Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore Željko Rutović i član tog tijela Zoran Vujičić uputili su otvoreno pismo ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući na političke pritiske i prijedlog za nezakonito razrješenje njihovog rukovodstva.
Oni su istakli da je Agencija izložena zabrinjavajućim i kontinuiranim pritiscima koji su kulminirali nakon kontrolnog saslušanja pred Odborom za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore 1. oktobra i donošenjem zaključaka Odbora 22. oktobra.
- Umjesto da se rasprava vodi u skladu sa zakonom propisanim nadležnostima Agencije, saslušanje je pretvoreno u politički obračun sa članovima Savjeta, posebno sa predsjednikom Savjeta Željkom Rutovićem i članom Savjeta Zoranom Vujičićem - ocijenili su oni navodeći da je cilj takvog pristupa bio je da se, kroz neosnovane i paušalne optužbe, stvori privid opravdanosti za njihovo razrješenje, a ne iz razloga propisanih zakonom.
- Već isključivo zbog političke nepodobnosti i ličnih animoziteta unutar vladajuće parlamentarne većine - dodali su Rutović i Vujičić.
Naglasili su da se zaključkom Odbora za ljudska prava i slobode, konkretno u tački 10, od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore kao nadležog odbora traži da „razmotri mogućnost pokretanja inicijative za razrješenje predsjednika i člana Savjeta Agencije“, a da u obrazloženju ovog zaključka nema nijednog zakonskog osnova za smjenu.
- Već se poziva na navodnu „netransparentnost“, „probleme u radu“ i „nedovoljnu proaktivnost“. Takvi navodi nemaju nikakvo utemeljenje u Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, niti predstavljaju zakonom predviđene razloge za razrješenje - ukazali su Rutović i Vujičić.
Oni su podsjetili da, prema članu 55 pomenutog Zakona, predsjednik i član Savjeta mogu biti razriješeni samo: na lični zahtjev, zbog trajnog gubitka radne sposobnosti, ako nastanu okolnosti nespojivosti iz člana 54 Zakona i ako prekrše obavezu čuvanja ličnih podataka.
Decidni su da ni jedan od ovih uslova nije ispunjen.
- Dakle, pokretanje inicijative za razrješenje predstavlja nezakonit čin i očigledan pokušaj političke smjene rukovodstva nezavisnog organa. Ovakvo postupanje nije samo napad na pojedince, već na sam princip institucionalne nezavisnosti, koji je temelj zaštite ljudskih prava, vladavine prava i evropskog demokratskog poretka - jasni su Rutović i Vujičić.
Pritisci na Savjet Agencije nijesu, kažu oni, novina.
- Oni traju kontinuirano više od tri godine, manifestujući se kroz javne diskreditacije, pokušaje opstrukcije rada, političke izjave o izmjeni zakona kako bi se omogućila smjena rukovodstva. Ova sistemska kampanja ima za cilj da se nezavisna institucija podvede pod političku kontrolu, što je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i evropskim pravnim standardima - naglasili su Rutović i Vujičić.
Evropska pravna praksa jasno, kako su kazali, zabranjuje ovakve pokušaje.
- U predmetu Komisija protiv Njemačke (C-518/07), Sud pravde EU je utvrdio da svaka mogućnost političkog uticaja ili nadzora nad nadzornim organom za zaštitu podataka predstavlja kršenje obaveze države da obezbijedi njegovu potpunu nezavisnost. U predmetu Komisija protiv Austrije (C-614/10), Sud je naglasio da se nezavisnost mora štititi i od indirektnih oblika političkog pritiska. U slučaju Andrássy Baka protiv Mađarske (Evropski sud za ljudska prava, 2016), Sud je zaključio da je politički motivisana smjena predsjednika Vrhovnog suda predstavljala povredu prava na slobodu izražavanja i nezavisnost institucije - naveli su oni.
Podsjetili su i na Presudu Suda pravde EU u predmetu: Komisija protiv Mađarske (C-288/12).
- Sud je utvrdio da takvo postupanje predstavlja povredu obaveze nezavisnosti propisane Direktivom, jer „ni politička promjena ni institucionalna reorganizacija ne mogu opravdati prekid mandata nezavisnog tijela prije njegovog isteka“. Tačka 53. Presude: „Načelo potpune nezavisnosti znači da nadzorno tijelo mora biti zaštićeno od svakog spoljnog uticaja, bilo direktnog ili indirektnog, koji može ugroziti slobodu njegovih odluka.“ Tačka 54. Presude: „Prerani prestanak mandata rukovodioca nadzornog tijela može izazvati sumnju u nezavisnost te institucije, jer može stvoriti utisak da se vrši politički pritisak ili da postoji rizik od političke kontrole.“ Tačka 56. Presude:„Čak i ako država izvrši institucionalnu reformu, dužna je da osigura kontinuitet mandata i nezavisnost nosioca funkcije - naveli su oni.
Upravo ovakvi primjeri, smatraju oni, pokazuju da bi eventualno razrješenje predsjednika i člana Savjeta Agencije, bez zakonskog osnova, bilo flagrantno kršenje evropskih normi i standarda, te da bi to Crnu Goru dovelo u situaciju da se suoči sa ozbiljnim posljedicama po proces evropskih integracija i povjerenje međunarodnih partnera.
- Stoga pozivamo: Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB) i sve relevantne međunarodne institucije i organizacije za ljudska prava, da hitno reaguju i zaštite nezavisnost Agencije, u skladu sa evropskim principima i praksom - naglasili su Rutović i Vujičić.
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama mora, decidni su oni, ostati nezavisna, profesionalna i zaštićena od političkog uticaja.
- Svaki pokušaj da se nezavisnost ove institucije naruši, predstavlja udar na pravnu sigurnost, urušavanje institucionalnog poretka i opasno udaljavanje Crne Gore od evropskih vrijednosti i standarda vladavine prava. Uvjereni smo da će međunarodna zajednica, stručna i građanska javnost prepoznati ozbiljnost situacije i da će njihova reakcija pomoći u očuvanju nezavisnosti institucija koje čine stub demokratskog poretka - zaključili su Rutović i Vujičić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rutović i Vujičić pisali Satleru: Pokretanje inicijative za naše razrješenje je nezakonito i očigledan pokušaj političke smjene rukovodstva nezavisnog organa

Odbor za ljudska prava i slobode na današnjoj sjednici usvojio je zaključak kojim Skupštini predlaže razrješenje predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Željka Rutovića i člana Savjeta Zorana Vujičića.
Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj sa Predlogom zaključaka (12) sa kontrolnog saslušanja Rutovića, Vujičića i članice Tatjane Topalović na temu: „Odgovornost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog pasivnosti u slučajevima zloupotreba i nepostupanja po preporukama EU”, održanog 1. oktobra 2025. godine i podnijeće ga Skupštini na usvajanje.
U usvojenim zaključicma se navodi da je ukazano na brojne probleme i izazove u radu Agencije, među kojima su: netransparentnost rada, mogućnost nedozvoljenog uticaja na odluke Savjeta Agencije, nedovoljna proaktivnost po pitanju zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama, problemi u radu Savjeta i odnosima između organa Agencije, kao i da do održavanja kontrolnog saslušanja, Skupština Crne Gore tokom mandata ovog savjeta Agencije nije prihvatila izvještaje o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2022. i 2023. godinu.
- Skupština predlaže radnom tijelu nadležnom za izbor i imenovanja da, shodno svojoj nadležnosti, razmotri pokretanje inicijative za postupak razrješenja predsjednika i članova Savjeta Agencije prije isteka vremena na koje su imenovani - navodi se u zaključcima.

Predloženo razrješenje Rutovića i Vujičića

Kontrolno saslušanje članova Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama iz ugla organizatora istog pokazalo se kao amatersko populistička politička farsa, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Željko Rutović. 
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore je nezavisna institucija osnovana s ciljem da obezbijedi dosljednu primjenu prava na zaštitu i privatnost ličnih podataka, kao i na ostvarivanje građana na slobodan pristup informacijama. Kroz nadzor nad obradom i korištenjem ličnih podataka Agencija štiti privatnost svakog lica, podstiče odgovorno rukovanje informacijama i doprinosi jačanju povjerenja u javne institucije i privredne subjekte.
Eksponencijalni razvoj velikih baza podataka, kaže Rutović, mašinizacija i robotizacija snažno utiče na privatnost građana i njihove lične podatke, pa je u tom kontekstu još veći značaj nezavisnog regulatora je mnogo značajan zaštitu osnovnog ljudskog prava. 
- Regulatori čak i u savremenim demokratskim društvima, sa dugom demokratskom tradicijom veoma teško prate ove zahtjevne aktivnosti, odnosno postojanje vještačke inteligencije, s jedne strane neregulisani ambijent u kontekstu zaštite ličnih podataka i vještačke inteligencije, a sa druge strane sve stimulativnije mjere nadzora, manipulacije, kontrole i upravljanjem u krajnjem ljudskom sviješću posredstvom ovoga. Značaj nezavisnih institucija je kapitalan za svako demokratsko društvo, posebno za ono koje teži biti član Evropske unije - rekao je Rutović.
Na nedavno održanom kontrolnom saslušanju Odboru za ljudska prava upućene su brojne kritike na rad Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a saslušani su članovi Savjeta Agencije Željko Rutović, Zoran Vujičić i Tatjana Topalović, a pozvani su, kako u zahtjevu stoji, zbog institucionalne pasivnosti agencije. 
Kontrolno saslušanje se, kaže Rutović, iz ugla organizatora istog pokazalo kao amatersko, populističko politička farsa. 
- Ta farsa ima za cilj arbitrarnost politike nad Ustavom, zakonima, pravom i nad međunarodnim standardima. Ovo je bio školski obrazac urušavanja vladavine prava. Apropo rečenog ovdje je pitanje forme i suštine, akcija koja je vođena i rukovođena nekoliko mjeseci morala je dati određenu formu kao oblandu za naše saslušanje - zaključio je Rutović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqEa2q_fwRSY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rutović: Kontrolno saslušanje se pokazalo kao amatersko populistička politička farsa i školski obrazac urušavanja vladavine prava

Veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca biće održano 21. juna u Skoplju, u organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Makedoniji i časopisa Komun@ iz Podgorice.
Ljubiteljima pisane riječi predstaviće se mr Željko Rutović, kulturolog i publicista i autor više knjiga iz oblasti sociologije politike i sociologije kulture, kao i filozofije medija i istraživanja globalnih društvenih fenomena, Radojica Grba, pjesnik satiričar i aforističar, autor više knjiga poezije i aforizama i Saša Radunović, novinar i publicista, autor tri romana i jedne knjige kolumni.
Medijator večeri biće mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@.
Veče crnogorskih publicista i književnih stavaralaca počeće u 19 sati u Hotelu Kanet u Gradskom parku u Skoplju.

Veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca 21. juna u Skoplju

Nakon pedeset brojeva i trinaest godina rada, Komun@ se danas prepoznaje kulturološkom činjenicom, zašto ne reći, respektabilnim izdavačkim crnogorskim projektom. Tematski koncipirana na njegovanju i afirmaciji istorijsko-državotvorne baštine Crne Gore, ispunila je po ocjeni stručne i građanske javnosti svoju programsku misiju koja je tragovima trajanja identitetskog i duhovnog bića postala biljeg kulture sjećanja ravan školskoj lektiri.
Gotovo hiljadu i šeststo stranica Komune impozantan je istraživačko stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva... Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja, Komun@ je zorno dokumentarističko-faktografski iznosila na svjetlost dana. Za buduće čitače, tumače, godina, vjekova i nasljeđa Crne Gore. Za podsticaj i snaženje važnosti kulture samosvjesti o našoj prošlosti, o našem znanju o nama i svojoj državi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fstampan-50-jubilarni-broj-komune-posvecen-u-cjelosti-kotoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ime Crne Gore i njene istorijske borbe za slobodu, pravo, čast i ugled, sjećanje i poštovanje njenih najvećih sinova u svim etapama razvoja, čovječanske zaloge uzvišenog antifašističkog nasljeđa, te međusobnog poštovanja vjera, nacija, kultura, jeste taj rodni list Komune kojim se i sama upisuje u znamenite tragove crnogorske kulturne baštine.
Zahvalnost svima koji su svih prethodnih godina imali razumijevanje i podršku za plemenitost misije za koju se vrijedi čitavim bićem svog života boriti. Jer, da, upravo je Komun@ priča o borbi za slobodu i trajanje.
Komun@ – mjesto za sve one kojima je Crna Gora, prije i izvan svega, dom sa svojim suverenim, nezavisnim identitetom, kulturom, istorijom i duhovnošću.
U ime novih godina, stranica i brojeva Komune, u ime njenog svjedočanstva kao nepobitne istine vremena i prostora, čast i poštovanje svima koji Komunu doživljavaju mjestom oko koga se vrijedi okupljati, svjedočanstva bilježiti i pamtiti, prenoseći u nasljeđe neprolazne vrijednosti crnogorske države i njenog sveukupnog bića.

Jubilarni 50. broj časopisa Komuna: Civilizacijski legat kulture sjećanja

Čuvanje tragova o narodu, njegovoj kulturi i državi je civilizacijsko, kulturološko, duhovno pitanje i obaveza svake generacije, jer njihov edukativni transfer upravo jeste doprinos čuvanju i njegovanju identiteta posebno danas u izazovnim globalnim procesima dominacije, kulturološke unifikacije i savremene medijske manipulacije. Ovo je saopšteno na promociji jedinstvenog neprofitnog glasila Komuna koje, kako je istaknuto, sve više prevazilazi crnogorske okvire. - Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u organizaciji crnogorsko- slovenačkog zavičajnog društva Plava i Gusinja „Izvor“ proteklog vikenda, u njihovim prostorijama u Kranju, održana je promocija časopisa Komuna, s posebnim akcentom na posebna tematska izdanja posvećena Plavu i Gusinju - navodi se u saopštenju. Dugogodišnji predsjednik društva Šemso Đešević je istakao da je za njih ova promocija jedan mali praznik i prilika da se okupe i susretnu sa eminentnim gostima. Osvrćići se na tridesetdvogodišnji rad društva, koje je više od tri decenije posebno aktivno na očuvanju kulture, tradicije i običaja zavičaja i države Crne Gore iz koje su došli da žive u Sloveniju, kazao je da realizuju svake godine više projekata s ciljem da se okupi i održi manjinska zajednica, te predstavi kultura i stvaralaštvo svoga kraja, države iz koje potiče i države u kojoj njeni članovi žive. - Komuna tekstualno i slikovno, oblikovana na svojstven i originalan način, kao i dokumentovano svjedočenje o prošlosti, predstavlja pravi primjer kako se na profesionalan i mnogo lijep način sa sjajnim dizajnom može praviti novina na koju se mogu ugledati i mnoge sredine u regionu, a sve u duhu zajedništva i promoterstva kulturne baštine, običaja i tradicije naroda i narodnosti koji žive u Crnoj Gori i naravno u dijaspori - istakao je Đešević. Upravo posebna tematska izdanja posvećena Plavu i Gusinju, prema njegovim riječima, potvrđuju da tako i sami po sebi predstavljaju udžbenike za buduća pokoljenja. On je izrazio očekivanja da će u Komuni, sada kada je uveliko izašla van okvira Crne Gore, ubuduće mnogo veći prostor imati i oni koji stvaraju u regionu, a imaju mnogobrojne veze sa Crnom Gorom. - Čestitam uredništvu časopisa koje je na veoma poseban i vrhunski profesionalan način osjetilo svevremeni damar crnogorske stvarnosti naslonjene na bogatu tradiciju i sa pogledom u budućnost, ukoričivši je u ekskluzivan medijski novitet zvučnog imena Komuna - rekao je Đešević. Publicista i predsjednik Programskog odbora časopisa Željko Rutović rekao je da je Komuna kolektivna memorija bića Crne Gore, svih vjera, nacija i kultura, arhiv svakog pojedinca, njegovih želja, misli i osjećaja. - Očigledna je ambicija osnivača i izdavača Komune da multikulturalno biće Crne Gore bude karakter svih naših tragova koji jesu i nisu poznati ovdašnjem opusu koji na prirodan način treba da postane valorizovan u našim sjećanjima - naveo je Rutović. On je, između ostalog, rekao da istorija ljudskog roda i civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova, te da u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje. - Tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme, što znači da čuvanje tragova o narodu, njegovoj kulturi i državi jeste civilizacijsko, kulturološko, duhovno pitanje i obaveza svake generacije. jer njihov edukativni transfer upravo jeste doprinos čuvanju i njegovanju identiteta posebno danas u izazovnim globalnim procesima dominacije, kulturološke unifikacije i savremene medijske manipulacije - istako je Ruotvić. Komuna je, prema njegovim riječima, crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti zarad nekin novih čitača i tumača naše prošlosti i njene velike vrijednosti“, kazao je on. - Svaki broj Komune, pa i ovi posvećeni Plavu i Gusinju, predstavljaju pisano predanje za nove generacije. Riječ je o kulturološkom tkanju svijesti i savjesti svijesti svakog od nas o nama samima, o drugom, o našim precima, biljezima, usudima, pregnućima i državotvornim vinućima pa je zato važno reći koliko je prijeko potrebna, snažna i značajna Komuna, koja na plemenitoj misli građanskih posvećenika i intelektualaca ostavlja vrijedno tkanje - kazao je Rutović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119101152_e803e6c586d18f2a3084208417fc382dda84cb63202f738882de3d13c2621657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119101152_e803e6c586d18f2a3084208417fc382dda84cb63202f738882de3d13c2621657" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa promocije u Sloveniji"> </figure>  Glavni i odgovorni urednik Komune Amer Ramusović kazao je da je ovaj časopis njegovo štampano sjećanje. - Moja naslijeđena dobrobit crnogorske nematerijalne kulturne baštine -njen jezik, običaji, tradicija, njen duh i njena duhovitost, njen kolorit i crno-bijela potka, doživljaj i događaj - naveo je Raumović. Smatra da je nasušna potreba svih nas koji smo ikada bili u bilo kojem obliku dodira sa Crnom Gorom i njenim životom da čuvamo itekako bogatu crnogorsku baštinu, tradiciju i običaje svih naših naroda, za šta se od prvog broja sada daleke 2011. godine, pa sve do 50-jubilarnog, koji će uskoro ugledati svijetlo dana, opredijelila i Komuna. - Naš časopis je popularno-naučnog i edukativno-zabavnog karaktera i u proteklom periodu izgradili smo i profilisali sopstvenu fizionomiju, kojoj pečat daju autentičnost, prepoznatljivost i kvalitet objavljenih tekstova. Komuna je u svome žanru prepoznatljiva i formom i sadržinom. To je brani od šablona, ali ima stalne i povremene saradnike, čiji je tekstovi čine onim što jeste. Na njih smo svakako ponosni, jer brojna prepoznatljiva imena akademika, profesora sa univerziteta, različitih javnih, društvenih, kulturnih radnika,umjetnika,arhitekata, istoričara, novinara... govore o tome - istakao je Ramusović.&nbsp; Dodaje da u naučnom i kulturološkom pogledu tekstovi se odnose na različite oblasti: istoriju, etnologiju, arheologiju, umjetnost, sociologiju, istoriju književnosti, muziku i folklor, kulturu, pravo, jezik, sport i sve ono što čini ukupnu baštinu Crne Gore.&nbsp; - Tako je bilo i sa ova dva posebna tematska broja posvećena vašem rodnom kraju, našta smo zaista ponosni, jer to nam govore svi oni koji su čitali ta izdanja, a evo i vi to potvrđujete - rekao je Ramusović. Dodaje da je krug tema vrlo širok, sadržaji su razuđeni, interesantni i uvijek novi sa podsjećanjem na značajne događaje i ličnosti, znamenite, manje poznate ili zaboravljene. - Što potvrđuje da Komuna iznova ukazuje na bogato kulturno blago, na sve što je bilo, što čili i nestaje, ali što je i sada živo i aktuelno, njihovu aksiološku vrijednost i brojna obilježja, na pečat koji su ostvarili ljudi i vrijeme na život i običaje, rad i stvaralaštvo - kazao je Ramusović. Kazao je da u Sloveniji, u svim teškim u turbulentnim godinama za nama, dokazuju vezu sa matičnom državom i rodnim krajem. - Vi ste svojim radom i uz dosta muke i problema mnogo toga postigli u ovoj lijepoj zemlji koja je vaša druga domovina zajedno sa majkom Crnom Gorom - naveo je Ramusović. Dodaje da je optimista da oni koji žive u Crnoj Gori, a zajedno sa brojnim crnogorskim iseljenicima koji su iz ko zna iz kojih razloga stigli i u Sloveniju, nastojati da prezentacijom jezika, kulture folkora i ostalih tradicionalnih vrijednosti naroda koji žive u matici i širom svijeta sačuvaju je od raznih nasrtaja i krivotvorenja istorije. - Samo tako će zajedno taj put, uvjeren sam, biti nastavljen kao podstrek za buduće generacije i pokoljenja koja dolaze i koja će osjetiti blagotvorno dejstvo ulaska Crne Gore u krug evro-atlanskih zemalja - istakao je Ramusović.

Rutović: Komuna crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o našim tragovima

Eksplozija je danas pogodila hotel u dobro čuvanoj oblasti centralnog Kabula, usmrtivši sedam ljudi i ranivši nekoliko drugih, saopštile su vlasti afganistanske prijestonice.
Portparol kabulske policije Khalid Zadran rekao je da se hotel nalazi u komercijalnom naselju Šahr-e-Nau, koje obuhvata velike poslovne zgrade, trgovačke centre i ambasade. Ova četvrt se smatra jednom od najsigurnijih u Kabulu.
Video snimci podijeljeni na društvenim mrežama prikazivali su krhotine rasute po ulici ispred hotela i dim koji izlazi iz velikog otvora nastalog na prednjem dijelu zgrade hotela.
- Do sada smo primili 20 ljudi u našu bolnicu - naveo je Dejan Panić, direktor afganistanskog predstavništva humanitarne organizacije EMERGENCY, u saopštenju.
On je naveo da se među povrijeđenima nakazi i jedno dijete.
- Među ranjenima su četiri žene i jedno dijete… Nažalost, sedam ljudi je već bilo mrtvo po dolasku - &nbsp;kazao je Panić.
Nije bilo trenutnih informacija o uzroku eksplozije. Vlasti su saopštile da istražuju incident.
Talibani su preuzeli kontrolu nad ratom razorenim Afganistanom 2021. godine i obećali da će uspostaviti sigurnost, ali napadi bombama su se nastavili, od kojih je mnoge preuzela lokalna grana militantne grupe Islamska država.

Najmanje sedmoro poginulih u eksploziji u hotelu u Kabulu

Danska neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je odlučila Vlada ove skandinavske države.
Blumberg javlja da je razlog situacija oko Grenlanda i sve zategnutiji odnos između tamošnjih vlasti i administracije Donalda Trampa koji pokušava da preuzme ostrvo.
- Možemo da potvrdimo da Vlada Danske neće biti predstavljena u Davosu ove nedjelje. Predstavnici danske vlade dobili su poziv ove godine - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je krajem decembra pokrenuo pitanje pripajanja Grenlanda, uprkos oštrom protivljenju Danske i Evropske unije (EU).
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja poslalo malu grupu vojnika na ostrvo, Tramp je najavio da će Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Holandiji i Norveškoj uvesti dodatne carine od 10 odsto zbog „opasne igre“, a da će one porasti na 25 odsto u junu ako se pitanje Grenlanda do tada ne riješi.
Svjetski ekonomski forum održaće se u Davosu, u Švajcarskoj, od 19. do 23. januara.

Zbog situacije sa Grenlandom neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Tag: zeljko-rutovic