Spomenička cjelina mauzoleja na Lovćenu zaštićena kao spomenik kulture zakonima Crne Gore. Svako pozivanje na narušavanje je kao da usred Cetinjskog manastira podižete soliter, to su stvari koje ni u jednoj normalnoj državi nijesu dozvoljene - ukazao je publicista i kolumnista Slobodan Jovanović gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
On je ukazao da je mauzolej kao kulturno dobro zaštićena cjelina.
- Njega kao autentično kulturno dobro štiti zakon, svako narušavanje tog ambienta je kršenje zakona. Pozivanje na kršenje zakona je isto kršenje zakona - poručio je Jovanović ukazujući da bi to trebalo da zna bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je juče pozvao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Vlade Milojka Spajića da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu - kako bi se ispunio san mitropolita Amfilohija Radovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-pisao-spajicu-i-milatovicu-pokrenite-obnovu-kapele-na-lovcenu-to-je-nasa-visestruka-obaveza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Jovanović u odnosu na to ironično poručuje da ćemo morati da uvedemo novi zakon "ispunjenje sna Amfilohija Radovića".
Po nalogu vijeća Osnovnog suda u Beranama juče je izvršen pretres u manastiru Đurđevi stupovi, ali policija nije pronašla statuu ozloglašenog četničkig komandanta Pavla Đurišića. Iako je Ustavni sud odbio da se odredi prema Temeljnom ugovoru, kaže Jovanović, on ima potpuno nedefinisani tretman jer je država sklopila ugovor sa pravnim licem iz druge države i tim ugovorom određuje unutrašnje odnose u Crnoj Gori, što nije, kako kaže, pravno moguće.&nbsp;
- Sam po sebi je Temeljni ugovor ništavan, neustavan, pa bi trebalo postupati na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ako se krši zakon da se slobodno ulazi u crkve. Crkve nijesu ambasade; niti mogu da budu ambasade, jer su ambasade te koje su Bečkim ugovorom zaštićene da ne može se stupati na njihovo tlo bez dozvole ambasadora - rekao je Jovanović.
Smatra da policija nije htjela da poštuje zakone države Crne Gore, jer da jeste spriječila bi postavljanje spomenika četničkom komandantu u Gornjem Zaostru, ali i njegovo premještanje.&nbsp;
- Od avgusta 2020.godine mi imamo populističke vlade koje se mahom udvaraju tom korpusu nacionalista i revizionista, jer je to njihovo biračko tijelo - istakao je Jovanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqEie_PBek1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Jovanović: Mauzolej na Lovćenu je kulturno dobro, svako narušavanje tog ambijenta je kršenje zakona

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Marija Arnautović

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Krivokapić pisao Spajiću i Milatoviću: Pokrenite obnovu kapele na Lovćenu, to je naša višestruka obaveza

"Danas u Crnoj Gori imamo razoren i devastiran bezbjednosni sistem," ocijenio je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boro Vučinić.
On je komentarisao navode bivšeg crnogoskog premijera Zdravka Krivokapić da u Crnoj Gori nesmetano djeluje Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA).
Krivokapić je bio na čelu prve vlade nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića 2020.
Vlast je tada preuzela koalicija prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA.
Krivokapić je smijenjen nakon godinu i po, 2022.
"Očigledno da je u pitanju zakašnjela spoznaja geopolitičkih prilika bivšeg premijera, koji tek sad vidi ono što je mnogima već odavno bilo jasno što se dešava sa Crnom Gorom", kaže Vučinić za Radio Slobodna Evropa.
<h2>Što je rekao bivši crnogorski premijer</h2>
Zdravko Krivokapić je gostujući na televizijama Vijesti i ETV kazao da je predsjednike vlade i države Milojka Spajića i Jakova Milatovića upozoravao na djelovanje srpske tajne službe i širenja koncepta "srpskog sveta".
"Najveće ometanje im vrši BIA i 'srpski svet'", kazao je on, dodajući da oni danas u Crnoj Gori djeluju "nesmetano".
Međutim, ističe da mu njih dvojica - koji su bili ministri u njegovoj Vladi - nisu vjerovali.
Pojasnio je da informacije nakon odlaska s vlasti dobija, između ostalog, od bivših srpskih i izraelskih obavještajaca, dva beogradske profesora i dvije osobe iz Njemačke "koje imaju izuzetne podatke".
Kao primjer djelovanja BIA naveo je nedavni događaj na sjeveru Crne Gore koji je izazvao velike tenzije - postavljanje a potom sklanjanje u hramove Srpske pravoslavne crkve spomenika zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
"'Srpski svet' ne miruje i BIA je imala mogućnost da to realizuje posredstvom određenog broja ljudi i, naravno, sveštenstva (SPC). Za sve to je trebalo da zna ANB, koja ili je znala ili nije reagovala. Trebalo je da zna Uprava policije, koja je trebalo da preventivno djeluje", rekao je on.
On nije odgovorio na upit RSE da pojasni iznijete ocjene o angažovanju srpske obvještajne službe u Crnoj Gori.
<h2>Sporni susret Krivokapića sa zvaničnikom BIA</h2>
Sagovornici RSE Predrag Petrović i Marko Banović napominju da se sam Krivokapić dok je bio premijer - bez znanja javnosti - sastajao sa drugim čovjekom srpske tajne službe Markom Parezanovićem.
Fotografije susreta podijelili su prosrpski mediji, nakon što je Krivokapić 2022. kazao da se Srbija miješala u izbore u Crnoj Gori.
Opozicija je tada tražila od premijera objašnjenje šta je bio razlog sastajanja sa srpskim obavještajcem koji je "glavni ruski agent u Srbiji".
Premijer nije odgovorio na te zahtjeve.
"To je dodatno pojačalo percepciju o prisustvu i uticaju srpske službe bezbjednosti u unutrašnjim pitanjima Crne Gore", kazao je Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra Crne Gore (DFC).
Zvaničnik BIA je u jednom provladinom srpskom mediju opisan kao neko ko je mnogo učinio za srpske interese u Crnoj Gori.
<h2>'BIA oruđe u rukama vlasti u Beogradu'</h2>
Nije neuobičajno za obavještajne službe da su zainteresovane za okruženje, ali je problem ukoliko se miješaju u politički život u tim zemljama, pojašnjava direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Predrag Petrović.
Ističe da u Crnoj Gori - u kojoj se gotovo trećina stanovništva na posljednjem popisu stanovništva izjasnila kao Srbi - ima više prosrpskih partija.
"Teško je odvojiti uticaj politike vlasti u Beogradu u odnosu na prosrpske partije u Crnoj Gori. I uticaj BIA na te partije. To ide jedno s drugim. Pogotovo što je BIA postala oruđe u rukama sadašnje vlasti u Beogradu".
Na pitanje RSE da li srpska tajna služba djeluje slobodnije od kako su na vlasti došle prosrpske partje, Petrović odgovora potvrdno.
Ističe i da se preko srpskog uticaja u Crnoj Gori širi i ruski uticaj, jer se njihovi interesi u "velikoj mjeri preklapaju".
U tom kontekstu, kao indikativnu ocjenjuje smjenu Sava Kentere 2022. sa čela crnogorskog ANB-a u momentu kada je radio na suzbijanju ruskog uticaja u zemlji.
Da se BIA dovodi u vezu sa širim pitanjem "malignog uticaja Srbije kroz bezbjednosne i političke strukture", ocjenjuje i analitičar DFC-a Marko Banović.
"Analize ukazuju da se taj uticaj najčešće usmjerava preko grupa i pojedinaca koji su blisko vezani sa SPC. Kroz djelovanje grupa i pojedinaca, BIA ima potencijalnu ulogu u koordinaciji ili podršci procesima koji se karakterišu kao hibridno djelovanje", pojašnjava Banović za RSE.
Takve aktivnosti po pravilu ostaju ispod radara javnosti, ali doprinose klimi sumnji i tinjajućih tenzija unutar službi.
<h2>Kredibilitet 'porozne službe'</h2>
Boro Vučinić, koji je bio direktor crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) od 2012. do 2015, kaže da je i tada bilo pokušaja miješanja srpskih službi, ali "ni pribiližno sa onim što se sada dešava".
"A što je postalo očigledno nakon promjene vlasti 2020. dolaskom novog menadžmenta u bezbjednosnim institucijama, koji nije doživljavao ideju 'srskog sveta' ali i niz drugih, kao što je maligno djelovanje ruskih službi kao opasnost po crnogorsku nacionalnu bezbjednost".
To je dovelo do "poroznosti" crnogorske službe i smanjenja njenog kredibiliteta među ostalim članicama NATO, na najniži nivo.
"Rezultat je bio veoma ograničena međunarodna saradnja. Prije svega potpuno limitirana razmjena povjerljivih informacija sa saveznicima, bez kojih se ozbiljan rad te službe ne može zamisliti".
Podsjeća da je zadatak ANB-a da prikuplja, analizira, razmjenjuje i štiti podatke od značaja za sprječavanje aktivnosti protiv Crne Gore i da o tome izvještava članove Savjeta za odbranu i bezbjednost, trojicu predsjednika – Vlade, Skupštine i države.
To tijelo donosi odluke važne za nacionalnu bezbjednost.
U tom tijelu je i sam Krivokapić bio dio trojke koja je, po definiciji, od službi trebalo da dobija informacije od značaja za nacionalnu bezbjednost.
"Veliki je problem ako ih nije dobijao. Još je veći ako ih je imao, a tada im nije pridavao adekvatan značaj. I tek danas uočava posljedice onoga što se tada i sada dešavalo. Nego bolje ikad nego nikad."
Vučinić ističe da se sada u tom Savjetu u svojstvu predsjednika Skupštine nalazi Andrija Mandić, politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
"To je prećutno otvorilo širok prostor za operativno djelovanje srpske obavještajne zajednice".
Ističe da se partije na vlasti, od kojih su neke bile "ljuti protivnici" crnogorske nezvisnosti i članstva u NATO, ponašaju kao da su državne institucije njihov partijski plijen.
Trebalo bi preduzeti sve da se ANB i ostale institucije osobode ideoloških i partijskih opterećenja koja im se nameću, kaže Vučinić, jer ih to čini nefukcionalnim u izvršavanju njihovih zakonskih obaveza.
"To savršeno znaju naši saveznici iz obavještajne zajednice kolektivne bezbjednosti i shodno tome kalibriraju obim razmjena povjerljivhh podataka sa crnogorskim obavještajno bezbjedonosnim službama."
Vučinić je komentarisao i nalaz hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), koja je, između ostalog, navela da SPC učestvuje u promovisanju koncepta "srpskog sveta" u zemljama regiona.
"SOA je samo potvrdila činjenicu da je SPC glavni operativni mehanizam velikosrpske ideologije i militantnog svetosavlja, čiji je glavni zadatak u ime beogradskog režima sprovodi te politike".
<h2>Na šta upozorava hrvatska obavještajna služba</h2>
Uticaj "srpskog sveta" u Crnoj Gori i drugim zemaljama regiona konstatovala je u posljednjem izvještaju i hrvatska SOA.
"Koncept 'srpskog sveta' u mnogim svojim elementima predstavlja presliku ruskog koncepta hibridnog djelovanja i poluge utjecaja prema susjednim državama", pojašnjava se u dokumentu iz jula 2025.
Iz SOA su upozorili da su dio vlasti u Crnoj Gori i "radikalne srpske stranke", što, ocjenjuju, može uticati na evropske integracije.
"Vlast nastoji iskazati europsku opredijeljenost, ali utjecaj srpskih političkih opcija s nacionalističkim i antizapadnim stavovima može negativno utjecati na integracije, kao i na vanjskopolitičke odnose Crne Gore s članicama EU".
Vlast u Crnoj Gori čini široka koalicija predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, strankama nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Demokratama vicepremijera zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića.
Bečić i Mandić proglašeni su prošle godine nepoželjnim u Hrvatskoj, nakon što je na njihov predlog Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Uslijedila je odluka Zagreba da spriječi Crnu Goru da zatvori pregovaračko pogavlje koje se upravo odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku.
<h2>Ko su čelnici srpske službe od 2020?</h2>
U periodu kada se u Crnoj Gori promijenila vlast na čelu srpske obavještajne službe bio je Bratislav Gašić, sadašnji ministar odbrane.
Potom je 2022. službu preuzeo tadašnji ministar policije Aleksandar Vulin, ali je podnio ostavku nepunu godinu kasnije, pošto se našao pod američkim sankcijama zbog navoda o korupciji i veza sa Rusijom.
On je prvi od zvaničnika promovisao "srpski svet", navodeći da predsjednik Aleksandar Vučić treba da stvara svijet koji će okupiti sve Srbe.
Od sredine prošle godine na čelu BIA je Vladimir Orlić, koji je prethodno bio predsjednik Narodne skupštine.
A među bivšim direktorima ove obvještajne službe je i sadašnji ambasador u Crnoj Gori Nebojša Rodić.
Iz BIA nisu odgovorili na upit RSE o navodima bivšeg premijera.
<h2>A ko su čelnici crnogorske?</h2>
U vrijeme premijera Zdravka Krivokapića na čelu službe bio je Dejan Vukšić, koji je predvodio izbornu listu prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta u Kotoru.
Vukšić - sada savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića - nije odgovorio na pitanja RSE o navodima bivšeg premijera.
Njega je na čelo ANB-a naslijedio Savo Kentera, koji je smijenjen bez obrazloženja nakon razbijanja mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, kada je iz zemlje protjerano 35 osoba.
Na njegovo mjesto postavljen Boris Milić.
Vlada sadašnjeg premijera Milojka Spajića je krajem prošle godine na čelo ANB-a postavila preduzetnika bez iskustva u sektoru bezbjednosti Ivicu Janovića.
Njegova služba nije odgovorila na upit RSE o miješanju BIA.

Tajne službe i političke 'družbe' između Crne Gore i Srbije

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić obrušila se preko mreže X na bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića zbog izjava u emisiji "Građanski ugao" na TV E.
- Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz. Zdravko Krivokapić priča nešto o Kosovu i Metohiji i kosovskom zavjetu i napada Aleksandra Vučića?!? - napisala je ona.
Zatim se stala u odbranu predsjednika Srbije, nastavljajući da napada Krivokapića.
- Čovjek kome, kao predsjedniku Vlade Crne Gore, na kraj pameti nije padalo da povuče priznanje lažne, nepostojeće "Republike Kosovo", nešto prebacuje onom Vučiću koji se izborio da 28 država članica UN povuče ranije dato priznanje. Kukavica, zlo, lažov, izdajnik - riječi koje koristi za predsjednika Vučića, slobodno može da pripiše sebi. Pa i temeljni ugovor sa SPC je morao da sačeka Dritana Abazovića. Takav je Krivokapić junačina bio. Muka od čovjeka - kazala je Brnabić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F1970129574768828658%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970129574768828658%7Ctwgr%5Ee90dd97c40ce787af44ab2df36b75f46dd59f386%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Brnabić izvrijeđala Krivokapića: Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz

Bivši crnogorski premijer Zdravko Krivokapić kazao je da Vlada koju je predvodio nakon izbora 2020. godine bila izložena stalnim pritiscima stranih političkih i diplomatskih centara moći. U razgovoru u prvoj emisiji Građanski ugao nove sezone Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E, on je naveo da su uticaji dolazili iz Beograda i Srpske pravoslavne crkve, ali i od zapadnih ambasada, te da je Crna Gora postala „poligon različitih interesa“.
Krivokapić je naglasio da je od prvog dana mandata osjećao očekivanja iz Srbije da će Vlada Crne Gore slijediti njihove stavove.
- Postojala je jasna namjera da se crnogorska Vlada posmatra kao produžena ruka Beograda. Moj otpor tome izazivao je nezadovoljstvo kod mnogih, naročito onih koji su mislili da se vlast u Podgorici vodi izvan granica Crne Gore - kazao je on.
Dodao je da je i Srpska pravoslavna crkva igrala značajnu političku ulogu, uprkos njegovom stavu da crkva treba da se bavi vjerom, a ne vlašću, posebno nakon smrti mitropolita Amfilohija.
Bivši premijer tvrdi i da su diplomatski pritisci bili stalni, da su partije unutar većine radile pod uticajem spolja, te da su pojedini ministri djelovali kao produžena ruka stranih interesa
<h2>Temeljni ugovor</h2>
Bivši premijer kazao je, odgovarajući na pitanje, da temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve nije htio da potpiše zbog proceduralnih, zakonskih i simboličkih prepreka.
On je naveo da ugovor, kada je otputovao u Beograd, nije bio spreman, te da je za njega bila sporna i sama lokacija za potpisivanje TU, odnosno srpska prijestonica.
- &nbsp;Ugovor nije bio zakonski usaglašen. Nisam ja čovjek koji samo priča o proceduri, ja sam sproveo proceduru u okviru Vlade da mogu da ugovor potpišem. &nbsp;Drugo, ja sam pričao o toj preambuli koja je zaista nepotrebna. &nbsp;Ali, kada neko misli da mu je to značajno, ja sam želio da to bude u sladu sa onim što je potpisano u Republici Hrvatskoj, u Federaciji BiH i tako dalje. I treći razlog, zašto to nisam potpisao je – Beograd. Kako ja da potpisujem u Beogradu, sve i da je spremno proceduralno. &nbsp;Ja sam želio da čovjeku koji je najzaslužniji za promjene koje su se desile, bez obzira kakve su, a to je naš blaženo počivši mitropolit Amilohije, da pored njegove kripte bude potpisan taj ugovor. &nbsp;Zašto Savina? &nbsp;Zašto Vila Gorica? Pored njegovog groba. On je dao pečat Crnoj Gori koji je neponovljiv – kazao je Krivokapić.
Bivši premijer istakao je da su identitetska pitanja ostala glavna linija podjela u Crnoj Gori.
- Umjesto da pričamo o ekonomiji i razvoju, mi se vraćamo na istoriju i simbole. To je idealno tlo za manipulacije spolja - rekao je Krivokapić.
Dodao je da je Srpska pravoslavna crkva imala presudan uticaj na dio političkih aktera.&nbsp;
- Kada crkva pređe granicu vjerskog djelovanja i postane politički faktor, to stvara dodatne podjele i slabi institucije - ocijenio je on.
<h2>Diplomatski pritisci</h2>
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Krivokapić je rekao da su i pojedine ambasade u Podgorici imale jasne zahtjeve prema Vladi.
- Ambasadori su često željeli da direktno utiču na naše odluke. Imao sam utisak da se ne poštuje suverenitet Crne Gore - naveo je, dodajući da su pojedini diplomatski predstavnici insistirali na kadrovskim rješenjima i na pravcu spoljne politike.
Prema njegovim riječima, takvi pritisci nijesu uvijek bili usklađeni sa interesima građana.&nbsp;
- Nije lako kada vam neko dođe i kaže – ovo morate uraditi ako želite podršku. To nijesu partnerski odnosi - ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić je kazao da su Evropska unija i Sjedinjene Države bile odlučne u traženju dosljednosti, ali da se to u praksi često pretvaralo u diktiranje političkih poteza.
- Naša evropska perspektiva je nesporna, ali metode kojima su nametani zahtjevi nijesu uvijek bile korektne. Crna Gora se tretirala kao zemlja koja treba da sluša, a ne da ravnopravno pregovara - poručio je.
<h2>Investicije i uticaji</h2>
Krivokapić se osvrnuo i na ulogu arapskih država i investitora, navodeći da su mnogi projekti dolazili sa političkim uslovima.&nbsp;
- Investicije su dobrodošle, ali kada uz njih dolaze i zahtjevi koji prevazilaze ekonomiju, onda se otvara prostor za sumnju - kazao je.
Kada je riječ o Rusiji, istakao je da se njihov uticaj najviše ogledao kroz medijsku i propagandnu sferu.&nbsp;
- Ruski narativ je bio prisutan, a to je dodatno komplikovalo ionako polarizovanu političku scenu - dodao je.
Krivokapić je ocijenio da su unutrašnje partijske razlike dodatno pojačavale spoljni uticaj.&nbsp;
- Imali smo poslanike i partije koje su radile pod uticajem ambasada ili Beograda. Kada vam se većina dijeli na takav način, jasno je da Vlada ne može dugo trajati - rekao je.
Bivši premijer kritikovao je i sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji je inicirao premijer &nbsp;Spajić.&nbsp;
- To je trostruka nepravda – daje se monopol, dopušta se drugima da odlučuju ko će graditi u Crnoj Gori, a nema garancija UAE za posljedice. To je štetno za građane Crne Gore – kazao je on.
Dodao je da je bio i protiv nastavka tendera za aerodrome, kao i da su interesi lobista i članova Vlade dijametralno suprotni i da je riječ o primjerima kapilarne korupcije.&nbsp;
<h2>Odnosi sa Milojkom Spajićem</h2>
Govoreći o premijeru Milojku Spajiću, Krivokapić je kazao da je tokom njegovog mandata bilo neslaganja u vođenju ekonomske politike.
- Spajić je imao značajnu autonomiju, ali često bez konsultacija sa ostatkom Vlade. To je stvaralo nesporazume, jer ekonomske odluke nijesu uvijek bile u skladu sa širim planom Vlade - naveo je.
Dodao je da vjeruje da je Spajić tada radio u dobroj namjeri, ali da je manjak koordinacije stvorio dodatne tenzije, ocjenjujući da je on dobar za kripto-valute.
Krivokapić je rekao da je borba protiv korupcije bila jedan od stubova njegove Vlade, ali da rezultati nijesu ostvareni u mjeri koju su građani očekivali.
- Sistem je duboko ukorijenjen u korupciju. Nijesmo imali dovoljno političke podrške da sprovedemo reforme. Pojedini procesi su zaustavljeni jer je bilo onih kojima promjene nijesu odgovarale - poručio je Krivokapić.
Na kraju, upitan da li i dalje vjeruje da „snaga vjere može pomjeriti planine“, odgovorio je potvrdno.
- Čovjek koji vjeruje, makar kao zrno gorušice, može da uradi mnogo. Mene je vjera čuvala i vodila kroz politiku – poručio je Krivokapić i istakao da su mu savjeti koje mu je davao mitropolit Amfilohije bili vodilja u političkom životu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmX5_E7Nws2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Beograd i strane ambasade pokušavali da oblikuju rad moje Vlade

Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je da su Milojko Spajić iz vremena kada su intenzivno sarađivali i Milojko Spajić danas dvije ličnosti koje on ne može da „dovede u jedinstvo“, ocjenjujući da je šef procesa , ali i same Vlade, van granica naše države, te da "srpski svet" i Bezbjednosna informativna agencija (BIA) Srbije najviše ometaju Crnu Goru.&nbsp;
Krivokapić je, gostujući u emisji „Načisto“ Televizije Vijesti, kazao da je posljednje kontakte sa Spajićem imao uoči formiranja Vlade 2023. godine.&nbsp;
- On mi je dijelovao u tom trenutku kao čovjek koji nije pragmatičan u dijelu multitaskinga. Vi znate da svi Crnogorci sa ovih prostora rade više poslova od jednog bez ikakvih problema. Milojko može da radi samo taj simplex pristup, što za Vladu nije dobro – ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić kaže kako je Spajić bio jedan preduzimljiv i vrlo značajan ministar financija koji je učestvovao u njegovoj kampanji.&nbsp;
- Danas taj Milojko Spajić nema jasne stavove, dijeluje vrlo konfuzno i, na moje veliko zaprepašćenje, on ne daje zamah toj Vladi. &nbsp;Ova Vlada današnja je puna određenih kontroverziji. Pored ovoga što unutrašnji politički sistem u Crnoj Gori nije želio da se pojavi nova i jaka snaga centra, najznačjnije je nešto što je radio „srpski sveet“ i BIA, koji i danas dijeluju i vrše najveće ometanje – kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je ocijenio da Spajić treba da pokaže Crnoj Gori da zaslužuje tu poziciju, da se ne igra sa građanima.
- A to što se igra sa političarima, ili zbog političara, to je vjerovatno u Crnoj Gori postalo manir ponašanja. U ovom trenutku Crnoj Gori nedostaje jasna strategija. Ne samo oko pristupa EU, nego strategija razvoja Crne Gore o kojoj niko ne priča – kazao je Krivokapić.
Govoreći o dešavanjima u Gornjem Zaostru kada su tokom podizanja spoenika zlikovcu Pavlu Đurišiću napadnuti i fotoreporteri Pobjede i Vijesti, Krivokapić je kazao da je to "moralo da se desi".
- Srpski svijet ne miruje, a BIA je imala mogućnost da to realizuje podsredstvom određenog broja ljudi i sveštenstva. Za sve je to trebala da zna ANB, koja ili nije znaala, ili nije reagovala, kao i Upprava policije - kazao je Krivokapić. &nbsp;

Duško Mihailović

Krivokapić: „Srpski svet“ i BIA i dalje djeluju u Crnoj Gori preko određenog broja ljudi i sveštenstva

Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”, ocijenio je bivši premijer Zdravko Krivokapić, koji se oglasio na mreži X povodom pet godina od smjene vlasti u Crnoj Gori.
Krivokapić je bio premijer 42. Vladi formiranoj nakon 30. avgusta 2020. godine, a zadržao se na taj poziciji do februara 2020. godine.
On konstatuje da je prije pet godina Crna Gora ostvarila istorijski demokratski iskorak – smjenjivost vlasti.
- Režim je pao. Ekspertska Vlada težila je dobrobiti svih građana, ali se suočila sa otporom: politički subjekti, dio međunarodne zajednice, regionalni centri moći i vrhuška SPC. Neustavna 43. Vlada vratila je sve na staro. Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”. Crna Gora zaslužuje prave reforme, a ne zamjene - naveo je Krivokapić na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fprofkrivokapic%3Flang%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić nakon pet godina od smjene vlasti: Umjesto reformi, dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”

Bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić poručio je da tender za aerodorme treba da bude poništen.&nbsp;
- Da se ne desi još jedno zastiđe, tender za aerodrome mora biti poništen! Evaluacija ponuda nije i ne smije biti politički dogovor - istakao je Krivokapić.&nbsp;
On je poručio da je "reputacija naše države iznad je svakog pojedinca, partije ili naručenog interesa"
- Uslovi danas, u jeku krize tenderskog procesa, sumnji u nepravilnosti i ostavki članova komisije, nisu isti kao prije šest godina. U pamet se, političari, Vaša je obaveza zaštitita interesa Crne Gore - zaključio je Krivokapić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FprofKrivokapic%2Fstatus%2F1932371287248081070%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1932371287248081070%7Ctwgr%5E639890df87afeea4cb1d94915b1adbbe651fd14b%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Da se ne desi još jedno zastiđe tender za aerodrome mora biti poništen

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista.
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mojim mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrijednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zdravko-krivokapic