Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Sindikat uprave i pravosuđa (SUP) Crne Gore podnio je Ministarstvu sporta i mladih zahtjev za dostavljanje kopija dokumenata zbog mogućih zloupotreba u tom resoru, saopšteno je iz ovog udruženja.
Kako ističu, sindikat je od ministarstva tražio dostavljanje kopija dokumenata svih ugovora o djelu, dopunskom radu i donatorstvu, zatim kopije izvoda ili kopije računa koji su plaćani sa biznis kartice koju koristi resorni ministar, za period od od 1. novembra. 2023. godine, do dana 16. decembra 2025. godine.
Pored navedenog, tražena je dostava informacija i za službeno motorno vozilo "škoda superb", registarskih oznaka PG – HZ878, ili konkretno imena ovlašćenih lica koji su koristili ovo službeno vozilo, kopije svih putnih naloga, zatim plaćenih računa goriva, servisa i popravki, kao i dokaze na koji način su plaćeni, za period od 1. novembra. 2023. godine, do dana 15. decembra 2025. godine.
- Veoma brzo ćemo istom državnom organu dostaviti i druge zahtjeve za slobodan pristum informacijama. Kao jedan do sada odgovoran Sindikat kojem ovakve vrste aktivnosti do sada nisu bile strane, pokušavamo dati svoj doprinos borbi protiv zloupotreba u svrsi ličnih ili nekih drugih interesa, kako bi za opšte dobro i dobro države Crne Gore stali na put lažnim integritetima i radnjama suprotno zakonima - kazao je čelnik sindikata Nenad Rakočević. 
&nbsp;
U mnogim državnim resorima bjesumučno i raskalašno se troši novac građana i radnika, a kada je u pitanju poboljšanje materijalnog statusa osiromašenog državnog službenika, tvrdo odbijaju da povećaju zarade.
- Sindikatu uprave i pravosuđa je kroz široku mogućnost prikupljanja informacija, poznato kako se nekontrolisano troše državna sredstva na nevjerovatan brojh službenih putovanja, zloupotreba materijalnih sredstava u privatne svrhe, korišćenje državnih resursa na račun partijskih infrastuktura, kao i mnogi drugi nama znanih načina - ističu u saopštenju.
Iz tog sindiklata izrazili su očekivanje da im se ubuduće, kao i u ovom slučaju prema Ministartvu sporta i mladih, informacije dostave u zakonom propisanom roku, jer će u drugom slučaju iskoristiti sve moguće pravno-procesne radnje kako bi došli do njih, a odgovorni prizvali odgovornosti.
- Podsjećamo da smo skoro javnost i sve članove Vlade upoznali sa nezakonitim procesnim radnjama vezano za način donošenja Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu sporta i mladih, gdje očekujemo da se isti vrati na početnu poziciju izrade i usaglašavanja u skladu sa realnim i objektivnim potrebama i interesima ministarstva - zaključuju u saopštenju.

Sumnjaju na zloupotrebe: SUP traži na uvid dokumentaciju Ministarstva sporta i mladih

Veting koji je juče najavio potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić nije ništa drugo do čistka nepodobnih i obračun sa neistomišljenicima u bezbjednosnom sektoru, ocjenjuju sagovornici Portala ETV.&nbsp; Podsjetimo, Bečić je juče ministre iz njegove Demokratske Crne Gore pozvao da u svojim resorima, kako je kazao, bez izuzetka i odlaganja sprovedu detaljan veting svakog pojedinca „koji ima pristup moći, podacima i državnoj odgovornosti“. - Ali i ovo želim jasno reći, bez vetinga i čistih institucija nema suverenosti. I zato, kao potpredsjednik Vlade, pozivam sve ministre koji dolaze iz Demokratske Crne Gore da, u svojim resorima, bez izuzetka i odlaganja, sprovedu detaljan veting svakog pojedinca koji ima pristup moći, podaci i državnoj odgovornosti. Ko to može, ima našu punu podršku. Ko to ne želi, ili ne može, zahvalićemo mu se na dosadašnjoj saradnji. Jer Crnoj Gori ne treba niko ko ne smije da pogleda sistem u oči - naglasio je juče Bečić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbecic-pozvao-svoje-ministre-da-sprovedu-veting-u-svojim-resorima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica i politička analitičarka Nikoleta Đukanović ocijenila je u razgovoru za Portal ETV da su posljednji lokalni izbori u različitim opštinama pokazali pad podrške ključnim vladajućim strankama, među kojima su i Demokrate, PES. Reakcija na to je, kako kaže, upravo velika panika, pa pokušavaju da svoje redove pročiste na identičan način kao što je DPS činio prilikom zapošljavanja i dobijanja četiri glasa zauzvrat.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424220412_d4637c2a87ce5c755a34a709aef16e73c32441334dbc3ed457a44502e54eacc1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424220412_d4637c2a87ce5c755a34a709aef16e73c32441334dbc3ed457a44502e54eacc1" data-rendition-name="original" width="1046" height="517" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Kako ističe, procesuiranje neistomišljenika, otkazivanje brojnih ugovora o djelu zbog iskazane nelojanosti politici partije, masovno partijsko zapošljavanje za koje se prikupljaju dokazi lojalnosti partiji, prijetnje i zastrašivanje i sl, samo su neki od primjera koje ove partije primjenjuju u svojoj politici prikupljanja glasova. &nbsp; - Takođe, partijska disciplina koju pokušavaju da ojačaju, iako pokazuju nesposobnost upravljanja malim partijskim mehanizmima, dovoljno govori za sebe o kapacitetima razvoja unutarpartijske demokratije. Takve tehnike su najčešće pokazatelji slabosti i velike panike, i karakteristične su za cetralizovane partije koje imaju jake lidere sa velikim ovlašćenjima (PES, Demokrate, DPS, DF i sl) - ocijenila je ona. <h2>Obračun i nastavak prakse partijskog zapošljavanja</h2> Sa pravne strane, advokat Veselin Radulović, u u izjavi za Portal ETV jasno poručuje da to o čemu govori Bečić nema nikakve veze sa vetingom, ali svakako predstavlja poziv za nastavak prakse proizvoljnog obračuna sa politički nepodobnim kadrovima, obračuna sa onima koji bespogovorno ne podržavaju političku partiju koja rukovodi bezbjednosnim sektorom i poziv za nastavak prakse partijskog zapošljavanja kojem godinama svjedočimo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"> <figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  - Naravno da ne postoji zakonski osnov za takve akcije. Veting se nigdje nije sproveo ovako nestručnim pozivima pojedinim ministrima iz svoje partije da nastave sa praksom udaljenja iz službe lica za koja navodno postoje bezbjednosne smetnje koje su istovremeno proglašene tajnim podacima - navodi on. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Advokat je siguran da će sve takve odluke poništiti nadležni sud. &nbsp;&nbsp;&nbsp; - A onda ćemo od istih ljudi koji su zloupotrijebili službeni položaj vjerovatno slušati priče kako sud nije refrimisan jer nije potvrdio njihove nezakonite odluke. Zabrinjavajuće je da se priča o vetingu koristi kao paravan za grube zloupotrebe ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom i koji sami u ozbiljnoj državi ne bi prošli ni osnovne provjere za rad na mnogo manje zahtjevnijim poslovima - naveo je Radulović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Šta se krije iza Bečićevog “vetinga”: Čistka nepodobnih i grube zloupotrebe

Otkriveni su slučajevi u kojima su službenici komunalne policije u Pljevljima nezakonito dopisivali prekovremeni i noćni rad za koji nisu postojali valjani razlozi
Služba komunalne policije u Pljevljima bi trebalo da se reformiše i reorganizuje ili da se potpuno ukine, jer ovakva kakva je ne služi ničemu osim bespotrebnom trošenju novca svih građana Pljevalja, smatraju iz NVO "Mreža Sjevera". Njihovo stav, tvrde, dijeli veliki broj građana.
U toj organizaciji kažu da je ova služba dolaskom Tijane Vemić na mjesto načelnika Komunalne policije postala omča o vratu građana Pljevalja “čiji novac bespoštedno i beskurpulozno rasipa”.
- Svojim odnosom i ponašanjem Komunalna policija pokazala je dosad nezabilježenu i nezapamćenu pasivnost, samovolju i drskost - poručuju iz NVO "Mreža Sjevera".
Dodaju da se iz opštinskog budžeta izdvajaju veliki novčani iznosi za rad Komunalne policije, uključujući i obuke za zaposlene u Centru za obuku u Danilovgradu, "a da koristi od ove službe nema ama baš niko".
- Nedavno smo došli u posjed dokumentacije iz koje smo otkrili slučajeve u kojima su službenici Službe Komunalne policije, nezakonito dopisivali prekovremene sate i noćni rad za koji nisu postojali valjani razlozi, kao ni zakonsko opravdanje za takvo produženo radno vrijeme. Naime, u ovim slučajevima nije bilo opravdanih razloga kao što su slučajevi više sile, iznenadnog povećanja obima posla, niti neophodnosti da se posao završi u određenom roku, jer posao koji je zahtijevao ovakav rad nije bio unaprijed planiran, niti je bilo ikakvih zahtjeva od strane poslodavca - naveli su u saopštenju.
Međutim, kako ističu u "Mreži Sjevera", u cilju ostvarivanja dodatne protivzakonite zarade, jedan dio zaposlenih sami sebi su određivali dodatni, noćni i prekovremeni rad, fingirajući tako obim posla i ostvarujući protivzakonitu zaradu na štetu budžeta građana. Ovi postupci, napominju, nisu samo kršenje zakonskih propisa, već predstavljaju ozbiljan oblik zloupotrebe sistema, koji ugrožava povjerenje građana u rad državnih i lokalnih institucija.
- Pored svakodnevnog dopisivanja noćnih prekovremenih sati načelnica Tijana Vemić upisuje sebe kao vozača na putnim nalozima kako bi lakše ona i njen savjetnik Bojan Bajčeta koristili dva službena automobila u privatne svrhe (o čemu postoji pisana dokumentacija) - tvrde u toj organizaciji.
Pozvali su Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima da ispita njihove navode, a posebno dokumentaciju koju je Agencija za zaštitu ličnih podataka preko Regionalnog centra bezbjednosti”Zapad” poslala za pokretanje postupka protiv načelnice Tijane Venić i da, nakon provjere tvrdnji i dokumentacije AZLP-a formira predmet o ovim zloupotrebama.&nbsp;
- Takođe, pozivamo tužilaštvo da prekšioce pozove na odgovornost i procesuira pred nadležnim sudom zbog počinjenih krivičnih djela. Pozivamo predsjednika Opštine gospodina Daria Vraneša da reaguje i preispita rad i poslovanje Službe komunalne policije, a čiji je osnivač Opština Pljevlja i koja plaća "usluge" - novcem svih građana, poreskih obaveznika - zaključeno je u saopštenju.

Mreža Sjevera: Službenici Komunalne policije u Pljevljima nezakonito dopisivali prekovremeni i noćni rad

Crna Gora, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015. godinu. U odnosu na broj stanovnika najveći broj korisnika te vrste državne pomoći u decembru 2023. imao je Mojkovac, gdje je svaki sedmi stanovnik primao tuđu njegu, a za njim su Rožaje gdje je u odnosu na 2015. broj korisnika u decembru porastao gotovo četiri puta, pokazale su brojke koje je Antena M dobila putem zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama. Prema zakonu, pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć. Brojke nam govore i da je najveći rast u dodjeli ove vrste pomoći bio za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, kada su za samo 10 mjeseci pravo na tuđu njegu ostvarila 7.202 nova korisnika. Podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. U januaru 2015. godine broj korisnika tuđe njege i pomoći iznosio je 10.069. Broj je u narednim mjesecima ubrzano rastao, pa su u decembru iste godine 14.022 korisnika ostvarivala to pravo. U decembru 2016. taj broj je opet porastao i iznosio je 15.183, ali je u decembru 2017. smanjen na 14.086. Rast kreće ponovo od 2018. kada je broj korisnika uvećan za preko dvije hiljade i iznosio je 16.391. 2019. dolazi do novog rasta od preko dvije hiljade korisnika – na 18.715. Godinu kasnije, u decembru, 2020. taj broj dostiže 19.270. Podsjetimo, u avgustu 2020. dolazi do promjene vlasti, kada je za premijera došao Zdravko Krivokapić, čijoj je Vladi izglasano nepovjerenje u februaru 2022. U decembru 2021. broj korisnika tuđe njege je ostao na gotovo istom nivou kao 2020. - 19.379.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Nakon Krivokapića, funkciju premijera preuzeo je Dritan Abazović koji je na toj poziciji, većinom u tehničkom mandatu, bio do jeseni 2023. Najveći skok u broju korisnika ove vrste pomoći je zabilježen upravo u periodu od decembra 2022. do oktobra 2023. Tako je u decembru 2022. bilo 22.896 korisnika, dok je u oktobru 2023. (do kada je Abazović bio na funkciji premijera) taj broj dostigao rekordnih 30.098, što je uvećanje od 7.202 korisnika za svega 10 mjeseci! U decembru je taj broj iznosio 30.148. Vladu Crne Gore je, podsjetimo, u novembru 2023. preuzeo Milojko Spajić, a broj korisnika se do juna ove godine neznatno smanjio, pa je u šestom mjesecu (do kada imamo podatke) iznosio 29.745. <h2>U kojim opštinama je zabilježen najveći rast broja korisnika tuđe njege i pomoći?</h2> Analizirajući dobijene podatke po opštinama, najveći rast broja korisnika je zabilježen u Opštini Rožaje, gdje je 2015. bio 701 korisnik dok je u decembru 2023. bilo 2677 osoba koje primaju ovu vrstu državne pomoći, što je gotovo četiri puta više. Poređenja radi, prema posljednjem popisu iz 2023. u tom gradu živi 23.184 osoba, što znači da je svaka deveta osoba u decembru bila korisnik tuđe njege i pomoći. Podaci za jun 2024. godine govore da je broj smanjen na 2.462.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Veliki rast proteklih godina zabilježio je i Mojkovac. Broj onih koji su u Mojkovcu 2015. primali tuđu njegu iznosio je 394, dok je u decembru 2023. to pravo ostvarilo 948 građana. Ako uzmemo u računicu podatak da je u gradu na Tari na popisu prošle godine bilo 6.728 građana, ispada da je svaka sedma osoba primala tuđu njegu i pomoć koja iznosi 89 eura. Da paradoks bude veći broj stanovnika Mojkovca u odnosu na popis iz 2011. je opao za oko 2.000, ali je zato broj korisnika tuđe njege rapidno porastao. Brojke govore i da je ove godine broj korisnika ovog prava značajno opao, pa je u junu iznosio 684. U Beranama je u decembru to bila svaka deseta osoba, na Cetinju i u Pljevljima svaka jedanaesta, u Gusinju dvanaesta osoba… Kada je posrijedi Glavni grad, svaka 30-ta osoba ostvaruje to pravo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Koliko se novca izdvaja za tuđu njegu?</h2> Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koje potpisuje ministar Damir Gutić, 2015. je za ovu namjenu potrošeno 8.963.700,16, dok je u 2023. izdvajanje za tu namjenu bilo preko 30 miliona. U tabeli možete pogledati kako je izdatak za tu vrstu državne pomoći rastao iz godine u godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc" data-rendition-name="original" width="293" height="452" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Ko ima pravo na korišćenje tuđe njege i pomoći?</h2> Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć, a pravilnikom su jasno propisane medicinske indikacije. To su teška oštećenja lokomotornog sistema poput gubitka ili potpune neupotrebljivosti ruke ili noge, oštećenja i bolesti centralnog i perifernog nervnog sistema kao što su epilepsija, cerebralna paraliza, multipla skleroza. Zatim duševne bolesti i psihički poremećaji gdje spadaju trajni poremećaji ličnosti, oštećenja organa i organskih sistema, bolesti i oštećenja gastrointestinalnog sistema. Pod medicinskim indikacijama je propisano i teško oštećenje sluha i govora, teško oštećenje vida poput gubitka oba oka i gluvosljepoća od 90 odsto. Na kraju spiska su i ozbiljne bolesti srca i krvnih sudova, ali i neoplazme. Za ostvarivanje ovog prava nijesu od uticaja prihodi, već upravo samo medicinske indikacije koje su propisane podzakonskim aktom. Stoga podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju ozbiljnu sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći u navedenim brojkama, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura.

Postoji li u Crnoj Gori ozbiljna zloupotreba prava na “tuđu njegu i pomoć” za koju se godišnje izdvaja oko 30 miliona?

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
&nbsp;Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno, do 11 stepeni

Sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
20.01.
18:30h
Zamislite njemačkog premijera koji u Bundestagu kaže da kompanija "Mercedes" predstavlja vrh kriminalne piramide, diluje kokain i cigarete, pa kad biva tužen, njemački sud kaže kako je sve to u jeku političke borbe, da se tu utvrđuju interesne sfere, da politilar to može.
 
Ne možete da zamislite, naravno.
 
Njemci su to.
 
E to može u Njegoševoj 10. Jer nisu Njemci.
 
Potvrdili su presudu suda u Ulcinju dozvolivši pljuvanje Bemaxa, jer, bože moj, Abazović igra političku utakmicu tako, formirala se i Vlada pa sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
 
Eto saznanja da je politički govor i ono kada se za privatno pravno lice kaže da diluje kokain.&nbsp;
 
A vi govorite o vetingu u sudstvu.
 
Kakav veting, sve ih treba doživotno izabrati, pa i one za koje se usprotivi Bogdanović koji će poslij ovoga da bude toliko ushićen da će dozvoliti na nekoliko minuta da uhvate kiseonik neki u Spužu.
 
P.S: Šta reći? Kakvu posluku porati?
Danas je najbezbjednije ništa ne misliti.

Najbezbjednije je ne misliti ništa

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zloupotrebe