Akcija za ljudska prava (HRA) i nevladino udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” podsjeća da se sjutra navršavaju 33 godine od otmice i ubistva 20 putnika iz voza „Lovćen 671“ na stanici Štrpci, koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske.
Iz tih nevladinig organizacija podsjećaju da su putnici nasilno izvedeni iz voza, opljačkani, zlostavljani i ubijeni samo zato što nijesu bili srpske nacionalnosti.
- Njihova tijela su bačena u Drinu. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina. Osmorica ubijenih bili su građani Crne Gore. Ubijeni su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedan nepoznati putnik - navedeno je u saopštenju za javnost.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice – Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine – dok porodice ostalih i dalje čekaju da svoje najmilije dostojanstveno sahrane.
- U znak trajnog sjećanja na žrtve i sa ciljem da se istina o ovom zločinu očuva u javnom prostoru, nevladino udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ i Akcija za ljudska prava (HRA) predložili su Skupštini opštine Bijelo Polje da jedna ulica ponese naziv Ulica žrtava otmice u Štrpcima. Smatramo da je takvo obilježavanje važno za izgradnju kulture sjećanja i kulture mira, kao civilizacijskih dostignuća svakog demokratskog društva - navodi se u saopštenju.
U HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava” ističu da su potreba za sistemskim njegovanjem sjećanja dodatno je naglašena rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je HRA sprovela 2024. godine, prema kojem svega 38,8 odsto građana zna šta se dogodilo u Štrpcima.&nbsp;
Ovaj podatak, kako kažu, ukazuje na zabrinjavajući nedostatak obrazovanja o novijoj istoriji Crne Gore. Uključivanje činjenica o zločinu u Štrpcima u nastavni program istorije neophodno je kako bi se, ističu, spriječilo ponavljanje zločina i okolnosti u kojima su oni mogući.
- Ni pravda za žrtve, u smislu potpunog procesuiranja odgovornih, nije ostvarena. Prije tri godine HRA je podnijela inicijativu Specijalnom državnom tužilaštvu da proširi istragu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce, kao i na one koji su imali saznanja o planiranoj otmici, a nijesu preduzeli ništa da je spriječe. Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj, ali javnost do danas nije obaviještena o njegovim rezultatima - smataraju oni.
Pred sudovima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini pravosnažno je osuđeno deset osoba – jedna u Crnoj Gori (2003. godine) i devet u BiH (2016. i 2023. godine). U Srbiji je suđenje pripadnicima paravojnih formacija započelo 2019. godine. Nakon ukidanja prvostepene presude, u ponovljenom postupku je 2025. godine troje optuženih osuđeno na kazne od pet i deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ali presuda još nije pravosnažna. Dvojica optuženih su u međuvremenu preminula.
Komandant jedinice „Osvetnici“, Milan Lukić, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotnu kaznu zatvora zbog drugih teških zločina počinjenih u Višegradu, ali mu za otmicu i ubistvo putnika u Štrpcima još nije suđeno, iako je za taj zločin optužen pred Sudom BiH.
- Postupak vođen u Crnoj Gori protiv Nebojše Ranisavljevića utvrdio je da je otmica bila unaprijed planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih struktura Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Dokazi izvedeni tokom suđenja, uključujući dokumentaciju Fonda za humanitarno pravo, ukazuju na postojanje lanca komandne odgovornosti koji vodi do tadašnjih visokih državnih funkcionera. Uprkos tome, do danas niko od nalogodavaca i organizatora zločina nije optužen - podsjećaju u HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava”.
U tim organizacijama pozivaju građane da im se sjutra pridruže u odavanju počasti žrtvama – u Podgorici, u parku kod spomenika na Pobrežju u 10 sati, i u Bijelom Polju kod spomen-obilježja „Sahat života“ u 13 sati.
- Sjećanje na žrtve Štrbaca nije samo čin pijeteta prema stradalima i njihovim porodicama, već i obaveza društva da insistira na punoj istini, pravdi i odgovornosti. Bez toga, nema trajnog mira ni povjerenja u institucije - poručeno je u saopštenju za javnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: 33 godine od zločina u Štrpcima - pravda i sjećanje i dalje nedovršeni

Povodom 33 godine od otmice iz putničkog voza „Lovćen 671“ u stanici Štrpci i stradanja 20 nedužnih ljudi, porodice žrtava i prijatelji priređuju sjećanje, 27. februara 2026. godine u Podgorici i Bijelom Polju, sa porukom ''Pamtimo da se ne ponovi!''
U Podgorici okupljanje će biti kod spomen-obilježja „Civilnim žrtvama“, Pobrežje, u 10:00 časova, a u Bijelom Polju · kod spomen-obeliska „Sahat života“, u 13:00 časova.
- Vrijeme nosi zaborav, ali Bošnjački narod i svi časni ljudi u Crnoj Gori ne smiju i neće zaboraviti žrtve otmice i brutalnog zločina nad civilima u Štrpcima 1993. godine. Njihova tragična sudbina je opomena da izvršioci i nalogodavci ne smiju proći nekažnjeno- kazali su organizatori okupljanja.&nbsp;
Porodice i prijatelji stradalih pozivaju Vladu i nadležna ministarstva da preduzmu sve aktivnosti koje mogu doprinijeti utvrđivanju pravde, kažnjavanju svih počinilaca i nalogodavaca zločina, &nbsp;pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava i trajnoj socijalnoj zaštiti porodicama civilnih žrtava rata.
Nakon polaganja cvijeća u Bijelom Polju, u 14:00 časova će u Galeriji Centra za kulturu biti otvorena izložba novinskih članaka koja podsjeća na detalje ove tragedije, a tom prilikom biće i dodijeljena nagrada „Tomo Buzov“, u znak sjećanja na hrabrost i borbu za istinu.
&nbsp;Podsjećamo, otmica putnika iz voza „Lovćen“ na liniji Beograd – Bar dogodila se 27. februara 1993. na stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz voza 20 putnika – 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jedno neidentifikovano lice. Oteti su sprovedeni do sela Prelovo, gdje su pretreseni, opljačkani, pretučeni i vezani žicom, a potom kamionima odvezeni u okolinu Višegrada, u ataru sela Mušići, gdje su pobijeni.
&nbsp;Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
&nbsp;Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine 2010. godine u istom jezeru. Od tada nema pomaka u pronalaženju posmrtnih ostataka preostalih žrtava.

Godišnjica zločina u Štrpcima: Porodice pozivaju nadležne da sprovedu pravdu, kazne počinioce i pronađu posmrtne ostatke žrtava

Trideset i dvije godine od stravičnog zločina nad civilima u Štrpcima koje su pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod komandom Milana Lukića oteli iz voza i ubili - juče za većinu državnog vrha Crne Gore nije bio povod ni za saopštenje.
Takav je slučaj bio sa premijerom Milojkom Spajićem, svim ministrima u Vladi osim sa Damirom Gutićem koji dolazi iz redova Bošnjačke stranke, kao i predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.&nbsp;
Javnosti se ovim povodom, iz državnog vrha, obratio jedino predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
<h2>Moramo priznati greške</h2>
On je konstatovao da porodice žrtava više od tri decenije nose teret bola i neizvjesnosti, dok posmrtni ostaci nekih od žrtava još nijesu pronađeni. Poručio je da bi jedan od važnih koraka ka toj pravdi bio jedinstven stav svih poslanika u Skupštini Crne Gore i njihova podrška izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
- Kako bi se prvi put sistemski priznao status civilnih žrtava rata i obezbijedila njihova socijalna zaštita, kao i ispunjenje obećanja Vlade koja je javno preuzela obavezu regulisanja jednokratnog obeštećenja porodicama civilnih žrtava rata. Time bi se ispravila višedecenijska nepravda prema porodicama koje su predugo čekale da država prepozna njihovu patnju i omogući im prava koja su im uskraćena - naveo je juče Milatović.
Trideset i dvije godine od ovog stravičnog zločina juče je obilježeno polaganjem cvijeća na spomen obilježjima u Podgorici i Bijelom Polju. Tom prilikom je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, uz kolege iz Bošnjačke stranke, kazao je da su se okupili da ukažu na propuste države koje je svojim činjenjem, ili nečinjenjem dozvolila da nedužni građani stradaju.
- Moramo priznati svoje greške iz prošlosti i ne smijemo dozvoliti da se one ikada više ponove - poručio je on.
Rekao da Vlada ima podršku parlamentarne većine za usvajanje izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji bi, kako je naveo, konačno zaštititio prava članova porodica i pružio im određenu satisfakciju.
On je objasnio da je izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti predviđeno uvođenje novog instituta civilne žrtve rata, preko kojeg će država, konačno prepoznati svoje greške iz prošlosti.
- Tako, makar malo, nakon više od 30 godina želimo ispraviti nepravdu koja je učinjena porodicama žrtava - naveo je ministar Gutić.
Pored Bošnjačke stranke, Bošnjačkog demokratskog pokreta, Savjeta muslimanskog naroda u Crnoj Gori, juče su na Pobrežju bili i predstavnici nevladinog sektora koji, zajedno sa njima, ovaj zločin čuvaju od nezaborava.
Od crnogorske opozicije prisutna je bila samo delegacija Evropskog saveza.
<h2>Zaborav i ćutanje su saučesnici zločina</h2>
I potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković obratio se juče javnosti poručujući da ne smijemo dozvoliti da se ikada više ponovi takav voz smrti.
- Neka ovaj dan bude podsjetnik da su zaborav i ćutanje saučesnici zločina, a da je sjećanje most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti - naveo je Nurković.
Potpredsjednik Skupštine iz redova manjinskih naroda Nikola Camaj podsjetio je na godišnjicu ovog zločina na početku jučerašnjeg zasijedanja.
- Toga dana stradali su nedužni ljudi samo zato što su bili drugačije vjere. Prevelika rana za njihove porodice ali i za Crnu Goru. Stoga ostajem pri svom stavu da mi, kao Skupština, moramo voditi računa i opredijeliti se u vezi sa svim greškama prošlosti zarad bolje zajedničke budućnosti - kazao je Camaj.
Zločin u Štrpcima izvršili su pripadnici Vojske Republike Srpske (RS), koji su na željezničkoj stanici Štrpci, na teritoriji Bosne i Hercegovine, zaustavili voz koji je saobraćao na redovnoj liniji Beograd-Bar.
I iz njega su izveli, a zatim opljačkali i ubili 20 putnika. Najstariji je imao 59 godina, a najmlađi samo 16.&nbsp;
Ubijeni su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države - Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od deset do 15 godina osuđeno je više od deset pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju.
Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno Lukiću, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu.

Anja Ivanović

Godišnjice zločina u Štrpcima se u državnom vrhu sjetio samo Milatović

Predsjednik BDP Sead Šahman je podsjetio da se danas obilježavaju 32. godine od zločina u Štrpcima kada je stradalo dvadeset nevinih ljudi samo zbog svog imena i prezimena.
On je sa osnivačima Bošnjačkog demokratakog pokrera Anisom Šabotićem, &nbsp;Bejtom Šahmanovićem i Dinom Kurgašem položio vijenac u parku Pobrežje u Podgorici.
- Da se nikada i nikome ne ponovi- poručio je Šahman na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fseadsahman%2Fstatus%2F1895086105701364130%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Šahman: Da se Štrpci nikada i nikome ne ponove

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković kazao je da nas zločin u Štrpcima opominje na strašne posljedice mržnje, netrpeljivosti i podjela.
- Danas, s dubokim pijetetom, prisjećamo se nevinih žrtava tragičnog zločina u Štrpcima, događaja koji je ostavio neizbrisiv trag u kolektivnom pamćenju svih naroda našeg regiona. Prošlo je 32 godine od kada su iz voza smrti nasilno odvedeni i brutalno ubijeni nedužni civili, čiji jedini "grijeh" bio pripadnost određenoj vjeri i naciji - naveo je Nurković u saopštenju za medije.
 
Dužnost je, ističe on, da njegujemo kulturu sjećanja, kako bi istina bila trajni spomenik žrtvama, a pravda putokaz ka izgradnji pravednijeg i humanijeg društva.
 
- Ne smijemo dozvoliti da se zaboravi njihova žrtva, niti da se ikada više na bilo kojem kolosijeku ponovi takav voz smrti. Obavezujemo se da ćemo nastaviti njegovati vrijednosti suživota, međusobnog uvažavanja i mira. Neka ovaj dan bude podsjetnik da su zaborav i ćutanje saučesnici zločina, a da je sjećanje most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti. Ovaj događaj naučio nas je da ne staju svi vozovi na istoj stanici, nažalost, nevino stradali su izašli na ovoj stanici na kojoj obično niko nikada nije izlazio, ali taj put, zastao je voz smrti da druge i drugačije ostavi na stanici koja je uz ruke zločinaca njihov život okončala - poručio je Nurković.

Nurković: Zaborav i ćutanje su saučesnici zločina, a sjećanje most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti

Tragičnu sudbinu žrtava zločina u Štrpcima ne smijemo zaboraviti, saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća povodom 32. godišnjice od ovog zločina.
Iz Bošnjačkog vijeće kažu da današnjim okupljanjem u Podgorici i Bijelom Polju iskazuju sjećanje i poštovanje prema žrtvama zločina u Štrpcima, otetim i nedužno pobijenim putnicima iz voza “Lovćen 671″ koji je saobraćao na pruzi Beograd- Bar.
Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna nepoznata osoba ubijeni su samo zbog svog imena.
Iz Bošnjačkog vijeća kažu da ne zaboravljaju i podsjećaju na njihovu sudbinu, kao i na činjenicu da državne institucije u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, ni poslije 32 godina, nisu ni pravno, ni moralno, ni humanitarno zaokružile ovaj ratni zločin.
Podsjećaju da se otmica putnika iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, dogodila 27. februara 1993. stanici Štrpci, kada su pripadnici vojske Republike Srpske iz Višegrada izveli iz voza 20 putnika od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedna neidentifikovana osoba.
- Oteti su, sprovedeni do sela Prelovo, gdje su ih u sali lokalne škole pretresli, oduzeli im novac i druge vrijedne stvari, a zatim ih pretukli, da bi ih, nakon toga, vezali žicom i kamionima i odvezli u okolinu Višegrada. U ataru sela Mušići su pobijeni, a njihova tijela bačena. Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine - navedeno je u saopštenju Bošnjačkog vijeća.
Od tada, napominju, nema pomaka u traganju za posmrtnim ostacima žrtava.
Da ova otmica nije bila nije bila slučajnost, već da je to planirano u državnom vrhu tzv. Savezne republike Jugoslavije, potvrđeno je, kažu u Bošnjačkom vijeću, prvom presudom Nebojši Ranisavljeviću u Bijelom Polju, kao i sudskim procesima u Sarajevu i Beogradu. Za ovaj zločin u Sarajevu je osuđeno sedam saučesnika, a komandant brigade je oslobođen.
- Naime, Sud Bosne i Hercegovine prvostepeno je osudio sedam pripadnika na po 13 godina zatvora, ali nije uspio da dokaže krivicu komandanta Druge podrinjske brigade iz Višegrada u čijem sastavu je djelovala i jedinica koja je izvršila otmicu iz voza. Time se zamagljuje lanac komandne odgovornosti. Iz Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, pred kojim se vodi postupak protiv četiri osobe koje se terete kao neposredni počinioci istog zločina, nema ni nagovještaja o okončanju procesa - navedeno je u saopštenju.
Crna Gora se ne može izuzeti od ovog zločina, jer je tadašnji režim u Podgorici, smatraju u Bošnjačkom vijeću, najdirektnije pomagao zočinački naum Beograda, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i u stvaranju ratnog ambijenta u kojem se desio i ovaj i drugi zločini.
- Ovozemaljska pravda, nije još stigla – ni počinioce ni nalogodavce. Ni crnogorsko pravosuđe- specijalno tužilaštvo i sudstvo nije pokazivalo dovoljno spremnosti da u slučaju Štrpci, kao ni u drugim slučajevima ratnih zločina, istraži procesuira i osudi sve vinovnike i nalogodavce, kao i one koji su planirali ovaj monstruozni zločin. Najave o ponovnom otvaranju ovih slučajeva, mogu biti nagovještaj da će se možda nešto promijeniti u odnosu pravosudnih institucija prema tamnim mrljama crnogorske prošlosti 90-ih - ističe se u saopštenju Bošnjačkog vijeća.
Na njima je, poručuju, da prekinu praksu prikrivanja, prepuštanja zaboravu, selektivnog kažnjavanja, čime sprječavaju suočavanje sa prošlošću,
- Odgovornost državnih institucija izostala je i kada su u pitanju najuže porodice žrtava. Njihova prava na dostojanstvenu socijalnu satisfakciju, država je godinama ignorisala. Nije bilo želje da se pomogne u zbrinjavanju članova porodica, u obezbjeđivanju egzistencije, socijalnom položaju, školovanju djece ili zapošljavanju. Godinama se ukazivalo da oni kao civilne žrtve rata trebaju ostvariti svoja prava, ali nije bilo nikakvog pomaka - navedeno je u saopštenju.
U Bošnjačkom vijeću smatraju da bi najavljene izmjene zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje je Vlada uputila ka Skupštini, mogle biti nagovještaj da će se nešto promijeniti i da će se konačno zaštiti prava članova porodica i pružiti određena satisfakcija.
- Bošnjačko vijeće ohrabruje takva nastojanja, vjerujući da se mogu naći održiva i pravedna rješenja i da će dobiti podršku u Skupštini. Za mnoge članove porodica je već kasno, jer nažalost nisu više među živima, ali je značajno da se makar i posle 32 godine pokaže da je su Crna Gora i njene institucije konačno smogle snage da se suoče sa sopstvenim greškama i djelimično isprave nepravdu. Tek kada se to desi, kada svi počinioci i nalogodavci ratnog zločina budu pred licem pravde, i kada se članovima porodica žrtava osiguraju njihova prava, mi ćemo povjerovati da se crnogorsko društvo konačno počelo suočavati sa ratnom prošlošću i u njemu zaživjela vladavina prava - zaključeno je u saopštenju.

Bošnjačko vijeće: Kad svi odgovorni za ratni zločin budu pred licem pravde povjerovaćemo da se crnogorsko društvo počelo suočavati sa prošlošću

Bošnjačka stranka (BS) traži procesuiranje i adekvatnu kaznu za odgovorne za zločin u Štrpcima koji se dogodio 27. februara 1993. godine.
Danas se navršava 32 godine od nemilog zločina u Štrpcima, u kojem je oteto i u smrt odvedeno 19 putnika bošnjačke nacionalnosti, iz voza 671, koji se kretao na relaciji Beograd – Bar. &nbsp;Oteti i ubijeni putnici su bili većinom iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice.
Iz Bošnjačke stranke kažu da svaki 27. februar podsjeća na to da suštinska demokratizacija društva još uvijek nije zaživjela u Crnoj Gori.
- Koliko god godina da prolazi od ovog zločina, ostaje upamćena činjenica da su putnici na stanici Štrpci zauvijek završili svoje putovanje, samo zbog onoga što im je pisalo u dokumentima, samo zbog toga što su bili bošnjačke nacionalnosti - navedeno je u saopštenju Bošnjačke stranke.
U tom smislu, zahtijevaju da svi nalogodavci ovakvih događaja budu procesuirani i adekvatno osuđeni, "jer je jedini načini suočavanja jednog društva sa pravom slikom svega onog što se dešavalo u prošlosti, istina i pravda za sve". &nbsp;
- Osim toga, osjećamo i moralnu odgovornost prema porodicama žrtava, jer i za njih, u tom teškom iskušenju, zadovoljenje pravde može biti jedini tračak nade za bolji i pravedniji život - zaključeno je u saopštenju.

BS: Svi nalogodavci zločina u Štrpcima da budu procesuirani i adekvatno osuđeni

Predsjednik Višeg suda Zoran Radović je zabrinut da bi njegov dolazak na zajedničku sjednicu dva odbora mogao voditi narušavanju samostalnosti i nezavisnosti suda - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Predsjednik Višeg suda, kaže on, nije imao isti stav tokom gostovanja u emisiji Načisto.
- Kad se pojavio, istina potpuno beskoristan, u emisiji Načisto i učestvovao u cirkusu. Nije razmišljao o ugledu suda kad su mu nepoznata lica (jer su svi optuženi oslobođeni) prokopala tunel do depoa. Nije razmišljao o ugledu suda svaki put kada su zbog njihovog nerada (čast izuzecima) kriminalci izlazili nakon tri godine pritvora - naveo je on.
Nije razmišljao, dodaje on, o ugledu suda kada na kontinuirano kršenje mjere zabrane napuštanja stana odgovara sa “redovan je na ročištima, ja mu ne mogu ništa”.
- Nije, u konačnom, razmišljao o ugledu suda kad nije vratio niti jednu ratu u ukupnom iznosu 18.000€ za kredit od 75.000 eura. Ali je, gledajte čuda, strašno zabrinut da će se njegovim dolaskom na odbor ugroziti nezavisnost i samostalnost suda. Jer smo mi, valjda, tamo neki divljaci koji ne znaju šta su naša ovlašćenja i dokle možemo da idemo, a oni su sudijska kasta koja je nedodirljiva - istakao je Zirojević.
Takvo ponašanje, kaže on, prije svega ostalog, narušava sliku crnogorskog sudstva.
- Malo ste se prevarili, gospodo, jer je nedolazak na odbor po pitanju teme za koju tvrdite da ste potpuno čisti i u pravu klasičan kukavičluk i bijeg od odgovornosti - naveo je Zirojević.

Zirojević: Predsjednik Višeg suda najavio nedolazak na sjednicu odbora, klasičan kukavičluk i bijeg od odgovornosti

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović saslušan je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u okviru istrage koja je protiv njega pokrenuta jer Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), navodno, nije prijavio ručne satove vrijedne do 225 hiljada eura, saznaje portal Adria.
SDT je sredinom decembra prošle godine protiv Đukanovića formirao krivični predmet nakon što im je ASK dostavio dokumentaciju povodom, navodno, neprijavljene imovine.
Agencija za sprečavanje korupcije je, krajem novembra 2025. godine, navela da je aktuelni počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, navodno, sakrio sedam ručnih satova, vrijednih do 225 hiljada eura, ne prijavivši ih u svojim imovinskim kartonima prethodnih godina.
Do tog iznosa su, kazali su ranije u ASK-u, došli vještačenjem Đukanovićevih satova sa fotografija koje su prethodnih godina objavljivali crnogorski mediji.

Đukanović saslušan u SDT-u zbog satova

U Budilniku na Televiziji E pitamo imaju li nevladine organizacije istinsku podršku u Crnoj Gori, vjeruju li građani njihovom radu i da li civilni sektor uspijeva da bude glas javnosti?
U fokusu je i zahtjev Sindikata prosvjete - da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zauzme jasan stav o obavezi prilaganja potvrda o izjednačavanju inostranih diploma. Saznajemo šta ova inicijativa znači za zaposlene u obrazovnom sistemu i da li će donijeti više pravne sigurnosti?
Analiziramo i preliminarne rezultate školskih takmičenja - gdje su učenici zablistali, a u kojim oblastima su pokazali slabije rezultate?
Pitamo i zašto se Crna Gora i dalje nalazi među slabije rangiranim državama u regionu kada je riječ o bezbjednosti na putevima?

Budilnik na TV E: Ima li NVO sektor istinsku podršku u Crnoj Gori, vjeruju li građani njihovom radu i uspijevaju li da budu glas javnosti?

Advokat Zoran Piperović saopštio je Portalu ETV da će sjutra pismenim podneskom predložiti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) imena svjedoka koje smatra da je potrebno saslušati u predmetu protiv njegovog branjenika biznismena Aleksandra Mijajlovića, a u kojem je u grupi sa Dragom Spičanovićem, Predragom Boškovićem i drugima, označen kao šef organizovane kriminalne grupe. Kako je precizirao, radi se o predsjednicima opština sa primorja, nekoliko načelnika opštinskih uprava iz Demokrata.
- S obzirom da je on u predmetnoj naredbi za sprovođenje istrage do te mjere dehumanizovan, gdje mu se svaki kontakt svodi na kriminogeno ponašanje sa novinarima, političarima, policajcima, dakle svima, potrebno je i interes je odbrane da je Aleksandar Mijajlović sve suprotno od toga. Da bih to dokazao predložiću vrlo interesantne svjedoke. Među njima će da budu i gradonačelnici sa crnogorskog primorja, nekoliko načelnika opštinskih uprava koji su, zamislite, iz Demokratske Crne Gore - kazao je Piperović.
Predložiće, kaže, i saslušanje u vezi kontakata Mijajlovića sa funkcionerima lokalnih uprava Pokreta Evropa Sad (PES) i sa odbornicima drugih partija iz vlasti.&nbsp;
- Tu će se vidjeti da su svi srdačno i zdušno gajili kontakte sa Mijajlovićem, u kojima ničega nema kompromitantnoga, već ljudskoga i profesionalnoga, naravno i poslovnoga. Tu će najbolje da se vidi da Aleksandar Mijajlović nije mogao da ruši vlast kako mu se spočitava imajući kontakte i poslovne odnose upravo sa ljudima iz vlasti - naveo je Piperović u izjavi za Portal ETV.
Dakle, podvlači on, treba narativ o Mijajloviću svesti u istinite okvire njegovog življenja i poslovanja.
- A ne držati ga u pritvoru zato što je pitao nekoga koja cura vozi auto registarskih oznaka tih i tih, ili spočitavati mu da je namjeran bio da utiče na izbornu volju što bi značilo da niko od sadašnjih političara nikada nije zvao po crnogorskim gradovima interesujući se koga odredjeni ljudi glasaju ili ne glasaju. &nbsp;Imena ću vam saopštiti kada budem napisao podnesak tužiocu - zaključio je Piperović.

Tag: zlocin-u-strpcima