Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu u dva predmeta koja su formirana protiv nekadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zorana Braunovića a, po prijavama za zloupotrebu položaja, zatražilo je od Ministarstva unutrašnjih poslova „neophodnu dokumentaciju a u drugom slučaju u toku su vještačenja“.
Ovo je Portalu ETV saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu na upit da li su okončane istrage protiv Braunovića. Naveli su da su u toku izviđaji i da će Tužilaštvi nakon ocjene dokaza koje su zatražili od Ministarstva unutrašnjih poslova i vještačenja donijeti odluka.
Kako je Portal ETV nedavno pisao, protiv Braunovića je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu bilo podnijeto pet krivičnih prijava - tri su odabačene dok su dvije u radu.
Tužilaštvo sada, kako je ranije saopštenom našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Gaga Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
Protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument.Naime, nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana i čije je ime registrovano u policijskim evidencijama.
Živković je, prema našim informacijama, dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi on potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju, koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje.
Međutim, tadašnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev i koji bi je eliminisali kao legalnog nosioca oružja.
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i još jednoj osobi pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada.
Braunović se prije nego što je smijenjen 9. jula pismeno obratio Skupštini – Anketnom odboru i „ponudio“ da svoja saznanja o djelovanju „crnih trojki“ predoči pred tim tijelom.

Tužilaštvo se još bavi Braunovićem, traži dokumentaciju od MUP-a

Kako nezvanično saznaje portal Dan, smijenjen je načelnik odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović.
Nezvanično saznajemo da je došlo i do smjena u vrhu žabljačkog Odjeljenja bezbjednosti.
Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović nedavno je podnio zahtjev Anketnom odboru Skupštine Crne Gore za postupanje državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce da mu omogući da iznese svoja saznanja vezano za nezakonita postupanja pojedinaca u pojedinim državnim organima i policiji, kao i za postupanje i djelovanje pripadnika batinaškog odreda, takozvanih "crnih trojki".

Portal ETV

Smijenjen načelnik OB Kolašin

Načelnik Odjeljena bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović, koji je u fokusu Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, jer su protiv njega u radu dvije krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, juče se pismeno obratio Skupštini – Anketnom odboru i „ponudio“ da svoja saznanja o djelovanju „crnih trojki“ predoči pred tim tijelom – saznaju Portal ETV i Televizija E. U dopisu upućenom Skupštini, Braunović navodi da sebe smatra profesionalnim službenikom i „ne želi da dijeli vrijeme do 2020. godine i poslije tog perioda", pa izražava spremnost da o svim nezakonitostima koje su mu poznate govori ,,kako do 2020. tako do današnjeg dana“. ,,SAMOKANDIDATURA“ BRAUNOVIĆA -Odjeljenje bezbjednosti Kolašin kojim trenutno rukovodim, a imajući saradnju sa ostalim institucijama, bio sam u prilici da prikupim relevantne dokaze koje ću slobodno i tačno iznijeti. Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva relevantna saznanja i dokazi iznesu pred Anketnim odborom – piše u obraćanju Braunovića i traži da mu u najkraćem roku omoguće da iznese svoja saznanja. On je, između ostalog, naveo i da se obraćao institucijama, ne saopštavajući kojima, još 5. aprila 2021. godine ali nije dobio poziv da podijeli informacije koje su „od značaja za razotkrivanje ozbiljnih zloupotreba“.&nbsp; Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin, po političkom ključu, na osnovu preporuka partija bivšeg Demokratskog Fronta. Braunović se, prema informacijama Portala ETV, ponudio Anketnom odboru da svoja saznanja otkrije pred tim tijelom da bi sačuvao svoju poziciju koja je uzdrmana jer Tužilaštvo provjerava njegov rad. Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, pokušava da se na taj način preporuči predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i lideru DNP Milanu Kneževiću kako bi istrgovao ostanak na mjestu koje sada pokriva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010616_4a9fdf5aa1103d4aef0409c59513b0cc13afe1f18fcc35cd7bc658310e13b476.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614010616_4a9fdf5aa1103d4aef0409c59513b0cc13afe1f18fcc35cd7bc658310e13b476" data-rendition-name="original" width="2560" height="1707" loading="lazy" alt="ČEKAJU DOJAVE ZA NOVA SASLUŠANJA NA ANKETNOM ODBORU: Milan Knežević i Andrija Mandić"> <figcaption>ČEKAJU DOJAVE ZA NOVA SASLUŠANJA NA ANKETNOM ODBORU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U narednim danima biće poznata odluka Anketnog odbora, da li će Braunoviću biti omogućeno da saznanja koja ima o djelovanju policije godinama unazad ali i o vremenu od 2020. godine, podijeli sa članovima Anketnog odbora. PET KRIVIČNIH PRIJAVA Kako je Portal ETV nedavno pisao, protiv Braunovića je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu bilo podnijeto pet krivičnih prijava - tri su odabačene dok su dvije u radu. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako je ranije saopštenom našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Gaga Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010620_a5a520824c7b91e27eb304970b9db04db1ecab95dfca47e3bedff4adb573a403.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250614010620_a5a520824c7b91e27eb304970b9db04db1ecab95dfca47e3bedff4adb573a403" data-rendition-name="original" width="600" height="441" loading="lazy" alt="NAGRAĐIVANI POLICAJAC: Živković sa dodjele nagrade 2019. godine"> <figcaption>NAGRAĐIVANI POLICAJAC: Živković sa dodjele nagrade 2019. godine</figcaption> </figure>  Policijski službenik Živković je nagrađivani policajac, 2018. godine je dobio i priznanje kao najbolji policajac na teritoriji koje pokriva Odjeljenje bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E, protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Naime, nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana i čije je ime registrovano u policijskim evidencijama. Živković je, prema našim informacijama, dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi on potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju, koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje.&nbsp; OPTUŽBE ZA FALSIFIKAT Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev i koji bi je eliminisali kao legalnog nosioca oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010620_8c56772ca512a53f879564778b3994a5941139bffbaac31f926a0aad531b92fa.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250614010620_8c56772ca512a53f879564778b3994a5941139bffbaac31f926a0aad531b92fa" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="PRIJAVE ZA ZLOUPOTREBU SLUŽBENOG POLOŽAJA: Zoran Braunović"> <figcaption>PRIJAVE ZA ZLOUPOTREBU SLUŽBENOG POLOŽAJA: Zoran Braunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, umjesto prve originalne stranice, priložio falsifikovani dio dokumenta, bez kompromitujućih detalja, dok je druga, sa potpisom rukovodioca koji je procjenu uradio - ostala.&nbsp; Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u policijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju na osnovu koje je osoba dobila odobrenje za nabavku i dozvolu za posjedovanje oružja. Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Upitno je, međutim, koliko je Braunović, upravo zbog procesa koji su pokrenuti prema njemu relevantan svjedok i da li njegova namjera da svjedoči ima motive drugačije od onih koje je naveo u ponudi Skupštini. Na primjer, da se kao i kod brojnih njegovih kolega koji su dobro pozicionirani kod nove vlasti, stave ,,pod tepih“ greške koje ga kompromituju. A, kako sam kaže, to je pokušavao i ranije. BRAUNOVIĆ NAKON PAUNOVIĆA Nakon nedavnog debakla sa „istorijskim svjedočenjem“ Milana Paunovića, tokom kojeg se, između ostalog ispostavilo da je nekadašnji visoki policijski funkcioner pisao bivšem ministru policije Vukašinu Marašu čak 12 godina nakon njegove smrti - Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću novi svjedok će vjerovatno biti dobrodošao.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010624_f6807f523498c540bad61fcdba7a221dd8a848fa56ab0056ef4cebce8d7e5731.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250614010624_f6807f523498c540bad61fcdba7a221dd8a848fa56ab0056ef4cebce8d7e5731" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="LAŽNO SVJEDOČENJE: Milan Paunović"> <figcaption>LAŽNO SVJEDOČENJE: Milan Paunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Jer, iako je, kako je Mandić kazao, raskrinkavanje „crnih trojki“ glogov kolac u sanduku DPS-a, desilo se da je svjedočenje Paunovića postalo glogov kolac zakucan u sanduk namjera Mandića i Kneževića. A dodatno ga je prikucao specijalni tužilac Vukas Radonjić upoznavši javnost da je većina događaja o kojima je Paunović govorio - davno zastarjela. Sa ove vremenske distance ne čudi što je Paunoviću, samo naizgled ničim izazvan, ministar policije Danilo Šaranović prošle godine uručio plaketu. Ne čudi ni naivni igrokaz pitanja i odgovora dvojice perjanica istrage crnih trojki sa Paunovićem tokom sjednice odbora. Ni proročanska vizija Momčila Lekovića da tog jutra iskopira i u fasciklu stavi fotografije upravo Veselina Veljovića čije ime će tek kasnije čuti. Očito je: scenario je bio pripremljen, pa je Paunović išao već utvrđenim putem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614010624_2a2464fcfdf3c9fb648937001a4bd865b5854a45a0c606a06cb50ccc77d012bb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250614010624_2a2464fcfdf3c9fb648937001a4bd865b5854a45a0c606a06cb50ccc77d012bb" data-rendition-name="original" width="1305" height="817" loading="lazy" alt="NOĆNI DOGOVOR U BEOGRADU: Jovićević i Mandić 14. maja u lokalu na Slaviji "> <figcaption>NOĆNI DOGOVOR U BEOGRADU: Jovićević i Mandić 14. maja u lokalu na Slaviji(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ne čudi uigranost. Prije „atomske bombe“ u Skupštini Crne Gore, Andrija Mandić je dobro ,,pripremio teren": u Beogradu se &nbsp;predsjednik Skupštine sastao sa - Andrijom Jovićevićem, veoma kontroverznim bivšim ministrom MUP-a, vjerovatno da bi Paunovićevi odgovori bili što upečatljiviji.&nbsp; Paunović i Jovićević se dobro poznaju još od famozne ,,afere S.Č." pa nema sumnje da je Paunović igrao na Anketnom odboru po taktu koji mu je ranije određen. Sve kako bi se zaboravila neprijatna prošlost: o &nbsp;kredibilitetu Milana Paunovića najbolje govore njegova uloga u slučajevima deportacije Muslimana iz Herceg Novog, krize sa Sedmim bataljonom na Cetinju... &nbsp; &nbsp;

Braunović, koga Tužilaštvo istražuje, ponudio se Anketnom odboru da razotkriva tuđa „nepočinstva“?!

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Protiv Braunovića krivične prijave zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: zoran-braunovic