Najmanje četiri osobe su povrijeđene, a helikopteri su danas pomogli da oko 100 drugih bude bezbjedno prevezeno nakon nesreće žičare na planini na sjeverozapadu Italije, saopštile su lokalne vlasti.
Nesreća se desila kada su se dvije kabine sudarile sa gornjom i donjom stanicom postrojenja koje se nalazi blizu sela Makunjaga u regionu Pijemont, saopštio je italijanski vatrogasni servis.
Tri putnika u gornjoj kabini su povrijeđena, zajedno sa operaterom žičare na zemlji, dodali su. Drugi italijanski mediji su naveli da je šest osoba zahtijevalo medicinsku pomoć.
Obližnje skijaške staze su zatvorene nakon incidenta.
Filipo Bezozi, generalni direktor operatera žičare Makunjaga Transporti e Servizi, rekao je za novinsku agenciju ANSA da jedna od kabina očigledno nije usporila kako se očekivalo i udarila u barijeru stanice.
- Srećom, nema ozbiljnih povreda, život nikoga nije u opasnosti- dodao je on.
Usluga žičare je obustavljena nakon nesreće, ostavljajući grupu od oko 100 osoba, uključujući djecu i strane turiste, zaglavljenu na gornjoj stanici na planini Monte Moro, na nadmorskoj visini od oko 2.800 metara, prenijeli su italijanski mediji.
Italijanska televizija RAI je saopštila da je postrojenje izgrađeno 1962. godine i da je obnovljeno prije dvije godine po cijeni od dva miliona eura.
Italija ima nedavnu istoriju ozbiljnih nesreća žičara, najnovije u aprilu kada su četiri osobe poginule blizu Kastelamare di Stabija, 30 kilometara jugoistočno od Napulja.
Godine 2021. četrnaest osoba je poginulo kada je žičara koja povezuje sjeverni dio jezera Magđore sa obližnjom planinom pala na tlo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Italija: U nesreći na žičari povrijeđene četiri osobe, 100 prevezeno sa planine

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

1084x550

Poginuo državljanin Njemačke nakon pada iz korpe žičare na Savinom kuku, njegova supruga teško povrijeđena; Dvoje turista evakuisano

Opština Bijelo Polje još jednom izražava zabrinutost zbog načina na koji se planira i vodi državna politika kapitalnih investicija. Dok se građanima na sjeveru Crne Gore godinama obećava završetak ključnih turističkih projekata, poput žičare na Cmiljači i žičare prema Đalovića pećini, ovi projekti ni nakon pet godina nijesu privedeni kraju, odnosno, potpuno su zapostavljeni i prepušteni zubu vremena, kazali su u Komisiji za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje.
Umjesto da se, kako kažu u Komisiji, država fokusira na finalizaciju već započetih investicija i da pronađe model javno–privatnog partnerstva za projekte koji imaju gotove trase, urađenu infrastrukturu i već dokazan turistički potencijal, građanima se sada nudi nova priča o još jednoj žičari, vrijednoj 50 miliona eura, ovog puta između Lovćena i Cetinja, a što je, ističu, znatno više nego što je potrebno za završetak pomenitih projekata u Bijelom Polju.
U Komisiji za kapitalne projekte podsjećaju da je za Opštinu Bijelo Polje, ali i za cijeli sjever, završetak postojećih projekata od strateškog značaja.
- Žičare na Cmiljači i Đalovića pećini nijesu samo turistički sadržaji, to su razvojni stubovi koji otvaraju radna mjesta, povećavaju posjete i podižu ekonomski potencijal cijelog regiona, a što bi uticalo na evidentno iseljavanje sjevera. Umjesto realnih rokova, jasnog plana i odgovornosti, građani sjevera dobijaju nove najave i nove skupe projekte, dok postojeći stoje u mjestu i čekaju neku novu, ozbiljniju Vladu koja će imati volje da ih završi - navedeno je u saopštenju za javnost Komisije.
Komisija za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje pozvala je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo turizma i Ministarstvo javnih radova da hitno objave realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine, pokažu plan finansiranja i model upravljanja i objasne zbog čega sjever konstantno čeka, dok se nove investicije usmjeravaju isključivo na jug i centralni dio države.
- Građani Bijelog Polja i sjevera zaslužuju ravnopravan tretman i završene projekte – ne nova obećanja. I na kraju, pitamo se svi, šta je za ovu vladu ravnomjeran regionalni razvoj - zaključeno je u saopštenju Komisije za kapitalne projekte koju čine Ljubomir Sošić, direktor Direkcije za imovinu i zaštitu prava opštine, Fahrudin Begović, menadžer opštine i Mensur Hajdarpašić, sekretar Sekretarijata za investicije.

Komisija za kapitalne projekte BP: Hitno objaviti realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine

Jedan od prepoznatljivih infrastrukturnih projekata u oblasti turizma žičara Kotor - Lovćen - Cetinje, uskoro ulazi u novu fazu izgradnje, saopšteno je iz Ministarstva javnih radova.
Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, raspisalo je javnu nabavku za izradu i gradnju dionice Kuk - Ivanova korita - Cetinje, dugu gotovo 11 kilometara.&nbsp;
- Time se nastavlja trasa Kotor - Lovćen, koja je u prethodnom periodu postala nezaobilazan segment turističke ponude i jedan od prepoznatljivijih projekata u toj sferi - naveli su oni.
Projekat vrijedan skoro 50 miliona eura realizuje se, prema njihovim riječima, po modelu „projektuj i izgradi“ i uključuje kompletnu tehničku dokumentaciju i izvođenje radova u roku od tri godine.
Trasa je, kako dodaju, u potpunosti usklađena sa Prostornim planom Nacionalnog parka Lovćen i urbanističkim planovima Prijestonice Cetinje, uz poštovanje ekoloških i prostorno-tehničkih standarda.
- Nova žičara omogućiće turistima panoramske poglede i neposrednu blizinu prirodnih i kulturnih dragulja Crne Gore. Projekat otvara nove mogućnosti za lokalne zajednice i doprinosi jačanju Crne Gore kao prepoznatljive turističke destinacije na međunarodnoj mapi - naveli su u MJU.
Ovaj projekat, ističu oni, predstavlja simbol inovacije i održivog razvoja, spajajući prirodne ljepote, kulturnu baštinu i modernu infrastrukturu, te otvarajući nove prilike za turizam i lokalni razvoj.

Nastavak gradnje žičare Kotor - Lovćen - Cetinje

Četiri osobe su poginule, a jedna je teško povrijeđena nakon što se žičara u četvrtak srušila na tlo u blizini Napulja u južnoj Italiji.
Na žičari koja vodi turiste iz grada Kastelamare di Stabia, na Napuljskom zalivu do Monte Faito, udaljenog oko tri kilometra pukao je kabl. U tom trenutku su, kako se pretpostavlja, u vazduhu bile dvije kabine.
Jedna kabina, u kojoj je bilo 16 putnika, nalazila se blizu Kastelamare i oni su brzo spušteni na tlo na način da svi budu bezbjedni. Međutim, druga kabina se u trenutku pucanja nalazila iznad provalije na planini Faito.
U akcijama spašavanja učestvovalo je više od 50 vatrogasaca, a spasioci su pronašli četiri tijela, dok je peta osoba povrijeđena, ali spašena i prebačena u bolnicu.
Vinćenzo De Luka, šef regije Kampanja oko Napulja, rekao je Raiju da su spasilačke operacije bile otežane maglom i jakim vjetrom.
Žičara je uprkos nesreći ponovo otvorena za ljetnu sezonu, a tužioci su rekli da su pokrenuli istragu o nesreći.

Četiri osobe stradale u padu žičare u južnoj Italiji

Zamislite Glavu Zete, poznatu po svojoj raskošnoj prirodi, izvorima i nekadašnjem turističkom sjaju, ponovo živu i pulsirajuću. Zamislite hotel ispunjen gostima, restorane sa lokalnim specijalitetima i šetališta puna ljudi koji uživaju u miru, prije nego što se upute ka Manastiru Ostrog – jednoj od najposećenijih pravoslavnih svetinja Balkana sa oko milion posjetilaca godišnje, piše <a href="https://volimdanilovgrad.me/ostroska-zicara-karta-za-preporod-glave-zete-i-ekonomski-uzlet-danilovgrada/">portal Volim Danilovgrad.</a> Vizija izgradnje žičare Glava Zete – Manastir Ostrog nije samo infrastrukturni projekat; ona je potencijalni katalizator za duboku ekonomsku i turističku transformaciju cijelog Vražegrmačkog kraja i opštine Danilovgrad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416180448_a7acead0ad9fed6a550ed15560c0ef782d573fc4ba260c3613c5c31a16dc759d.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250416180448_a7acead0ad9fed6a550ed15560c0ef782d573fc4ba260c3613c5c31a16dc759d" data-rendition-name="original" width="2400" height="1475" loading="lazy" alt="Izvod iz planske dokumentacije"> </figure>  <h2>Glava Zete: Više od polazne stanice</h2> Centralni element ove vizije je revitalizacija Glave Zete kao samostalne turističke destinacije. Ideja nije samo prevesti putnike do Ostroga, već stvoriti razlog da dođu i ostanu na Glavi Zete. Ovo bi podrazumijevalo obnovu ili izgradnju hotela. Nekadašnji hotel i prateći objekti mogli bi doživjeti potpunu rekonstrukciju ili bi se gradili novi, moderni smeštajni kapaciteti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDRsrkl0Shdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Otvaranje restorana, kafea i barova koji nude autentičnu lokalnu kuhinju i prijatan ambijent, koristeći blagodeti prirode koja okružuje Glavu Zete. Izgradnjom uređenih šetališta, vidikovaca, prostora za rekreaciju, prodavnica suvenira i lokalnih proizvoda Glava Zete bi postala mjesto za odmor, uživanje u tišini, prirodi i čistom vazduhu – idealna baza prije ili poslije posjete manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416180452_8e658768356d492001e4f4525137abc0f9caa426bb475f5e3512f89c74068006.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250416180452_8e658768356d492001e4f4525137abc0f9caa426bb475f5e3512f89c74068006" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Glava Zete"> </figure>  Trenutno skromni smeštajni kapaciteti u ovom dijelu opštine postali bi nedovoljni. Projekat bi stimulisao investicije u nove hotele, pansione, apartmane i seoska domaćinstva ne samo na Glavi Zete, već i u okolnim selima Vražegrmačkog kraja, pružajući lokalnom stanovništvu nove izvore prihoda. Bjelopavlićka ravnica, poznata po plodnosti, dobila bi direktno i stabilno tržište na svom pragu. Povećana potražnja restorana i hotela za svježim voćem, povrćem, mesom, mliječnim proizvodima i vinom direktno bi podstakla rast i modernizaciju lokalne poljoprivredne proizvodnje. Prodaja na kućnom pragu i u specijalizovanim prodavnicama na Glavi Zete postala bi svakodnevica. Kombinacija mira i prirode Glave Zete, lakog pristupa svetinji Ostrog i blizina rijeke Zete, stvara jedinstven turistički proizvod. Ovo prevazilazi klasični vjerski turizam i privlači širu publiku: ljubitelje prirode, porodice, one koji traže odmor i relaksaciju, kao i aktivne turiste (planinarenje, biciklizam). Mogu se razviti i ponude koje integrišu posjetu drugim lokalnim znamenitostima. Direktno (žičara, hoteli, restorani) i indirektno (građevina, poljoprivreda, zanatstvo, usluge), projekat bi stvorio značajan broj radnih mjesta za lokalno stanovništvo. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDRsrkl0Shdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Regionalna iskustva kao putokaz</h2> Pogled na region potvrđuje potencijal. Gold Gondola (Srbija) nije samo prevozno sredstvo do Tornika; revitalizovala je cijelu ponudu Zlatibora, privukla investicije i postala profitabilna. Žičara Kotor-Lovćen otključava ekonomski potencijal manje dostupnog, ali izuzetno atraktivnog područja, integrišući ga u širu turističku ponudu. Slično tome, žičare u Sarajevu (Trebević) ili Tirani (Dajti) pokazale su kako se mogu oživjeti izletišta i kreirati nova ekonomska vrijednost za gradove i okolinu. Projekat žičare Glava Zete – Ostrog definitivno ima moć da bude mnogo više od transportnog rješenja. To je šansa za održivi ekonomski preporod Vražegrmačkog kraja i značajan zamajac za cijelu opštinu Danilovgrad. Ključ leži u pametnom planiranju koje integriše zaštitu prirode, poštovanje duhovnog značaja Ostroga i maksimalno uključivanje lokalne zajednice i privrede. Ako se vizija ostvari na pravi način, mirna Glava Zete mogla bi postati pulsirajuće srce novog, prosperitetnijeg poglavlja za ovaj kraj Crne Gore.

Ostroška žičara: Karta za preporod Glave Zete i ekonomski uzlet Danilovgrada?

Više od 30 ljudi povrijeđeno je u nesreći na žičaru u španskom skijalištu Astun, blizu granice sa Francuskom. 
 
Prema prvim izvještajima, devet osoba je u kritičnom stanju, a osam je teško povrijeđeno, prenosi Anadolija. 
 
Uzrok nesreće još nije poznat, a prema prvim nalazima, otkačen je točak koji nosi čeličnu sajlu žičare.
- Čini se kao da je sajla popustila, žičara se zaljuljala i ljudi su padali s nje - rekli su očevici. 
 
Skijalište je odmah zatvoreno nakon nesreće, a u toku je opsežna akcija spašavanja povrijeđenih koji se kolima hitne pomoći i helikopterima prevoze u obližnje bolnice. 
 
Oko 80 ljudi još je zarobljeno na žičari. 
 
Skijalište Astun, koje je popularno uglavnom među španskim skijašima, nalazi se u blizini špansko-francuske granice u planinama Pirineja.

U nesreći na žičari u Španiji povrijeđeno više od 30 osoba

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Raste zaliha naručenih poslova u njemačkoj industriji

Crnogorski vaterpolisti trijumfovali su rezultatom 15:13 (5:6, 3:4, 4:2, 3:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/ajkule-izvanredne-na-kraju-glavne-runde-savladana-srbija-izdanje-koje-ohrabruje">prenosi Portal Analitika</a>.
Iako je u pitanju bio duel bez većeg rezultatskog značaja, treba istaći da se naša selekcija večeras odlično suprotstavila lideru grupe. Pritom, posebno raduje to što su izabranici Dejana Savića večeras pokazali veliku želju i borbenost. To naročito važi za drugo poluvrijeme, u kojem smo odigrali briljantno i u odbrani i u napadu.
Jako dobro izdanje naše selekcije ispratili smo u prvoj četvrtini. Doduše, imali smo tri minuta pada, tokom kojih je Srbija preokrenula - sa 4:3 na 4:6. No, Vučković je na kraju postigao treći večerašnji gol i 'ajkule' su zahvaljujući tome drugi kvartal čekale uz gol zaostatka (5:6).
Nakon pet minuta igre u narednoj četvrtini, Crna Gora je poravnala golom Jovana Vujovića na 8:8. Međutim, uz dva pogotka Martinovića, Srbija je nakon prvog poluvremena vodila 8:10.
Na startu treće četvrtine odlično su odgovorili izabranici Dejana Savića. Prvo je precizan bio Holod, pa Mršić i na semaforu je bilo 10:10. Imala je Crna Gora u narednih nekoliko minuta u dva navrata priliku i da preokrene - no, umjesto toga je iz peterca pogodio Mandić i vratio domaćinu prednost (11:12). U samoj završnici četvrtine, Vučković je uposlio Gojkovića, koji je bio sam pred suparničkim golom i trećim večerašnjim pogotkom poravnao je na 12:12.
U završnoj četvrtini, pri rezultatu 12:13, 'ajkule' su se čak četiri puta odbranile sa igračem više, a onda je, tri minuta prije kraja, Stupar prekrasno šutnuo i lopta je otišla pod prečku - 13:13.
I onda, najzad - vođstvo. Dva minuta prije kraja, Dušan Matković je pogodio i Crna Gora je bila u plusu - 14:13. Igrači Srbije u tim su momentima djelovali potpuno izgubljeno, a onda je Vučković pogodio. Međutim, tražili su sa klupe domaćih čelendž i pogodak našeg mladog igrača je poništen. No, nepun minut kasnije - Vučković je opet dao gol. Ovog puta je sve bilo regularno i Crna Gora je stigla do pobjede.
<h2>Preksjutra protiv Rumuna</h2>
Selekciju Crne Gore do kraja EP čeka još jedan meč, i to onaj za sedmo mjesto.
Kako je to od ranije poznato, naš rival biće reprezentacija Rumunije. Tu utakmicu pratićemo preksjutra, sa početkom u 18:00 časova.
<h2>Mađari u polufinalu protiv Grčke, Srbija će sjutra saznati suparnika</h2>
Ranije tokom dana, u derbiju završnog kola, Mađarska je nakon peteraca savladala Španiju - 15:14 (3:3, 2:2, 3:3, 3:3, 4:3).
Mađari tako idu u polufinale sa drugog mjesta, a suparnik će im biti Grčka. Sa druge strane, suparnik Srbije biće Hrvatska ili Italija - oni će sjutra u međusobnom duelu odlučivati o drugoj poziciji u grupi "F".
Grupa "E": Francuska - Holandija 14:10, Mađarska - Španija 15:14, CRNA GORA - Srbija&nbsp;
Konačna tabela: Srbija 11, Mađarska 11, Španija 10, CRNA GORA 9, Francuska 3, Holandija 1.
Grupa "F" (sjutra): Turska - Gruzija (15:30), Italija - Hrvatska (18:00), Grčka - Rumunija (20:30).
Tabela: Grčka 12, Hrvatska 9, Italija 9, Rumunija 6, Gruzija 0, Turska 0.

"Ajkule" izvanredne na kraju glavne runde: Srbija savladana nakon velikog obrta u završnici

Endangering security is the criminal offence for which Z. D., a woman from Cetinje who has not lived in the Royal Capital for years, will be held accountable. Via the social network Facebook, she directed horrific threats at Cetinje resident Milo Ivanišević and, as it later emerged, had continuously threatened other citizens of this city as well.
- The state prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has been informed of the incident and has ordered officers of the Police Directorate to file criminal charges against Z. D. for the criminal offence of endangering security - the Prosecutor’s Office stated briefly this morning.
As previously reported, Z. D. is a native of Cetinje, an architect by profession, educated partly abroad, close to the Serbian Orthodox Church, and engaged in Podgorica on a project involving the construction of a religious and educational facility.
In morbid voice messages sent to Ivanišević on 9 January, she threatened, among other things: „Cetinje residents, days of misery are coming for you“, „...I have saved some human lives and with appetite I can take one, because I trained...“, „...fortunately there aren’t many of you, and there will be even fewer“, „hang your flags, hang them, you gang, and I’ll stuff them all into your mouths and suffocate you with them“, „you’re driven by some communist spite, you little mutt“, „and now pass this around the cafés in Cetinje - someone will recognize me, so come to my house, I’ll unlock the door, let you in, and there’s no way out, you won’t leave alive“.
Ivanišević filed a report with the police that same evening and also informed the Centre for Civic Rights about the incident.
- I would like to stress that I feel threatened and that I fear something like a new Medovina or a new 1 January 2025 could happen - Ivanišević told the police.
Citizens quickly identified Z. D., which the Centre for Civic Rights reported to the Cetinje prosecutor’s office, and the police issued a local wanted notice for her. She was questioned on Saturday, 17 January.
Using her Facebook profile „Ing Arh Zed Ratislavljevna“, Z. D. threatened Ivanišević as well as many other women and men from Cetinje.
Two to three days after Ivanišević filed the criminal complaint with the police, she deleted almost all posts and photographs from her Facebook account.
As previously reported, one of the posts she left behind, dating back to 2023, reads: „Yes, I am. And it’s excellent. The Lord is my banner. Both parents have passed away in God, if I were to die physically now, I have completed my mission. I have crossed out my DPS relatives, all of them. And the hypocrites as well. A black sheep with white hair…“.
On 10 January, the Centre for Civic Rights stated that „in a city that has twice, in a short period of time, been shrouded in black by mass crimes in which 23 of our fellow citizens were killed, including four children, such threats cannot, must not, and will not be viewed as 'isolated incidents' or 'personal conflicts'“.
- Particularly alarming is the fact that both massacres were committed by individuals who, according to publicly available information, were ideologically, value-wise, and factually close to the Serbian Orthodox Church - an institution that in Montenegro has long ceased to function as a religious community and instead operates as a political, hegemonistic and deeply destructive factor - the Center warned then.

Woman from Cetinje to be prosecuted for endangering security over morbid threats

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Tag: zicara