Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić podnijeli su krivičnu prijavu protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje (farmaceutkinje) u apoteci u Opštoj bolnici Nikšić B. Š. (61) zbog sumnje da je od 9. februara 2021. do 28. januara ove godine neobavljanjem svoje službene dužnosti u odnosu na promet ljekova i medicinskih sredstava na malo nanijela štetu budžetu ove zdravstvene ustanove u iznosu od 3.860 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava je, kako se navodi u saopštenju, podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću u redovnom postupku, a ona se sumnjiči da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Ona je neevidentiranjem, nepravilnim vođenjem evidencija i nerazduživanjem ljekova kroz elektronski sistem prouzrokovala stvaranja viška ljekova i medicinskih sredstava za koje u većem broju nije bilo moguće utvrditi porijeklo, dok su se čuvali u prostorijama i na mjestima koji nijesu predviđeni za ovu namjenu, zbog čega se ovi ljekovi i druga sredstva više ne mogu naći u prometu - precizirali su iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Krivična prijava protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje u nikšićkoj bolnici: Osumnjičena da je nanijela štetu u iznosu od 3.860 eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv sekretarke Sudskog savjeta Vesne Aćimić zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja i sprječavanje dokazivanja u produženom trajanju.
Aćimić se stavlja na teret da je, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavila korist sudiji Osnovnog suda u Rožajama Milosavu Zekiću, tako što Sudskom savjetu nije dostavila podatak da se protiv njega vodi krivični postupak, a što je bio razlog za njegovo udaljenje sa sudijske funkcije.&nbsp;
- Okrivljenoj se takođe stavlja na teret da u krivičnom postupku pred Specijalnim državnim tužilaštvom i kasnije Višim sudom u Podgorici, koji se vodi protiv okrivljene bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, u namjeri da spriječi dokazivanje, nije dostavila original spise predmeta, koji su od nje zahtijevani, a koji spisi se odnose na obavještenje grupe građana da se protiv sudije Zekića vodi krivični postupak - navedeno je u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva.

500x500

Optužni prijedlog protiv sekretarke Sudskog savjeta Vesne Aćimić: Osumnjičena da je "zaštitila" Zekića i zadržala spise u slučaju Medenice

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu novu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora te kompanije Roka Tolića i direktora Aerodroma Tivat Ivana Rakočevića zbog sumnje u nesavjesno poslovanje, davanje lažnog iskaza i obmane javnosti.
Podsjećamo, Nezavisni sindikat Aerodoroma je prethodno podnio prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Tolića i Rakovčevića zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnezavisni-sindikat-aerodroma-podnio-krivicnu-prijavu-sdt-u-protiv-roka-tolica-i-ivana-rakocevica-zbog-ugrozavanja-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je kazala predsjednica Nezavisnog sindikata Aerodroma Biljana Knežević, neposredan povod za prijavu bio je, kako tvrdi, nezakonito raspoređivanje zaposlenog Ljubomira Jovanovića na radno mjesto šefa smjene u Službi prihvata i otpreme na aerodromu Tivat, bez neophodnih licenci i obuka.&nbsp;
Ova odluka je, smatra Knežević, direktno ugrozila sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja, čime je, tvrdi, prekršen Zakon o vazdušnom saobraćaju i međunarodni standardi vazduhoplovne sigurnosti (ICAO, EASA propisi).
- Uprkos tome što je Odbor direktora bio zvanično informisan o postojanju navedene krivične prijave, menadžment društva je u javnom saopštenju tvrdio da „nije informisan o bilo kakvim prijavama“. Takva tvrdnja predstavlja svjesno iznošenje neistine, s ciljem obmanjivanja javnosti, što potvrđuju i dokazi o dostavljenim dopisima i prilozima upućenim Odboru direktora, dana 17. avgusta tekuće godine, koje prilažemo - navedeno je u krivičnoj prijavi.
Kako je kazala Knežević, pokušaj opravdavanja nezakonitog raspoređivanja zaposlenog bez licence pozivanjem na njegovu raniju „želju za napredovanjem“ i broj opsluženih putnika tokom sezone predstavlja klasičan oblik manipulacije i prikrivanja stvarnih propusta.&nbsp;
- Broj opsluženih letova i putnika i ljubaznost naših kolega na aerodromu Tivat, koji rade u krajnje nehumanim uslovima, nikako ne može zamijeniti zakonom propisane procedure i licenciranja - istakla je ona u prijavi.
Konačno, negiranje postojanja prijave u zvaničnom saopštenju menadžmenta ima, smatra, obilježja davanja lažnog iskaza i obmane javnosti, čime se nanosi šteta ugledu kompanije od posebnog značaja za Crnu Goru i ugrožavaju međunarodne obaveze države u oblasti civilnog vazduhoplovstva.
- Menadžment pokušava da manipuliše činjenicom da je zaposleni Jovanović, iz profesionalnih razloga i u cilju napredovanja, u prošlosti izrazio interesovanje za poziciju šefa smjene. Međutim, tada je predstojao višemjesečni period u kojem je bilo moguće izvršiti obavezne obuke i licenciranja, u skladu sa Zakonom o vazdušnom saobraćaju i međunarodnim standardima (ICAO, EASA). Umjesto toga, zaposleni je usred ljetnje sezone, bez ijedne obuke i licence, raspoređen na radno mjesto koje po svojoj prirodi uključuje ovlašćenja i odgovornosti u sigurnosno kontrolisanim zonama aerodroma. Tvrdnja da šefu smjene u Službi prihvata i otpreme nisu potrebne licence, i da će raditi "samo u javnoj zoni", predstavlja flagrantno nepoznavanje ili svjesno negiranje propisa koji regulišu ovu oblast - navedeno je u krivičnoj prijavi uz koje su, kako je rekla Knežević, priloženi dokazi.
Ovim radnjama, tvrdi Knežević, postoji osnov sumnje da su Tolić i Rakočević postupali protivno pravilima struke i propisima, ugrožavajući sigurnost i poslovanje društva.
Sumnja i da su počinili krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer su u zvaničnom saopštenju iznijeli, kako kaže, neistinite činjenice o tome da nisu informisani o postojanju prijave.
Knežević smatra i da su njih dvojica svjesno raspoređivali zaposlenog na poziciju bez licence,"čime su prouzrokovali ozbiljnu opasnost po sigurnost vazdušnog saobraćaja".
Prema njenim riječima, plasiranjem neistinitih saopštenja pokušali da prikriju sopstvenu odgovornost i obmanu javnost u pogledu činjeničnog stanja.
- Predlažemo da Specijalno državno tužilaštvo, nakon sprovedenog izviđaja i istrage, utvrdi odgovornost prijavljenih lica i pokrene odgovarajući krivični postupak - poručila je Knežević.

1250x600

1084x550

Nova krivična prijava protiv Tolića i Rakočevića zbog nesavjesnog poslovanja, davanja lažnog iskaza i obmane javnosti

Viši sud u Podgorici oslobodio je optužbi sudiju bjelopoljskog suda Dragana Mrdaka i njegovu zapisničarku Sonja Marković koji su se teretili za zlouboptrebu službenog položaja i falsifikovanje presude.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Višeg suda.
Mrdak se teretio da je u jednom predmetu falsifikovao osuđujuću presudu i bez znanja dvojice kolega iz vijeća, preinačio je u novu kojom je navodno nastupila zastara.
Sa druge strane, Marković se našla na optuženičkoj klupi zbog sumnje da je po nalogu Mrdaka korektorom izbrisala izvijećanu odluku i napisala odluku o zastari.&nbsp;
Advokat Stefan Jovanović odluku Višeg suda u Podgorici ocjenjuje kao jedinu zakonitu.&nbsp;
- Sud je utvrdio da u radnjama sudije Mrdaka nijesu ostvareni elementi krivičnih djela za koja se tereti, već da se radi o grešci koja eventualno može biti predmet nekog drugog postupka. Ovakav rezon je u cjelosti u skladu sa zakonom i isti ima utemeljenja u spisima predmeta - kazao je Jovanović.

Ivona Đokić

Mrdak oslobođen optužbi za falsifikovanje presude; Jovanović: Sud utvrdio da je u pitanju greška

Protiv službenika Uprave za gazdovanje šumama i lovištima R.N. (58) iz Berana je, u okviru akcije "Čekić", podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je zboupotrebom službenog položaja oštetio budžet Uprave za najmanje 7.700 eura.
U postupku do podnošenja prijave utvrđeno je da je R.N, kao čuvar šuma – lugar, zaposlen u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima, PJ Berane, nevršenjem svoje službene dužnosti omogućio drugim osobama da izvrše bespravnu sječu velikog obima na lugarskom Rejonu – GJ Jelovica, u periodu od 9. do 22. jula. Tom prilikom nije evidentirao bespravnu sječu u količini od oko 64 metara kubnih četinara.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima u okviru akcije “Čekić’’ na identifikovanju i procesuiranju svih fizičkih i pravnih lica, koja u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi zloupotrebom službenog položaja omogućavaju drugim licima vršenje bespravnih sječa šumskih sortimenata - poručuju iz Uprave policije.

Berane: Lugar osumnjičen da je dozvolio bespravnu sječu i pričinio štetu od 7.700 eura

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je danas Specijalnom državnom tužlaštvu krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera i predsjednika države Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore, a u vezi slučaja "MHE Bistrica".
- Bivši premijer je svojim činjenjem i omogućavanjem, svom sinu da zaključi koncesioni ugovor sa Vladom kojom je rukovodio, teže povrijedio odredbe čl. 14 Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je, pored ostalog, propisano: „Organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i sa njim povezano lice ima privatni interes.“ Iz navedene norme proizlazi nesporan zaključak da Vlada Crne Gore, kao organ izvršne vlasti na čijem je čelu bio bivši predsjenik Milo Đukanović, nije mogla zaključiti sporni ugovor o koncesiji sa pravnim licem „BB Hidro“ iz Podgorice, u kojem njegov srodnik u pravoj liniji ima privatni interes. Zakonitom ocjenom navoda istaknute pravne norme, sveobuhvatno i cjelovito se može utvrditi koliko je bivši premijer, svjestan svog djela, čije izvršenje je htio i na koje je pristao, postupao protivno odredbama Zakona o sprječavanju korupcije, koje se odnose na ograničenja u vršenju javne funkcije i na taj način zloupotrebio službeni položaj u odnosu na opšti javni interes - saopšteno je iz Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.
Ukazuju i na građansko-pravni aspekt Ugovora o koncesiji koji je zaključen između Vlade Crne Gore kao Koncedenta i pravnog lica „BB Hidro“ kao Koncesionara, s obzirom na, kako je navedeno u saopšenju, prirodu odnosa između, u to vrijeme predsjednika Vlade i njegovog sina kao suosnivača i izvršnog direktora društva koje je zaključilo predmetni ugovor sa Vladom.
- Članom 14 stav 4 Zakona o sprječavanju korupcije propisano je:"Ukoliko javni funkcioner, odnosno organ vlasti postupe suprotno st. 1, 2 i 3 ovog člana, na zaključeni ugovor shodno se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima koje se odnose na ništavost ugovora." Obligacioni odnos koji je nastao kao posledica zaključenja takvog ugovora je u svijetlu odredbi Zakona o obligacionim odnosima apsolutno ništav i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posledice. Najrpije zbog toga što je odredbom čl. 101 Zakona o obligacionim odnosima propisano: „Ugovor koji je suprotan prinudnim propisima ili moralu društva je ništav ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.” Dovodeći u kumulativnu vezu odredbe citiranog člana sa gore istaknutim odredbama Zakona o sprječavanju korupcije i njihovim pravilnim tumačenjem, dovođenjem u međusobnu vezu i ocjenom, nesumnjivo i lako se može utvrditi da je sporni Ugovor o koncesiji suprotan prinudnim propisima, tačnije suprotan je odredbi čl. 14 Zakona o sprječavanju korupcije, sa razloga što organ vlasti, u konkretnom slučaju Vlada Crne Gore, na čijem je čelu bio tadašnji premijer Milo Đukanović, nije mogla, i nadasve nije smjela pristati, da zaključi ugovor sa privrednim društvom čiji je jedan osnivača premijerov sin, koji ima direktan pravni interes za zaključenje takvog štetnog ugovora, kao povezano lice, još kao krvni srodnik - sin - naglašeno je u saopštenju Kabineta Koprivice.
Prema njihovim riječima, zaključenje Ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane Bistrica, u konkretnom slučaju nije zakonski zabranjeno samo jednoj strani, već isključivo objema, uslijed čega, smatraju u Kabinetu Koprivice, sporni ugovor ne može ostati na pravnoj snazi.
Navode da je načelo zakonitosti jedno od fundamentalnih obilježja vladavine prava, "a teži oblik sankcije za kršenje ovog principa upravo je ništavost".
- U ovom slučaju je eksplicitno propisana ništavost kao sankcija. Prema tome jasno proizlazi zaključak o protivpravnosti sveukupnog postupanja premijera koji je bio u drastičnom konfliktu interesa i koji predstavlja Vladu I rukovodi njenim radom, a koje je dovelo do kršenja esplicitne imperativne zakonske norme, s namjerom pribavljanja koristi sebi odnosno povezanom licu, i zaključenja apsolutno ništavog ugovora, ugovora koji se prema važećem zakonodavstvu smatra suprotnim prinudnim propisima i moralu društva - ističe se u saopštenju.
Koprivica je i Državnom tužlaštvu podnio inicijativu za utvrđenje ništavosti ovog ugovora, imajući u vidu odredbu člana 107 stav 2 Zakona o obligacionim odnosima.&nbsp;
Takođe je inicijativu za utvrđenje ništavosti ugovora podnio i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.&nbsp;
U vezi slučaja "MHE Bistrica", Koprivica je podnio inicijativu Agenciji za sprečavanje korupcije za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede odredaba Zakona o sprečavanju korupcije koje se odnose na ograničenja u vršenju javne funkcije.&nbsp;
- Svi pomenuti akti procesne inicijative podnijeti su na osnovu sveobuhvatne analize i predlaganja čvrstih i konkretnih dokaza, koji su i predloženi nadležnim organima, a sve u cilju zaštite javnog interesa i pročišćenja pravnog poretka od koruptivnih akata kojim su kreirani značajni benefiti privilegovanim pojedincima - zaključeno je u saopštenju.

Koprivica podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv Đukanovića u vezi slučaja "MHE Bistrica"

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu Višeg suda u Podgorici i oslobodio Dragana Perovića optužbe da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. U Apelacionom sudu kažu da nije dokazano da je Perović izvršio krivično djelo za koje je optužen.
Presudom Višeg suda u Podgorici ovaj Perović je proglašen krivim za krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje je izvršio, kako je predstavljeno optužnicom, tako što je kao vršilac dužnosti predsjednika Opštine Nikšić suprotno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru donio rješenje kojim je prethodnom predsjedniku Opštine Veselinu Grboviću omogućio ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine po prestanku mandata. Na taj način mu je, kako je ocijenio Viši sud, pribavio imovinsku korist u visini neosnovano isplaćenih naknada od 7.213,69 eura. 
Peroviću je za ovo krivično djelo utvrđena jednogodišnja kazna zatvora i istovremeno određeno da se ona neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine od dana pravnosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo.
Protiv ove presude žalbu je izjavio branilac optuženog.
- U postupku odlučivanja o žalbi Apelacioni sud je na osnovu osnovu analize svih izvedenih dokaza posebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, kao i ocjene odbrane, zaključio da nije dokazano da je optuženi izvršio krivično djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret, jer je Veselin Grbović ostvario starosnu penziju na osnovu rješenja Fonda PIO počev od 12. 11. 2021.godine, a nakon prestanka prava - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.

Apelacioni preinačio presudu Višeg suda: Perović nije zloupotrijebio položaj

Suspendovana specijalna tužiteljka Lidiji Mitrović koja se tereti za zloupotrebu službenog položaja ponovo je osuđena na sedam mjeseci zatvora.
Presudu je izrekao sudija Nenad Vujanović. On je naveo da je obrazloženje ove presude isto kao i kod odluke koja je izrečena u prvom postupku.&nbsp;
Vujanović je naveo da smatra da tužiteljka Mitrović nije našla osnovanu sumnju ne bi ušla u odloženo krivično gonjenje.
Vujanović je rekao i da se osvrnuo na sve navode Apelacionog suda i da je sa nekim saglasan a sa nekim nije.
Tužiteljka Mitrović je prokomentarisala da sudija zna da je ona nezakonito suspendovana i zahvalila mu se na "ovakvoj odluci" i da on nju ne " može da podučava pravu".
Branilac Mitrović, advokat Zoran Piperović kazao je novinarima ispred Višeg suda da će izjaviti žalbu na presudu. Mitrović je rekla novinarima da neće komentarisati odluku sudije Vujanovića.
Specijalno državno tužilaštvo 19. maja prošle godine podiglo je optužnicu protiv Mitrović zbog osnovane sumnje da je protivpravnim iskorišćavanjem položaja pribavila korist Nikoli Peroviću, Suzani Mihailović, Predragu Raičkoviću, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević tako što je od 4. novembar 2020. do 31.decembra 2021. protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje.&nbsp;
Te osobe su se teretile za utaju poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.
Mitrović je u prethodnom postupku bila osuđena na sedam mjeseci zatvora.

Marija Žižić

Mitrović ponovo sedam mjeseci zatvora, Piperović najavio žalbu

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, u saradnji sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, nakon sprovedenih višemjesečnih aktivnosti, podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv lica
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv I.J. (45) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju.
- I.J. se sumnjiči da je kao zaposleni u jednom pravnom licu iz Kotora, na radnom mjestu menadžera prodaje, kontinuirano od 2023. godine do aprila 2024. godine, neosnovano odobravao besplatne isporuke robe većem broju pravnih lica, koju je u knjigovodstvu firme evidentirao kao „promo robu“ i to u iznosima većim od propisanih godišnjih vrijednosti, a koji su definisani godišnjim biznis planovima, a sve u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi za sebe i drugoga. Time je je pravnom licu u kojem je bio zaposlen pričinio materijalnu štetu u iznosu od 165.575 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su reklu da službenici Sektora za borbu protiv kriminala intenzivno nastavljaju aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju državnih službenika i drugih lica, koja vrše koruptivna i druga krivična djela, čijim izvršenjem se nanosi direktna šteta po budžet države Crne Gore i njenih građana.

Menadžer prodaje osumnjičen da je odobravanjem besplatne isporuke robe oštetio kotorsku firmu za 165.575 eura

Protiv bivših rukovodilaca Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Područna jedinica Berane Ž.T. (53) i Ž.V. (61) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Oni se sumnjiče da su iskorištavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, Ž.T. kao bivši rukovodilac, a Ž.V. kao tadašnji šef zaštite šuma u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima - Područna jedinice Berane, u periodu od novembra 2022. do jula 2023. godine omogućili nepoznatim licima da izvrše bespravnu sječu šume u mjestu Kucina gora u Beranama, bruto mase 2.391 m3 četinara i 148 m3 lišćara, čime su pričinili materijalnu štetu Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u iznosu 187.000 eura.
- Izvršenim provjerama utvrđeno je da je na pomenutom rejonu nakon odlaska na bolovanje jednog lugara koji je dužio taj teren, u prvih šest mjeseci 2023. godine od strane osumnjičenih Ž.T. i Ž.V. bilo raspoređeno čak 16 čuvara šuma, od kojih su neki bili raspoređivani i po više puta, a da prilikom promopredaje terena nijesu sačinjavani zapisnici o primopredaji lugarskih rejona sa stanjem terena, a što su bili u obavezi da urade shodno Pravilniku Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Pljevlja, pa je zbog ovakvog organizovanja zaštite šuma onemogućeno efikasno sprovođenje lugarske službe na tom rejonu, zbog čega je nastala velika bespravna sječa u relativno kratkom vremenskom periodu, a sve na štetu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenzivnim i prioritetnim aktivnostima u saradnji sa tužilaštvom, usmjerenim na otkrivanje i procesuiranje lica koja svojim neodgovornim i nezakonitim djelovanjem u privrednim aktivnostima, kroz krivična djela, nanose ogromne štete državnom budžetu i građanima, te narušavaju ekonomski sistem Crne Gore.

Bivši rukovodioci Uprave za gazdovanje šumama osumnjičeni da su oštetili budžet za 187.000 eura

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tramp najavio oduzimanje sertifikata kanadskim avionima i nove carine

Kako se pred našim očima „izmišlja“ tradicija, ništa nam bolje ne može poslužiti za ilustraciju od mjeseca januara. Od Badnjega do Savindana prelati Beogradske patrijaršije i njihova prateća kvazimedijska menažerija ne propušte ni jednu jedinu priliku da Crnu Goru ne označe jednonacionalnom i jednovjerskom, njenu istoriju i identitet anomalijom, a sve koji se ne uklapaju u taj hegemonijski okvir – otpatkom. Koristi se, pritom, svaka prilika da se Hrist skloni s oltara, a na njegovo mjesto posade sveta telad krvi i tla. I sve to uz milozvučni pjev o povratku tradiciji.
Među pseudomedijskim promoterima takve nakaradne propagandistike čelno mjesto, već deceniju i kusur, pripada Rektorovom čedu, trovačnici pod imenom IN4S. Tako je i ove godine, valjda nezadovoljna ovogodišnjim mlakim odjekom Joanikijevih etnofiletističkih i šovinističkih beśeda, redakcija IN4S-a posegla za manipulativnom strategijom zloupotrebe prošlosti u svrhu promocije svojih hegemonijskih projekata. Ovoga puta, doduše, Rektorova je trovačnica poslužila samo kao posrednik za promociju teksta s manje čitanog, opskurnog Barskoga portala.&nbsp;
Članak „Sveti Sava u Gluhom dolu“ tako već naslovom nagovještava kontekst svetkovanja ili memorijalnoga prisustva jednog kulta u naznačenom crmničkom selu. Takav kontekst nagovještava i početna rečenica teksta: „U Crmnici se nekada nije raspravljalo o tome ko smo i kome pripadamo. To se znalo.“ Potom se prelazi na razradu zadate teme, pa se nasuprot duboko ukorijenjenom srpskom identitetu kao navodno izvorno narodnom postavljaju komunisti: „Komunistički period, kao što je opštepoznato, sproveo je sistematski ideološki obračun sa pravoslavljem i srpskim identitetom, uklanjanjući iz javnog i prosvjetnog prostora sve što je podsjećalo na duhovne i nacionalne korijene. Taj proces nije bio izraz volje naroda, već rezultat nove ideologije koja je nastojala da prekine kontinuitet i nametne zaborav kao normu.“ Eto ga. Sve jasno.
Neko je svoju hipotezu, iako ničim potkrijepljenu, prvo definisao kao „opštepoznato“, a potom iz nje izvukao željeni zaključak. Ispalo bi tako da su komunisti, umjesto što su obavili složeni postupak dislokacije Pivskoga manastira, ovaj jednostavno potopili. Ispalo bi da su umjesto što je u njihovo vrijeme obavljen do danas nedostižni zahvat konzervacije, restauracije i zaštite sakralnih spomenika, osobito nakon zemljotresa 1979. godine, sve to sravnili sa zemljom da zatru svaki trag pravoslavnog, a to, dabome, znači, srpskog nasljeđa. Ispalo bi da su državni projekat izrade Istorije Crne Gore povjerili „crnogorskim nacionalistima“, a ne mahom srpskim istoričarima, pa bi još ispalo da su iz tog projekta uklonili svaki pridjev srpski, a ne tim projektom štedro finansirali i promovisali rezultate hegemonijske istoriografije u kojoj izvan srpstva i srpskog u Crnoj Gori nema ni ledine ni mogile. Ispalo bi, velim, da je onako kako tvrdi autor, ali što da se radi kad tako nije.&nbsp;
Nasuprot tom strašnom komunizmu koji „čisti“ sve srpsko i pravoslavno, autor postavlja vrijeme koje doživljava kao uzor slobodnog promišljanja i djelovanja – međuratni period, pa veli: „Dokumenta iz međuratnoga perioda to (srpski identitet Crmnice – A. R.) potvrđuju bez ostatka. Imenovanje škola u Crmnici nije bio rezultat bilo čije prisile, već odraz jasnog kulturnog i duhovnog samorazumijevanja lokalnih zajednica. Narod je sam birao svoje uzore i svoje svetionike.“ Pa da bi to ilustrovao, navodi kako je 1931. godine „na izričiti zahtjev mještana“ škola u Dupilu dobila ime Osnovna škola „Stevan Vojislav“, po, kako veli autor teksta, srpskom knezu Duklje i Travunije, premda je Vojislav, kako nam svjedoče verifikovani istoriografski nalazi, bio dukljanski, a ne srpski vladar.
Kao drugi primjer narodnoga samoiskaza navodi to što je „Država prihvatila“ „narodnu“ volju pa školi u Gluhome Dolu dala ime „Sveti Sava“: „Za te ljude Sveti Sava nije bio apstraktan pojam, niti ideološki znak. On je bio temelj pismenosti, morala, duhovnog poretka. Bio je ime koje se izgovaralo s poštovanjem, bez zadrške i bez straha.“ Tako nam nadahnuti autor opisuje što je sve ponukalo Glu(h)odoljane da školi te 1933. godine, „bez prisile“, nađenu ime po prvome arhiepiskopu srpskih zemalja i pomorskih. Za autora tih redaka međuratni je period, za razliku od komunističkog, svojevrsna povijesna Arkadija.
Zanemarimo to što je u tome periodu Srbija nasilno anektirala Crnu Goru, što su je vlasti, vojska i žandarmerija Aleksandra Karađorđevića popalile i opljačkale, zanemarimo to što je više ili manje intenzivan otpor toj sili pružan gotovo cijelu jednu deceniju, uzmimo da kralj Aleksandar, samo koju godinu prije no će Crmničani krenuti da „bez prisile“ daju nazive svojim školama, nije uveo diktaturu, pa razmotrimo samo ono što nam ovaj tekst želi dokazati – da imenovanje škole po Svetome Savi 1933. ilustruje viševjekovnu narodnu tradiciju svetkovanja Svetoga Save u Crmnici.&nbsp;
Izuzme li se jedan dokument crmničkih glavara iz sredine XVIII vijeka, kao odraz tadašnje učene a ne tradicijske kulture, stvari sa svetkovanjem Svetoga Save u Crmnici, a i šire, do sredine XIX vijeka stoje bitno drugačije od onoga kako bi nam to htjeli prikazati propagatori kolonijalnih istorijskih predstava.&nbsp;
O fenomenu širenja kulta Svetoga Save ključno je zapažanje donio Pavle Apolonovič Rovinski u svojoj Etnografiji Crne Gore, đe veli da Sv. Savu „u zadnje vrijeme sa posebnom svečanošću proslavljaju škole, a preko njih slavljenje sve više i više ulazi u narod“. Jedan drugi marljivi istraživač crnogorske starine, Andrija Jovićević, u svojoj monografiji o Riječkoj nahiji, potvrđuje da je Ivan Crnojević jedina ličnost iz starije istorije zapamćena u narodnoj tradiciji; „...i mi vjerujemo, da je 16. vijek naselio Crnu Goru, pa i ovu nahiju, koja je svagda bila nerazdvojna cjelina sa starom i najstarijom Crnom Gorom; a što predanje kaže, da se to doseljavanje izvršilo samo za Ivanova doba, vrlo je pojimljivo, jer svaki želi, da svoje pretke dovede u vezu sa istorijskim imenom Ivana Crnojevića, čije jedino ime iz davne naše prošlosti i pamti narodno predanje.“
I Rovinski i Jovićević u svojim knjigama donose izvjesna „predanja“ o Svetome Savi, no nakon ovih konstatacija očito je da je riječ o pričama koje se – pod uticajem formiranja crkveno-prosvjetnoga ceremonijala vezanog za Svetoga Savu od 1856. godine na Cetinju, i nešto ranije na Primorju – oblikuju u njihovo vrijeme. Tada se i drevne tradicije o srednjovjekovnome zaštitniku Budve, Svetome Sabi Osvećenom, pripisuju Svetome Savi srpskom, istovremeno i druga stara predanja mijenjaju prvobitne protagoniste pa je Cara Dukljana, Svetoga Nikolu, Svetoga Iliju ili neke druge svece potiskivao Sveti Sava, a Svetoga Martina Tûrskog kao krsnu slavu pojedinih bratstava – Sveti Stefan Dečanski. Da je Sveti Saba Osvećeni bio poštovan u Budvi, svjedoči u svojim analima još 1650. godine don Krsto Ivanović, a crkva posvećena tom svecu spominje se još u XII vijeku, preciznije, prema natpisu koji je pronađen nakon zemljotresa 1979. godine – 1141. godine. Antun Kojović u svojim memoarima, započetim početkom XIX vijeka, veli da je Sveti Saba Osvećeni bio „u davna vremena zaštitnik Budve“.&nbsp;
Samo je po sebi razumljivo da je poštovanje ovoga sveca moralo podrazumijevati i prepisivanje i popularizovanje tekstova posvećenih njemu, a isto tako i postojanje izvjesnih obreda u njegovu čast, što je mogla biti i osnova da kontaminacijom kultova od XIX vijeka Svetoga Sabu Osvećenog potisne njegov znatno mlađi imenjak. Ima pretpostavki i da je prvobitna crkva najvjerovatnije iz XI vijeka na Savini, kraj Herceg Novog, oko koje će se docnije razviti manastirski kompleks, bila posvećena Svetome Sabi Osvećenom. Zanimljiva zapažanja o kultu jednoga drugog Save, Svetoga Save Sedmočislenika, u Crnoj Gori dao je u skorije vrijeme crnogorski istoričar Vukota Vukotić.
Za period ranoga novoga vijeka redovno se u (re)interpretacijama brkaju crkvena („učena“) i narodna kultura, iako je riječ o dva koegzistirajuća fenomena toga vremena, koja se ponegđe dodiruju, ali znatno češće razmimoilaze.&nbsp;
Pišući o kosovskoj tradiciji u Crnoj Gori, istoričar Gligor Stanojević je primijetio: „Tako je tradicija o Crnojevićima bila narodna tradicija. Ali pored ove tradicije postojala je, tačnije razvijala se, i kosovska tradicija. Nosilac ove tradicije bila je cetinjska mitropolija.“ Stanojević je zapravo skicirao postojanje dviju paralelnih kultura ranoga novovjekovlja, od kojih bi se jedna, starijom terminologijom, nazvala narodnom, a druga crkvenom. I dok se prva, narodna, odnosno tradicijska kultura prenosi dominantno usmenim putem i uobličava u usmenoknjiževnim tekstovima i običajnim praksama, druga, crkvena, posredovana je u prvome redu rukopisima, vezana za uže krugove sveštenstva i monaštva, i ostvarena na crkvenoslovenskome jeziku, pa su tekstovi nastali u njezinu okrilju, bez obzira na to jesu li s bugarskoga, makedonskoga, crnogorskoga, srpskoga ili bosanskoga prostora, cirkulisali unutar te kulturno-jezičke cjeline, koja bilježi, naravno, i svoje specifičnosti u svakoj od naznačenih sredina.
Tek kad se ima u vidu ova krucijalna razlika između narodne i crkvene tradicije, neki se procesi i fenomeni mogu pouzdanije tumačiti. Otud se jedini spomen Svetoga Save u Crmnici prije sredine XIX vijeka, pismo Crmničana Paštrovićima, nastalo između 1739. i 1742. godine, u kojem se „Sava srbski“ spominje kao neko ko je „u(t)vrdio vjeru i zakon“, može tumačiti isključivo kao refleks učene odnosno crkvene, ne i narodne, kulture koja je funkcionisala po drevnim tradicijskim pravilima, nesputanim normiranom „vjerom i zakonom“.
To, međutim, ne znači da se prije sredine XIX vijeka u Crmnici, i šire, kao dio tradicijske kulture nije svetkovao Sveti Sava. O tome nam najvjerodostojnije svjedočanstvo donosi risanski pop Vuk Vrčević u knjizi „Tri glavne narodne svečanosti Božić, krsno ime i slava“, objavljenoj u Pančevu 1883. godine. Bilježeći najvažnije tradicijske svetkovine u „Boki-kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“, Vrčević veli: „Posle pokladâ, narod svečano i najveselije proslavi tri zasebna sveca, t. j. Varindan, Savindan i Nikoljdan (4. 5. 6. Dek.) (...) Po sijelima u ove tri noći ne pjeva se, jer se, narod veli, uz post ne smije pjevati; ali nema ni muškog ni ženskog čeljadeta koji nezna narodom izmišljenu pjesnu ovim trima svecima. Evo je:&nbsp;
Var-varica vari (Sveta velikomučenica Varvara)&nbsp;
Sav-savica ladi (Sveti Sava osvećeni)&nbsp;
A Nikola kusa (Sveti čudotvorac Nikola).“
Sveti Sava i Savindan, dakle, postojali su u crnogorskoj tradicijskoj kulturi i prije sredine XIX vijeka. No taj je Sveti Sava poštovan 5. decembra po julijanskome, odnosno 18. decembra po gregorijanskome kalendaru, a ostao je upamćen kao Sveti Saba Osvećeni, kapadokijski kaluđer i svetitelj s početka VI vijeka, čiji se kult u Crnoj Gori može dokumentovati još od sredine XII vijeka, iz vremena kad Rastko Nemanjić, potonji Sveti Sava srpski, još nije bio ni rođen.

Manipulativni narativi Rektorove trovačnice

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, a učestali su sitniji odroni, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova.
Iz AMSCG su rekli da je neophodno vožnju prilagoditi saobraćajnim i vremenskim uslovima.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mjestimično mokri, vidljivost smanjena

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: zloupotreba-sluzbenog-polozaja