" height="963" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"><figcaption>Lazar Šćepanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Jedini koji je uspio bar na kratko da bude direktor policije bez onog „vd“ je Zoran Brđanin. Međutim politički vjetrovi, tačnije kalkulacije i trgovine brzo su ga sklonili sa te pozicije. Niko od preostale četvorice nije bio direktor Uprave policije – svi su bili vršioci dužnosti – Vesko Damjanović, Nikola Terzić, Aleksandar Radović i Lazar Šćepanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b" data-rendition-name="original" width="670" height="446" loading="lazy" alt="Vesko Damjanović"><figcaption>Vesko Damjanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Međutim, ni Brđanin nije bio pošteđen političke kombinatorike i on je bio prvo vršilac dužnosti direktora policije, da bi - nakon smjena - dva puta bio vraćan na tu pozicije odlukama Upravnog suda, sve dok na kraju nije odustao obrazloživši ostavku „neprilagodljivošću partikularnim interesima na štetu javnih interesa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović i Nikola Terzić"><figcaption>Danilo Šaranović i Nikola Terzić(Photo: MUP)</figcaption></figure>  Nije ovo bio samo slučaj sa funkcijom direktora Uprave policije jer su po istom principu postupali i sa njihovim pomoćnicima. Tako je Dragan Gorović v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti. U v.d. statusu je od marta 2021. i to traje i danas. U Sektoru za borbu protiv kriminala Dejan Knežević je u 2021. godini bio v.d. pomoćnika direktora UP, zatim i Predrag Šuković, koordinator Sektora za borbu protiv kriminala (obavljao poslove načelnika SPO i koordinirao Sektorom za borbu protiv kriminala i bez postavljenja za v.d.). Status v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala imao je Lazar Šćepanović koga je naslijedio Velimir Furtula, 15. januara 2025. godine, i na funkciji i u v.d. stanju. U Sektoru granične policije svi pomoćnici su imali v.d. status: Dragan Klikovac je imenovan u martu 2021. godine. Nakon Klikovca, bio je Milutin Vasiljević - od februara 2023. godine takođe je imao v.d. status. Tako je i sa Dejanom Bojićem koji je na toj funkciji od marta ove godine, takođe kao vršilac dužnosti. Ista šema v.d. statusa korišćena je u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti- Miloš Rakonjac je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije i imenovan je u martu 2021. Rakonjac je tek u decembru 2024. godine imenovan za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice sa mjesta v.d. pomočnika direktora UP za sektor policije posebne nemjene, kada je Miloš Peković je određen za pomoćnika direktora tog sektora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede" data-rendition-name="original" width="1920" height="1371" loading="lazy" alt="Miloš Rakonjac"><figcaption>Miloš Rakonjac(Photo: MUP)</figcaption></figure>  <h2>IZUZETAK</h2> I u Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bila je do nedavno istovjetna situacija - v.d. pomoćnik direktora bio je Saša Mašković, nakon njega Aleksandar Radović takođe postavljen kao v.d. Međutim, Aleksandar Radović je sada jedini pomoćnik direktora sa punim mandatom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Aleksandar Radović"><figcaption>Aleksandar Radović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naravno, nije to bio potez Alekse Bečića i partijskog štaba već su ministar Danilo Šaranović i Vlada bili prinuđeni da ispoštuju proceduru do kraja i postave pomoćnika direktora u punom mandatu, jer je Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao finansijsko obavještajna jedinica, funkcionalno uslovljen od međunarodnih partnera na određeni vid samostalnosti u radu. Ta samostalnost podrazumijeva i stalnost i kontinuitet funkcije izabranog rukovodioca u punom mandatu i inspektora u Sektoru. Radi se o operativnom standardu, kao uslovu za razmjenu finansijsko obavještajnih podataka sa partnerskim službama međunarodne finansijsko obavještajne zajednice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f" data-rendition-name="original" width="1006" height="672" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naši sagovornici iz bezbjednosnog sektora naglašavaju, da je starješina organa po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ovlašćen da postavlja rukovodioce u v.d. mandatu do izbora u punom mandatu, ali najduže do 6 mjeseci. U Upravi policije je očigledno kršenje zakona u kontinuitetu. Osim u slučaju Brđanina i Radovića, svi ostali visoki rukovodioci u UP (direktori i pomoćnici direktora), su postavljani u v.d. mandatu, većina njih i nezakonito više puta i ni za jednog od njih nije raspisivan javni konkurs i nijesu sprovođene zakonom propisane procedure za njihov izbor i postavljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin"><figcaption>Zoran Brđanin(Photo: gov.me)</figcaption></figure>  <h2>SUMNJIVE DIPLOME, PROPUSTI</h2> Ono što je jasno da v.d. stanje sa nivoa direktora i pomoćnika direktora Uprave policije po dubini prouzrokuje raspored policijskih službenika na rukovodeća radna mjesta - načelnike regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti, načelnika odsjeka u sektorima i komandanata Specijalne i Posebne jedinica. Na nekim rukovodećim pozicijama imamo ljude sa sumnjivim diploma, nedostatkom radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima, spornim biografijama, bezbjednosno interesantnim podacima u odnosu na profesionalni i privatni život, uz odsustvo rukovodne i komandne odgovornosti za propuste u djelovanju policije i posljedice takvog djelovanja o čemu svjedoče istraživanja Portala ETV i Televizije E. Cilj je da se u policiji stvori partijska vojska i da se politička poslušnost svede na izvršavanje političkih zahtjeva bez obzira da se sprovode u skladu sa zakonima i obavezujućim procedurama. Posljedice v.d. stanja i političkog uticaja na Upravu policija imaju uticaj na više segmeta djelovanja policije - direktno ugrožavanje policijske organizacije u sprovođenju nadležnosti i smanjenje efikasnosti u obavljanju policijskih poslova i zadataka, ugrožavanje operativne samostalnosti i policijske nezavisnosti u sprovođenju policijske funkcije. Ključna je politička instrumentalizacija i politizacija policijskog aparata, uprkos proklamovanoj depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji policijske organizacije. Posljedica je i osipanje kvalitenog rukovodećeg i operativnog kadra pa je za četiri i po godine više od 1.500 policajaca napustilo tu instituciju. Odsustvo odgovornosti u svim segmentima, čemu svjedočimo na dnevnom nivou, slabljenje policijske organizacije i nedostatak obrazovanog, iskusnog, kvalitetnog i podmlađenog policijskog kadra. Karakteristična su i protivzakonita politička zapošljavanja uz kršenje ili zaobilaženje procedura za zapošljavanje u policiji. S toga ne čude brojni postupci policije u specifičnim slučajevima u kojoj do izražaja dolazi ili smišljeno nečinjenje ili neprofesionalizam a sve s ciljem zaštite političkih mentora aktuelnog rukovodstva. Najdrastičniji primjer je upravo postupanje nakon najstravičnijeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji, kada je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba među kojima je bilo i dvoje djece. Niko ni iz polcijske organizacija, niti iz političe strukture Demokrta koji kontrolišu bezbjednosni sektor nije snosio ni minimalne posljedice.

Demokrate v.d. stanjem kontrolišu bezbjednosni sektor

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici odobrila zapošljavanje 815 policajaca, nakon višemjesečnog ignorisanja sličnog zahtjeva bivšeg direktora Uprave policije, Zorana Brđanina, koji je u septembru prošle godine upozoravao na potrebu za većim brojem službenika. Procjene organizacionih jedinica su tada bile da je potrebno zaposliti 1.200 policijaca, pa se postavlja pitanje kako se donose procjene, te zašto je broj traženih policajaca smanjen – posebno u kontekstu tragičnih događaja na Cetinju, koji su pokazali upravo slabost bezbjednosnog sistema usljed nedostatka kadrovskog kapaciteta. Vlada Crne Gore dala je juče saglasnost za pokretanje postupka zapošljavanja 815 policajaca, a na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova. Naveli su kako je Zakonom o unutrašnjim poslovima propisano da je radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, moguće sprovesti poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana. Za to su dobili i saglasnost Ministarstva finansija koje je procijenilo da će to koštati budžet države na mjesečnom nivou 652.000 eura neto, odnosno 844.780 eura bruto. Da je taj posao mogao da se obavi mnogo ranije govori dokument koji objavljuje Antena M, a koji pokazuje da se Vlada prije svega četiri mjeseca oglušila o zahtjev tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, koji je tražio zapošljavanje novih policajaca. U prijedlogu koji je Brđanin uputio ministru Danilu Šaranoviću navodi se da su rukovodioci organizacionih jedinica procijenili potrebu da se zaposli 1200 policijskih službenika u skladu sa članom 133a Zakona o unutrašnjim poslovima, o čemu su ga kako je tada saopštio obavijestili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c" data-rendition-name="original" width="802" height="897" loading="lazy" alt="Dopis Brđanina iz septembra prošle godine"> <figcaption>Dopis Brđanina iz septembra prošle godine(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Četiri mjeseca kasnije, rukovodioci organizacionih jedinica Uprave policije dostavili su drugačije podatke, pa je traženo da se zaposli 385 službenika manje. Postavlja se pitanje zašto je za tako kratko vrijeme došlo do smanjene potrebe za radnim angažmanom službenika i na osnovu kojih kriterijuma je procjena u početku bila “pogrešna”, pogotovo uzevši u obzir nedavnu tragediju koja je zadesila Cetinje kada je ubijeno 13 osoba a ranjene tri. Zanimljivo je i da je saglasnost Ministarstva finansija dobijena ekspresno, svega dan nakon što je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović dostavio ministru Šaranoviću obrazloženi prijedlog za pokretanje postupka zapošljavanja 815 službenika, dok je prijedlog Zorana Brđanina mjescima ležao u fioci. Ono što se nameće kao logično pitanje je i da li bi da je ispunjen zahtjev Brđanina u septembru, na Cetinju 1. januara bilo više policijskih službenika koji bi mogli adekvatnije da reaguju na krvavi pohod Aleksandra Martinovića? <h2>Brđanin se žalio na budžet za 2025: Bez novca za zapošljavanja službenika, bez novca za uniforme</h2> Nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin je 2. decembra na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, komentarišući Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. u dijelu koji se odnosi na MUP, pitao kako da sa planiranim budžetom zaposle nove policijske službenike. Brđanin je tada kazao da su tražili zapošljavanje novih 1200 službenika, što bi, kako je rekao, značilo i dodatnih 13 miliona eura. Žalio se Brđanin jer je Vlada štedjela i na nabavci uniformi za policajce, rekavši da je budžet MUP-a umanjen 138.000 eura za sredstva za nabavku uniformi. - Nemamo dovoljno sredstava na ovoj stavci u ovom trenutku, a ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju, forenzički centar… - žalio se tada Brđanin. Ostaje, zato, pitanje: da li ni nakon strašne tragedije na Cetinju, nekome još uvijek nije jasno koliko Crnoj Gori treba dobro obučena, opremljena i kadrovski popunjena policija?

Brđanin u septembru tražio da se zaposli 1200 policajaca - Vlada ga ignorisala, sada zapošljavaju 385 službenika manje

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

U Upravi policije održan je sastanak radi primopredaje dužnosti između dosadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina i novoimenovanog vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
Brđanin se, kako se navodi u saopštenju, zahvalio Šćepanoviću na dosadašnjoj saradnji i poželio mu uspjeh u daljem radu.
- Šćepanović se takođe zahvalio Brđaninu na saradnji kao i svim članovima Vlade koji su danas podržali njegovo imenovanje - navodi se u saopštenju.

Obavljena primopredaja dužnosti između Brđanina i Šćepanovića

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin podnijeće ostavku na tu funkciju, a kako sada stvari stoje, nastaviti radni angažman u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i biće mu povjerena funkcija u skladu sa njegovim profesionalnim kvalifikacijama, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Kako pišu mediji, Brđaninu je ponuđeno da obavlja funkciju savjetnika novoimenovanog v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, što je on prihvatio i sada se čeka formalizovanje ove kadrovske promjene što bi trebalo da se desi već početkom naredne sedmice.
Ova rotacija posljedica je prethodnih dešavanja na relaciji Vlada Milojka Spajića - Brđanin, za koga je tri puta Upravi sud utvrdio da je nezakonito smijenjen u martu 2023. godine.
Nakon što je Upravni sud treći put utvrdio da ga je Vlada nezakonito razriješila dužnosti, Brđanin se vratio na tu funkciju u julu ove godine.
Međutim, prema informacijama našeg Portala, Brđanin nije uspijevao da obavlja funkciju u punom kapacitetu jer je izostala suštinska podrška premijera, a naročito ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Zbog toga se rješenje da Brđanin pređe u ANB može tumačiti kao kompromis na obostrano zadovoljstvo, a na štetu države Crne Gore s obzirom na kontinuirana mimoilaženja i politički uticaj u bezbjednosnom sektoru.
Brđanin je prvobitno na čelo crnogorske policije došao u februaru 2021. godine u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića.
Prvi put je smijenjen 30. marta 2023. nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama.
I Evropska komisija je u Izvještaju konstatovala da odluka o smjeni nije donijeta u skladu sa pravilima, jer je nije inicirao skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nego Vlada.
Spajićeva Vlada, koja je izabrana krajem oktobra 2023. godine je, poštujući odluku suda, vratila Brađanina na posao, da bi ga tri mjeseca kasnije, na zahtjev Demokrata, smijenila i na njegovo mjesto postavila Aleksandra Radovića.
Nakon treće presude Upravnog suda u korist Brđanina, Radović podnosi ostavku uz riječi da je uvijek za poštovanje sudskih odluka.
- Presuda suda je obavezujuća a ja sam uvijek bio za poštovanje sudskih odluka - kazao je Radović na konferenciji za novinare u Podgorici 4. jula, nakon čega je Vlada prihvatila njegovu ostavku i vratila Brđanina na posao.
Mjesto direktora policije sada bi trebalo da pripadne trenutnom &nbsp;pomoćniku direktora Sektora kriminalistike Lazaru Šćepanoviću.
Rotacije u sektoru bezbjednosti pokrenula je Vlada na elektronskoj sjednici, u četvrtak veče, kada je na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost postavila Ivicu Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
Kako su našoj redakciji kazala dva izvora iz vrha Vlade, premijer Spajić je prethodno obavio razgovor sa sada bivšim direktorom ANB-a Borisom Milićem i obavijestio ga o kadrovskoj kombinatorici i kandidatu Janoviću.&nbsp;
Iako je suštinski smijenjen, Milić je tokom večeri podnio ostavku kako se ne bi stvarala afera, a Spajić mu je obećao da će dobiti ,,fino namještenje" unutar ANB-a.
Iz Vlade su u saopštenju i potvrdila da će Milić nastaviti rad u ANB-u, "dalje doprinoseći svojim angažmanom ovoj instituciji". 
&nbsp;

Tamara Klikovac

Na obostrano zadovoljstvo, a na štetu države: Brđanin podnosi ostavku, odlazi u ANB

Direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu biće ponuđeno da se povuče za te funkcije i bude imenovan za savjetnika direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), saznaje Portal RTCG. 
To je, kako prenosi taj medij, plod političkog dogovora između PES-a i Demokratske Crne Gore, kojima bi tako pripao kompletan bezbjednosni sektor. Takođe, to mjesto je, prema informacijama Portala RTCG, tražio i sam Brđanin.
Ukoliko Brđanin prihvati ponudu i sam se povuče, za v.d. direktora Uprave policije će biti imenovan Lazar Šćepanović, njegov pomoćnik. Radi se o policijskom funkcioneru koji je bio kandidat ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. U martu ove godine, Vlada je, iako je Šćepanović bio jedini predloženi kandidat većinom glasova, postavila drugog direktora policije.
To je tada bio povod i za oštru polemiku između koalicionih partnera.
Kako saznaje Portal RTCG, ovo je samo jedna u nizu promjena koja je planirana kao rezultat dogovora koalicionih partnera, a koje će se dogoditi naredne sedmice. 
Brđanin je već dva puta razrješavan sa funkcije direktora Uprave policije i da ga je oba puta sud vratio na funkciju.
Brđanin bi, ako bude teklo sve po planu, trebalo da savjetuje novog direktora ANB Ivicu Janovića.

Brđaninu nude mjesto savjetnika direktora ANB, Šćepanović ga nasljeđuje

Austrijska policijska organizacija, kao značajan međunarodni partner, pruža podršku i ekspertizu Upravi policije u okviru najznačajnijih regionalnih i nacionalnih projekata koji su potvrda o zajedničkom cilju policijskih službi u borbi protiv svih oblika kriminala, naročito organizovanog kriminala, suzbijanja međunarodnog krijumčarenja narkotika, sprječavanja ilegalnih migracija i trgovine ljudima, sajber kriminala, kao i na jačanju granične bezbjednosti, rečeno je na sastanku direktora Uprave policije Zorana Brđanina sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom, i policijskim oficirom za vezu sa sjedištem u Beogradu, Ričardom Dulnigom.
Brđanin i Štajner su pozdravili tradicionalno dobre i prijateljske odnose dvije zemlje, te istakli veoma uspješnu policijsku saradnju, naročito u dijelu razmjene informacija.&nbsp;
Brđanin je istakao posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije u procesu evropskih integracija cijeneći iskustvo koje Austrija kao zemlja članica EU može podijeliti sa Crnom Gorom na njenom evropskom putu.&nbsp;
- Na sastanku je pohvaljena i efikasna operativna razmjena informacija dvije zemlje, koja se ogleda u kontinuiranom sprovođenju aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju kriminalnih grupa i pojedinaca, a najavljeno je i jačanje saradnje i razmjene znanja i iskustava među specijalnim jedinicama crnogorske i austrijske policije - saopšteno je iz Uprave policije.
Brđanin je podsjetio da Uprava policije sprovodi reformske aktivnosti na jačanju kapaciteta sa posebnim fokusom na intenziviranje saradnje kroz postojeće regionalne inicijative i operativne aktivnosti koje se odnose na suzbijanje svih oblika organizovanog kriminala i korupcije.
Austrijski ambasador i oficir za vezu izrazili su zahvalnost na dosadašnjoj uspešnoj saradnji i ponovili podršku u procesu integracije, kao i budućim projektima u najvažnijim oblastima sa fokusom na zajedničko suočavanje sa svim bezbjednosnim izazovima o kojima je razgovarano tokom sastanka.

Podrška i ekspertiza Austrijske policijske organizacije potvrda zajedničkom cilju u borbi protiv svih oblika kriminala

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: zoran-brdanin