U samom srcu stare čaršije u Novom Pazaru jutros oko devet sati dogodila se drska pljačka zlatare. Do pljačke je došlo u strogom gradskom jezgru.
Pljačka je izvršena pod prijetnjom vatrenim oružjem.
Kako se saznaje, razbojnik je ušao u zlataru, zaprijetio radnici pištoljem, a zatim je poprskao biber-sprejem, nakon čega je iskoristio trenutak panike da otme bunt zlata, za koji se nezvanično navodi da je težak oko tri kilograma i vrijedan oko 400.000 eura.
Nakon pljačke, počinilac se udaljio u nepoznatom pravcu.
Na lice mjesta brzo su stigle policijske patrole, a cijelo područje stare čaršije je blokirano radi uviđaja i prikupljanja dokaza. Policija intenzivno traga za osumnjičenim, a pregledaju se i snimci sa nadzornih kamera iz okolnih objekata.
Radnica je zbrinuta i nije životno ugrožena, ali je bila u vidno lošem stanju zbog posljedica biber-spreja i pretrpljenog šoka.
Stanari i trgovci iz ovog dijela grada ističu da je riječ o izuzetno uznemirujućem događaju, s obzirom na to da se pljačka dogodila u jutarnjim satima, kada je ulica bila puna prolaznika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pljačka u Novom Pazaru, ukradeno zlato vrijedno 400 hiljada eura

Kina je u novembru kupila rekordnu količinu zlata od Rusije.
Ostvaren je najveći iznos ikada u bilateralnoj trgovini, 961 milion USD, prema analizi podataka kineske carine koju je sprovela RIA Novosti.
Ovo je drugi mjesec zaredom da su pošiljke ovako visoke. U oktobru su iznosile 930 miliona USD, prenosi SEEbiz.
Prošle godine, najveća vrijednost pošiljki bila je 223 miliona USD.
Za samo 11 mjeseci, uvoz ruskog zlata u Kinu dostigao je rekordnih 1,9 milijardi USD, što je skoro devet puta više od nivoa prethodne godine.

500x500

1250x600

1084x550

Kina kupila rekordnu količinu zlata od Rusije

Cijena zlata je tokom današnjeg trgovanja prvi put probila granicu od 4.400 dolara po unci, prije svega zbog očekivanja novih smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i eskalacije geopolitičkih tenzija.
Tržišta trenutno računaju da će američke Federalne rezerve (FED) dvaput smanjiti kamatne stope sljedeće godine, usljed znakova smanjenja inflacije i slabljenja tržišta rada, prenio je Trejding ekonomiks.
Investitori će pažljivo pratiti objavljivanje druge procjene američkog BDP-a za treći kvartal ove nedjelje, što bi moglo da pruži nove naznake o smjernicama monetarne politike FED-a, prenosi Tanjug.
Na geopolitičkom planu, SAD navodno prate još jedan brod u blizini Venecuele nakon što su ovog mjeseca zaplijenile dva tankera, dok je Ukrajina prvi put napala ruski tanker u Sredozemnom moru.
Cijena zlata je skočila za više od 60 odsto do sada ove godine i na putu je ka najboljoj godini od 1979. godine.
Rast je takođe podržan pojačanom kupovinom centralne banke.

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

Cuhena zlata porasla je šesti put zaredom i dostigla novi rekord od 3.895 dolara po unci, jer je obustava rada američke vlade podstakla potražnju investitora za sigurnim utočištima.
Na skok cijene uticali su i relativno loši podaci o zaposlenosti, koji su pojačali očekivanja smanjenja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi (FED), prenio je Trejding ekonomiks.
Obustava rada vlade prijeti da odloži i ključna ekonomska saopštenja, uključujući podatke o zaposlenima, što je prvobitno trebalo da bude objavljeno u petak.
Pored toga, moglo bi da bude prolongirano i obavještenje o inflaciji potrošačkih cijena, zakazano za 15. oktobar, što može da ostavi FED sa ograničenim podacima prije predstojećih političkih odluka.
Zaposlenost u privatnom sektoru u Sjedinjenim Američkim Državama neočekivano je pala u septembru, prema najnovijem izvještaju agencije ADP, što je navelo trgovce da uračunaju dva smanjenja kamatnih stopa od 25 procentnih poena prije kraja godine.
Cijena zlata je sada porasla za skoro 50 odsto ove godine, što je najjači godišnji učinak od 1979. godine.

Cijene zlata na rekordnom nivou nakon obustave rada američke vlade

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp (Trump) izjavio je u danas da neće uvoditi carine na zlato, nakon što je prošle nedjelje u zvaničnim dokumentima objavljeno da će njegove cijene dostići rekordnu visinu.
Tramp je na društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) napisao da zlato neće podleći carinama. 
 
Zlatne poluge od jednog kilograma su u vladinom dokumentu od 31. jula definisane kao predmet koji podleže carini, dok su investitori smatrali da mjere neće važiti za taj metal. 
 
Bijela kuća je kasnije saopštila da će izdati izvršnu naredbu kako bi razjasnila dezinformacije u vezi sa oporezivanjem zlatnih poluga.&nbsp;

Tramp: SAD neće uvoditi carine na zlato uprkos vladinim dokumentima

Vlada Malija juče je počela da oduzima zalihe zlata kanadske rudarske kompanije Barik u okviru pravne bitke oko udela u prihodima koji se duguju toj zapadnoafričkoj državi, navodi se u pismu kompanije Barik.
Zapljena je uslijedila nakon pisma upozorenja Bariku ranije ovog mjeseca od višeg istražnog suda Malija, u kojem se kaže da će biti zaplijenjeno tri tone zlata.
U ponedjeljak je viši menadžer Barika potvrdio da je vlada Malija zaplijenila tri tone zlata.
Prema riječima menadžera, zlato je izvađeno iz rudnika u blizini Kejsa na zapadu i prevezeno avionom i kamionom u prijestonicu Malija Bamako.
Zaplijenjeno zlato procijenjeno je na oko 180 miliona.
Mali je jedan od vodećih proizvođača zlata u Africi, ali se godinama bori sa nasiljem i visokom stopom siromaštva i gladi.

Vlada Malija zaplijenila tri tone zlata od kanadske kompanije

Cijene zlata su rekordno visoke, a razlog za to jeste izgledna odluka nadležnih u Sjedinjenim Američkim Državama da snize kamatne stope. Očekuje se da će se to dogoditi već u srijedu, 18. septembra.
Trgovci dionicama pretpostavljaju da će zlato biti biti još privlačnije. Ovaj plemeniti metal ponovo postaje sve zanimljiviji u poređenju s državnim obveznicama. Velika potražnja za zlatom je i među centralnim bankama.
Naime, Turska je postala najveći kupac zlata na svijetu. Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju da je ova država u prvoj polovini ove godine kupila skoro 45 tona zlata koje predstavlja posebno strateško bogatstvo.
Stručnjaci su istakli da Turska traži sigurnost uslijed slabe nacionalne valute i visoke inflacije. Osim toga, države poput Turske, Kine i Indije nastoje da kroz zlatne rezerve budu nezavisnije od američkog dolara.
Cijena jedne troj unce (31,1 gram) zlata je početkom sedmice na Londonskoj berzi porasla na 2.589 dolara, što je najviša cijena ikada. Cijena zlata je za sedam dana narasla za značajnih četiri odsto.
S obzirom na to da se na globalnom tržištu obično trguje u američkim dolarima, slabost američke valute čini ovaj plemeniti metal jeftinijim u mnogim zemljama, što ide u prilog njegovoj potražnji i cijeni, piše portal taggeschau.

Turska postala najveći kupac zlata na svijetu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: zlato