Crnogorski zdravstveni sistem godinama stagnira zbog lošeg upravljanja, partitokratije i nepostojanja sistemske odgovornosti, što dovodi do odliva kadra i nezadovoljstva građana, ocijenila je predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić.
Ona je u intervjuu agenciji MINA, kazala da reforme u zdravstvu nijesu moguće bez sveobuhvatne analize stanja, promjene načina rukovođenja, objektivnog praćenja kvaliteta rada i očuvanja ljudskog potencijala.
- Stanje u zdravstvenom sistemu Crne Gore je loše - kazala je Popović Samardžić, navodeći da analize i sugestije koje su tokom deset godina davali iz Sindikata doktora medicine, ali i drugi sindikati i udruženja, niko nije ozbiljno razmotrio i na osnovu toga napravio program i plan rada.
Prema njenim riječima, ključni problemi zdravstvenog sistema danas isti su kao i u posljednjih deset godina. 
- To jako puno govori. To je samo jedan indikator da ne rješavamo na adekvatan način probleme - rekla je Popović Samardžić.
Govoreći o problemu nedostatka i odliva kadra, Popović Samardžić je kazala da su posljednja povećanja zarada djelimično zaustavila taj trend, ali da “haotično stanje u zdravstvenom sistemu, slaba snabdjevenost i loše upravljanje koji dovode i ljekara i pacijenta u rizik, dovode do odlazaka ljekara iz državnog zdravstvenog sistema".
Kako je pojasnila, ljekar čiji obim posla odgovara radu tri ili četiri ljekara, koji je premoren, iscrpljen i funkcioniše u improvizovanom sistemu, definitivno će taj sistem napustiti i preći u privatni sektor.
- Zanemiranje javnog zdravstvenog sistema udarilo je čvrst temelj za razvoj privatne prakse, što će da dovede do ozbiljnog odliva Ijekara iz javnog zdravstvenog sistema, koji sad ne odlaze više samo zbog zarada, već zbog haosa koji vlada u zdravstvenom sistemu - rekla je Popović Samardžić.
Navodeći da takav problem u crnogorskom zdravstvenom sistemu postoji odavno i da se stanje samo pogoršava, Popović Samardžić je rekla da volja za rješavanje stanja ne postoji zato što je partitokratija glavni kriterijum i u zdravstvu. 
- Zato što nas kao društvo sahranjuju privilegije pojedinaca kojima je jedina referenca pripadnost političkoj partiji, zato što smo zemlja koja ne trpi kompetentne ljude, koja sabotira kompetentne ljude - navela je Popović Samardžić.
Crna Gora, kako je upozorila, nema sopstveni projekat razvoja i napretka, pa se najbolji ljudi ne motivišu da daju svoj maksimum, već se sabotiraju.
Na pitanje da li postoji politička volja i dijalog između sindikalnih organizacija, stručnjaka i onih koji rukovode zdravstvenim sistemom, Popović Samardžić je odgovorila odrično.
Ona je kazala da su premijeru Milojku Spajiću poslali poziv za sastanak na temu stanja u zdravstvenom sistemu, tražeći da sastanku prisustvuje i ministar zdravlja Vojislav Šimun.
- Nikad nijesmo dobili odgovor - rekla je Popović Samardžić, navodeći da je stigao jedino odgovor u vidu “pojačane propagandne kampanje” o tome šta je Ministarstvo zdravlja uradilo u proteklom periodu i pokušaja nadležnih da objavama na društvenim mrežama izmijene percepciju javnosti.
Popović Samardžić smatra da takav odnos i stanje produbljuju jaz između građana, odnosno pacijenata i zdravstvenog sistema.
 - Većina građana u Crnoj Gori zavisi od javnog zdravstvenog sistema i samo će doći do povećanja nivoa frustracije - rekla je Popović Samardžić dodajući da to ugrožava zdravstveni sistem koji vapi za kvalitetom, uređenjem i hijerarhijom.
Govoreći o povjerenju građana u zdravstveni sistem, Popović Samardžić je ukazala na činjenicu da građane u kontaktu sa zdravstvenim sistemom opterećuju, između ostalog, liste čekanja.
Često, prema njenim riječima, građani potraže alternativu kroz privatnu praksu.
- I naravno da su ljuti, zato što u privatnoj praksi vjerovatno srijeću ljekare koji rade i u državnom sektoru - rekla je Popović Samardžić ocjenjujući da neko državni sektor namjerno opstruira.
Prema njenim riječima, sistem bez velikih čekanja je moguć, ali samo sa dobrom organizacijom, posvećenošću i odgovornim upravljanjem od strane države. 
Popović Samardžić je rekla da Crnoj Gori trebaju sve vrste reformi zdravstvenog sistema, ali i ozbiljna analiza, te da se mora sagledati gdje postoje deficiti.
- Ali ne na način na koji to radi Ministarstvo zdravlja. Desi se nešto i iz Ministarstva zdravlja kažu da su formirali komisiju, da sprovode istrage. Time se sistemski ništa ne rješava - navela je Popović Samardžić.
Ona je naglasila da je neophodno sistemski rješavati stvari i da se mora utvrđivati uzrok problema.
Potrebno je, kako je pojasnila, ispitati gdje je nastao propust i na to usmjeriti dalje djelovanje i edukacije, umjesto da se “kidaju ljudima glave”.
Kako je navela Popović Samardžić, u Crnoj Gori ima primjera da se onemogućavaju edukacije ljekara, ali se i smanjuju izdvajanja za kontinuiranu medicinsku edukaciju, koja nije ni formulisana na objektivan način i shodno potrebama. 
- Vi im ne omogućavate edukacije, imate jedan haotičan sistem u kome upravljaju ljudi koji nijesu obrazovani i nijesu obučeni da znaju da upravljaju zdravstvenim sistemom, ali onda kidate glave pojedincima koji u takvom zdravstvenom sistemu prave greške. Naravno da će da ih prave, ali nijesu oni krivi - navela je Popović Samardžić.
Odgornost je, kako je dodala, na onima koji rukovode i koji ne otvaraju prostor za razgovor i rješavanje problema.
- Ali u ovoj zemlji zbog objektivne odgovornosti niko ne odgovara nažalost. Da postoji stvaran sistem odgovornosti, ne bi oni tako radili - navela je Popović Samardžić.
Komentarišući tragične slučajeve koji su u posljednje vrijeme potresli crnogorsku javnost, Popović Samardžić je ocijenila da sistem nije adekvatno reagovao, navodeći da je “sistem reagovao tako što je formirao komisiju”.
- Stvari se ponavljaju zato što ovaj sistem nije reagovao kako treba. Zato što ovaj sistem radi vrlo licemjerno, abolira sebe od odgovornosti tako što će da upire prstom u najslabije karike u zdravstvenom sistemu, u pojedinice. A ogroman je broj pojedinaca koji svakodnevno ustaje ujutro, odlazi na posao znajući da je mu je glava u torbi - navela je Popović Samardžić.
Prema njenim riječima, tako je jer zdravstveni sistem funkcioniše sa toliko improvizacija da su ljekari koji su kliničari u ozbiljnom riziku u takvom sistemu.
Navodeći da se greške u liječenju i neželjeni događaji i ishodi dešavaju svuda, Popović Samardžić je kazala da druge sisteme od crnogorskog razlikuje to što oni iz takvih slučajeva nešto nauče. 
- U drugim sistemima imate jednu objektivnu istragu kojoj je cilj da utvrdi gdje je deficit znanja, zašto je došlo do propusta i da sistem popravi i osnaži u dijelu gdje utvrdi slabu tačku. U Crnoj Gori se to ne dešava. Dešavaju se floskule - "komisija će utvrditi", "biće sankcionisani", "biće smijenjeni" - kazala je Popović Samardžić.
Ona je kazala da se za tajve slučajeve mora snositi odgovornost.
- Prvo treba da bude sankcionisan i smijenjen ministar zdravlja (Šimun), ali i premijer (Spajić), zato što on ne reaguje na sve ovo što se dešava, nego ostavlja stvari da budu onakve kakve jesu. A sve mu je jasno - rekla je Popović Samardžić.
Popović Samardžić, kako je kazala, najviše zamjera Vladi to što se neželjeni ishod desio jviše puta, ali nije bilo jedne sistemske reakcije.
- Nijesmo imali novi protokol postupanja - rekla je Popović Samardžić, dodajući da nijesu konsultovani stručnjaci i nije došlo do edukacija za oblasti i nivoe gdje je to potrebno kako se propusti ne bi ponavljali.
- Jedino od takvog pristupa građani bi mogli imati koristi -rekla je Popović Samardžić.
Prema nejnim riječima, problem je i to što u Crnoj Gori nema nezavisne eksterne komisije koja će reći šta se tačno desilo i šta je na osnovu toga promijenjeno.
Popović Samardžić je kazala da odsustvo jasnog utvrđivanja uzroka i problema vodi u defanzivnu medicinu i situaciju u kojoj se ljekar plaši pacijenta.
- To nas vodi u jednu defanzivnu medicinu gdje se lijekar plaši ishoda liječenja, plaši se i samog pacijenta. To je zato što postoji rizik za oboje. Jedna takva nesređenost, haos u zdravstvenom sistemu vodi do toga da se svako od svakoga plaši - rekla je Popović Samardžić. 
Govoreći o potencijalima koji bi mogli iskorišćeni za reforme i napredak u sistemu, Popović Samardžić je naglasila da u Crnoj Gori ima primjera zdravstvenih ustanova i sektora koji veoma dobro funkcionišu.
Ona je naglasila i da zdravstveni sistem grade, čine i čuvaju ljudi i da je zato za napredak najvažnije sačuvati ljudski potencijal.
- Možete kupiti mašine, zamijeniti opremu, okrećiti zidove, renovirati kuhinje. Ali da dobijete savjesnog, odgovornog, stručnog ljekara, medicinskog tehničara, instrumentarku - za tako nešto potrebne su godine rada i kada to izgubite ne može lako nadoknaditi. Kad vidite da se neko odriče ljudskog potencijala, znajte da je ta osoba neodgovorna i da ne poznaje zdravstveni sistem - navela je Popović Samardžić. 
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori najvažnije je promijeniti način na koji se upravlja sektorom zdravstva i kvalitet obrazovanja.
- Morate da imate kriterijume, morate da izgradite indikatore koje ćete da pratite i koji će da vam neprestano daju informaciju o tome gdje je nastao deficit u znanju. Ne da kidate ljudima glave. Sistem kvaliteta mora da postoji, prati i uoči deficit u znanju i greške u praksi i da ih ispravlja - rekla je Popović Samardžić.
Na pitanje da li smatra da je u Crnoj Gori, sa postojećim kapacitetima, moguće postići funkcionalnu reformu u skorije vrijeme, Popović Samardžić je kazala da to nije moguće na način na koji se radi u Crnoj Gori. 
- Crna Gora radi stvari partitokratski, kroz privilegije, neobjektivno. Ovo o čemu pričam je rezultat zapravo takvog načina rada. Ako se napravi otklon od toga, a ne vidim da se pravi, mogu nas iznenaditi. Ako nas time iznenade, biću vrlo srećna da kažem da sam pogriješila - zaključila je Popović Samardžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Popović Samardžić: Reformu zdravstva graditi na analizi stanja i ljudskom potencijalu

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, istakao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E da postoji velika razlika između zvaničnih tvrdnji o stanju u zdravstvu i stvarnog iskustva građana.
- Kažu da je dobro da ima ljekova, da građani ne moraju da kupuju osnovna medicinska sredstva kad dođu u ustanove zdravstvenog sistema, dok sa druge strane građani pričaju potpuno drugačiju priču i negdje po logici stvari realnije je ono što govore pacijenti, jer se oni susreću sa tim - rekao je Mugoša.
Kako je naglasio, tužna realnost crnogorske političke scene, posebno kada je riječ o parlamentarnoj većini, ogleda se u današnjem skupštinskom zasijedanju, gdje neki poslanici koriste pitanja premijeru da bi se obračunavali sa opozicijom.
- Vidjeli ste i neke poslanike koji pričaju da je sve sjajno i bajno. Čovjek se zapita da li da potroši par sati kad je u pitanju premijerski sat, ali mislim, sa druge strane, da je bilo suvislih pitanja iz opozicije koja se tiču ekonomsko-socijalne situacije. Moj kolega Nenezić je otvorio jedno osjetljivo pitanje i vidjećemo kako će se stvari dešavati u narednom periodu - naveo je Mugoša.
Poslanik je podsjetio na situaciju sa Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, te dogovor o saslušanju po pitanju finansiranja zdravstvenog sistema.
- Parlamentarna većina se na sve načine trudila i na kraju, nažalost, uspjela da toj sjednici ne prisustvuje neko ko je na čelu Fonda zdravstva prethodne tri godine, ko je ukazivao na iste te izazove. Nijesmo ga mi kao Odbor pozvali, nego je on u skladu sa poslovnikom sam iskazao interesovanje i urađen je jedan presedan – prvo da mu se odbije prisustvo, a onda da se čak i o tome glasa. Ja sam prosto zamolio kolege iz vlasti da ne rade to, jer se uvode loše prakse. Govorio sam da će i oni možda nekad biti opozicija ili će neko doći poslije njih. Imam osjećaj da se političari ponašaju na način da dok su oni tu to je važno i to će da kontrolišu, a sve što se kasnije bude dešavalo ih apsolutno ne interesuje. Mislim da to nije dobro - naglasio je Mugoša.
On je dodao da je teško nešto sakriti u zdravstvu jer je to javan sistem kroz koji svakodnevno prolaze pacijenti, pa je nerazumljivo zbog čega poslanici parlamentarne većine rade ovakve stvari.
<h2>Finansijski problemi i nedostatak razvoja</h2>
Mugoša je ukazao i na konkretne probleme u zdravstvu, između ostalog i na to što je za testove za onkološke pacijente izdvojeno 300.000 eura umjesto neophodnih 500.000 eura za kontrolu i preventivu, da se ne liječe samo posljedice.
- Uvijek treba dati svakome priliku i onda argumentima pokušati da opovrgnete njegove tvrdnje, a ne na način da mu ne dozvoljavate da prisustvuje. Samo to nedozvoljavanje prisustva govori da se pokušalo da se ne čuje ta druga 'strana', neko ko je bio u tom sistemu duboko involviran. Na kraju krajeva, Vuka Kadića nije birao bivši režim nego je izabran 2022. godine. Ja sam tada rekao da meni Vuk Kadić ne treba da bi o politici pričao i ideološkim razlikama koje su potpuno legitimne, nego ta osoba treba da bude kao neko ko je tri godine bio na čelu Fonda za zdravstvo i kao neko ko je decenijama u zdravstvenom sistemu. Ali prosto vidite ono nevjerovatno glasanje gdje je devet članova Odbora bilo protiv da on dođe. Mislim da se to neće više dešavati u Skupštini. Možda je ovo jedan trenutak slabosti, ali ja, kako analiziram događaje, prosto, ova vlast ne dozvoljava da postoje kritičari te vlasti - rekao je Mugoša.
<h2>Ekonomski model i inflacija</h2>
On smatra da je ekonomski model vladajuće većine u početku izazvao pozitivne reakcije, ali da su građani razuvjereni onim na šta je opozicija ukazivala – da će vještačko povećanje zarada izazvati inflaciju.
Mugoša je ukazao da budžet nema razvojnu komponentu, jer je kapitalni budžet ispod 10 odsto izvornih prihoda budžeta, odnosno samo 3,5 odsto BDP-a, a ulaganje u konkurentnost privrede iznosi 0,12 odsto izvornih prihoda budžeta.
- Ta čuvena krilatica da je inflacija dobra za budžet i državu, loša za građane, koliko god da kritikujemo, ogolila je logiku vlasti i ne postoji rečenica koja je više ogolila tu realnost, a to je da mi u stvari imamo inflatorni budžet, da nama akcize i PDV čine više od 60 odsto prihoda. Akcize i PDV su porez na potrošnju i on najviše pogađa one koji imaju manje - istakao je Mugoša.
<h2>EU, NATO i spoljnopolitički prioriteti</h2>
Komentarišući nedavno glasanje za sudije Ustavnog suda, Mugoša je rekao da je javni interes bio da se pokuša doći do kandidata koji bi imali veći legitimitet uz podršku vlasti i opozicije.
On je naveo da je odluka EU da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije dobra za zemlju.
- Meni su dva ključna spoljno-politička prioriteta nakon nezavisnosti bili NATO i članstvo u EU, jer to nema alternativu za Crnu Goru. Nadam se da ćemo uspjeti do kraja sljedeće godine da zatvorimo sva poglavlja, ali sa ovakvim pristupom parlamentarne većine, uz ovakvu dinamiku biće znatno teže - zaključio je Mugoša.

500x500

1084x550

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

Problemi u zdravstvu se mogu i moraju rješavati. Ništa se ne dobija bez suštinskih promjena, jer tragični slučajevi u bolnicama nijesu individualna greška već sistemski problemi - finansija, organizacije i odgovornosti u zdravstvenom sistemu.&nbsp;
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji dodaje da smjena ministra neće riješiti problem ukoliko se nastavi sa istom praksom.
Stanje u zdravstvenom sistemu bi, kaže ocijenio prosječnom ocjenom između tri i četiri, jer ustanove rade, ali je dostupnost zdravstvenoj zaštiti sve lošija i lošija.
Navodi i da stanje u zdravstvenom sistemu prati stanje duže od 20 godina i kaže da stanje nikad nije bilo lošije.
- Toliko tragičnih ishoda, sa toliko lošom slikom zdravstvenog sistema u javnosti, pa svakako da ima razloga da se ministar pozove da da ostavku, jer su za manje propuste ministri podnosili ostavke, a ovo su sada već ozbiljne situacije, koje pale alarm ne samo u zdravstvenom sistemu, nego treba da upale alarm i u Vladi. Tu se nešto mora hitno preduzimati, rekao je Čirgić.&nbsp;
Najviše ga zabrinjava, poricanje problema koji postoje u zdravstvenom sistemu, što je, kako kaže bilo vidljivo i tokom skupštinskog zasijedanja na kojem je ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovarao na pitanja poslanika.
- Ako poričete &nbsp;i kažete da nema problema u zdravstvenom sistemu koji je očigledan svima onda imate problem i da ga rješavate, zapravo ne vidite kako da ga riješiti. Da bi se situacija mijenjala mora se iz korijena, suštinski nešto mijenjati. Ni smjena ili ostavka ministra Šimuna neće riješiti ništa ako se nastavi sa istom praksom vođenja resora zdravstva, &nbsp;poručio je Čirgić.
Komentarišući više tragedija sa smrtnim ishodom u crnogorskom bolnicama, djece, novorođenčadi i porodilja, kaže da se za &nbsp;takve propuste mora ispitati sistemska odgovornost. Zakoazao je, objašnjava, sistem nadzora i organizacije rada, a koji su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.&nbsp;
- &nbsp;Ne možemo to svesti na problem jedne jedinke u sistemu, tu se mora djelovati sistemski da bi se problemi rješavali, odnosno da bi se zdravstveni sistem postavio na zdrave osnove. Najveći problem je što se poriče postojanje tog problema, pokušava se prikazati zdravstveni sistem boljim nego što u suštini jeste. Ne sporim da u zdravstvenom sistemu ima jako dobrih ljekara i direktora u zdravstvenim ustanovama, ali u svakom slučaju vidimo da u samoj organizaciji nešto ne štima - istakao je Čirgić.
Kaže da ne vjeruje ministrovim riječima da će pravda biti zadovoljena, jer i sam ministar odbacuje odgovornost, iako nikad nije bilo toliko tragičnih slučajeva u zdravstvenom sistemu.
- Izostale su interne i eksterne inspekcije, pretpostavljam da ima jako malo inspektora &nbsp;koji kontrolišu rad svih zdravstvenih ustanova, dakle nešto ne štima u samoj organizaciji i tu ako se utvrdi individualna odgovornost i ona treba da ide po vertikali - naglasio je Čirgić.
Budžetom za 2026. godinu za zdravstvo je planirano 487 miliona. Taj budžet je već dugi niz godina potcjenjen, kaže Čirgić i podsjeća da je tako bilo i dok je on bio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.&nbsp;
- Struktura budžeta je takva da se najviše sredstava, preko 90 posto odnosi na zarade zdravstvenih radnika, na ljekove i medicinska sredstva. Lako je pretpostaviti da za zarade ne smije faliti, ali će faliti za ljekove i medicinska sredstva i vidjeli smo do čega to dovodi u toku godine. Svjesno se planira nedostatak tih sredstava, čim se nije mogao koncipirati prijedlog budžeta za 2026.godinu, jer je neizvjesno hoćemo li imati onoliko prihoda koliko planiraju budžetom - istakao je Čirgić. &nbsp;
Podsjeća i da je Ministarstvo finansija najavilo mogućnost zaduženja do tri milijarde, što nije do sada zabilježeno i vjeruje da je to zbog toga što je 2026.godina predizborna.
- Ne smiju se dozvoliti lomovi u zdravstvenom, niti bilo kojem drugom sistemu, pa će se ta mogućnost zaduženja koristiti da bi se sanirali ti problemi. Nije svejedno hoćete li realno planirati budžet na početku godine ili ćete obezbjeđivati nedostajuća sredstva na kraju godine, jer tokom cijele godine ta nedostajuća sredstva će praviti probleme upravo pacijentima - podučio je Čirgić.
Predviđa da će najviše nedostajatii ljekova i medicinskih sredstava, ali i novca u organizacijama ostvarivanja prava osiguranika, poput refundacije troškova bolovanja, za liječenje van sistema, a svi ti troškovi, kako kaže, rastu iz godine u godinu.
- Kod nas rastu troškovi jako brzo, taj rast je 10 odsto na godišnjem nivou, što je nezabilježeno u bilo kojoj ekonomiji na svijetu. To je ogroman problem za Ministarstvo finansija, jer ono mora nadomjestiti sredstva., Reforme i populizam ne idu zajedno - zaključio je Čirgić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

1250x600

Čirgić: Tragični slučajevi u bolnicama nijesu individualna greška već sistemski problemi

Bolnice bez ljekova i kadra, pacijenti bez terapije, a ministar zdravlja bez odgovora. Dok se nižu smrtni slučajevi i alarmi iz zdravstvenih ustanova, Vojislav Šimun službeno je odsutan i to polovinu mandata. Zdravstveni sistem, upozoravaju stručnjaci, sve dublje tone u krizu.
<h2>Tragične posljedice</h2>
Smrt porodilje Drite Tafe iz Ulcinja gotovo da je izblijedila iz javnog sjećanja. Skoro godinu kasnije, slovenačka komisija potvrdila je ono što su mnogi sumnjali, da su u njenom liječenju napravljeni propusti. I? Tišina. Ministar nastavlja da ćuti, a sistem da ponavlja iste greške.
U jednoj sedmici krajem oktobra, u nikšićkoj bolnici umrlo je novorođenče, a zatim 35-ogodišnja pacijentkinja. I opet se čeka nalaz komisije, a ministar je opet odsutan.
- Mi za sobom imamo puno smrtnih slučajeva, nekoliko preminulih beba, trudnice, djecu sa neprepoznatim endokarditisom, toliko alarma, ministar se nije udostojio ni da se pojave. Kad se desilo na Cetinju šta se desilo, ljekari su mi rekli da se nikad nije pojavio ni u Domu zdravlja, ni u bolnici. Sad u Nikšiću vidite direktora bolnice koji sam stoji i sam iznosi situaciju.. Šta je on uradio da se svi osjetimo malo sigurnije? Ništa. Dok su bili požari, ministar je ležao na plaži ispred Splendida, kad se desio masakr na Cetinju ministar se sakrio, kad se desilo ovo u Nkšiću ministar je bio u Kopenhagenu, pa u Budimpešti - kazala je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti doktorka Milena Popović Samardžić.
Na saslušanje skupštinskog Odbora za zdravstvo nije došao jer je, kako je rečeno, morao da prisustvuje međunarodnom forumu o vodi, koji je održan dva dana kasnije.
<h2>Davljenje u političkim vodama</h2>
Istovremeno, zdravstveni sistem davi se u političkim vodama. Fond za zdravstveno osiguranje traži dodatna sredstva, nestašice ljekova postaju svakodnevica, pacijenti terapiju plaćaju iz svog džepa. Na listama čekanja hiljade ljudi, mnogi mjesecima bez pregleda. Ljekari odlaze.
- Zdravstveni sistem više ne može da čeka, nije pitanje ima li problema, već koliko može da izdrži ovaj odnos vlasti. Svjedočilii smo da su najteži pacijenti ostajali bez terapije, da su ljekovi skuplji i da je veći skok nego u EU, a građani plaćaju iz svog džepa 40 odsto - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Elvir Zvrko.
Dok građani broje živote izgubljene u bolničkim sobama, zadnje pare za terapiju i mjesece do hitnog pregleda, ministar se bavi političkim kadrovanjem i putnim nalozima.
Smijenjeni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da iza nezakonite smjene vidi politički uticaj ministra zdravlja Vojislava Šimuna i istakao da je smjena povezana sa njegovim upozorenjima o lošem finansijskom stanju Fonda.
<h2>Sistem na aparatima</h2>
Fond nema novca, dugovi rastu, a sistem se održava na aparatima.
- Može se obezbjedjivati sve dok budu imali mogućnost za zaduživanje i zaduživaće se sve više, a zdravstveni sistem ne funkcioniše. Prošle godine imali smo kupovinu ljekova iz džepa u visini od 60 miliona eura, što je tri puta više nego par godina ranije. 2019. su privatne zdravstvene usluge radile s minusom, a sad imamo procvat privatnih zdravstvenih ustanova. Sve to govori da naš zdrvastveni sistem loše funkcioniše - ocijenio je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
Pacijenti u svemu postaju dio statistike države u kojoj je zdravlje postalo privilegija, a tragedije samo još jedna tačka u arhivi Ministarstva zdravlja.

Amra Tahirović

Ministar ćuti i putuje, a zdravstveni sistem "na aparatima"

Zabrinjava slučaj današnjeg napada na ljekare kotorske Bolnice. Pozivam nadležne da ispitaju ovaj slučaj i preduzmu hitne mjere zaštite zaposlenih u zdravstvu, poručila je Jelena Knežević, ljekarka u KCCG, odbornica Stranke evropskog progresa u Skupštini Podgorice.
Ovakvi slučajevi, kazala je Knežević, zavređuju reakciju na najvišem nivou Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva zdravlja.
- Ne smijemo dopustiti da su nam bolnice nezaštićene, kao što se nesigurnost osjeća u školama i javnom prostoru- poručila je odbornica SEP-a.

Knežević: Zdravstveni radnici s pravom zabrinuti za svoju bezbjednost

U novom Granskom Sindikatu zdravstvenih radnika Crne Gore „PRIMA“ pozvali su sve sindikate u zdravstvu širom zemlje da im se pridruže kako bi se napravila najjača zdravstvena sindikalna organizacija u Crnoj Gori koja bi, kako su naglasili, imala snage da prekine vešedecenijsko urušavanje statusa zaposlenih i urušavanje javnog zdravstvenog sistema.
Oni su sindikalna organizacija koja zastupa interese zdravstvenih radnika i nemedicinskog kadra, a njihove članice su: RSO Zavoda za HMP, RSO DZ Podgorica, Sindikat slobodnih radnika KCCG, Slobodni sindikat KBC Berane i Sindikat zaposlenih radnika OB Nikšić.
- Dobrodošli su svi oni koji su pokazali da žele dobro javnom zdravstvenom sistemu i svim zdravstvenim radnicima i nemedicinskom kadru koji su dio sistema - poručili su u saopštenju.
Novi ujedinjeni reprezentativni granski sindikat, prema njihovim riječima, ima dovoljno moći da u zakonskom okviru pozove na promjene sve one koji se godinama oglušavaju na loš položaj svih zaposlenih u zdravstvu.
- Ukoliko želite da zajedno mijenjamo položaj zdravstvenih radnika i nemedicinskog kadra, da se borimo za bolje sjutra pridružite nam se ( e-mail adresa: primasindikat@gmail.com ). Očekujemo Vas! - zaključili su u saopštenju.

„PRIMA“ poziva sindikate da im se pridruže: Da budemo najjača organizacija koja će prekinuti urušavanje statusa zaposlenih i javnog zdravstvenog sistema

Zdravstveni sistem Crne Gore, zahvaljujući izuzetnoj i vrijednoj donaciji Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana, bogatiji je za dva najsavremenija digitalna mamografska sistema, ukupne vrijednosti 485.000 dolara, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. - Ovo je značajan iskorak koji činimo u unapređenju zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori, kroz modernizaciju opreme i jačanje kapaciteta za rano otkrivanje karcinoma dojke- saopštio je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun na svečanom uručenju dva vrijedna dijagostička aparata, koja su dobili Klinički centar Crne Gore i Opšta bolnica Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250702130756_0c928ad0126ec308ce8457b1284f8422ea4d45befe5dad5bc3149f2f832e492e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250702130756_0c928ad0126ec308ce8457b1284f8422ea4d45befe5dad5bc3149f2f832e492e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1363" loading="lazy" alt="mamograf"> </figure>  Ministar Šimun uputio je riječi posebne zahvalnosti Crkvi Isusa Hrista svetaca posljednjih dana na ovoj vrijednoj donaciji i na iskazanoj posvećenosti unapređenju zdravlja crnogorskih građana, naglašavajući da je ova podrška primjer istinskog partnerstva i solidarnosti, na korist cijelog društva. - Ono što nas posebno raduje jeste činjenica da je Opšta bolnica Nikšić sada prvi zdravstveni centar, osim Kliničkog centra Crne Gore koji ima mamograf sa tomosintezom, tehnologijom koja omogućava 65 odsto veće otkrivanje invazivnih karcinoma u poređenju sa klasičnim 2D mamografima. Svi ovi koraci dio su šireg programa Ministarstva zdravlja usmjerenog ka potpunoj digitalizaciji mamografskih aparata u javnom zdravstvu. U proteklih sedam mjeseci, digitalizovali smo pet mamografa širom Crne Gore, a nastavljamo ka cilju da ženama u svim djelovima zemlje omogućimo pristup najmodernijoj tehnologiji za rano otkrivanje raka dojke- najavio je ministar zdravlja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250702130756_6e921b578770d6ba86f14211e43214b99e4c4e0761cd366bfb3693fd07bde657.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250702130756_6e921b578770d6ba86f14211e43214b99e4c4e0761cd366bfb3693fd07bde657" data-rendition-name="original" width="2048" height="1362" loading="lazy" alt="Donacija mamografa"> </figure>  On je podsjetio da Crna Gora sprovodi organizovani skrining program za rano otkrivanje raka dojke, koji ima za cilj da se svakoj ženi omoguće pravovremeni pregledi, s obzirom na činjenicu da je rano otkrivanje ključ uspješnog liječenja.&nbsp; - Zajedno sa našim partnerima, zdravstvenim radnicima i cijelim društvom, gradimo sistem u kojem nijedna žena neće biti uskraćena za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Danas, zahvaljujući ovom značajnom doprinosu, još smo bliže tom cilju. Apelujem na sve žene da iskoriste pravo na besplatan skrining i redovno kontrolišu svoje zdravlje- kazao je ministar. Pored ministra Šimuna, ispred Ministarstva zdravlja, uručenju donacije prisustvovali su državna sekretarka Slađana Perišić, generalne direktorice Amra Pepić i Ivana Živković, kao i načelnik Alden Selmanović, dok su se prisutinima obratili i dr Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Zoran Mrkić, direktor Opšte bolnice Nikšić, kao i Davido Lozite, predstavnik Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana. U znak zahvalnosti na vrijednoj donaciji, humanosti i društvenoj odgovornosti, ministar Šimun je predstavnicima Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana uručio prigodne zahvalnice.&nbsp; &nbsp;

Šimun zahvalio na donaciji mamografa: Značajan iskorak u unapređenju zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 10.138 ambulantnih pregleda, od čega 1.376 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u dnevnim bolnicama zbrinut 1.441 pacijent, a u Urgentnom centru 1.355.
- Prošle sedmice obavljen je 281 operativni zahvat, od toga 31 u IBD-u. Na bolničko liječenje primljena su 653 pacijenta, od čega 110 u IBD-u - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 2.999 dijagnostičkih procedura, od čega 616 CT i 266 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 503 dijagnostičke procedure, od toga 15 CT i 53 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.525 pacijenata i odrađeno 204.275 analiza - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođeno je 75 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda

Reizabrana predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović, u razgovoru za Portal ETV kaže da nećemo doći u situaciju da građane nema ko da liječi, ali poručuje da budžetska sredstva za zdravstvo moraju biti veća.
Iako građani često komentaeišu da je sistem zdravstva loše organizovan i da se plaše da će doći u situaciju da ih neće imati ko liječiti ako ne budu imali novca da uslugu plate privatno, Cerović kaže da se to neće dogoditi.
- Činjenica je da javno zdravstvo mora da se jača, da budžetska sredstva za zdravstvo moraju biti veća, da država treba da aplicira za EU fondove kojima su naši susjedi povećali svoje zdravstvene kapacitete, te da ondje gdje javnom zdravstvu nedostaju kapaciteti treba iskoristiti kapacitete privatnog sektora u formi privatno-javnog partnerstva. Mislim da do situacije da građane neće imati ko da liječi ne može doći i da fokus razvoja zdravstvenog sistema jeste upravo na ovim činjenicama - smatra ona.
Govoreći o položaju ljekara, Cerović ističe da, zavisno od institucije u kojoj rade, imaju različite uslove za rad koje u svakom slučaju generalno treba unaprijediti.
Odgovarajući na pitanje Portala ETV kakav je odnos ljekara prema pacijentima, te da građani često ukazuju na to da se ljekari ne ponašaju u skladu sa svojom profesijom i profesionalnom etikom, Cerović podvlači da je Ljekarska komora otvorena za građane na isti način kao i za ljekare.
- Ljekarska komora dobija žalbe od pacijenata bilo da je u pitanju neadekvatna komunikacija što je dominantno, i rjeđe neadekvatna zdravstvena usluga. Komisija za etička pitanja i Komisija za stručna pitanja razmatraju dobijene žalbe i reaguju prema ljekarima i ustanovama u skladu sa utvrđenim zaključcima - kaže sagovornica Portala ETV.
Osvrnula se na rad Ljekarske komore, kazavši da je u prethodnom četvorogodišnjem periodu napravila dobru insitucionalnu bazu da bude u narednom periodu snažan oslonac svom članstvu, da očuva i unaprijedi nezavisnost, profesionalno dostojanstvo i ugled ljekarske profesije.
- U narednom periodu akcenat će biti na kontinuiranoj medicinskoj edukaciji svih ljekara Crne Gore i sufinansiranju, odbosni pomoći ljekarima u potrebi za edukacijama i akademskim usavršavanjima, pri čemu će svi ljekari imati ravnopravan položaj što je jako važno za ljekare iz manjih sredina koji, š to se napredovanja tiče, nisu u istom položaju kao ljekari iz Podgorice - navodi ona.
Istovremeno, kako dodaje, će se pomoći da zdravstveni sistem na svim destinacijama ima mogućnost ujednačenog kvaliteta u pružanju zdravstvens zaštite.
- U narednom periodu će se staviti akcenat na kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite. Čast mi je da sam kao predsjednica Ljekarske komore, u predhodnom periodu, uspjela ostvariti članstvo ljekara u najjačoj i najstarijoj organizaciji specijalista Evrope, čime se omogućuju edukacije crbogorskih specijalista, potpuno iste kao i svih ljekara Evrope - kazala je Cerović u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Cerović: Nećemo doći u situciju da građane nema ko da liječi, potrebno više novca za zdravstvo

U Budilniku na Televiziji E analiziramo stanje u zdravstvenom sistemu Crne Gore, govorimo o nedostatku kadra, kao i prelasku zaposlenih iz državnog u privatni sektor.
Donosimo priču i o izgradnji prvog gradskog parka u Danilovgradu, a za sve sladokusce ekipa Budilnika prikazuje proces pravljenja čokolade.
Oni koji praktikuju zdrave navike mogu ih početi sa nama uz vježbe iz Bemax teretane.
U Srećnom danu od 9 do 11 sati zanimljive informacije o novim predstavama i razgovori sa umjetnicima. Antonia Vučinović, operska pjevačica i umjetnica govoriće o nastupima na brojnim evropskim scenama, pitaćemo i šta joj je muzika donijela i koliko uživa u svojoj profesiji i u novim ulogama.
Poslije premijere dokumentarnog filma "Pregaoci - Čuvari divljine“, reditelj Mladen Ivanović govori o filmu, o temama koje su ga pokrenule na stvaranje, kao i o reakcijama publike poslije prilazivanja filma
Tema Srećnog dana je Vizija liderki i sagovornica je Milica Milošević.

Budilnik na TV E: Nedostatak kadra u zdravstvu, izgradnja prvog gradskog parka u Danilovgradu...

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: zdravstvo