S.K. (19), I.M. (19) i F.J. (21) uhapšeni su zbog sumnje da su u više navrata jednoj osobi pozajmljivali novac na kamatu.
- Sumnja se da su u dužem vremenskom periodu, koristeći nuždu i lakomislenost oštećenog lica, u više navrata istom pozajmljivali novac, a od njega zahtjevali na ime zelenaškle kamate određeni iznos novca i na taj način za sebe su pribavili protivpravnu imovinsku korist - kazali su u policiji.
Oni su pretresli prostorije koje koriste M.M. (20) i jedan sedamnaestogodišnjak i pronašli materiju za koju se sumnja da je 60 grama marihuane.
- Od maloljetnika je prikupljeno obavještenje na zapisnik, dok će oduzeta materija biti upućena na odgovarajuća vještačenja - kazali su u policiji.
Cjelokupni spisi ovog predmeta dostavljeni su na ocjenu i mišljenje &nbsp;tužiocu Višeg državnog tužilaštva koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troje uhapšenih zbog davanja novca na kamatu u Podgorici

Maloljetnik kod zelenaša, cijene koje jedu standard, siromaštvo raste - naveo je odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini Opštine Tivat i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ćazim Lisičić cijeneći da su to opomene kuda idemo sa aktuelnom vlašću.
Đeca postaju žrtve, kako je dodao u objavi na društvenoj mreži Iks, dok vlast prodaje bajke da je sve sjajno.
- Ovo je lice raspada sistema i društva. Ako slučaj maloljetnika kod zelenaša nije opomena kuda idemo sa ovom vlašću, onda ne znam šta jeste - poručio je Lisičić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Flisicicc%2Fstatus%2F1956800772764549577%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lisičić: Ako slučaj maloljetnika kod zelenaša nije opomena kuda idemo sa ovom vlašću, onda ne znam što jeste

Podgoričanin Đ.V. odležaće godinu i dva mjeseca u zatvoru nakon što je Vrhovni sud potvrdio rješenje VDT-a kojim je odbijen zahtjev za ponavljanje postupka. Okrivljeni je presudama nižestepenih sudova osuđen zbog izvršenja krivičnih djela zelenašenje i ugrožavanje sigurnosti svog sugrađanina u produženom trajanju.
Osim što je dobio zatvorsku kaznu, sud je usvojio imovinsko-pravni zahtjev i odlučio da Đ.V. mora nadoknaditi materijalnu štetu oštećenom u iznosu od 140.000 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude. Izrečena mu je i mjera zabrane približavanja oštećenom na udaljenosti do 50 metara u trajanju od dvije godine.
Sudije Vrhovnog suda napisale su u odluci da su nižestepeni sudovi na nesumnjiv način utvrdili da je okrivljeni Đ.V. izvršio krivična djela i podsjetili da je prvostepeni sud u potpunosti prihvatio iskaze oštećenog, njegove supruge i sina, dok iskaze ostalih svjedoka predloženih od strane odbrane nije prihvatio cijeneći ih kao "nelogične i kontradiktorne".
- Oštećeni je na jasan i logičan način predstavio događaj navodeći na koji način mu je okrivljeni dao novac na zajam i na koji način je ugovorena nesrazmjerna imovinska korist, te na koji način je Đ.V. u više navrata ugrozio njegovu sigurnost prijetnjom da će napasti na život i tijelo oštećenog i njemu bliskih lica. Iskaz oštećenog potvrđen je drugim provedenim dokazima,kako personalnim, tako i materijalnim, a prije svega iskazima njegove supruge koja je navela da je u decembru 2021. godine primijetila promjene u ponašanju svog supruga i da je u januaru 2022. godine sve to kulminiralo, jer je oštećeni prestao da izlazi iz stana i počeo je da se čudno ponaša, da puši tri kutije cigareta, da je naglo smršao i da je nakon što je insistirala da joj ispriča šta ga muči i da li ima problema, oštećeni sve priznao navodeći da se zadužio kod optuženog - navodi se u rješenju.
Događaj je, kako dodaju, potvrđen i iskazom sina oštećenog koji je ispričao da ga je u novembru 2021. godine pozvao otac i tražio da mu podigne kredit, jer mu je hitno potreban novac. Istog dana, tvrdio je svjedok, otišli su do banke, gdje su završili proceduru, a novac od kredita u iznosu od 10.000 eura dao je ocu.
Nedugo nakon toga, ispričao je svjedok, prilikom posjete roditeljima, primijetio je da se oštećeni čudno ponaša, da nije nasmijan i raspoložen, da je često znao i da se zatvori u sobi, pa je u razgovoru sa majkom saznao da mu otac ima finansijske probleme, a nakon nekog vremena saznao je i da je uzimao pare na kamatu od optuženog.
Supruga oštećenog ispričala je pred sudom da je u februaru ili martu 2022. godine suprug pozvao i rekao joj da je vidio okrivljenog na video-nadzoru kod njihovog stana, pa su tada vidjeli da je okrivljeni došao do vrata stana gdje se kratko zadržao, nakon čega je opet sišao niz stepenice, a zatim se ponovo vratio do stana, a potom se udaljio u nepoznatom pravcu. Kazala je da su se oni tada uplašili i da je ona pomislila da je optuženi došao da ih ubije, zbog čega su odmah pozvali policiju.

Podgoričaninu godina i dva mjeseca zatvora zbog zelenašenja, mora da vrati 140.000 eura

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su podnijeli krivičnu prijavu protiv M. A. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zelenaštvo u produženom trajanju - saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su naveli, da je M. A, koji se nalazi u istražnom zatvoru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija zbog drugih krivičnih djela, izvršio i krivično djelo zelenaštvo na štetu jedne osobe na način što je posljednjih šest mjeseci ugovaranjem nesrazmjerne imovinske koristi ostvario protivpravnu imovinsku korist od nekoliko hiljada eura.

Krivična prijava zbog zelenašenja

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: zelenasenje