Povećanje kvota za žene u politici na 40 odsto predstavlja važan korak naprijed, ali ne i kraj borbe za stvarnu ravnopravnost, jer se ona može postići tek kroz promjene u partijskim strukturama, društvenim stavovima i kvalitetu političkog liderstva u Crnoj Gori.
To je poručeno u prvoj epizodi podcasta „Bez filtera“ čija je tema bila „40 odsto još uvijek nije ravnopravnost“, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Jelenka Andrić, ocijenila je da povećanje kvota za žene u političkom životu na 40 odsto nije krajnji cilj, već važan korak ka postizanju stvarne ravnopravnosti u društvu.
- Nikada nijesam rekla da je 40 odsto dovoljno. To je samo alatka, prelazna faza do prave ravnopravnosti o kojoj govorimo već godinama - kazala je Andrić, podsjećajući da su kvote uvedene još 2011. godine i da su dale značajne rezultate.
Prema njenim riječima, da nije bilo kvota, danas ne bi bilo 23 poslanice u Skupštini Crne Gore.
- Iako se nekome može učiniti da su razlike od deset odsto beznačajne, kada pogledamo unazad, jasno se vidi koliko su te promjene važne. U skupštinskom sazivu iz 2006. bilo je svega šest do devet poslanica, a tek nakon uvođenja pravila da jedna od četiri osobe na listi mora biti žena, došli smo do približno 30 odsto zastupljenosti žena u Parlamentu - istakla je Andrić.
Podsjetila je da samo tri evropske države: Španija, Francuska i Belgija imaju zakonski propisanu kvotu od 50 odsto, dok se Crna Gora sa kvotom od 40 odsto sada svrstava uz Italiju, Luksemburg i Irsku.
- Ovo nije kraj, već početak. Rješenje je bilo rezultat kompromisa i pokazalo je koliko su i poslanici i poslanice bili spremni da podrže korak naprijed. Važno je istaći da sam imala snažnu podršku premijera, kao i kopredsjedavajućih Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, gospodina Čarapića i gospodina Rakočevića - kazala je Andrić.
Govoreći o ravnopravnosti u društvu, Andrić je naglasila da ona još uvijek nije postignuta, kao i da ne možemo govoriti o ravnopravnosti „dok god u medijima gledamo snimke pretučenih žena i čitamo komentare u kojima se traži njihova krivica“.
- Ne možemo govoriti o ravnopravnosti ni dok u upravnim odborima državnih pre duzeća gotovo da nema žena - istakla je Andrić.
Ona vjeruje da će nova zakonska rješenja natjerati političke partije da ozbiljnije promišljaju o svojim listama.
- Ako žele da učestvuju na izborima, moraće da se potrude da nađu kvalitetne kandidatkinje. Tu zapravo leži ključ demokratizacije društva - ocijenila je Andrić.
Govoreći o političkom otporu kvotama, Andrić je podsjetila da je povećanje kvota rezultat kompromisa između svih partija, a ne pojedinačne inicijative.
- Kvote nijesam uvela ja, niti su podignute zato što je to Jelenka predložila. To je bio politički kompromis koji su morale prihvatiti i vlast i opozicija, uprkos snažnim otporima iza zatvorenih vrata - kazala je Andrić.
Rekla je da vjeruje u snagu novih generacija političarki, navodeći da će žene koje dolaze donijeti promjene.
- Na izborima 2027. godine očekujem još veći broj žena u Parlamentu, jer su trendovi jasni, broj poslanica raste, posebno kada se muške kolege povuku u izvršnu vlast - navela je Andrić.
Smatra da se partije često bune „jer ih vode muškarci“.
- Svaka žena u politici, u Parlamentu ili u partijskom organu, znači jedno muško mjesto manje. I oni to tako doživljavaju - kazala je Andrić.
Ocijenila je da se stvarna ravnopravnost ne može postići bez društvene promjene u širem smislu.
- Civilizacijsko dostignuće bi bilo da nemamo potrebu za kvotama, da nemamo ovoliko nasilja nad ženama: fizičkog, psihičkog, ekonomskog ili onlajn nasilja. Da nemamo stopu siromaštva koja pogađa svako treće dijete, da imamo predsjednicu države, premijerku, više žena na čelu lokalnih samouprava i državnih preduzeća. To je moja vizija - Crna Gora koja poznaje i živi demokratiju. Za sada, nažalost, još nije tako - zaključila je Andrić.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost Olivera Komar smatra da usvajanje kvote od 40 odsto žena na izbornim listama predstavlja značajan napredak, ali i da je borba za istinsku ravnopravnost u Crnoj Gori daleko od kraja.
- Mislim da žene nijesu imale previše izbora. Ovo jeste još jedna dobijena bitka, ali borba i dalje traje - kazala je Komar, podsjećajući da je put do sadašnjeg rješenja bio dug i ispunjen otporima.
Komar je podsjetila na razvoj kvotnog sistema u Crnoj Gori:
- Sjećam se perioda kada je sama ideja da bude više žena u politici djelovala avangardno. U početku su kvote bile postavljene reda radi svaka treća kandidatkinja, ali na samom kraju liste. Zatim se izborila formula "jedna u četiri", pa se rješavalo pitanje zamjena i manipulacija sistemom. Ova nova kvota od 40 odsto samo je još jedan korak u toj dugoj borbi - navela je Komar.
Istakla je da nova rješenja nijesu važna samo zbog evropskih standarda, već i zbog ostvarivanja nacionalnih ciljeva.
- U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja iz 2016. navodi se cilj od 40 odsto žena u zakonodavnim tijelima. Možda nećemo odmah dostići taj procenat, ali ovim se približavamo njegovom ispunjenju“, objasnila je Komar.
Upozorila je da će političke partije imati problem da ispune zakonsku obavezu jer nemaju dovoljan broj aktivnih članica.
- Partije sada moraju imati 40 odsto žena, ali ih suštinski nemaju u svom članstvu. To će dovesti do dodatnog napora da se liste popune, pa postoji rizik da će na njima biti žene koje ‘ne talasaju’ i koje ne predstavljaju stvarnu snagu - rekla je Komar.
Prema njenim riječima, položaj žena u partijama mnogo je lošiji nego što spolja izgleda, jer i dalje nemaju finansijsku ni organizacionu podršku.
- Iako postoji dobra zakonska odredba o finansiranju ženskih foruma, sredstva se neravnomjerno i netransparentno koriste. Žene i dalje nemaju realnu moć unutar partija ni u predsjedništvima, ni u ključnim odborima. Najčešće ih na funkcije postavljaju partijski lideri, a ne biraju ih same žene - kazala je Komar.
Upozorila je i na ozbiljan problem nasilja prema ženama u politici.
- Političarke su danas postale meta različitih oblika nasilja, najčešće na internetu. Ono što je posebno porazno jeste da to nasilje rijetko pogađa njihov javni rad, već cilja njihovu privatnu sferu: porodicu, djecu, lični život. To je izuzetno bolno i destimulišuće za žene koje razmišljaju da se politički angažuju - rekla je Komar.
Smatra da formalne kvote neće biti dovoljne bez promjene načina na koji političke partije funkcionišu.
- Bez stvarne moći unutar partija, foruma žena i mladih, teško je govoriti o ravnopravnosti. Politika se zasniva na pregovorima, dogovorima i raspodjeli uticaja. Ako žene nisu dio te dinamike, njihova zastupljenost na listama ne znači i realnu moć - navela je Komar.
Upozorila je i da Crna Gora ulazi u period u kojem teme rodne ravnopravnosti postaju „blago nepopularne“.
- Do skoro je bilo neprihvatljivo javno biti protiv ravnopravnosti, a danas postaje moderno isticati otpor. Taj trend, koji već postoji u svijetu, dolazi i kod nas. Mislim da je to posljedica nerazumijevanja šta rodna ravnopravnost zapravo znači - kazala je Komar.
Ona smatra da je potrebno drugačije komunicirati ove teme, pojašnjavajući da rodna ravnopravnost nije samo pitanje žena, već borba za pravednije i ravnomjernije društvo.
- Nažalost, i među mladim ženama danas je popularno reći "nisam feministkinja". To samo pokazuje da nijesu razumjele suštinu feminizma - kazala je Komar.
Prema njenim riječima, društvo se u posljednje vrijeme retradicionalizuje na loš način.
- Žene se suptilno potiskuju nazad u privatnu sferu. To se dešava pod maskom tradicije, ali zapravo znači gubitak prostora koji su teško izborile - ocijenila je Komar.
Poručila je da bi istinsko dostignuće bilo društvo koje ne zazire od razgovora o jednakosti.
- Voljela bih da živimo u društvu u kojem se ljudi ne gnušaju tema o ravnopravnosti, u kojem razgovor o jednakim šansama ne izaziva podsmijeh. U kojem biti feministkinja nije demode, nego normalno. I voljela bih da dočekam dan kada će muškarci sa ponosom reći – ja sam feminist. To bi bila naša prava pobjeda - zaključila je Komar.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja i ekspert za izbornu reformu, Zlatko Vujović, ocijenio je da glavni izazov u političkom sistemu Crne Gore nije samo broj žena u politici, već i kvalitet političara, odnosno lidera spremnih da preuzmu odgovornost.
- Kvote su instrument. One su podsticaj ženama da uđu u politiku, ali cilj nije samo kvantitet, već kvalitet, da imamo liderice sposobne da unaprijede društvo - kazao je Vujović.
Podsjetio je da raniji problemi nisu bili do zakonskih rješenja, već nesprovođenje istih, posebno na nivou opštinskih izbornih komisija.
- Sa formiranjem centralne izborne komisije očekujemo da se riješe truli, klijentalistički dogovori na lokalnom nivou. Centralna komisija će moći da preuzme nadležnosti opštinskih komisija ako one ne budu sprovodile zakon, čime se jača integritet izbornog procesa - rekao je Vujović.
Ukazao je i na problem institucionalne slabosti političkih partija.
 - Partije u Crnoj Gori su nedovršene organizacije, s nedovoljno razvijenim procedurama i članstvom koje nije dovoljno angažovano. To otežava ulazak kvalitetnih kadrova u politiku, ne samo žena, već i muškaraca. Čak i ako neko ima stručnost, pitanje je da li će se izložiti političkoj javnosti i cijeni koja dolazi s tim - kazao je Vujović.
Naglasio je da kvote unutar partija trebaju da budu sredstvo da se kroz proces selekcije kandidata obezbijedi kvalitet, a ne samo broj.
- Ne radi se samo o odnosu muškaraca i žena, već o tome da li su ljudi spremni da ulažu u politički rad i preuzmu odgovornost - kazao je Vujović.
Ukazao je na primjer Kosova, gdje kvote služe kao zaštitni mehanizam, ali žene često osvajaju mandate i na osnovu preferencijalnih glasova birača.
- Na posljednjim izborima, kandidatkinja koja je dobila najveći broj glasova bila je žena. Kvote nisu jedini razlog njene izborne pobjede, već su birači prepoznali kvalitet njenog rada. To je model kojem težimo. Kvote osiguravaju ravnopravnost, ali liderstvo dolazi iz kompetencije - rekao je Vujović.
Za Vujovića, ideal je Crna Gora sa više liderki, nezavisno od kvota.
- Želim da vidim Vladu sa premijerkom ili bar 50 odsto žena u kabinetu. Važno je da imamo Parlament sastavljen od stručnih i sposobnih ljudi, gdje će žene imati priliku da preuzmu stvarno liderstvo, a ne samo simbolične pozicije - smatra Vujović.
Podsjetio je da je Crna Gora u posljednjih 20 godina prošla kroz velike pozitivne promjene, od prvih prajdpva do demokratizacije javnog života.
- Možda nismo potpuno zadovoljni trenutnim stanjem, ali transformacija je očigledna. Kvote i zakonodavni instrumenti trebaju da nas zaštite od regresije i omogućavaju dalji napredak“, istakao je Vujović.
Ocijenio je da su kvote važan mehanizam zaštite, ali da je cilj stvoriti liderice i lidere sposobne da vode Crnu Goru.
- Bez kvalitetnih kadrova, bilo muškaraca ili žena, ne možemo očekivati stvarne promjene. Naša odgovornost je da kroz zakonske norme, partijske procedure i javnu participaciju izgradimo funkcionalnu, ravnopravnu i kompetentnu politiku - zaključio je Vujović.
Da je politička realnost paradoksalna, podsjetila je i moderatorka razgovora, članica BiEPAG-a Jovana Marović, pozivajući se na podatke Monstata za 2023. godinu: žene suvećina u populaciji, ali i dalje manjina u politici. Zbog toga, smatra ona, moramo početi od retorike – novo pristajanje na neravnopravnost ne može biti civilizacijski iskorak, a dostizanjepune jednakosti je svakodnevna borba i misija svih nas.
Prva epizoda podcasta Bez filtera realizovana je u okviru projekta ,,Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti“ koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives – CFLI).
Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Povećanje kvota za žene na 40 odsto važan korak, ali stvarna ravnopravnost zahtijeva promjene u partijama i društvu

Prvu epizodu podkasta „Bez filtera“ 40 odsto još uvijek nije ravnopravnost - od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.&nbsp;
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U prvoj epizodi razgovaramo o političkoj reprezentaciji žena u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na nedavno usvojenu izbornu kvotu od 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama.
Gosti Jovane Marović, moderatorke podkasta su Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Jelenka Andrić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore i Olivera Komar, profesorica na FPN-u i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

1250x600

Premijerno na TVE podkast „Bez filtera“ Centra za monitoring i istraživanje

Lderi nekadašnjeg DF-a, sada okupljeni oko Mandića, planski rade na potiskivanju PES-a na drugu poziciju unutar vladajuće većine, čime jačaju sopstveni pregovarački i politički kapacitet. U tim namjerama su i uspjeli, tako da plan daje rezultate – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.
Vujović je, na pitanje da li je realno očekivati da Mandić nakon izbora 2027. zauzme premijersku poziciju, odgovorio potvrdno.&nbsp;
- Realno je. Od parlamentarnih izbora 11. juna 2023, kada je ZBCG osvojila 14,7 odsto (13 mandata), njihov rejting je rastao ili se stabilizovao oko i iznad izbornog rezultata, dok je PES s pozicije najjače partije i liste (25,5 odsto i 24 mandata) ušao u period stagnacije i pada. CEDEM je u martu 2024. mjerio: PES 26,3 odsto, DPS 26,0 odsto a sastavnice ZBCG (NSD 11,3 odsto + DNP 4,2 odsto) ukupno 15,5 odsto uz vidljiv trend rasta naspram izbora 2023. (Demokrate 10,0 odsto, BS 5,3 odsto, Ura 3,4 odsto) što pokazuje „zatvaranje makaza“ u korist Mandićeve koalicije.
Istraživanja ove godine potvrđuju da se poredak unutar vlasti mijenja: npr. Ipsos (januar 2025) – PES/Demokrate 25 odsto, DPS 23 odsto, ZBCG 20 odsto (porast ZBCG u odnosu na 2023); tokom ljeta/jeseni 2025. više mjerenja i agregatora pokazuju DPS na 1. mjestu, a ZBCG i PES rame uz rame oko 18-20 odsto – s tim da ZBCG u nizu nalaza blago nadjačava PES, dok PES bilježi pad. Posljednje istraživanje CEDEM-a iz oktobra 2025. ukazuje da se odnos snaga ključnih aktera promijenio na štetu PES-a: DPS 25,8 odsto, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto. Ovo pokazuje da je ZBCG već stigla do drugog mjesta po popularnosti i približila se DPS-u, dok je PES dodatno oslabljen. Za nekadašnji DF je mnogo važnija činjenica da su oni najjača lista unutar vladajuće koalicije. U koaliciji, pravilo koje vrijedi jeste: najjača lista daje prvog čovjeka vlade/opštine. Taj mehanizam sada ide u korist ZBCG umjesto PES-a. Ako se ne desi značajna promjena do izbora 2027, postojeći trend daje Mandiću čvrstu poziciju za kandidaturu na premijersku funkciju, dok bi PES, zarad ostanka u koaliciji, bio primoran da zauzme manju ulogu – istakao je Vujović.
POSLJEDICE
Na pitanje kojim putem bi naša država pošla ako bi se to desilo, Vujović je rekao da bi, ako bi Andrija Mandić postao premijer, posljedice po unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore bile razarajuće.
- Dovoljno je pogledati sadašnju politiku Beograda da bi bilo jasno kojim putem bi takva vlada krenula. Prije svega, njen legitimitet u međunarodnim okvirima bio bi ozbiljno doveden u pitanje. Crna Gora bi bila percipirana kao trojanski konj Beograda i Moskve, što bi direktno ugrozilo proces pristupanja Evropskoj uniji. U slučaju da sporazum o članstvu ne bude potpisan prije formiranja takve vlade, pojedine članice EU bi vjerovatno odlagale potpisivanje sporazuma, odnosno kasniju eventualnu ratifikaciju, pozivajući se na potrebu da „sagledaju politički kontekst“, odnosno da ne mogu da podrže članstvo zemlje u kojoj su na vlasti Putinovi saveznici. Ne isključuje se ni scenario prema kojem bi Spajić ostao premijer do završetka ratifikacije, a tek potom Mandić preuzeo funkciju, kako bi se izbjegle burne reakcije u Briselu i ključnim državama članicama – rekao je Vujović.
Kazao je da bi, na unutrašnjem planu, došlo do preraspodjele moći u korist struktura bliskih Beogradu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
- SPC bi dobila znatno veća stalna izdvajanja iz budžeta, dok bi identitetska i kulturna politika države krenula ka otvorenoj reviziji savremenog crnogorskog identiteta. U obrazovanju, kulturi i javnom prostoru jačao bi narativ o „srpskom svetu“, jedinstvenom srpskom prostoru, a mediji bi postali još otvoreniji u negiranju crnogorskog identiteta. Po ugledu na Srbiju, vjerovatno bi uslijedila i institucionalna rehabilitacija četničkog pokreta i njegovo izjednačavanje sa partizanskim, kao i simbolička „revitalizacija“ pojedinih osuđenih ratnih zločinaca. Takav proces bi pratio rast pritisaka na kritičke medije, jačanje veza između politike i kriminalnih struktura iz Srbije i dalja erozija javnih sloboda – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, pored identitetskih i političkih posljedica, takva bi vlada gotovo sigurno nastavila brutalno partijsko zapošljavanje i sistemsku korupciju.
- Institucije bi bile potpuno zarobljene, a kadar drugih partija iz sadašnje koalicije marginalizovan. Model vladanja bi se, po ugledu na Vučićev SNS u Srbiji, zasnivao na koruptivnom i klijentelističkom pristupu, u kojem bi se politička lojalnost nagrađivala zaposlenjem, privilegijama i pristupom javnim resursima. Mandić bi preuzeo kompletnu kontrolu nad pravosuđem ali i bezbjednosnim sektorom. Time bi se stvorila nova dominantna partija pod liderstvom Mandića, koja bi zahvaljujući kontroli državnog aparata, medija i ekonomskih tokova i podršku Beograda i Moskve mogla značajno da poveća podršku na račun svih ostalih lista unutar sadašnjeg vladajućeg bloka. Posljedice po crnogorsku ekonomiju bile bi katastrofalne - pad investicione klime, bijeg stručnog kadra i sve izraženija zavisnost od politički uslovljenih tokova kapitala iz Srbije i Rusije – kazao je Vujović.
Na pitanje gdje vidi PES i je li ta partija propustila šansu, Vujović je rekaoda se PES od svog nastanka nalazi u poziciji političke mete sopstvenih koalicionih partnera.
- Sjetimo se perioda uoči parlamentarnih izbora 2023. godine – afere Do Kvon i koordinisanog udara tadašnjeg DF-a, uz podršku dijela struktura iz Srbije, koji su ozbiljno poljuljali poziciju PES-a. U tom trenutku, prema više istraživanja javnog mnjenja, rejting PES-a bio je više od 30 odsto, a u pojedinim (doduše nepouzdanim) anketama dostizao i 40 odsto. Da se taj udar nije desio, vjerovatno bi PES na izborima ostvario rezultat više od 30 odsto i formirao vladu bez DF-a, a moguće i Demokrata, već samo sa manjinama, što bi mu omogućilo da zadrži lidersku poziciju i postane dominantna partija centra – smatra Vujović.
Prema njegovim riječima, umjesto toga, PES je nakon formiranja koalicije sa DF-om i Demokratama počeo da trpi posljedice unutarkoalicionih tenzija i kontinuiranih napada iznutra.
PODRŠKE PES-u
- Tokom proteklih mjeseci, postao je treća, umjesto prve političke snage, sa tendencijom daljeg pada podrške. Trenutno se, prema raspoloživim trendovima, kreće između 16 i 20 odsto, a na narednim parlamentarnim izborima – ako ne dođe do promjene u koalicionom aranžmanu – realnije je očekivati da će biti bliži 15 nego 20 odsto. Posebno je važno napomenuti da lideri nekadašnjeg DF-a, sada okupljeni oko Mandića, planski rade na potiskivanju PES-a na drugu poziciju unutar vladajuće većine, čime jačaju sopstveni pregovarački i politički kapacitet. U tim namjerama su i uspjeli, tako da plan daje rezultate – kazao je Vujović.
Rekao je da je posljednji u nizu primjera bio nastup Andrije Mandića tokom rasprave o izvještaju Tužilačkog savjeta, kada je, kako je istakao Vujović, vješto plasirao tezu da je premijer ucijenjen od Vrhovnog državnog tužilaštva zbog istraga koje se protiv njega vode.
- Time je Mandić izveo dvostruki udar: prvo, diskreditovao je premijera kao ucijenjenu osobu, a zatim ga indirektno označio kao osumnjičenog za krivična djela. Riječ je o pažljivo osmišljenom napadu, koji je dio šire strategije sistematskog rušenja rejtinga PES-a i njegovog lidera – kazao je Vujović.
Nažalost, PES ostaje zarobljen u sopstvenoj unutrašnjoj strukturi, dodao je. Ideološka orijentacija dijela rukovodstva, koje je programski bliže bivšem DF-u nego proklamovanom građansko-centrističkom kursu, onemogućava jasan otklon od Mandića i njegovo političko distanciranje. Umjesto da zaštite lidera i profil partije, pojedini funkcioneri PES-a prave rezervne pozicije, kalkulišući s mogućim savezima nakon izbora. Time PES dodatno gubi politički identitet i postaje ranjiv na spoljne pritiske i unutrašnje raskole. PES se našao u poziciji u kojoj je istovremeno pritisnut spolja i razjedinjen iznutra – politički zarobljen između sopstvene ideološke neodlučnosti i agresivne strategije partnera koji ga sistematski potiskuju ka marginama vlasti – kazao je Vujović.
Komentarišući poziciju Demokratske Crne Gore, Vujović je rekao da Demokrate u međuvremenu pokušavaju da se stabilizuju na oko deset odsto podrške, investirajući u partijsku infrastrukturu i kadrovske mreže kroz masovno zapošljavanje u javnom sektoru.
- Koristeći poziciju partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, dodatno jačaju svoju pregovaračku moć – kroz izgradnju odnosa sa pojedinim medijima i produbljivanje komunikacije sa zvaničnom Srbijom, nastojeći da poprave političku poziciju i stvore dodatne spoljnopolitičke kanale uticaja. Takav pristup im omogućava da zadrže postojeći nivo podrške, ali bez ozbiljnog potencijala za rast – kazao je Vujović.
Što se tiče Abazovićeve Ure, Vujović je rekao da ona „plaća cijenu političke izolacije i sukoba svog lidera sa premijerom Spajićem“.
- Pokušava da se ponovo približi vladajućem taboru, ali ukoliko ne uspije da pronađe održivog koalicionog partnera, rizikuje gubitak parlamentarnog statusa – istakao je Vujović.
DPS SE PRIPREMA ZA IZBORE
Komentarišući aktivnosti opozicije i proteste koje je počela Demokratska partija socijalista, Vujović je rekao da je DPS ušao u fazu priprema za naredne parlamentarne izbore.
- Kroz niz terenskih aktivnosti, lokalnih skupova i protestnih okupljanja partija praktično testira svoju organizacionu mrežui nastoji da homogenizuje i aktiviste i birače – ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, za razliku od stranaka na vlasti, koje raspolažu institucionalnim resursima i stalnom javnom vidljivošću, opoziciji poput DPS-a potrebno je više vremena da konsoliduje strukture i vrati mobilizacioni kapacitet.
- U tom smislu, aktuelni protesti, koji su počeli u Pljevljima, mislim danemaju ni kapacitet niti ambiciju da izazovu političku promjenu ili pad vlasti, već prije svega da posluže kao instrument terenskog testiranja i podizanja energije pred izbornu kampanju. Vidljivo je da su postali oštriji unastupima i da pokušavaju da kapitalizuju afere unutar vlasti i pokušaju da izgrade pozitivni imidž u javnosti – rekao je Vujović.
Promjena identiteta Crne Gore i njeno uključivanje u koncept „srpskog sveta“
Zlatko Vujović je, na pitanje što je cilj prekrajanja istorije u Crnoj Gori, čemu svakodnevno svjedočimo od SPC i dijela parlamentarne većine, rekao da cilj jeste promjena identiteta Crne Gore i njeno uključivanje u koncept „srpskog sveta“ – u suštini ista ideja kao Velika Srbija, prilagođena vremenu i okolnostima.
- Ako ne možete ukinuti državu, mijenjate joj sadržaj: kroz kulturološku, vjersku i institucionalnu penetraciju stvara se efekat de facto kontrole. Interes Srbije u tom procesu nije ideološki sam po sebi, nego praktičan – kontrola nad državom i njenim resursima, dok je interes Rusije geostrateški: prisustvo i uticaj u članici NATO i potencijalnoj članici EU povećava ruske opcije u Jadranu i Mediteranu. Takav spoj interesa čini Crnu Goru ključnom tačkom geostrateške borbe za kontrolu Zapadnog Balkana – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Srpska pravoslavna crkva i srpske partije u Crnoj Gori, kao i djelovi bezbjednosnog sektora i medijska infrastruktura povezani sa Srbijom, funkcionišu kao kanali kroz koje se taj proces ostvaruje – a ti kanali su često u uskoj korelaciji sa ruskim uticajnim mrežama.
- U praksi to znači koordinisane informativne kampanje, institucionalne promjene i strateško korišćenje religijskih i kulturnih simbola da se preoblikuje javno mnjenje i legitimitet državnih odluka – kazao je Vujović.
Istakao je da je geopolitički cilj jasan: bez pristupa moru Srbija teško može biti pouzdan strateški partner Rusije u regionu, zato su Rusija i Srbija zainteresovane da kroz uticaj u Crnoj Gori osiguraju pristup i geostratešku dubinu.
- U tom svjetlu priča o „srpskom svetu“ i sveobuhvatni arsenal institucija i medija postaju instrument geostrateške borbe – ne samo kulturne transformacije, nego i kontrole teritorije i pomorskih pristupa – ocijenio je Vujović.
Konkretne manifestacije takvog djelovanja, kako je rekao, predstavljaju pokušaji da se uspori ili blokira ratifikacija evropskih odluka o crnogorskom članstvu, korišćenje pravosudnih i bezbjednosnih alata za diskreditaciju političkih protivnika, i postupna erozija institucionalnih kočnica koje bi kočile spoljnopolitičke zaokrete. Upravo zato su u međunarodnim analizama jasno istaknuti rizici od ruskog i srpskog „long game“ pristupa u Crnoj Gori – uključujući operacije uticaja, pravosudne i medijske pritiske koji ciljaju na slabljenje prozapadnog kursa – rekao je Vujović.
Ako EU ne uspije, kako je kazao, da konsoliduje kredibilne garancije i mehanizme nadzora pri procesu pristupanja (a to je i razlog zašto neke prijestolnice gledaju oprezno na brzinske odluke), strategija „korišćenja Crne Gore kao trojanskog konja“ mogla bi se aktivirati kroz spori, prilagođeni pristup: prvo blokiranje ili odlaganje ključnih odluka u Briselu, pa zatim – ukoliko treba – pretvaranje Crne Gore u platformu za jačanje uticaja i u NATO i u EU kroz mehanizme koje je teško brzo detektovati i suzbiti. To je upravo ono što čini ovu priču opasnom: radi se o istovremenom obliku kulturno-političke transformacije i geostrateškog manevra, koordinisanog kroz mreže koje imaju i regionalne i međunarodne dimenzije.
Stoga na „srpski svet“ ne treba gledati isključivo kao nacionalistički narativ, već i kaoinstrument za stvaranje političke i geostrateške realnosti u kojoj Srbija i njeni saveznici (prvenstveno Rusija) dobijaju trajniji uticaj nad Crnom Gorom. To je razlog zašto su jačanje nezavisnih institucija, medija i evropskih mehanizama nadzora ključna antitijela prema toj strategiji – dodao je Vujović.

Vujović: Mandić planski potiskuje PES

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Gledajte informativnu emisiju "24 sata" večeras u 19 sati na Televiziji E. Naš gost je docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Tema dana je - tužilačka (ne)poslušnost. Da li vlast pokazuje ambicije da kontroliše tužilaštvo? Kakve su posljedice po vladavinu prava i evropski put Crne Gore?
Ostale teme:
- Pokojni mitropolit SPC Amfilohije Radović odlikovanjem Ordenom Crnogorske velike zvijezde našao se u društvu visokih zvaničnika stranih država i diplomata, poput bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena i jordanske kraljice Ranije.
- U ruskim napadima na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe. Ruski zvaničnici poručuju da ih ekonomske sankcije neće uplašiti.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Zlatko Vujović, tema dana - tužilačka (ne)poslušnost

Jučerašnja parlamentarna rasprava je pokazala ambicije vlasti da kontrolišu tužilaštvo i to je veoma opasno, ocijenio je za Antenu M docent na FPN-u i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković sinoć je u Skupštini poručio da neće podnijeti ostavku, nakon što je to od njega tražio predsjednik parlamenta Andrija Mandić, ističući da je podrška Markoviću za tu poziciju bila greška.
Mandić je Markoviću spočitao da tužilaštvo želi da bude četvrta grana vlasti, te ga je podsjetio da je njegov izbor na funkciju koju obavlja bio politički, a kazao je i da tužilaštvo u fiokama drži predmete koji se tiču premijera i nekih poslanika, te da to smatra najgorom vrstom pritiska.
- Ako hoćete da me smijenite, pokrenite proceduru - poručio je Marković. Kako je dodao, u tužilaštvu se postupa u mjeri mogućeg, dok živimo kulturu očekivanja, da se u nekim predmetima postupa, a u drugim ne.
Andrija Mandić je, navodi Zlatko Vujović, otišao toliko daleko da je zavapio da tužilaštvo treba da bude pod kontrolom vlasti.
Kada se to, kako dodaje, sagleda uporedo sa njegovom izjavom da želi da se tužilaštvo bavi isključivo DPS-om, može se, kaže, zaključiti da Mandić traži tužilaštvo koje će se, u korist i po nalogu vlasti, obračunavati sa onima koji im nijesu po volji.
<h2>Mandić se brutalno obrušio na Markovića, nezapamćen primjer u Crnoj Gori i regionu </h2>
- To je veoma opasno. Njegovi jučerašnji komentari i najave su bili stvarno zabrinjavajući s aspekta vladavine prava, ali i naših namjera kao države da postanemo članica EU. Mislim da su govori, izlaganja predsednika Skupštine, gospodina Mandića, a takođe i gospodina Kneževića i drugih predstavnika te partije, najveća pohvala za gospodina Markovića, jer pokazuju da gospodin Marković ima jasan integritet i da nije spreman u tim slučajevima da poklekne pod pritiskom koji sprovodi vlast. Nikad u Crnoj Gori, a bojim se ni u regionu, takvog primjera nijesmo imali da se najmoćniji čovjek vlasti sa tolikom brutalnošću obrušio na čovjeka koji se nalazi na čelu tužilačke organizacije, Vrhovnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, i da traži da zbog toga što je vodio postupke, koji nisu u interesu dijela vlasti, podnese ostavku - kaže Vujović.
Ovo će, smatra Vujović, nanijeti puno štete Crnoj Gori u procesu pregovora sa EU, jer pokazuje da najmoćniji elementi ove vlasti, a Andrija Mandić je, naglašava, nesumnjivo najmoćniji čovjek vlasti, nijesu spremni da dozvole da u Crnoj Gori funkcioniše sistem vladavine prava.
Vrhovnom državnom tužiocu, kaže Vujović, treba da imponuje što ga kritikuju predstavnici vlasti i opozicije, ali naglašava da ga napadaju zbog nečega što je radio glavni specijalni tužilac Novović.
Jasno je, naglašava Vujović, da SDT ima veliki stepen autonomije u odnosu na VDT i da one slučajeve koji su u nadležnosti SDT treba sagledavati iz aspekta ili kritike ili podrške tim odlukama, prije svega Novovića. 
<blockquote>Ipak, za sagovornika Antene M ove izjave nijesu iznenađenje, jer je, kako navodi, dugo primijetno da su poslanici nekadašnjeg Demokratskog fronta veoma oštri u komentarisanju vrhovnog državnog tužioca i da prave razliku između Vladimira Novovića i Milorada Markovića.</blockquote>
- S jedne strane vidjeli smo veoma pohvalne komentare na račun GST-a, a s druge strane veoma negativan odnos prema vrhovnom državnom tužiocu, i te stavove je teško objasniti sa institucijalnog aspekta. Osim, ukoliko je tačno ono što je na neki način rekao, ako sam ja dobro shvatio gospodina Kneževića, da je u stvari gospodin Marković, vrhovni državni tužilac, zaslužan zašto se SDT žalilo na presudu kojom je poništena prvostepena presuda o državnom udaru. Tako da se može onda shvatiti da je moguće da je to bila ključna motivacija, znači državni udar. Tu je i to pitanje, da se Mandić osrnuo na taj slučaj njegovog sinovca, tako da je moguće da su to razlozi gdje očigledno očekivanja visokih funkcionera vlasti nisu ispunjena tamo gdje je njihov interes bio ugrožen - ističe Vujović.
<h2>PES izložen pritiscima nekadašnjeg DF-a, bili su spremni </h2>
Komentarišući izjave poslanika PES-a da neće dozvoliti da ih niko disciplinuje, Vujović kaže da je, optužujući ih da su ucijenjeni od strane VDT-a sa određenim slučajevima u fiokama i na taj način prinuđeni da podrže Markovića, Mandić pokazao nekorektan odnos prema PES-u. 
- Prvo ih je uvrijedio, nanio im određenu političku štetu, a sve u cilju da izvrši pritisak na njih da otkažu podršku Markoviću i da budu dio nečega što bi Mandić priželjkivao, a to je smjena vrhovnog državnog tužioca. Tako da čini mi se da i hitna reakcija koja je uslijedila od poslanika Lakovića, govori o tome da su u PES-u bili spremni i da su oni vjerovatno već neko vrijeme izloženi snažnim pritisima Demokratskog fronta da u nekim slučajevima, uključujući slučaj podrške vrhovnom državnom tužiocu, koriguju svoje pozicije u odnosu na ono što je pozicija Nove srpske demokratije, odnosno poslanika nekadašnjeg DF-a - ocjenjuje Vujović.

Vujović: Veoma je opasno što vlast želi da kontroliše tužilaštvo, Mandić PES-u nanio političku štetu

Napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) zavisiće isključivo od konkretnih reformi u pravosuđu i opipljivih rezultata u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, poručeno je na &nbsp;godišnjoj konferenciji „Nezavisno i profesionalno pravosuđe – ključni preduslov za EU integracije“.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović, ocijenio je da su političke napetosti i institucionalne krize u Crnoj Gori u &nbsp;usporile reformske procese, i skrenule fokus sa stručnog na politički teren.
- Sa ovog mjesta želim da pozovem sve ključne donosioce odluka &nbsp;da do kraja naredne godine sprovedu sve aktivnosti predviđene Strategijom reforme pravosuđa i ispune završna mjerila u poglavima 23 i 24. Vremena za oklijevanje nema. Crna Gore je dobila šansu koju ne smijemo propustiti - rekao je Vujović na konferenciji koju je organizovao CeMI.
Na konferenciji je predstavljen izvještaj i ključni nalazi iz monitoringa suđenja koji je je uradi ta nevladina organizacija.
Vujović smatra da bi sveobuhvatni veting u ovom trenutku imao nesagledive negativne posledice po proces evropskih integracija.
On je upozorio na zloupotrebu koncepta vetinga u političke svrhe, kao i za opravdavanje za kršenje procedure i nezakonito postupanje.
- Vetting ne smije postati proizvoljan instrument koji se koristi za ostvarivanje interesa bilo koje partije. To mora biti zakonski definisan proces, zasnovan na objektivnosti, nezavisnosti i meritornosti - rekao je Vujović.
On je kazao da analiza CeMI-ja pokazuje da i dalje nema napretka u racionalizaciji pravosudne mreže, i kao negativan primjer naveo Osnovni sud u Žabljaku, koji već dvije godine nema nijednog sudiju.
Vujović smatra da je infrastruktura u sudovima i tužilaštima i dalje je ispod zadovoljavajućeg nivoa i da prostorni kapaciteti zahtijevaju sistemsko rješenje, a ne parcijalne adaptacije.
On je rekao da posebno zabinjava prekomjerne upotrebe pritvora i njegovog trajanja, i ukazao na značajne troškove neosnovanog lišenja slobode.
- Pritvor je u Crnoj Gori postao pravilo, a ne izuzetak. Prosječno trajanje pritvora iznosi oko 150 dana, a u više od polovine slučajeva traje do presude - rekao je Vujović i apelovao na restriktivniju i humaniju primjenu pritvora, uz poštovanje dostojanstva privedenih osoba.
On je ocijenio da je Crna Gora pred ključnim izazovom da u kratkom roku pokaže rezultate u reformi pravosuđa i da time potvrdi da je spremna za članstvo u EU.&nbsp;
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da dalji napredak Crne Gore na putu ka Uniji zavisi od rezultata u oblasti reforme vladavine prava.
- To ostaje glavna poruka EU &nbsp;dok god posao ne bude završen. Nema više prostora za oklijevanje, kašnjenja ni odlaganja -naglasio je Satler.
On &nbsp;je ocijenio da je ambiciozan cilj zatvaranja poglavlja 23 i 24 do kraja naredne godine realan samo uz punu institucionalnu posvećenost i ubrzanje reformskih procesa.
Satler je istakao da je imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, četiri člana Tužilačkog savjeta i jednog člana Sudskog savjeta prioritet od kojeg zavisi funkcionisanje pravosudnog sistema u punom kapacitetu.
- Očekujemo da preostale sudije Ustavnog suda buduju imenovane bez odlaganja. Skupština treba da djeluje hitno u postavljanju četiri nedostajuća člana Tužilaškog savjeta i jednog nedostajućeg člana Sudskog savjeta - rekao je Satler.
Kako je rekao, dobili su uvjeravanja od lidera Skupštine da će se aktivnosti po tim pitanjima preduzeti u narednim sedmicama.
On je kazao da EU želi da vidi, da ustavni i zakonodavni okviri budu u potpunosti uskrlani s evropskim standardima i preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije.
Prema riječima Satlera, funkcionalnost i organizacija sudskog sistema moraju se dodatno naprijediti, a sudska efikasnost poboljšati, naročito kada se govori o slučajevima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.
- Želimo da vidimo jasan bilans rezultata – ne samo optužnice, već i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala - kazao je Satler, dodajući da će države članice EU upravo na osnovu tog bilansa ocjenjivati spremnost Crne Gore za zatvaranje najvažnijih poglavlja.
On je ukazao na važnost očuvanja nezavisnosti sudske i tužilačke grane vlasti, ističući da ne smije biti političkog uticaja na pravosuđe.
- Sudije i tužioci moraju raditi slobodno, odgovorno, vođeni svojom savješću i bez bilo kakvih eksternih pritisaka. Podjela vlasti mora biti poštovana, naročito u odnosu između zakonodavne i pravosudne grane vlasti - dodao je Satler.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić, poručila je da nezavisnost pravosuđa nije povlastica, već osnovno pravo svakog građanina da mu se sudi nepristrasno, na osnovu zakona i činjenica.
To je, kako je kazala, obaveza koja čini da sud ne bude instrument moći, već temelj vladavine prava iza koje &nbsp;stoje samo profesionalne sudije.
- Stoga, naša dužnost kao sudija je da pravdu ne samo dijelimo, već da je kao sudije živimo u svakom sudskom postupku, u svakoj odluci i u svakom odnosu suda prema građaninu, svjesni da to nije ni malo lak zadatak - rekla je Pavličić.
Ona je istakla da nezavisnost sudija mora biti podržana profesionalizmom i odgovornošću i da povjerenje građana u sudski sistem počiva na otvorenosti, transparentnosti i kvalitetnoj komunikaciji.
- Samo onaj ko poštuje zakon može biti transparentan - naglasila je Pavličić, ocjenjujući da je otvorenost sudstva prema građanima i krittci neophodna za jačanje povjerenja i legitimnosti institucija.
Ona je pohvalila izvještaj CEMI-ja o monitoringu suđenja, ocijenjujući da takve analize doprinose razumijevanju pravosuđa, identifikovanju slabosti i definisanju konkretnih mjera za unapređenje sistema.
Pavlićić je ukazala na zabrinjavajući nalaz da se više od trećine suđenja ne održi zbog nedolaska stranaka, često usljed grešaka koje se mogu pripisati sudovima i pozvala je sudije na veću ažurnost i odgovornost.
Kada je riječ o pritvoru, Pavličić je rekla da je zakonski okvir usklađen sa evropskim standardima, ali da je na praktičnom nivou u značajnom broju slučajeva rješenja o pritvoru nijesu dovoljno individualizovana, obrazložena &nbsp;ili &nbsp;se sastoje od pukog navođenja zakonskih osnova, te da se, kada je u putanju njegova dužina, često pretvara u unaprijed izdržanu kaznu.
Ona je pozvala na jačanje edukacije sudija, posebno u dijelu obrazlaganja odluka o pritvoru, uz napomenu da takve mjere smiju biti samo krajnja opcija.
Govoreći o kadrovskim izazovima, Pavlićić je ukazala da je nužno motivisati mlade pravnike da biraju pravosuđe, kroz konkurentna primanja, profesionalni razvoj i priznanje za posvećen rad.
- Samo sudstvo koje je otvoreno za dijalog, samokritično i spremno na učenje, može biti istinski nezavisno i dostojno povjerenja građana - zaključila je Pavličić.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore, Milorad Marković, rekao je da tužioci u najmanjoj mogućoj mjeru doprinose odlaganju glavnih pretresa u odnosu nao stale subjekte krivičnog postupka.
On je istakao da izvještaj ukazuje na potrebu poboljšanja obrazloženja tužilačkih prijedloga za pritvor, posebno u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
- Ovaj zaključak je za tužilaštvo veoma značajan, i na strateški način ćemo mu posvetiti dodatnu pažnju kako bismo ujednačili praksu na svim nivoima - rekao je Marković.
On je podsjetio da je još u maju 2024. godine izdao obavezujuće uputstvo o hitnom postupanju u pritvorskim predmetima, a da je u septembru 2025. ono dopunjeno, sa akcentom na izuzetnost pritvora i posebno postupanje u predmetima sa stranim državljanima.
Govoreći i pritvoru, Marković je kazao da tužilaštvo funkcioniše efikasno, da postupa u skladu sa evropskim standardima i ljudskim pravima, te da ono nije uzrok prenatrpanosti pritvorskih kapaciteta.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je da je narednih 12 mjeseci presudno za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24, te da izvještaji civilnog sektora, poput CEMI-jeve analize, predstavljaju dragocjen alat za jačanje vladavine prava.
- Do septembra ili oktobra 2026. godine u obavezi smo da pokažemo rezultate, kako bismo, nadamo se, do kraja sljedeće godine uspješno završili tehnički dio pregovora s EU - rekao je Božović.
On je istakao da je država svjesna prebukiranosti istražnih zatvora, te da su preduzeti koraci za poboljšanje uslova – kroz budžetska izdvajanja i izgradnju četiri nova objekta u Spužu, umjesto najavljene gradnje u Mojkovcu.
Božović je rekao da se se radi na racionalizaciji pravosudne mreže, odnosno da je smanjenje broja sudova već predviđeno nacrtom Zakona o sudovima, i doda da će nove izmjene Zakonika o krivičnom postupku, koje su u fazi usaglašavanja s Evropskom komisijom i trebale bi doprineti efikasnijim krivičnim postupcima.
On je kazao da probleme koji postoje u pravosuđu ne treba skrivati, već ih rješavati otvoreno i sistematski, u saradnji sa svim akterima.

Crna Gora da pokaže konkretne rezultate u reformi pravosuđa

Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora, Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) upitan o odnosu javnog mnjenja i političkih procesa u regionu na 2BS Forumu, kaže da se suočavamo sa činjenicom da pojedini akteri medije koriste za lični interes.
- U regionu se sada to dešava. Aleksandar Vučić kontroliše dobar dio medija sa nacionalnom frekvencijom i kupuje ih na razne načine. U Crnoj Gori, ako govorimo ko je vlasnik, možemo reći za pojedine medije da su pod kontrolom Vućiča što utiče na to da javno mnjenje oblikuju strani akteri i na taj način utičete na domaće političare - kazao je Vujović.
U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, imamo puno političara ali nemamo državnike.&nbsp;
- Na takve političare lako utiče javno mnjenje - rekao je Vujović.
On je iskazao zabrinutost da će određeni političari koji se protive učlanjenju u EU, koristiti javno mnjenje i medije, upravo protiv pristupanja EU.

Vujović: Pojedini crnogorski mediji pod Vučićevom kontrolom, javno mnjenje oblikuju strani akteri

Pokretanje pitanja uvođenja dvojnog državljanstva, u trenutku kada Crna Gora ima priliku da „uhvati“ posljednji voz za Brisel, značilo bi da je evropska perspektiva Crne Gore trajno izgubljena.
To je ocijenjeno na panelu „Da li je potrebno mijenjati Zakon o crnogorskom državljanstvu?“ koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru regionalnog projekta SMART Balkan - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Osvrnuvši se na predlog Demokratske narodne partije (DNP) da se pitanje državljanstva u Crnoj Gori uredi kao u Turskoj, po modelu „plava karta“, odnosno rješenju po kojem bi naša država omogućila svojim iseljenicima bez crnogorskog pasoša da dobiju mnoga prava koja uživaju crnogorski državljani, izuzev biračkog, poslanica Civis-a Maja Vučelić je kazala da ne smijemo dozvoliti bilo kakvo mijenjanje Ustava kada je ova tema u pitanju.
- Prioritet Vlade treba da budu evropske integracije, ekonomske reforme i vladavina prava, a ne bilo kakve identitetske politike. Meni je žao što se nijesu pojavile kolege iz Demokratske narodne partije, koji su zapravo inicijatori ove ideje da ih zapravo pitamo zašto se sada spominje dvojno državljanstvo kada imamo neraščišćen birački spisak, kada imamo problem sa prebivalištem, kada imamo problem da nijesmo mogli riješiti recimo Šavnik, a zamislite šta bi se desilo da mi uvedemo dvojno državljanstvo da li bi to izazvalo nepovjerenje u sam izborni proces - kazala je Vučelić i ocijenila da politički akteri koji potenciraju teme poput dvojnog državljanstva, zakona o stranim agentima ili jezika, zapravo koče evropski put.
I to je, kaže, nešto zbog čega, ako se to bude u narednom periodu ponavljalo, treba razmotriti da li ti akteri treba da budu sastavni dio vlade.
<h2>Nije isto 200.000 i milion novih državljana</h2>
Poredeći Crnu Goru sa Turskom poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je kazao da je Crna Gora mala država, a Turska je država od 75 do 80 miliona stanovnika i da je tu cijela suština i korijen ove priče.
- Nije isto dvjesta hiljada novih državljana u jednoj Crnoj Gori jer je to trećina trenutnog stanovništva Crne Gore i dvjesta hiljada ili pola miliona ili milion u jednoj Turskoj jer je to osamdeseti dio njenog stanovništva. Pritom, Turska ima potpuno drugačiju političku situaciju, državljani Turske koji predstavljaju tursku dijasporu i žive van Turske nijesu pod kontrolom drugih centara moći kada se govori o političkim uticajima, dok je situacija u Crnoj Gori sasvim jasna, oni koji bi dobili to crnogorsko državljanstvo bi dominantno bili pod kontrolom centara moći u Beogradu, Banjaluci, to je jedan isti centar moći makar trenutno, to je politički korijen problema - naveo je on.
Ocijenio je i da su, kako bi princip „plave karte“ funkcionisao u Crnoj Gori, potrebne ustavne izmjene. 
- Ako mi krenemo sa najboljom namjerom, a ja sam ubijeđen da oni koji predlažu princip „plave karte“ nemaju dobru namjeru Crnoj Gori, ali evo da krenemo sa najboljom namjerom u pokušaj realizacije toga, mi otvaramo temu ustavnih promjena u Crnoj Gori. Mislim da kada kremo da pričamo o ustavnim promjenama, da će svima u Crnoj Gori najmanje biti važna „plava karta“. Jer kad pokrenemo temu ustavnih promjena onda pokrećemo temu jezika, zastave, himne, grba i ostalih potpuno banalnih tema u ovom političkom trenutku. Ova priča je uvod i pokušaj da se otvori pandorina kutija, koja će na kraju otvoriti sve osim plave karte zbog koje se otvara - dodao je Zirojević.
Važno da Crna Gora zadrži rigidan pristup
Govoreći u kontekstu broja stanovnika i mogućim promjenama, Zirojević je kazao da je mišljenja da Crna Gora kao mala država na prilično trusnom političkom području mora zadržati rigidan pristup, kao i da bi u slučajevima malih država veći priliv novih državljana u potpunosti mogao da promijeni demografsku i političku strukturu države.
Predstavnik akademske zajednice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Zlatko Vujović se, govoreći o slučajevima izbornog inženjeringa, ilustrativno osvrnuo na slučaj izbornog procesa u Herceg Novom.
- U slučaju izbora u Herceg Novom analize su pokazale da ima 10.54 odsto duplo upisanih birača u birački spisak pored crnogorski, hercegnovskog u birački spisak Srbije i Bosne i Hercegovine, od toga čak 82 birača su trojno upisano. Imaju prebivalište i u BiH i u Srbiji i u crnoj Gori. Oni ostvaruju svoja biračka prava u sve tri zemlje - kazao je Vujović i dodao da vjeruje da inicijalna motivacija tih ljudi nije bila da utiču na ishod izbora.
Kako je pojasnio, moguće je da su htjeli da ostvare neku privilegiju poput plaćanja nižeg poreza, obrazovanja ili zdravstvenih usluga... 
- Pošto krše zakone, ti ljudi postaju lak plijen raznih aktera za namještanje izbora. Oni su potom primjer zloupotreba i uz sitne nadoknade oni se rotiraju na ovom tromeđu - kaže Vujović.
<h2>Princip dvostrukih aršina</h2>
Zirojević je kazao da danas imamo recimo informaciju da predsjednik Parlamenta Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da za to nemamo zvaničnu potvrdu, kao i da je to glavni problem.
- Tu se zaista jeste pokazao jedan princip dvostrukih aršina, da smo za Milojka Spajića u roku od nekoliko dana dobili informaciju, a za Andriju Mandića nijesmo mogli i dan danas nemamo tu informaciju - dodao je on.
Vujović je kazao da je važno naglasiti i da veliki broj crnogorskih državljana radi u drugim državama i da svoje pravo uživaju zakonito, što ne znači da ne može uživati svoja prava u Crnoj Gori.
- Miješa se mnogo toga, nije svako ko radi u inostranstvu nezakonito prijavio prebivalište u Crnoj Gori, nego ima puno pravo na to - ocijenio je Vujović.
Dodao je i da će Crna Gora u nekom trenutku imati desetine, pa i stotine hiljada ljudi koji će doći ovdje da žive i da, ukoliko liberalizujemo sistem, onda je pitanje ko će biti većina u zemlji.
- To ne govorim da li Crnogorci ili Srbi, nego da li domicilno stanovništvo koje uključuje i Crnogorce i Srbe i Bošnjake i Hrvate i Albance ili ćemo u nekom trenutku imati neku Nepalsko Bangladešku partiju koja će tražiti svoja prava u Crnoj Gori. To je realnost - kazao je Vujović.
<h2>Pitanje političke trgovine</h2>
Vučelić je kazala da misli da premijer (Spajić) ima sličan stav kao njen i da se tema dvojnog državljanstva neće pominjati bez ako bude bilo kakve namjere da se stopira evropski put.
Ponovila je da svako ko bude kočio naš evropski put treba da preispita da li treba da bude u Vladi ili ne, jer, kako je kazala, mi ovu šansu ne smijemo da propustimo.
Zirojević kaže da ga ne bi iznenadilo da se ova tema i pokrene.
- Ukoliko na jedan tas stavimo Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu a na drugi dvojno državljanstvo, nijesam siguran kako bi stvari u parlamentarnoj većini tekle. Da li spasiti Sašu Mujovića ili dovest sto, dvjesta hiljada novih državljana Srbije i glasača BiH, a onda i desetine hiljada iz Turske, Rusije, Ukrajine, Bangladeša, Nepala.. Uvjeren sam da će ekstremno desni dio parlamentarne većine gurati ovu priču, što u javnosti što interno. Da li će ovaj umjereniji dio parlamentarne većine na to pristati ostaje da vidimo, ali imajući u vidu pređašnja iskustva ja se ponašam kao da će to sjutra da se desi - zaključio je Zirojević. 
Vujović je mišljenja da bi otpor ovoj ideju bio previše jak, jer kako je kazao, to bi u ovom slučaju značilo da je u pitanju izborni inženjering i pokušaj falsifikovanja izbora. 
Panel se organizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj panela je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Ideja o uvođenju dvojnog državljanstva koči evropski put Crne Gore

Vanredna sjednica Skupštine na kojoj je trebalo da se raspravlja o izboru sutkinje Ustavnog suda, a koja je završena bez usvajanja dnevnog reda, bila je politička zamka za predsjednika države Jakova Milatovića, sa ciljem da mu se nanese politička šteta. To je, gostujući u emisiji Drugačija radio veza na Anteni M, ocijenio docent na FPN u Podgorici i predsjednik UO CEMI dr Zlatko Vujović. Ističe da je neizglasavanje dnevnog reda jasan politički stav.
- Velika šteta je nanijeta funkcionisanju parlamentarizma u Crnoj Gori, jer je zloupotrijebljen institut same sjednice, koja je ipak zakazana na zahtjev predsjednika države. Parlament je pozvao predsjednika i trebao je da ga ispoštuje. Na ovaj način je uvrijedio i sve one koji su glasali za gospodina Milatovića, ali i sve one koji poštuju instituciju predsjednika Crne Gore - ističe Vujović.
Jedna od preporuka Venecijanske komisije, na koje se pozivaju u PES-u, kako pojašnjava Vujović, jasno propisuje uvođenje zakonskog rješenja da mandat sudijama Ustavnog suda traje do izbora novih. Ukoliko bi do toga došlo, dodaje, izbjegao bi se scenario da usljed isteka mandata sudiji, rad Ustavnog suda bude blokiran.
- Postojao je jasan dogovor, kojem je posredovao ambasador Evropske unije. Taj dogovor je podrazumijevao da se ispoštuju preporuke Venecijanske komisije. Ukoliko se bude čekalo sa promjenom tog zakonskog rješenja, u tom slučaju to bi značilo da je premijer Spajić, koji je bipo ispred vladajuće većine, nije ispoštovao obećanje koje je dato Evropskoj uniji. Ukoliko se to ne desi do decembra, onda nema ništa od tog dogovora. To znači da je vladajuća većina prevarila Evropsku uniju i to je teški auto gol - &nbsp;naglašava Vujović.
Nije sve ovo djelo samo domaćih aktera, navodi Vujović, već neko sa strane pokušava da sruši plan Evropske unije.
- Govorimo sada o zvaničnom Beogradu, o dijelu vladajuće koalicije i zvaničnoj Moskvi da sruši te planove - &nbsp;kaže Vujović.
U tom konktekstu, podsjećajući na prijetnje koje je lider DNP-a Milan Knežević uputio ekološkom aktivisti Aleksandru Dragićeviću, te konstantne medijske napade državnih funkcionera iz redova Demokrata na kritičare vlasti, Vujović ukazuje i na problematičnu praksu prijetnji upućenih sa adresa državnih funkcionera. &nbsp;
- Prijeti vlast, koja kontroliše veliki dio bezbjednosnog sektora, da će se obračunati sa NVO aktivistima. Kad tome dodate i slučaj sa Teom Gorjanc Prelević, te advokatom Veselinom Radulovićem i cijelim nizom sličnih slučajeva, vi vidite konstantne prijetnje dijela vlasti koji je orjentisan ka Beogradu, da se na neki način uvedu prakse koje koristi Vučić. A to je zastrašivanje i to je jedna opasna priča. I kako se približavamo danu D za ulazak u EU, odnosno da li ćemo okončati pregovore, oni postaju sve radikalniji - kaže sagovornik Drugačije radio veze.
Govoreći o rekonstrukciji Vlade, Vujović kaže da je na političkoj sceni u Crnoj Gori mnogo aktera koji nemaju stvarnu moć da o tome donesu konačnu odluku, pa u ovom trenutku niko, uključujući i premijera Spajića, ne zna da li će do prekompozicije doći.
- Ja lično nijesam optimista da može doći do prekompozicije vladajuće koalicije. Znači govorimo o tome da oni koji su opozicija možda postanu dio vlasti ili obrnuto, iz vlasti da odu u opoziciju, prije narednih parlamentarnih izbora koji se očekuju 2027. godine. Najbolji datum za izbore u Crnoj Gori bi bio onaj dan kada Vučić bude primoran da održi izbore u Srbiji. To je trenutak kada se u Crnoj Gori može ostvariti najveći stepen izbornih sloboda i najmanji uticaj spoljnjeg miješanja i Srbije i Rusije, jer će biti u fokusu i maksimalno skoncentrisani i mobilizovani da lažiraju izbore u Srbiji - ističe Vujović.
Vujović se osvrnuo na nedavni intervju prvog premijera nakon smjene vlasti 30. avgusta 2020. godine Zdravka Krivokapića, koji je ustvrdio da se Crnom Gorom vlada iz Beograda i da je pravoslavna crkva u Crnoj Gori potpuno izgubila autonomiju. &nbsp;Odgovarajući na pitanje da li je to pokazatelj da dolazi do osvješćivanja u pogledu onoga šta se u državi desilo u posljednjih pet godina, Vujović kaže da je to posljedica i promjene smjera novca.
- Vi ste imali aktere iz Srbije koji su unosili veliki novac kako bi finansirali određene političke subjekte i tražili u konkretnom neke odgovore. Sada taj novac iz Srbije ne dolazi. Sad se taj novac iz Crne Gore odnosi. Srpsku pravoslavnu crkvu više ne vide kao saveznika, već kao nekoga ko samo traži više. Vi imate jedan veliki protok novca, koji ide kao nekao vrsta reketa od SPC, tako da možemo reći da tu srpsko rusku infrastrukturu, koja je postavljena u Crnoj Gori a koja je doprinijela i promjeni vlasti u značajnoj mjeri, uglavnom se finansira iz crnogorskih izvora - pojašnjava Vujović.
Ovo je, kako dodaje, model koji Rusija koristi u Srbiji, a preko Srbije i u Crnoj Gori, koji, u krajnjem našu zemlju može pretvoriti u vazala Srbije.
Govoreći o okončanju pregovora sa Evropskom unijom, Vujović smatra da se to može dogoditi do izbora 2027. godine, te da će naši zapadni partneri biti spremni na određene kompromise, koji neće ugroziti njihov plan. Gost DRV naglašava da Brisel, ipak, ima jasnu sliku o akterima crnogorske političke scene.
- Nijesu ništa Hrvati uradili na svoju ruku, kad su označili trojicu crnogorskih funkcionera remetilačkim faktorom i personama non grata. To je urađeno u saradnji sa makar dijelom naših zapadnih partnera. I to je poruka koja je poslata i Bečiću, i Mandiću i Kneževiću da su oni svjesni da oni rade protiv zapadnih interesa - ističe Vujović.
Članstvom u NATO i ulaskom u Evropsku uniju, Srbija će, zaključuje Vujović, izgubiti poluge moći.

Vujović: Izborni dan u Srbiji idealan dan za izbore u CG, Hrvatska ništa ne radi na svoju ruku

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zlatko-vujovic