Crnogorsko društvo se sve češće suočava sa različitim oblicima devijantnog ponašanja, posebno na društvenim mrežama, gdje govor mržnje poprima sve veće razmjere, što potvrđuju i dostupni statistički podaci, kazala je članica Ženskog kluba i poslanica Skupštine Crne Gore Sonja Popović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, Ženski klub Skupštine Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kao odgovor na napade, prijetnje i govor mržnje prema ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa: izazovi, rješenja i primjena u praksi“.
U obraćanju je Popović naglasila da je cilj današnjeg skupa postavljanje važnih pitanja koja predstavljaju poziv na buđenje društva, kako bismo kao zajednica postali bolji i stvorili ambijent u kojem će svima biti bolje.
Posebno se osvrnula na položaj mladih žena u javnom prostoru, postavljajući pitanje da li izbor profesije, poput novinarstva, ikome daje pravo da žene izloži najbrutalnijim oblicima govora mržnje zbog tema kojima se bave ili istina koje iznose.&nbsp;
Govoreći o učešću žena u politici, a kako se dodaje, Popović je ukazala na izazove sa kojima se suočavaju mlade djevojke koje razmišljaju o političkom angažmanu, u atmosferi u kojoj su političarke gotovo svakodnevno izložene uvredama, prijetnjama i ponižavajućim komentarima zbog javno izrečenih stavova.
Popović je naglasila da svako ima pravo na svoj stav, ali ne i na svoju istinu, te naglasila da žene iz javnog života ne smiju biti prepuštene same sebi. Prema njenim riječima, institucije moraju pokazati veći stepen odgovornosti kada je riječ o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog značaja.
U svom obraćanju, kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Zoja Bojanić Lalović istakla je da je tema okruglog stola od posebnog značaja, jer se kroz otvoren dijalog i traženje konkretnih rješenja direktno doprinosi zaštiti demokratskog poretka. Naglasila je da je okrugli sto organizovan u saradnji sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore, na čiju je inicijativu pokrenuto pitanje pooštravanja kazni za verbalno i fizičko nasilje nad ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa i koje su zbog toga često izložene neprimjerenoj mržnji i agresiji.
Bojanić Lalović je naglasila da su žene koje djeluju u politici, medijima i civilnom sektoru danas među najizloženijima nasilju u javnom prostoru, te da se one ne napadaju zbog grešaka, već zbog toga što govore, postavljaju pitanja, razotkrivaju zloupotrebe, brane javni interes i odbijaju da ćute. Poručila je da se ovo pitanje ne smije posmatrati isključivo kao žensko pitanje, već kao pitanje slobode izražavanja, jednakosti i bezbjednosti u društvu. Istakla je da je riječ i o testu ozbiljnosti države, upozorivši da se ne smije dozvoliti normalizacija nasilja, niti ćutanje institucija pred govorom mržnje, jer se na taj način žene pretvaraju u legitimne mete napada.
Ministar pravde Bojan Božović, u uvodnom obraćanju skupu istakao je da se tokom ove godine intenzivno razrađuje inicijativa za uvođenje novog krivičnog djela, koja je proistekla, između ostalog, iz bogate prakse koja, nažalost, nije davala očekivani odvraćajući efekat. Naglasio je da su tu potrebu jasno prepoznale poslanice Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
Božović je naveo da je kao rezultat zajedničkog rada, razmjene iskustava i informacija, Ministarstvu pravde dostavljen nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji sadrži ovaj predlog. Ukazao je da se poslanice i druge žene koje djeluju u javnom prostoru na dnevnom nivou suočavaju sa govorom mržnje, koji je postao toliko učestao da najogavniji komentari i brutalni napadi više ne predstavljaju vijest, već, kako je rekao, zabrinjavajuću normalnost u Crnoj Gori.
Posebno je ukazao na značaj činjenice da je Ministarstvo pravde nedavno zaključilo važan sporazum o saradnji sa reprezentativnim predstavnicima novinara u Crnoj Gori, naglašavajući da novinari i novinarke moraju imati snažniju institucionalnu zaštitu. Božović je izrazio zadovoljstvo što se o ovoj temi razgovara upravo sada, ocijenivši da je pravi trenutak da se inicijativa dodatno razradi i prihvati kao zajednička, iznad političkih razlika, te poručio da će Ministarstvo pravde biti saveznik, partner i snažna podrška u tom procesu.
Članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Bojana Pićan istakla je da je svaka tema koja se tiče žena istovremeno i tema društva u cjelini, naglašavajući da crnogorsko društvo često pokazuje sklonost ka osudi, naročito kada su u pitanju žene. Ukazala je da se razlike i podjele nerijetko brišu onda kada su kritike usmjerene prema ženama, kada, paradoksalno, dolazi do svojevrsnog društvenog konsenzusa.
Pićan je naglasila da je konstruktivna kritika legitimna i neophodna, ali da je upotreba jezika koji ponižava žene, obeshrabruje ih da učestvuju u javnom životu i pretvara ih u mete uvreda i prijetnji, društveno neprihvatljiva i opasna, jer može voditi ka težim oblicima nasilja. Istakla je da svi akteri na društveno-političkoj sceni imaju obavezu međusobnog poštovanja, naglašavajući da je poštovanje temelj svakog odnosa.
Govoreći o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog interesa, Pićan je ukazala na brojne primjere nasilja i zloupotrebe moći. Naglasila je da zajednički imenitelj svih ovih slučajeva jeste činjenica da nasilje nad ženama u javnom prostoru ne poznaje političku pripadnost i da nijedna žena nije pošteđena, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje svih aktera.
Pićan je poručila da borba koja se danas vodi nije borba za privilegije žena u javnom životu, već borba za promjenu društvene svijesti u Crnoj Gori. Istakla je da se ta borba ne vodi samo za žene koje imaju javnu riječ, već i za one koje nemaju snagu da se same odbrane, uz jasnu poruku da su žene dobrodošle da aktivno učestvuju u javnom životu i da će svaki pokušaj njihove diskreditacije biti oštro sankcionisan.
Govoreći o zakonodavnom okviru, Pićan je ocijenila da planirane izmjene Krivičnog zakonika, uključujući uvođenje krivičnog djela teškog govora mržnje, predstavljaju važan iskorak. Na kraju, Pićan je poručila da je izmjena zakona nužna, ali da predstavlja lakši dio posla, dok je promjena društvene svijesti dugoročan i zahtjevan proces. Izrazila je uvjerenje da je uspjeh moguć, naglasivši da to nije borba u kojoj žene pobjeđuju muškarce, već zajednička borba žena i muškaraca za bolju i pravedniju Crnu Goru.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, istakla je da je inicijalna ideja razgovora bila da se pronađu načini kako koleginicama novinarkama pružiti konkretnu podršku, kako pravnu, tako i psihološku, u suočavanju sa prijetnjama, uvredama i pritiscima kojima su izložene. Navela je da su tokom debate, kojoj su prisustvovale i poslanice, razmijenjena lična iskustva i konkretni slučajevi, što je dovelo do zajedničkog zaključka da je neophodno mijenjati zakonodavni okvir i sistemski djelovati. Kako je naglasila, predloženo rješenje predstavlja kompromisan, ali važan korak ka preventivnom djelovanju kroz Krivični zakonik, sa ciljem da se zaustavi praksa vrijeđanja i ponižavanja žena koje se često pravda zloupotrebom slobode izražavanja.
Radulović je izrazila nadu da, s obzirom na iskazanu spremnost ministra pravde, predložena rješenja neće biti dovedena u pitanje tokom ekspertiza Evropske komisije i Savjeta Evrope, te da će poslanici dati podršku kada se izmjene Krivičnog zakonika nađu pred Skupštinom. Ukazala je da su u okviru analize rađene na osnovu podataka Vrhovnog državnog tužilaštva, zaključno sa septembrom ove godine, predstavljeni zabrinjavajući statistički podaci o broju prijavljenih slučajeva.
Radulović je upozorila i na problem velikog broja medija i portala koji su djelimično ili uopšte nijesu registrovani, a koji krše Zakon o medijima. Ocijenila je da se tužilaštvo često previše indolentno odnosi prema takvim slučajevima i da se žmuri na zloupotrebu slobode izražavanja. Ukazala je da se pojedini portali koriste kao sredstvo za proganjanje i maltretiranje ljudi, te da se ne smije dozvoliti vođenje organizovanih hajki i obračuna sa pojedincima, naglašavajući da se takve pojave ne smiju olako shvatati niti ignorisati.
Nakon uvodnih izlaganja, održana je diskusija na temu „Mizoginija u javnom prostoru i krivičnopravna zaštita žena koje obavljaju poslove od javnog interesa“, tokom koje su razmatrani izazovi u praksi, postojeća zakonska rješenja i mogućnosti unapređenja krivičnopravne zaštite žena izloženih napadima, prijetnjama i govoru mržnje.
Na kraju skupa, poslanica Sonja Popović je zaključila da je današnji okrugli sto “putokaz za dalje udruženo djelovanje”. Ona je izrazila uvjerenje da će Ženski klub, nakon što izmjene Krivičnog zakona uđu u proceduru, ponovo organizovati okrugli sto kako bi, u slučaju potrebe, pripremili amandmane na predloženi tekst.
- Okrugli sto je okupio predstavnike institucija, stručnu javnost i zainteresovane aktere, uz cilj jačanja institucionalnog odgovora i podizanja svijesti o važnosti zaštite žena koje djeluju u javnom interesu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Skupštini održan okrugli sto u organizaciji Ženskog kluba: Izmjene Krivičnog zakonika odgovor na govor mržnje i prijetnje prema ženama u javnom prostoru

Ženski klub Skupštine Crne Gore, u saradnji sa Istorijskim institutom Univerziteta Crne Gore, organizovao je dvodnevnu naučnu konferenciju pod nazivom „Žena u Crnoj Gori – istorijska retrospektiva“, koja je održana 26. i 27. novembra u Podgorici.
Kopredsjednica Ženskog kluba, Radinka Ćinćur, otvarajući skup naglasila je značaj povezivanja naučne zajednice i institucija koje kreiraju javne politike, ističući da je upravo takvo partnerstvo ključno za ukupan društveni razvoj.
Kako je kazala, konferencija okuplja sve koji teže očuvanju plemenitih vrijednosti crnogorske tradicije, ali i snažnom napretku kroz savremene evropske standarde.
Ćinćur je podsjetila da je žena kroz istoriju bila stub crnogorske porodice, te poručila da danas ta uloga mora biti dodatno osnažena kroz aktivno učešće žena u obrazovanju, ekonomiji i državnim institucijama.
– Potiskivanje žene nije prirodna, već društvena kategorija. Vraćanje dostojanstva ženama čiji je doprinos ostajao u sjenci predstavlja čin istorijske pravde – istakla je Ćinćur, citirajući Simone de Bovoar i nobelovku Ani Erno kao inspiraciju za borbu protiv stereotipa i neravnopravnosti.
Ona je dodala da konferencija predstavlja doprinos ženskoj emancipaciji u Crnoj Gori, jer otvaranje ključnih tema omogućava jasniji uvid u ono što je društvo bilo, gdje se danas nalazi i kojem cilju teži.
Direktor Istorijskog instituta, Radenko Šćekić, poručio je da ovaj naučni skup u fokus stavlja višestruku ulogu žene u razvoju crnogorskog društva – kako u porodici, tako i u nauci, kulturi, umjetnosti, politici i institucijama sistema.
On je podsjetio da je položaj žene na Balkanu kroz vjekove bio snažno određen patrijarhalnim nasljeđem, koje je istovremeno podizalo i ograničavalo njen društveni značaj, stvarajući prostor za neravnopravnost i stereotipe koje je, kako je poručio, vrijeme u potpunosti prevazići.

Ženski klub: Nauka i institucije zajedno za jači položaj žena u Crnoj Gori

Ženski klub Skupštine Crne Gorenajoštrije je osudio nasilje koje se dogodilo 25. oktobra u Beranama, kada je, prema navodima Osnovnog državnog tužilaštva, V.R. fizički napao žensku osobu D.Č. i nanio joj tjelesne povrede.
Iz Ženskog kluba su poručili da je svaki oblik nasilja, posebno onaj prema ženama, nedopustiv.
U saopštenju Ženski klub ističe da nasilje nad ženama predstavlja grubo kršenje osnovnih ljudskih prava i vrijednosti na kojima počiva društvo, te da takvi postupci ugrožavaju javni red, mir i sigurnost građana.
- Nasilje nad ženama zahtijeva odlučan i dosljedan odgovor svih nadležnih organa - navodi se u saopštenju.
U Ženskom klubu su rekli da da su muškarci koji vrše nasilje nad ženama sve češća pojava u crnogorskom društvu, zbog čega će tražiti izradu Registra nasilnika u Crnoj Gori.
- Učestalost femicida, fizički i verbalni napadi na žene pokazatelj su duboko tradicionalizovanog i mizoginog društva, na što se mora institucionalno reagovati - ističe se u saopštenju.
Ženski klub je izrazio punu podršku ženi koja je, kako se navodi, mučki napadnuta, i pozvao nadležne organe da sprovedu zakonit, nepristrasan i efikasan postupak kako bi se obezbijedila odgovornost i pravda.
Takođe, apelovali su na sve institucije, organizacije i pojedince da nastave rad na prevenciji nasilja, jer je, kako su naglasili, jedino zajedničkim djelovanjem moguće stvoriti društvo u kojem se svaka osoba osjeća sigurno i zaštićeno.
- Pozivamo državne institucije, medije i građane da doprinesu jačanju svijesti o neprihvatljivosti nasilja i podrže stvaranje društva zasnovanog na poštovanju, sigurnosti i jednakosti svih građana - zaključeno je u saopštenju Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.

Ženski klub Skupštine osudio napad na djevojku u Beranama: Tražičemo izradu Registra nasilnika

Članice Ženskog kluba Skupštine Crne Gore najoštrije su osudile objavljivanje ličnog broja telefona poslanice Aleksandre Vuković-Kuč na društvenoj mreži X.
Privatni broj poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) na društvenoj mreži X objavio profil pod imenom "Matori".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopasno-djelovanje-i-nasilje-privatni-broj-aleksandre-vukovic-kuc-objavljen-na-drustvenoj-mrezi-x&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Ženskog kluba Skupštine je poručeno da svaka osoba ima pravo na slobodu mišljenja i djelovanja, ali isto tako ima pravo na privatnost. 
- Niko ne smije sebi dati za pravo da pređe granicu i svojim postupcima ugrozi privatnost drugog, a ponajmanje da podstiče širenje mržnje. Dobro ne možemo graditi ako smo zaslijepljeni mržnjom - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Konstatuju da je nasilje na društvenim mrežama postalo je svakodnevica, a posebno je izraženo kada su žene u pitanju. 
- Objavljivanje podrugljivih komentara, uvredljivih objava i širenje govora mržnje, kojima su žene konstantno izložene, mora da naiđe na adekvatan odgovor sistema. Niko, ko sebi da za pravo da svojim postupcima ugrozi tuðu privatnost, ali i sigurnost, ne smije proći nekažnjeno - ističe se u saopštenju.
Ženski klub Skupštine pozvao je nadležne organe da promptno reaguju, najstrože kazne počinioce u svakom slučaju i pošalju jasnu poruku da žene nijesu prepuštene same sebi u borbi za odbranu dostojanstva, privatnosti i bezbjednosti.

Ženski klub Skupštine osudio objavljivanje broja Vuković-Kuč: Nadežni promtno da reaguju

Ženski klub Skupštine Crne Gore izrazio je tugu i užasnutost zbog tragične smrti Alme Ćosović, koja je preminula nakon što ju je brutalno pretukao Dušan Ramić. 
- Ovaj gnusni čin nasilja, u kojem je počinilac pokazao ekstremnu brutalnost, nije samo krivično djelo— to je i društveni šamar vrijednostima ljudskog dostojanstva i rodne ravnopravnosti - navedeno je u saopštenju za javnost Ženskog kluba Skupštine.
Oštro su osudili svaki vid rodno zasnovanog nasilja i poručili da basilje nad ženama predstavlja najgrublje kršenje osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa.
- Ni jedan društveni ni privatni razlog ne može opravdati fizički napad koji je doveo do smrti Alme Ćosović - istaknuto je u saopštenju.
Ženski klub Skupštine pozvao je nadležne institucije da bez odlaganja: sprovedu temeljnu i hitnu istragu svih okolnosti ovog zločina, obezbijede da počinilac bude procesuiran u skladu sa zakonima Crne Gore, garantuju da će pravda biti zadovoljena i da će kazna biti primjerena težini djela.
- Zalažemo se za sistemski odgovor: potrebno je ojačati kapacitete policije, tužilaštva i sudstva za prepoznavanje i blagovremeno reagovanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja — od preventivnog djelovanja do adekvatne zaštite žrtava - naglašeno je u saopštenju.
Ženski klub je izrazio iskreno saučešće porodici i prijateljima Alme Ćosović, uz obećanje da će kao Klub ostati posvećeni borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i zalaganju za sistem u kojem ovakve tragedije više neće biti moguće.
- Želimo da ovo saopštenje bude jasna i odlučna poruka: nijedan čin nasilja prema ženama neće biti ignorisan, opravdan ili tolerisan. Pravda mora biti zadovoljena, a društveni sistem obavezno reformisan kako bi zaštitio svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz Ženskog kluba Skupštine.

Ženski klub Skupštine nakon smrti Alme Ćosović: Nadležni da sprovedu temeljnu istragu i garantuju da će pravda biti zadovoljena

Ženski klub Skupštine Crne Gore učestvovao je danas na 16. Međunarodnom humanitarnom diplomatskom bazaru, a događaju su prisustvovale i kopredsjednica Ženskog kluba i potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, kao i poslanice Radinka Ćinćur i Slađana Kaluđerović. 
Diplomatski bazar, koji tradicionalno organizuje Međunarodni klub žena u saradnji sa ambasadama, crnogorskim institucijama i zajednicom, i ove godine je privukao veliki broj posjetilaca. 
Na štandu Ženskog kluba Skupštine Crne Gore bili su izloženi domaći proizvodi, kao i nacionalne rukotvorine, a posjetioci su se mogli upoznati i sa umjetničkim djelima zaposlenih u Službi Skupštine Crne Gore.
Sva prikupljena sredstva u ovoj akciji biće usmjerena ka podršci značajnim humanitarnim inicijativama u Crnoj Gori, među kojima su Osnovna škola „Mirko Srzentić“ – Petrovac na Moru, Osnovna škola „Boško Strugar“ – Ulcinj, NVO Runolist – Rožaje, JU „Komanski most“ – Podgorica, Centar za zaštitu žena – Rožaje.
- Učešćem na ovogodišnjem Međunarodnom diplomatskom bazaru, Skupština Crne Gore je još jednom pokazala spremnost da se pridruži akciji humanitarnog karaktera - poručeno je iz crnogorskog parlamenta.

Na štandu Ženskog kluba domaći proizvodi, nacionalne rukotvorine i umjetnička djela zaposlenih u Skupštini

U emisiji Srećan dan govorimo o estetskoj medicini i njenim granicama. Danica Izgarević, doktorka estetske medicine, razbija mitove - da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled.&nbsp;
Otkrivamo što je realno, a što marketinška iluzija. Za one koji žele da vrate ravnotežu nakon praznika, dio programa posvećujemo ishrani. Dajana Švraka Milutinović, magistrica farmacije i stručnjakinja za ishranu i suplementaciju, objašnjava kako se oporaviti bez rigoroznih dijeta i da li gladovanje uopšte pomaže.&nbsp;
Srećni AI donosi interesantne i bizarne činjenice o estetskoj medicini i njenom uticaju na psihu. Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan: Da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Poruke koje su se čule ispod mosta Blaža Jovanovića su zastrašujuće. Ali upravo ime mosta govori da Podgorica nije grad četničkih koljača, već grad antifašističkog otpora, grad različitosti i grad u kojem su ljudi različitih vjera i identiteta decenijama živjeli zajedno - poručili su u NVO Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5217%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fplivali-za-casni-krst-uz-pjesme-o-durisicu-i-kalabicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su konstatovali da su, dva mjeseca nakon što su hrvatski navijači na stadionu Pod Goricom skandirali „ustaški se barjak vije“, njihovi ideološki prijatelji iskoristili veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje da bi veličali ratne zločince Dragoljuba Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Nikolu Kalabića i Momčila Đujića.&nbsp;
- Sve ovo se događa u Podgorici nedaleko od crkve Svetog Đorđa, čiji paroh Gojko Perović često pominje da „ni jednog zločinca ne bi rehabilitovao niti kanonizovao“. Ali sudeći po snimcima sa ušča Ribnice u Moraču njegova pastva ne dijeli mišljenje sa njim - naveli su u NVO Antifašisti Cetinja.
To su, kažu, uvidjeli i u gradskom parlamentu, kada je odlučeno da se podigne spomen-ploča posvećene “bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”.
- Međutim, ako gradska vlast ne osudi veličanje četničkih zločinaca, onda se stiče utisak da je ta ploča samo još jedan izliv „lažnog multikulturalizma.“ Nažalost, dugo će vremena proteći, pa da se na ovim događajima umjesto veličanja ratnih zločina, veličaju sveštenici koji su se stvarno borili protiv fašizma. Samo da pomenemo neke od njih: Vlado Zečević, Jeremija Isaković, Blažo Marković, Marko Borozan, Marinko Vujinović, Savo Đukanovič, Jovan Zec, Bogić Jovićević... - naveli su oni.
Ne mogu, podvlače, zaboraviti da ukažemo i na jedan paradoks.&nbsp;
- Učesnici današnjeg skupa pjevali su o Draži i Kalabiću, iako je Kalabić izdao svog nadređenog. Srećom se nije pjevalo kralju Petru II Karađorđeviću, koji je „prodao“ svu četvoricu koji su veličani danas. Na kraju postavlja se pitanje: Zašto bi iko trebao da se veliča na Bogojavljenje osim Isusa Hrista? - zaključili su u NVO Antifašisti Cetinja.

Tag: zenski-klub-skupstine-crne-gore