Nije sporno da projekti ski-centara Žarski i Cmiljača nijesu završeni ali je krajnje neozbiljno i netačno njihovo proglašavanje „promašenim političkim projektima“ iz vremena Vlade Duška Markovića. Naprotiv, riječ je o razvojnim projektima koji su decenijama bili tema i konačno su pokrenutisa jasnom vizijom da se sjever Crne Gore infrastrukturno i ekonomski osnaži, poiručili su iz SEP-a.
Činjenice, ističu, jasno govore da je Vlada Duška Markovića obezbijedila finansiranje, zaključeni su ugovori, započeti su i podmakli su radovi, kupljena je najmodernija oprema.
- Sve ono što danas vidimo kao problem nije posljedica pogrešne vizije već potpunog prekida kontinuiteta nakon promjene vlasti 2020. godine. Čak je predstavljanje budžeta za 2021. godinu od strane nove Vlade - čitaj nove vlasti, proteklo u tonu obznane da će svi projekti na Sjeveru biti skrajnuti sa strane! Dakle, nova vlast, a posebno Vlada iz decembra 2020, nije samo usporila projekte već ih je u potpunosti zaustavila, ostavila bez nadzora i bez zaštite. Ovim je direktno omogućeno da infrastruktura i oprema propadaju, a državna imovina bude opljačkana, kako „dobro obaviješteni sagovornik“ i sam kaže- istakli su iz SEP-a.
Posebno je, kažu, licemjerno danas govoriti o „odgovornosti bivše vlasti“, dok se ćuti o punih pet godina nerada, odsustva vizija i elementarnog nepoznavanja kako se upravlja projektima.
- Ako je neko odgovoran za to što žičara stoji po magacinima, trafostanice bivaju opljačkane, radovi nijesu nastavljeni - onda je odgovorna isključivo vlast koja je imala i ima obavezu da nastavi započete projekte, a ne da ih koristi kao politički alibi- zaključili su iz SEP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SEP: Vlada Zdravka Krivokapića u potpunosti zaustavila projekte na sjeveru

Crna Gora je i danas, pet godina nakon pada Demokratske partije socijalista, ostala ista, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da je lojalnost i dalje važnija od kompetencija, a briga za člana partije bitnija od brige za državu.
Krivokapić je, povodom pete godišnjice formiranja prve vlade nakon promjene vlasti, kazao da je to bio turbulentan period.
- Vlada je formirana kad su se desile prve demokratske promjene u Crnoj Gori. Sreća za sve nas što se to desilo mirnim putem, što je predaja vlasti i pored iskušenja koja su bila i prije formiranja vlade, svjedočanstvo da građani Crne Gore imaju dostojanstva i da mogu da razumiju da su promjene sastavni dio našeg života - rekao je Krivokapić.
On je u intervjuu agenciji MINA istakao da je vlada na početku imala određenu blagonaklonost međunarodne zajednice.
- Ali kako je vrijeme proticalo, ne zbog stavova vlade, nego zbog uticaja koji su dolazili sa strane, nekako se gubila i međunarodno značajna podrška - dodao je Krivokapić.
On je naveo da su se vremenom pojavljivali određeni zahtjevi međunarodne zajednice.
Krivokapić je kazao da je u jednom susretu sa predstavnicima međunarodne zajednice rekao da vladi mogu postaviti bilo koju ljestvicu i da će je ona preskočiti, ali da se pravila ne mogu mijenjati u hodu.
Upitan o dostignućima vlade na čijem je bio čelu, Krivokapić je odgovorio da s obzirom na to da nije imala podršku ni partija koje su je podržale, a ne samo opozicije, svaki potez vidi kao dostignuće.
On je istakao da je u nepodržavanju njegove vlade prednjačio bivši Demokratski front (DF).
- DF je ostao do kraja na tom fonu protiv 42. vlade. A mi ništa njima nijesmo radili. Čak smo gledali kroz prste, jer sam zagovarao da najbolji budu na mjestima koja su vezana za upravljanje preduzećima u vlasništvu države, da treba da rade oni koji su najkompetentniji - kazao je Krivokapić.
On smatra da je Crna Gora i danas ostala ista.
- Lojalnost je važnija od kompentencije. Briga za političkog člana je značajnija od brige za državu. I onda u takvom jednom sistemu svaki naš doprinos je bio maksimalan iskorak u okviru konteksta koji su vam drugi nametnuli - kazao je Krivokapić.
Govoreći o greškama vlade, Krivokapić je izdvojio to što je pod pritiskom određenog ministra dozvolio da Odbor direktora Elektroprivode Crne Gore (EPCG) ne bude potpuno stručan.&nbsp;
- I te posljedice ostale su do danas prisutne u Odboru direktora EPCG. Moja druga greška je što se nijesam izborio, jer su takve okolnosti bile, da direktor policije ne bude Zoran Brđanin - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Brđanin je došao na tu funkciju zahvaljujući isključivo tadašnjem potpredsjedniku vlade Dritanu Abazoviću.&nbsp;
Krivokapić je kao treću grešku izdvojio što nije bio na sjednici da i po treći put stopira Zakon o unutrašnjim poslovima.
- Taj zakon o unutrašnjim poslovima koji je tada donešen pod uticajem gospodina Sekulovića je zakon koji je radila prethodna grupacija, a on je želio da se istakne kako je prvi uradio. Dva puta sam vraćao taj zakon - rekao je Krivokapić.&nbsp;
On je kazao da unutrašnja kontrola treba djeluje nezavisno i nepristrasno.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li direktor policije u bilo kojoj vladi može da bude izabran a da nije blizak nekoj partiji u vlasti, Krivokapić je odgovorio da je to postala praksa, ali da nije tako u zemljama Evrope.
Krivokapić je, odgovarajući na pitanje šta misli šta je razlog pada vlade na čijem je čelu bio, kazao da je razlog “da bi se sve vratilo na početno stanje”.&nbsp;
- I to se vidi i dan danas. To je početno stanje prije 2020. godine. To znači i dalje nastavljanje sa sistemom zapošljavanja po rođačkoj, kumovskoj i partijskoj liniji. To je davanje poslova onima koji su najbliži, najposlušniji i koji će vama u određenom trenutku to da vrate na neki način, naravno najčešće kad su izbori. To je trenutak u kome znanje ne može da dominira nego partijska knjižica - kazao je Krivokapić.
On je dodao su te stvari dovele do toga da je malo šta reformisano u Crnoj Gori.
- Vlada je pala zato što je željela reforme. 2022. godina je trebalo da bude najveći investicioni bum Crne Gore preko kapitalnih investicija - rekao je Krivokapić.
On je istakao i momenat u kojem je vlada pala.
- Vlada je pala u jednom vrlo specifičnom trenutku. Sjetite se kad je bilo pokretanje inicijative - neposredno poslije prve samostalne zapljene 500 kilograma droge u Luci Bar - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Specijalno državno tužilaštvo je jedina nova promjena koja se desila u Crnoj Gori i ukazao na to da tužilaštvo nema uslove za rad.
Krivokapić smatra da će sličan sastav vlade, poput aktuelnog, uvesti Crnu Goru u EU.
On je kazao da vlada, zbog geopolitičkih dešavanja, ima jedinstvenu šansu.
- Pošto me to pitate, sad je Svjetsko prvenstvo u rukometu. Evropska komisija vam je poklonila sedmerac i makla golmana sa gola i sad je samo do vas da te formalne elemente dovršite - kazao je Krivokapić.
On je, govoreći o radu aktuelne vlade, kritikovao veliki broj resora i to što nije zaživio projekat Montenegro works.
Upitan o ranije iznijetom stavu da bi predsjednici Vlade i države, Milojko Spajić i Jakov Milatović, trebalo da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu, ali po ugledu na onu iz 1846, Krivokapić je rekao da je “država je srušila kapelu, država treba i da obnovi kapelu”.
On je dodao i da je običaj da nečiji amanet bude ispunjen, a da je u suprotnom to prokletstvo.
Komentarišući dešavanja u vezi sa postavljanjem spomenika Pavlu Đurišiću, Krivokapić je rekao da je to neko vrlo organizovan mogao da uradi.
- To je neko vrlo organizovan i sa uticajem druge strane izgleda morao da uradi - naveo je Krivokapić.
On smatra da nikako ne služi na čast da jedan spomenik bude postavljen u hramu, crkvi.
On je kazao da nema komunikaciju sa Spajićem i Milatovićem i &nbsp;da mu je žao što oni njegovo iskustvo nijesu prepoznali kao potrebu.&nbsp;
Krivokapić je rekao da Crna Gora mora da krene putem dobre komunikacije.&nbsp;
- Predsjednik države, premijer, predsjednik skupštine treba da imaju dobru komunikaciju. Sve dok je politika iznad bilo koje struke, to se neće desiti. Sve dok je politička partija svedena na taj mit lidera, nema sreće - rekao je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Crna Gora ista pet godina nakon pada DPS-a, lojalnost i dalje važnija od kompetencija

Spomenička cjelina mauzoleja na Lovćenu zaštićena kao spomenik kulture zakonima Crne Gore. Svako pozivanje na narušavanje je kao da usred Cetinjskog manastira podižete soliter, to su stvari koje ni u jednoj normalnoj državi nijesu dozvoljene - ukazao je publicista i kolumnista Slobodan Jovanović gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
On je ukazao da je mauzolej kao kulturno dobro zaštićena cjelina.
- Njega kao autentično kulturno dobro štiti zakon, svako narušavanje tog ambienta je kršenje zakona. Pozivanje na kršenje zakona je isto kršenje zakona - poručio je Jovanović ukazujući da bi to trebalo da zna bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je juče pozvao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Vlade Milojka Spajića da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu - kako bi se ispunio san mitropolita Amfilohija Radovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-pisao-spajicu-i-milatovicu-pokrenite-obnovu-kapele-na-lovcenu-to-je-nasa-visestruka-obaveza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Jovanović u odnosu na to ironično poručuje da ćemo morati da uvedemo novi zakon "ispunjenje sna Amfilohija Radovića".
Po nalogu vijeća Osnovnog suda u Beranama juče je izvršen pretres u manastiru Đurđevi stupovi, ali policija nije pronašla statuu ozloglašenog četničkig komandanta Pavla Đurišića. Iako je Ustavni sud odbio da se odredi prema Temeljnom ugovoru, kaže Jovanović, on ima potpuno nedefinisani tretman jer je država sklopila ugovor sa pravnim licem iz druge države i tim ugovorom određuje unutrašnje odnose u Crnoj Gori, što nije, kako kaže, pravno moguće.&nbsp;
- Sam po sebi je Temeljni ugovor ništavan, neustavan, pa bi trebalo postupati na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ako se krši zakon da se slobodno ulazi u crkve. Crkve nijesu ambasade; niti mogu da budu ambasade, jer su ambasade te koje su Bečkim ugovorom zaštićene da ne može se stupati na njihovo tlo bez dozvole ambasadora - rekao je Jovanović.
Smatra da policija nije htjela da poštuje zakone države Crne Gore, jer da jeste spriječila bi postavljanje spomenika četničkom komandantu u Gornjem Zaostru, ali i njegovo premještanje.&nbsp;
- Od avgusta 2020.godine mi imamo populističke vlade koje se mahom udvaraju tom korpusu nacionalista i revizionista, jer je to njihovo biračko tijelo - istakao je Jovanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqEie_PBek1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Mauzolej na Lovćenu je kulturno dobro, svako narušavanje tog ambijenta je kršenje zakona

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Marija Arnautović

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Krivokapić pisao Spajiću i Milatoviću: Pokrenite obnovu kapele na Lovćenu, to je naša višestruka obaveza

"Danas u Crnoj Gori imamo razoren i devastiran bezbjednosni sistem," ocijenio je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boro Vučinić.
On je komentarisao navode bivšeg crnogoskog premijera Zdravka Krivokapić da u Crnoj Gori nesmetano djeluje Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA).
Krivokapić je bio na čelu prve vlade nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića 2020.
Vlast je tada preuzela koalicija prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA.
Krivokapić je smijenjen nakon godinu i po, 2022.
"Očigledno da je u pitanju zakašnjela spoznaja geopolitičkih prilika bivšeg premijera, koji tek sad vidi ono što je mnogima već odavno bilo jasno što se dešava sa Crnom Gorom", kaže Vučinić za Radio Slobodna Evropa.
<h2>Što je rekao bivši crnogorski premijer</h2>
Zdravko Krivokapić je gostujući na televizijama Vijesti i ETV kazao da je predsjednike vlade i države Milojka Spajića i Jakova Milatovića upozoravao na djelovanje srpske tajne službe i širenja koncepta "srpskog sveta".
"Najveće ometanje im vrši BIA i 'srpski svet'", kazao je on, dodajući da oni danas u Crnoj Gori djeluju "nesmetano".
Međutim, ističe da mu njih dvojica - koji su bili ministri u njegovoj Vladi - nisu vjerovali.
Pojasnio je da informacije nakon odlaska s vlasti dobija, između ostalog, od bivših srpskih i izraelskih obavještajaca, dva beogradske profesora i dvije osobe iz Njemačke "koje imaju izuzetne podatke".
Kao primjer djelovanja BIA naveo je nedavni događaj na sjeveru Crne Gore koji je izazvao velike tenzije - postavljanje a potom sklanjanje u hramove Srpske pravoslavne crkve spomenika zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
"'Srpski svet' ne miruje i BIA je imala mogućnost da to realizuje posredstvom određenog broja ljudi i, naravno, sveštenstva (SPC). Za sve to je trebalo da zna ANB, koja ili je znala ili nije reagovala. Trebalo je da zna Uprava policije, koja je trebalo da preventivno djeluje", rekao je on.
On nije odgovorio na upit RSE da pojasni iznijete ocjene o angažovanju srpske obvještajne službe u Crnoj Gori.
<h2>Sporni susret Krivokapića sa zvaničnikom BIA</h2>
Sagovornici RSE Predrag Petrović i Marko Banović napominju da se sam Krivokapić dok je bio premijer - bez znanja javnosti - sastajao sa drugim čovjekom srpske tajne službe Markom Parezanovićem.
Fotografije susreta podijelili su prosrpski mediji, nakon što je Krivokapić 2022. kazao da se Srbija miješala u izbore u Crnoj Gori.
Opozicija je tada tražila od premijera objašnjenje šta je bio razlog sastajanja sa srpskim obavještajcem koji je "glavni ruski agent u Srbiji".
Premijer nije odgovorio na te zahtjeve.
"To je dodatno pojačalo percepciju o prisustvu i uticaju srpske službe bezbjednosti u unutrašnjim pitanjima Crne Gore", kazao je Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra Crne Gore (DFC).
Zvaničnik BIA je u jednom provladinom srpskom mediju opisan kao neko ko je mnogo učinio za srpske interese u Crnoj Gori.
<h2>'BIA oruđe u rukama vlasti u Beogradu'</h2>
Nije neuobičajno za obavještajne službe da su zainteresovane za okruženje, ali je problem ukoliko se miješaju u politički život u tim zemljama, pojašnjava direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Predrag Petrović.
Ističe da u Crnoj Gori - u kojoj se gotovo trećina stanovništva na posljednjem popisu stanovništva izjasnila kao Srbi - ima više prosrpskih partija.
"Teško je odvojiti uticaj politike vlasti u Beogradu u odnosu na prosrpske partije u Crnoj Gori. I uticaj BIA na te partije. To ide jedno s drugim. Pogotovo što je BIA postala oruđe u rukama sadašnje vlasti u Beogradu".
Na pitanje RSE da li srpska tajna služba djeluje slobodnije od kako su na vlasti došle prosrpske partje, Petrović odgovora potvrdno.
Ističe i da se preko srpskog uticaja u Crnoj Gori širi i ruski uticaj, jer se njihovi interesi u "velikoj mjeri preklapaju".
U tom kontekstu, kao indikativnu ocjenjuje smjenu Sava Kentere 2022. sa čela crnogorskog ANB-a u momentu kada je radio na suzbijanju ruskog uticaja u zemlji.
Da se BIA dovodi u vezu sa širim pitanjem "malignog uticaja Srbije kroz bezbjednosne i političke strukture", ocjenjuje i analitičar DFC-a Marko Banović.
"Analize ukazuju da se taj uticaj najčešće usmjerava preko grupa i pojedinaca koji su blisko vezani sa SPC. Kroz djelovanje grupa i pojedinaca, BIA ima potencijalnu ulogu u koordinaciji ili podršci procesima koji se karakterišu kao hibridno djelovanje", pojašnjava Banović za RSE.
Takve aktivnosti po pravilu ostaju ispod radara javnosti, ali doprinose klimi sumnji i tinjajućih tenzija unutar službi.
<h2>Kredibilitet 'porozne službe'</h2>
Boro Vučinić, koji je bio direktor crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) od 2012. do 2015, kaže da je i tada bilo pokušaja miješanja srpskih službi, ali "ni pribiližno sa onim što se sada dešava".
"A što je postalo očigledno nakon promjene vlasti 2020. dolaskom novog menadžmenta u bezbjednosnim institucijama, koji nije doživljavao ideju 'srskog sveta' ali i niz drugih, kao što je maligno djelovanje ruskih službi kao opasnost po crnogorsku nacionalnu bezbjednost".
To je dovelo do "poroznosti" crnogorske službe i smanjenja njenog kredibiliteta među ostalim članicama NATO, na najniži nivo.
"Rezultat je bio veoma ograničena međunarodna saradnja. Prije svega potpuno limitirana razmjena povjerljivih informacija sa saveznicima, bez kojih se ozbiljan rad te službe ne može zamisliti".
Podsjeća da je zadatak ANB-a da prikuplja, analizira, razmjenjuje i štiti podatke od značaja za sprječavanje aktivnosti protiv Crne Gore i da o tome izvještava članove Savjeta za odbranu i bezbjednost, trojicu predsjednika – Vlade, Skupštine i države.
To tijelo donosi odluke važne za nacionalnu bezbjednost.
U tom tijelu je i sam Krivokapić bio dio trojke koja je, po definiciji, od službi trebalo da dobija informacije od značaja za nacionalnu bezbjednost.
"Veliki je problem ako ih nije dobijao. Još je veći ako ih je imao, a tada im nije pridavao adekvatan značaj. I tek danas uočava posljedice onoga što se tada i sada dešavalo. Nego bolje ikad nego nikad."
Vučinić ističe da se sada u tom Savjetu u svojstvu predsjednika Skupštine nalazi Andrija Mandić, politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
"To je prećutno otvorilo širok prostor za operativno djelovanje srpske obavještajne zajednice".
Ističe da se partije na vlasti, od kojih su neke bile "ljuti protivnici" crnogorske nezvisnosti i članstva u NATO, ponašaju kao da su državne institucije njihov partijski plijen.
Trebalo bi preduzeti sve da se ANB i ostale institucije osobode ideoloških i partijskih opterećenja koja im se nameću, kaže Vučinić, jer ih to čini nefukcionalnim u izvršavanju njihovih zakonskih obaveza.
"To savršeno znaju naši saveznici iz obavještajne zajednice kolektivne bezbjednosti i shodno tome kalibriraju obim razmjena povjerljivhh podataka sa crnogorskim obavještajno bezbjedonosnim službama."
Vučinić je komentarisao i nalaz hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), koja je, između ostalog, navela da SPC učestvuje u promovisanju koncepta "srpskog sveta" u zemljama regiona.
"SOA je samo potvrdila činjenicu da je SPC glavni operativni mehanizam velikosrpske ideologije i militantnog svetosavlja, čiji je glavni zadatak u ime beogradskog režima sprovodi te politike".
<h2>Na šta upozorava hrvatska obavještajna služba</h2>
Uticaj "srpskog sveta" u Crnoj Gori i drugim zemaljama regiona konstatovala je u posljednjem izvještaju i hrvatska SOA.
"Koncept 'srpskog sveta' u mnogim svojim elementima predstavlja presliku ruskog koncepta hibridnog djelovanja i poluge utjecaja prema susjednim državama", pojašnjava se u dokumentu iz jula 2025.
Iz SOA su upozorili da su dio vlasti u Crnoj Gori i "radikalne srpske stranke", što, ocjenjuju, može uticati na evropske integracije.
"Vlast nastoji iskazati europsku opredijeljenost, ali utjecaj srpskih političkih opcija s nacionalističkim i antizapadnim stavovima može negativno utjecati na integracije, kao i na vanjskopolitičke odnose Crne Gore s članicama EU".
Vlast u Crnoj Gori čini široka koalicija predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, strankama nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Demokratama vicepremijera zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića.
Bečić i Mandić proglašeni su prošle godine nepoželjnim u Hrvatskoj, nakon što je na njihov predlog Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Uslijedila je odluka Zagreba da spriječi Crnu Goru da zatvori pregovaračko pogavlje koje se upravo odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku.
<h2>Ko su čelnici srpske službe od 2020?</h2>
U periodu kada se u Crnoj Gori promijenila vlast na čelu srpske obavještajne službe bio je Bratislav Gašić, sadašnji ministar odbrane.
Potom je 2022. službu preuzeo tadašnji ministar policije Aleksandar Vulin, ali je podnio ostavku nepunu godinu kasnije, pošto se našao pod američkim sankcijama zbog navoda o korupciji i veza sa Rusijom.
On je prvi od zvaničnika promovisao "srpski svet", navodeći da predsjednik Aleksandar Vučić treba da stvara svijet koji će okupiti sve Srbe.
Od sredine prošle godine na čelu BIA je Vladimir Orlić, koji je prethodno bio predsjednik Narodne skupštine.
A među bivšim direktorima ove obvještajne službe je i sadašnji ambasador u Crnoj Gori Nebojša Rodić.
Iz BIA nisu odgovorili na upit RSE o navodima bivšeg premijera.
<h2>A ko su čelnici crnogorske?</h2>
U vrijeme premijera Zdravka Krivokapića na čelu službe bio je Dejan Vukšić, koji je predvodio izbornu listu prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta u Kotoru.
Vukšić - sada savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića - nije odgovorio na pitanja RSE o navodima bivšeg premijera.
Njega je na čelo ANB-a naslijedio Savo Kentera, koji je smijenjen bez obrazloženja nakon razbijanja mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, kada je iz zemlje protjerano 35 osoba.
Na njegovo mjesto postavljen Boris Milić.
Vlada sadašnjeg premijera Milojka Spajića je krajem prošle godine na čelo ANB-a postavila preduzetnika bez iskustva u sektoru bezbjednosti Ivicu Janovića.
Njegova služba nije odgovorila na upit RSE o miješanju BIA.

Tajne službe i političke 'družbe' između Crne Gore i Srbije

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić obrušila se preko mreže X na bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića zbog izjava u emisiji "Građanski ugao" na TV E.
- Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz. Zdravko Krivokapić priča nešto o Kosovu i Metohiji i kosovskom zavjetu i napada Aleksandra Vučića?!? - napisala je ona.
Zatim se stala u odbranu predsjednika Srbije, nastavljajući da napada Krivokapića.
- Čovjek kome, kao predsjedniku Vlade Crne Gore, na kraj pameti nije padalo da povuče priznanje lažne, nepostojeće "Republike Kosovo", nešto prebacuje onom Vučiću koji se izborio da 28 država članica UN povuče ranije dato priznanje. Kukavica, zlo, lažov, izdajnik - riječi koje koristi za predsjednika Vučića, slobodno može da pripiše sebi. Pa i temeljni ugovor sa SPC je morao da sačeka Dritana Abazovića. Takav je Krivokapić junačina bio. Muka od čovjeka - kazala je Brnabić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F1970129574768828658%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970129574768828658%7Ctwgr%5Ee90dd97c40ce787af44ab2df36b75f46dd59f386%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Brnabić izvrijeđala Krivokapića: Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz

Bivši crnogorski premijer Zdravko Krivokapić kazao je da Vlada koju je predvodio nakon izbora 2020. godine bila izložena stalnim pritiscima stranih političkih i diplomatskih centara moći. U razgovoru u prvoj emisiji Građanski ugao nove sezone Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E, on je naveo da su uticaji dolazili iz Beograda i Srpske pravoslavne crkve, ali i od zapadnih ambasada, te da je Crna Gora postala „poligon različitih interesa“.
Krivokapić je naglasio da je od prvog dana mandata osjećao očekivanja iz Srbije da će Vlada Crne Gore slijediti njihove stavove.
- Postojala je jasna namjera da se crnogorska Vlada posmatra kao produžena ruka Beograda. Moj otpor tome izazivao je nezadovoljstvo kod mnogih, naročito onih koji su mislili da se vlast u Podgorici vodi izvan granica Crne Gore - kazao je on.
Dodao je da je i Srpska pravoslavna crkva igrala značajnu političku ulogu, uprkos njegovom stavu da crkva treba da se bavi vjerom, a ne vlašću, posebno nakon smrti mitropolita Amfilohija.
Bivši premijer tvrdi i da su diplomatski pritisci bili stalni, da su partije unutar većine radile pod uticajem spolja, te da su pojedini ministri djelovali kao produžena ruka stranih interesa
<h2>Temeljni ugovor</h2>
Bivši premijer kazao je, odgovarajući na pitanje, da temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve nije htio da potpiše zbog proceduralnih, zakonskih i simboličkih prepreka.
On je naveo da ugovor, kada je otputovao u Beograd, nije bio spreman, te da je za njega bila sporna i sama lokacija za potpisivanje TU, odnosno srpska prijestonica.
- &nbsp;Ugovor nije bio zakonski usaglašen. Nisam ja čovjek koji samo priča o proceduri, ja sam sproveo proceduru u okviru Vlade da mogu da ugovor potpišem. &nbsp;Drugo, ja sam pričao o toj preambuli koja je zaista nepotrebna. &nbsp;Ali, kada neko misli da mu je to značajno, ja sam želio da to bude u sladu sa onim što je potpisano u Republici Hrvatskoj, u Federaciji BiH i tako dalje. I treći razlog, zašto to nisam potpisao je – Beograd. Kako ja da potpisujem u Beogradu, sve i da je spremno proceduralno. &nbsp;Ja sam želio da čovjeku koji je najzaslužniji za promjene koje su se desile, bez obzira kakve su, a to je naš blaženo počivši mitropolit Amilohije, da pored njegove kripte bude potpisan taj ugovor. &nbsp;Zašto Savina? &nbsp;Zašto Vila Gorica? Pored njegovog groba. On je dao pečat Crnoj Gori koji je neponovljiv – kazao je Krivokapić.
Bivši premijer istakao je da su identitetska pitanja ostala glavna linija podjela u Crnoj Gori.
- Umjesto da pričamo o ekonomiji i razvoju, mi se vraćamo na istoriju i simbole. To je idealno tlo za manipulacije spolja - rekao je Krivokapić.
Dodao je da je Srpska pravoslavna crkva imala presudan uticaj na dio političkih aktera.&nbsp;
- Kada crkva pređe granicu vjerskog djelovanja i postane politički faktor, to stvara dodatne podjele i slabi institucije - ocijenio je on.
<h2>Diplomatski pritisci</h2>
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Krivokapić je rekao da su i pojedine ambasade u Podgorici imale jasne zahtjeve prema Vladi.
- Ambasadori su često željeli da direktno utiču na naše odluke. Imao sam utisak da se ne poštuje suverenitet Crne Gore - naveo je, dodajući da su pojedini diplomatski predstavnici insistirali na kadrovskim rješenjima i na pravcu spoljne politike.
Prema njegovim riječima, takvi pritisci nijesu uvijek bili usklađeni sa interesima građana.&nbsp;
- Nije lako kada vam neko dođe i kaže – ovo morate uraditi ako želite podršku. To nijesu partnerski odnosi - ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić je kazao da su Evropska unija i Sjedinjene Države bile odlučne u traženju dosljednosti, ali da se to u praksi često pretvaralo u diktiranje političkih poteza.
- Naša evropska perspektiva je nesporna, ali metode kojima su nametani zahtjevi nijesu uvijek bile korektne. Crna Gora se tretirala kao zemlja koja treba da sluša, a ne da ravnopravno pregovara - poručio je.
<h2>Investicije i uticaji</h2>
Krivokapić se osvrnuo i na ulogu arapskih država i investitora, navodeći da su mnogi projekti dolazili sa političkim uslovima.&nbsp;
- Investicije su dobrodošle, ali kada uz njih dolaze i zahtjevi koji prevazilaze ekonomiju, onda se otvara prostor za sumnju - kazao je.
Kada je riječ o Rusiji, istakao je da se njihov uticaj najviše ogledao kroz medijsku i propagandnu sferu.&nbsp;
- Ruski narativ je bio prisutan, a to je dodatno komplikovalo ionako polarizovanu političku scenu - dodao je.
Krivokapić je ocijenio da su unutrašnje partijske razlike dodatno pojačavale spoljni uticaj.&nbsp;
- Imali smo poslanike i partije koje su radile pod uticajem ambasada ili Beograda. Kada vam se većina dijeli na takav način, jasno je da Vlada ne može dugo trajati - rekao je.
Bivši premijer kritikovao je i sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji je inicirao premijer &nbsp;Spajić.&nbsp;
- To je trostruka nepravda – daje se monopol, dopušta se drugima da odlučuju ko će graditi u Crnoj Gori, a nema garancija UAE za posljedice. To je štetno za građane Crne Gore – kazao je on.
Dodao je da je bio i protiv nastavka tendera za aerodrome, kao i da su interesi lobista i članova Vlade dijametralno suprotni i da je riječ o primjerima kapilarne korupcije.&nbsp;
<h2>Odnosi sa Milojkom Spajićem</h2>
Govoreći o premijeru Milojku Spajiću, Krivokapić je kazao da je tokom njegovog mandata bilo neslaganja u vođenju ekonomske politike.
- Spajić je imao značajnu autonomiju, ali često bez konsultacija sa ostatkom Vlade. To je stvaralo nesporazume, jer ekonomske odluke nijesu uvijek bile u skladu sa širim planom Vlade - naveo je.
Dodao je da vjeruje da je Spajić tada radio u dobroj namjeri, ali da je manjak koordinacije stvorio dodatne tenzije, ocjenjujući da je on dobar za kripto-valute.
Krivokapić je rekao da je borba protiv korupcije bila jedan od stubova njegove Vlade, ali da rezultati nijesu ostvareni u mjeri koju su građani očekivali.
- Sistem je duboko ukorijenjen u korupciju. Nijesmo imali dovoljno političke podrške da sprovedemo reforme. Pojedini procesi su zaustavljeni jer je bilo onih kojima promjene nijesu odgovarale - poručio je Krivokapić.
Na kraju, upitan da li i dalje vjeruje da „snaga vjere može pomjeriti planine“, odgovorio je potvrdno.
- Čovjek koji vjeruje, makar kao zrno gorušice, može da uradi mnogo. Mene je vjera čuvala i vodila kroz politiku – poručio je Krivokapić i istakao da su mu savjeti koje mu je davao mitropolit Amfilohije bili vodilja u političkom životu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmX5_E7Nws2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Beograd i strane ambasade pokušavali da oblikuju rad moje Vlade

Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je da su Milojko Spajić iz vremena kada su intenzivno sarađivali i Milojko Spajić danas dvije ličnosti koje on ne može da „dovede u jedinstvo“, ocjenjujući da je šef procesa , ali i same Vlade, van granica naše države, te da "srpski svet" i Bezbjednosna informativna agencija (BIA) Srbije najviše ometaju Crnu Goru.&nbsp;
Krivokapić je, gostujući u emisji „Načisto“ Televizije Vijesti, kazao da je posljednje kontakte sa Spajićem imao uoči formiranja Vlade 2023. godine.&nbsp;
- On mi je dijelovao u tom trenutku kao čovjek koji nije pragmatičan u dijelu multitaskinga. Vi znate da svi Crnogorci sa ovih prostora rade više poslova od jednog bez ikakvih problema. Milojko može da radi samo taj simplex pristup, što za Vladu nije dobro – ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić kaže kako je Spajić bio jedan preduzimljiv i vrlo značajan ministar financija koji je učestvovao u njegovoj kampanji.&nbsp;
- Danas taj Milojko Spajić nema jasne stavove, dijeluje vrlo konfuzno i, na moje veliko zaprepašćenje, on ne daje zamah toj Vladi. &nbsp;Ova Vlada današnja je puna određenih kontroverziji. Pored ovoga što unutrašnji politički sistem u Crnoj Gori nije želio da se pojavi nova i jaka snaga centra, najznačjnije je nešto što je radio „srpski sveet“ i BIA, koji i danas dijeluju i vrše najveće ometanje – kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je ocijenio da Spajić treba da pokaže Crnoj Gori da zaslužuje tu poziciju, da se ne igra sa građanima.
- A to što se igra sa političarima, ili zbog političara, to je vjerovatno u Crnoj Gori postalo manir ponašanja. U ovom trenutku Crnoj Gori nedostaje jasna strategija. Ne samo oko pristupa EU, nego strategija razvoja Crne Gore o kojoj niko ne priča – kazao je Krivokapić.
Govoreći o dešavanjima u Gornjem Zaostru kada su tokom podizanja spoenika zlikovcu Pavlu Đurišiću napadnuti i fotoreporteri Pobjede i Vijesti, Krivokapić je kazao da je to "moralo da se desi".
- Srpski svijet ne miruje, a BIA je imala mogućnost da to realizuje podsredstvom određenog broja ljudi i sveštenstva. Za sve je to trebala da zna ANB, koja ili nije znaala, ili nije reagovala, kao i Upprava policije - kazao je Krivokapić. &nbsp;

Duško Mihailović

Krivokapić: „Srpski svet“ i BIA i dalje djeluju u Crnoj Gori preko određenog broja ljudi i sveštenstva

Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”, ocijenio je bivši premijer Zdravko Krivokapić, koji se oglasio na mreži X povodom pet godina od smjene vlasti u Crnoj Gori.
Krivokapić je bio premijer 42. Vladi formiranoj nakon 30. avgusta 2020. godine, a zadržao se na taj poziciji do februara 2020. godine.
On konstatuje da je prije pet godina Crna Gora ostvarila istorijski demokratski iskorak – smjenjivost vlasti.
- Režim je pao. Ekspertska Vlada težila je dobrobiti svih građana, ali se suočila sa otporom: politički subjekti, dio međunarodne zajednice, regionalni centri moći i vrhuška SPC. Neustavna 43. Vlada vratila je sve na staro. Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”. Crna Gora zaslužuje prave reforme, a ne zamjene - naveo je Krivokapić na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fprofkrivokapic%3Flang%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić nakon pet godina od smjene vlasti: Umjesto reformi, dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”

Informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E vodi Amra Tahirović, a gost večerašnjeg izdanja je Miloš Đuričković, međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza.
Centralna tema emisije biće odluka Demokratske narodne partije da napusti vlast.&nbsp;
DNP je povukla podršku Vladi Milojka Spajića, dok je klub odbornika te partije otkazao podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću. Predsjedništvo DNP-a zadužilo je lidera partije Milana Kneževića da u što skorijem roku inicira razgovore sa predsjednikom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem o daljoj budućnosti koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
U emisiji će biti riječi i o aktuelnim dešavanjima u diplomatskim odnosima, nakon što je ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić pozvan na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova povodom objave kojom je na neprimjeren način komentarisano pitanje statusa srpskog jezika u Crnoj Gori.
Takođe, u fokusu će biti i pitanje odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice – ko snosi političku i institucionalnu odgovornost za ovaj propust i kakve posljedice treba da uslijede.
Emisiju "24 sata" pratite na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Miloš Đuričković

Članica Demokratske narodne partije i doskorašnja ministarka saobraćaja Maja Vukićević oglasila se na društvenim mrežama nakon što je DNP napustila parlamentarnu većinu, a ona podnijela ostavku na ministarsku funkciju.
Kako je navela u objavi na Fejsbuku, ostavku je podnijela u skladu sa ranijim najavama i političkim dogovorom unutar partije.
- Danas sam podnijela ostavku na funkciju ministarke saobraćaja u Vladi Crne Gore. Na tu funkciju sam izabrana na predlog Demokratske narodne partije, koja od danas više nije dio parlamentarne većine, i kao što smo obećali – kolega Zogović i ja smo ispoštovali datu riječ - poručila je Vukićević.
Ona je istakla da je ponosna na rezultate koje je Ministarstvo saobraćaja ostvarilo tokom njenog mandata.
- Bila mi je izuzetna čast da služim Crnoj Gori i njenim građanima. Tokom januara potpisala sam ugovor o grantu sa Evropskom investicionom bankom za rekonstrukciju željezničke pruge, dok će u februaru biti zaključen ugovor o nabavci novih vozova. Izabran je i izvođač radova za auto-put, a tokom 2026. godine pokrenuće se tri velika infrastrukturna projekta – izgradnja auto-puta, rekonstrukcija željeznice i izgradnja obilaznice oko Budve - &nbsp;navela je ona.
Vukićević je dodala da je za predstojeću ljetnju sezonu ugovoreno više od 130 avio-linija, koja u avijaciji počinje krajem marta.
Prema njenim riječima, Ministarstvo saobraćaja ispunilo je sva završna mjerila za zatvaranje Poglavlja 21 u procesu pristupanja Evropskoj uniji, koje bi trebalo da bude zatvoreno tokom prvog kvartala ove godine.
- Gotovo sve obaveze iz Programa rada Vlade za 2025. godinu su ispunjene, a administrativna efikasnost dovedena je na nivo na kojem nema predmeta na čekanju - istakla je.
Na kraju je zahvalila medijima na profesionalnoj saradnji, saradnicima u Ministarstvu i kolegama iz Vlade, uz želju da Crna Gora uspješno realizuje infrastrukturne projekte i ispuni obaveze iz evropske agende.

Vukićević nakon ostavke: Ispoštovali smo datu riječ, ponosna sam na rezultate Ministarstva saobraćaja

Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je tokom protekle decenije zabilježen snažan i stabilan rast kapitalnih ulaganja u zdravstveni sistem, uz posebno intenziviranje investicija od 2023. godine.
Prema podacima o realizovanom kapitalnom budžetu u zdravstvu, izdvajanja po godinama iznosila su:
– 2015: 1.752.137 eura
– 2016: 224.349 eura
– 2017: 657.500 eura
– 2018: 1.538.075 eura
– 2019: 269.288 eura
– 2020: 808.035 eura
– 2021: 761.159 eura
– 2022: 1.515.650 eura
– 2023: 9.503.550 eura
– 2024: 12.584.814 eura
– 2025: 12.720.662 eura
Kako navode iz Ministarstva, u periodu od 2023. do 2025. godine ulaganja su porasla više od osam puta u odnosu na prethodne godine.
Tokom 2024. godine završena je izgradnja dvije nove klinike u okviru Kliničkog centra Crne Gore – Klinike za mentalno zdravlje i Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Takođe, nabavljen je savremeni „multislice 4D“ skener za potrebe KCCG-a, realizovana je nabavka medicinske opreme za Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, završeni su radovi na rekonstrukciji zgrade za neurologiju i infektivno odjeljenje Kliničko-bolničkog centra Berane, kao i rekonstrukcija i opremanje devet mikrobioloških laboratorija širom zemlje.
U 2025. godini pušten je u rad novi savremeni linearni akcelerator u Kliničkom centru Crne Gore, završena je rekonstrukcija i adaptacija prijemnog bloka u Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu, dok su iz kapitalnog budžeta adaptirane četiri jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Nikšiću, Beranama i Budvi.
Pored toga, revidovani su glavni projekti za izgradnju nove Opšte bolnice u Pljevljima i novog Doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici. Nabavkom magnetne rezonance za Opštu bolnicu u Baru prvi put je omogućen ovaj vid dijagnostike pacijentima u južnoj regiji.
Iz Ministarstva zdravlja ističu da je posebno važno što su investicije realizovane u svim regionima Crne Gore, čime su unaprijeđeni uslovi za dijagnostiku i liječenje pacijenata, ali i rad zdravstvenih radnika.
- Ovi rezultati potvrđuju snažnu posvećenost modernizaciji zdravstvene infrastrukture, obnovi objekata i nabavci savremene medicinske opreme, sa ciljem unapređenja zdravstvene zaštite za sve građane - navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Ministarstvo zdravlja: Višestruko povećana ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu od 2023. godine

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici, održanoj 30. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi i uz saglasnost većine članova, donijela Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027, kao i Ažurirani akcioni plan za pristupanje Crne Gore EURES mreži za period od drugog kvartala 2025. do prvog kvartala 2028. godine.
Kako je saopšteno, Program pristupanja EU za 2026–2027 izrađen je imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa i potrebu daljeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Iz Ministarstva evropskih poslova, koje koordinira proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, navode da novi program predviđa usklađivanje strateškog i zakonodavnog okvira Crne Gore sa evropskim propisima usvojenim u periodu od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025. godine, u okviru svih 33 pregovaračka poglavlja.
Usvajanjem ovih dokumenata, Vlada je potvrdila opredijeljenost za nastavak reformi i intenziviranje aktivnosti na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Opširnije o odlukama <a href="https://www.gov.me/dokumenta/e7a3bc57-b3bc-4e81-b1f2-58d9026a57f6" target="_blank">OVDJE.</a>

Tag: zdravko-krivokapic