Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić optužio je u četvrtak s govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija "dio međunarodne zajednice" da je "uveo embargo na demokratiju" u BiH.
On je neimenovane zemlje i visokog predstavnika Kristijana Šmita optužio da su uložili "enorman novac" kako bi se srušila prvostepenu presuda u predmetu "Kovačević protiv BiH" pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, koja je utvrdila ustavnu i etno-teritorijalnu diskriminaciju.
- Jedna od zemalja dala je finansijsku donaciju ESLJP i pojavila se kasnije u tom istom predmetu kao zainteresovana strana što je klasična politička korupcija. U obaranju te presude aktivno je učestvovao i visoki predstavnik ulažići enormna finansijska sredstva iz nepoznatih izvora - ustvrdio je Komšić.
Pitao je "da li se presude međunarodnih sudova mogu kupiti", te dodao kako "nas to dovodi do zaključka da postoji dio međunarodne zajednice koji ne dozvoljava demokratiju u BiH".
Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, tužio je BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava jer u Federaciji može glasati samo za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, a ne i za srpskog.
Sud je u avgustu 2023. presudio da je time diskriminisan i da konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) uživaju povlašten položaj.
BiH je u oktobru 2023. zatražila preispitivanje presude, a 25. juna 2025. Veliko vijeće suda u Strazburu jednoglasno je poništilo prvostepenu odluku.
Komšić se u svom govoru osvrnuo na 1990-te godine kazavši kako je UN tad uveo embargo na oružje BiH "i time spriječio odbranu naše države od dvostruke agresije od strane dvije susjedne zemlje".
Za mirovni misiju UNPROFOR-a tokom rata u BiH je kazao da su "bili tek puki promatrači ratnih zločina, etničkog čišćenja i na kraju genocida koji su agresori na BiH počinili".
Osvrnuo se i na Dejtonski/Pariški mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH kazavši da je "stvorio politički sistem" koji je Komšić više puta nazvao "incidentnim" i "nezabilježenim bilo gdje u svijetu u kojem se etnička pripadnost stavlja u prvi plan i tome negiraju ljudska prava".
- Dio međunarodne zajednice na različite načine nastoji obezbjediti ovaj "incidentni" politički sistem u kojem manjina upravlja većinom, rušeći jedan od temeljnih principa demokratije koji nalaže da politička većina treba upravljati svojom državom - kazao je Komšić.
Prvi dio govora Komšić je posvetio ratu u Ukrajini, kazavši kako se danas putem sile nastoje promijeniti granice u svijetu ocijenivši da se "međunarodno pravo ne primjenjuje istovjetno prema svim zemljama".
Govorio je i o palestinskim teritorijama kazavši da se "u Pojasu Gaze nad lokalnim stanovništvom vrši takvo nasilje koje svojim oblikom ukazuje na više elemenata genocida".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Komšić u UN optužio dio međunarodne zajednice da je uticao na pad presude protiv BiH

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović odbili su da se na dnevni red današnje sjednice uvrsti prijedlog njihove kolegice Željke Cvijanović o nominaciji američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir.
Još uvijek nema obrazloženja iz Komšićevog ili Bećirevićevog kabineta o tačnom razlogu za odbijanje inicijative.
Cvijanović je ranije najavila da će predložiti Odboru za dodjelu Nobelove nagrade Trumpa za ovu nagradu.
Interesantno je da ovo predlaže Cvijanović koja je i danas na američkoj crnoj listi zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji su autori Amerikanci.
“Američki predsjednik je ovu nominaciju zaslužio jer je svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza”, istakla je ona u pojašnjenju.
Istakla je postignut mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana, zaključen u augustu 2025. godine u Bijeloj kući, koji je označio kraj dugogodišnjeg konflikta u Južnom Kavkazu i otvorio perspektivu nove ere regionalne saradnje i sigurnosti kao jedan od razloga, ali i njegov angažman u Aziji te primirje u Jemenu kao i zaustavljanje sukoba između Ruande i DR Konga.

1250x600

1084x550

Komšić i Bećirović odbili uvrstiti u dnevni red inicijativu da se Tramp nominuje za Nobelovu nagradu

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić izjavio je danas da bi eventualni pregovori sa predsjednikom bh. entuteta Republika Srpska (RS) Miloradom Dodikom o presudi, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH, možda privremeno doveli do smirivanja političke situacije u BiH, ali bi i otvorili vrata novim krizama. 
 
Komšić je ocijenio da institucije BiH – sudovi, tužilaštva i policija, moraju pokazati da mogu raditi svoj posao, čak i pod pritiskom.
- Naravno, to je težak put, sa rizicima, ali to je jedini put kojim BiH treba ići. Eventualni novi pregovori s Dodikom oko kazne zatvora možda bi privremeno doneli smirenje, ali bi otvorili vrata novim krizama - rekao je Komšić za turski list Džumhurijet.
Zato BiH i njene institucije moraju djelovati u skladu sa zakonima i Ustavom.
Komšić je ocijenio da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali nije riješio sve probleme u toj zemlji niti je „eliminisao politike koje su imale za cilj uništenje BiH“.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući snažnom prisustvu međunarodne zajednice situacija je godinama bila pod kontrolom, ali su se sa slabljenjem uticaja međunarodnog faktora počeli pojavljivati problemi koje Dejtonski sporazum i Ustav nisu mogli riješiti.
- Politike koje su napale BiH, koje su imale za cilj njeno uništenje i ukidanje kao nezavisne države, zapravo nikada nisu nestale sa političke scene. I upravo je to situacija s kojom se danas suočavamo - naglasio je Komšić.
Dodao je da je današnju nestabilnost u BiH pokrenuo Dodik.
- On je taj proces pokrenuo zbog svoje pravne borbe – osuđen je, iako presuda još nije pravosnažna, na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Iako on u prvi plan stavlja svoj slučaj, tvrdim da pravi razlozi leže mnogo dublje - kazao je Komšić.
Ocijenio je da je suštinski problem to što Dejton nije riješio sve, kao što nisu nestale ni destruktivne politike prema BiH, a zemlja nije napravila stvaran iskorak ka Evropskoj uniji (EU).
- Bezbjednost i stabilnost BiH leže u njenom punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - zaključio je Komšić.
Članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić učestvuju na Diplomatskom forumu u Antaliji od 11. do 13. aprila, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Komšić: Pregovori s Dodikom bi privremeno smirili stanje u BiH, ali bi otvorili vrata novim krizama

Bosna i Hercegovina u budućem periodu neće davati nikakva odobrenja za ulazak mađarskih vojno policijskih snaga u BiH, a od misije Evropskih snaga za BiH (Althea - Eufor) biće zatraženo izuzimanje mađarskog kontingenta iz Eufora, koji je prisutan u BiH, poručeno je iz kabineta Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Ovo je stiglo nakon sastanka sa ambasadorom Mađarske u BiH Kristianom Posa kojeg je Komšić dan ranije pozvao na sastanak u kabinet.
Uoči ovog sastanka, u Banjaluci je boravio zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske, Levent Mađar. On je izjavio na konferenciji za novinare 3. marta da "Zapad na području Zapadnog Balkana podržava procese koji bi mogli da dovedu do ratnih dešavanja", te da se protiv Milorada Dodika "vodi politička hajka".
- Danas smo ovdje u Banjaluci da pokažemo i dokažemo podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku protiv koga se vodi politička hajka, kao i da pokažemo solidarnost prema svim građanima RS, ali i cijele BiH jer BiH Zapad i do dan danas tretira kao svoju pokrajinu gdje može da radi šta hoće- izjavio je Mađar konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri sporna zakona. Među njima su neustavni zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.
Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Iz Komšićevog kabineta je rečeno da je 'izražen protest protiv miješanja u unutrašnja pitanja BiH i protest zbog pristrasnosti Republike Mađarske u pogledu izjava mađarskih zvaničnika da će u slučaju sukoba stati na stranu secesionističkih politika'.
- Istaknuto je kako Mađarska nema pravo da se miješa u ishod pravosudnih postupaka u Bosni i Hercegovini- ističe se u saopštenju.
Ranije tokom ponedjeljka, 3. marta ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopštio je kako je odbio dati saglasnost za prelet/slijetanje vojnog aviona iz Mađarske u Bosnu i Hercegovinu.

Komšić: BiH neće odobravati ulazak mađarskih snaga i tražiće da se izuzmu iz Eufora

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Amerikanci i Rusi dva sata razgovarali u Davosu: ''Sve je bilo vrlo pozitivno''

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Sjeverna Makedonija: Vozio 293 kilometara na sat i objavio video na društvenim mrežama

Nekada najbolji odbrambeni igrač svijeta je kao selektor oborio sve negativne rekorde crnogorske rukometne reprezentacije - "lavovi" su pod vođstvom Didijea Dinara bili akteri utakmice sa najviše golova u istoriji evropskih prvenstava (izgubili 41:40), a grupu D su završili sa 121 primljenim pogotkom na tri utakmice.
- Mislim da smo u prvoj utakmici dali mnogo, baš mnogo. Doživjeli smo veliko razočaranje protiv Farskih Ostrva, a na trećoj utakmici nam je takođe trebalo mnogo motivacije. Ovo je bio težak meč za igranje. Treća utakmica je nešto drugo, jer smo bili razočarani što se nijesmo kvalifikovali. 
Zbog toga smo doživjeli tri poraza, ali uz dobru prvu utakmicu. Zaslužili smo nešto drugačije. Znamo da bi, da smo odigrali neriješeno na prvoj utakmici, takmičenje izgledalo drugačije. Ali, znamo i da uz psihološko stanje ponekad stvari budu drugačije. Doživjeli smo tri poraza i svi smo, naravno, nezadovoljni- poručio je Dinar <a href="https://rtcg.me/sport/rukomet/802542/dinar-naravno-da-zelim-da-ostanem-selektor.html">za RTCG.</a>
Komentarisao je i ogroman broj primljenih golova i lošu odbranu.
- Da, da, da. Ja sam bio kralj odbrane. Ali, problem je biti kralj tokom igračke karijere i imati način da se odbrana organizuje. Potrebne su nam i rotacije. (1:16) Kada želimo da promijenimo pozicije tri i četiri, nemamo zamjene da bismo uvijek mogli to da uradimo. Imamo pivota koji brani na trojci, a zamjene koje ulaze igraju dvojku. Uvijek moramo da pravimo gimnastiku da bismo mijenjali stvari, a potrebne su nam stalne rotacije. Iz grešaka se uvijek uči i mora se nastaviti sa napretkom. Vidjeli smo i Bakića, mladog igrača, kojem je potrebno više prostora da bi igrao i učio. I potrebno je da se neke stvari obnove i da se izvuku pouke iz onoga što se desilo kako bismo se popravili. Danas, naravno, nije dobro, ali sada imamo kvalifikacije protiv Finske, s kojom smo već igrali. Imamo i želju da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo, jer ovo nije posljednja prilika- kazao je selektor.
Govorio je i tome da li su on i igrači razočarani, kao i o očekivanjima za dalje.
- Ne, ne, ne bi trebalo biti razočaran. Mi smo tim. U timu se uvijek pobjeđuje zajedno, gubi zajedno i uči zajedno. Sada ne bi trebalo tražiti krivca, jer kada su stvari vruće svi smo ljuti. Trebalo bi tražiti rješenja i razmišljati hladne glave. Dakle, razočarani jesmo zbog poraza, ali moramo da učimo- poručio je Dinar.

Dinar: Mi smo tim, pobjeđujemo i gubimo zajedno, želim da ostanem selektor

Prioritet Vlade u prva dva kvartala ove godine biće obaveze koje se odnose na zatvaranje preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopšteno danas na prezentaciji Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), u konsultacijama o tom dokumentu učestvovali su predstavnici Odbora za evropske integracije Skupštine, članovi pregovaračke strukture i nevladinih organizacija.
&nbsp;Državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović je pojasnila da Program pristupanja predstavlja najvažniji strateški dokument u pregovaračkom procesu i da obuhvata obaveze za ovu i narednu godinu.
&nbsp;- Pred Crnom Gorom je, shodno dosadašnjoj praksi, veliki broj obaveza u okviru samog dokumenta, ali da je neophodno napraviti jasnu razliku između onih koje proizilaze iz završnih mjerila, odnosno zatvaranja pregovaračkih poglavlja- navela je Papović.
&nbsp;Ona je istakla da su upravo te obaveze prioritet Vlade i pregovaračke strukture u prva dva kvartala 2026. godine, kada je predviđen rok za njihovu realizaciju, a sve u cilju zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.
&nbsp;Kako je kazala Papović, od ukupno 564 akta, od čega je 490 planirano za 2026. godinu, 122 obaveze direktno su vezane za ispunjenje mjerila i zatvaranje poglavlja, i to 22 strateška akta, 48 zakona i 52 podzakonska akta.
&nbsp;Ona je naglasila da je izuzetno važno da Crna Gora do kraja naredne godine završi pregovarački proces, navodeći da su rokovi kratki.
&nbsp;Papović je, imajući u vidu značaj uloge i djelovanja civilnog društva u procesu pristupanja države EU, pozvala predstavnike nevladinih organizacija da se uključe i doprinesu kako bi se kvalitetno i na vrijeme završio posao.
&nbsp;Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU Denis Vukotić je kazao da Program pristupanja predstavlja ključni strateški dokument evropske integracije.
&nbsp;Njime se, kako je pojasnio, definišu obim i dinamika reformi neophodnih za usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije i koji se, uslijed kontinuiranog razvoja pravne tekovine EU, ažurira na godišnjem nivou kako bi odražavao najnovije izmjene i osigurao usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima.
&nbsp;On je pojasnio da je izrada tog dokumenta započeta tokom četvrtog kvartala prošle godine, sa ciljem da se dokument uskladi sa novom pravnom tekovinom EU iz perioda od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025, kao i sa dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških dokumenata neophodnih za finalizaciju pristupnih pregovora do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Priprema Programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 podrazumijevala je detaljnu analizu 2.625 akata Unije, pri čemu su relevantni propisi koji se prenose u nacionalni pravni poredak pretočeni u planske obaveze sadržane u Programu- naveo je Vukotić.
&nbsp;Kako je pojasnio, Program je koncipiran tako da jasno razdvaja aktivnosti koje predstavljaju neposredan preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se sprovode u okviru redovnog procesa daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
&nbsp;- Aktivnosti od ključnog značaja za zatvaranje poglavlja planirane su u prva dva kvartala godine, u skladu sa praksom Evropske komisije prema kojoj sve obaveze moraju biti realizovane najmanje četiri mjeseca prije planiranog zatvaranja pregovaračkih poglavlja- kazao je Vukotić.
&nbsp;Šefica Odsjeka za poljoprivredu i ribarstvo u Ministarstvu evropskih poslova Granica Kovačević Petrić predstavila je statistički aspekt dokumenta, ukazavši na obim obaveza u okviru strateškog i zakonodavnog okvira po godinama, sa posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja i institucije sa najvećim brojem planiranih obaveza.
&nbsp;Ona je istakla da je Nacrtom Programa pristupanja najveći broj obaveza planiran u šest pregovaračkih poglavlja: 14 – Saobraćajna politika (81 obaveza); 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza); 1 – Sloboda kretanja robe i Poglavlje 13 sa istim brojem obaveza (55 obaveza); 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37 obaveza) i 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28 obaveza).
&nbsp;Kovačević Petrić je istakla da su najviše obaveza planirali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede (94), Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (80), Ministarstvo finansija (62), Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (41), Ministarstvo ekonomskog razvoja (38) i Ministarstvo saobraćaja (36).

Tag: zeljko-komsic