Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Portal ETV

Zatvori natrpani, pritvorenici tvrde da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje

Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Tužioci odbili da postupe po nalogu Suda, nakon toga Radonjić pročitao ko su korisnici pinova u skaj porukama

Ako se štrajk u sudstvu nastavi i sljedeće nedjelje ili duže, doći će do kolapsa sudskog sistema, kasniće prvostepene sudske odluke. Zato Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde mora obaviti razgovore sa predstavnicima Sindikata sudstva i ponuditi im određene uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe zaposlenih - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja je počela juče i trajaće svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji, kako su naveli, ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju. Imaju dva zahtjeva i napominju da su svi zaposleni jedinstveni u tome.
Zaposleni u sudskoj administraciji, namještenici i savjetnici u sudu, kako ističe Begović, imaju potpuno opravdane razloge za štrajk upozorenja, jer se radi o vrlo zahtjevnom i odgovornom i nadasve teškom poslu.
- Njihova lična primanja su na granici minimuma, pa tako ti sudski namještenici koji su desna ruka svakom sudiji imaju platu u zavisnosti od dužine staža negdje otprilike oko 600 eura, možda manje, ili malo nešto više. Savjetnici u sudu koji imaju završen pravni fakultet &nbsp;i položen pravosudni ispit imaju zaradu otprilike oko 800 eura. Suviše su male zarade i smatram da bi Ministarstvo pravde u saradnji sa Ministarstvom finansija mora učiniti nešto da se tim zaposlenima u sudskoj administraciji povećaju plate upravo u iznosu koji su oni tražili, a to je oko 30 posto i da im se nekim granskim kolektivnim ugovorom u sudstvu poboljša njihov položaj i status - rekao je Begović.&nbsp;
U saznanju je, kaže advokat, da ukoliko se ne krene u rješavanje problema zaposleni u sudstvu će pooštriti svoje obustave rada, pa će to biti, vjeruje on, na dva sata u toku radnog vremena, a moguće i da dođe i do totalne obustave.
- Totalna obustava bi bila pogubna za sudski sistem, jer kao što znate obaveza Crne Gore prema poglavljima 23 i 24 jeste donošenje prvostepenih i pravosnažnih sudskih odluka. Bojkotom zaposlenih u sudu, koji je po mom mišljenju apsolutno opravdan, došli bi u jednu vrlo tešku i neprijatnu situaciju, zato ponavljam - nadam se da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija učiniti te početne korake, da će razgovarati sa predstavnicima Sindikata i da će se naći neko zajedničko rješenje. Ne mogu ni pomisliti da to ostane ovako, jer zaista bilo bi pogubno za sudski sistem - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Ako se štrajk u sudstvu nastavi doći će do kolapsa sudskog sistema, institucije da ponude uslove koji će zadovoljiti elementarne potrebe

Pred podgoričkim Višim sudom održano je suđenje u postupku koji se vodi protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivše sutkinje Privrednog suda Milice Vlahović-Milosavljević.
Kako je za Portal Analitika kazao advokat Vesne Medenice, Zdravko Begović, vještaci su dali mišljenje da je Vesna Medenica procesno sposobna da učestvuje u glavnom pretresu.
- To je mišljenje trojice vještaka. Mi smo smatrali da postoje određene smjetnje, grupa vještaka ortoped, psihijarat i neurohirurg su se izjasnili. Nismo mogli protiv toga. Mi i dalje smatramo da kontinuirani bol, koji postoji kod nje, zbog hronične bolesti, i dalje stvara određene tegobe koje se manifestuju nedostatkom koncentracije i pažnje i da to u mnogome umanjuje procesnu sposobnost - kazao je Begović.
Odbrana je, kako piše Dan, vještaka hirurga ortopeda pitala da li je izvšio uvid u terapijsku listu Doma zdravlja u Kolašinu i izvještaj Hitne pomoći, koje je vrste analgetika Medenica dobijala za smanjenje bolova.
- Sadašnje stanje je takvo da sada ima mnogo manje bolova nego prije operacije ramena. Nakon operacije ti bolovi su slabijeg inteziteta i nije smetnja za dolazak u sud. Preporučena joj je terapija u Institutu Igalo i neophodno je da bude u kontinuitetu tri sedmice. Idealno bi bilo da ona pođe u Igalo unutar šest mjeseci od dana operacije - pojasnio je vještak na današnjem ročištu.&nbsp;
Novo ročište je zakazano za kraj oktobra.&nbsp;

Vještaci odlučili: Vesna Medenica sposobna da učestvuje u procesu suđenja; Begović: Ima tegobe koje umanjuje procesnu sposobnost

Advokat Zdravko Begović kazao je da je sve veći broj pritvorenih lica koji štrajkuju ali i onih koji se opredjeljuju za najgrublju mjeru – štrajk glađu. U emisiji “Budilnik” na TV E, advokat je ocijenio i da je štrajk pritvorenika u punom zamahu i da su odlučni da istraju u svojim zahtjevima koji se, između ostalog, tiču uslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija ali i dužini trajanja pritvora. Begović je mišljenja da je krajnji trenutak da se nešto ozbiljno učini kako ne bi došlo „vrlo neprijatnog stanja kada su epilozi tih krivičnih postupaka u pitanju“.
- Štrajk nikad nije najbolja opcija, to je nužno zlo što bi narod rekao. Ali možda je došao trenutak kada su lica koja se nalaze u istražnom zatvoru izgubila svaku nadu u rješenje i kvalitet neke bolje situacije. I mi, kao njihovi advokati smo svjesni, da to možda ne vodi pravom putu. Ne vodi zbog toga što su ti ljudi izloženi zdravstvenim problemima. Nije lako odbijati hranu sedam osam dana, boraviti u prostoriji od 20 kvadrata gdje je prisutno 12 ljudi I tako 24 sata svakog mjeseca I godine - rekao je Begović.
Poručuje da su sva moguća pravna sredstva smo iskoristili, sve što smo mogli smo dali od sebe.
- Napisali smo stotine ustavnih žalbi na odluke sudova. Da ironija bude veća, puno tih žalbi je usvojeno, ali takve ustavne odluke nijesu ništa promijenile u pogledu dužine pritvora, iako je Ustavni sud našao da su povrijeđena ljudska prava zbog činjenice da se predugo nalaze u pritvoru ili što sse neosnovano nalaze u pritvoru - istakao je on.
Što god rekli, naglašava advokat, pritvor je neumoljiv.
- Oni se i dalje nalaze tamo, bez izgleda da će se nešto, bez izgleda da će se nešto novo desiti u skorije vrijeme - dodao je.
“Pritvorena lica iscrpljena, ali odlučna da nastave štrajk”
Podsjetio je da su pritvorena lica štrajkovala tokom aprila mjeseca zbog uslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija ali i dužini trajanja pritvora. Nakon posjete predsjednika podgoričkog Višeg suda Zorana Radovića pritvorenicima, napravljen je dogovor, ali iz nezadovoljstva kako je realizovano dogovoreno, započeli su novi štrajk 15. septembra.
- Pritvorena lica imala su jednu vrstu štrajka sa preteznijom i zahtjevima da se ozbiljno povede računa, ne samo u uslovima njihovg boravka u UIKS-u, nego i o dužini vremena provedenog u pritvoru, kao i drugim alternativnim mjerama koje po zakonu apsolutno trebaju biti primjenjive, a vrlo rijetko se koriste. I naravno tada je predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović, bio u posjetu pritvorenim licima, napravili su jednu vrstu verbalnog dogovora. Međutim, pritvorena lica nisu bila zadovoljna kako su ti dogovori realizovani i onda su od 15.septembra riješili da uđu u jedan vrlo ozbiljan štrajk koji se manifestuje činjenicom što su već u štrajk glađu, a već ozbiljan broj pritvorenih lica je otkazao punomoćje svojim braniocima, što znači da će svi ti postupci koji su već zakazani za septembar mjesec a možda i kasnije, morati biti odgođeni. Moraju imati advokate sva pritvorena lica, i dok se postave novi branioci po službenoj dužnosti, dok se upoznaju sa spisima predmeta, dok se zakaže novi glavni pretres, kod činjenice da imamo vrlo mali broj sudija, sve to će na kraju dovesti do jednog opšteg haosa i do jedne situacije koja nikome neće ići u korist - istakao je Begović.
Tokom jučerašnje posjete Istražnom zatvoru, Begović kaže da je osjetio atmosferu i ambijent nakon početka štrajka i „svakim danom je sve veći broj lica koja štrajkuju“.
- I to se opredjeljuju za najgrublju mjeru – štrajk glađu. Pričao sam sa mojim pritvorenicima, oni već štrajkuju glađu nekoliko dana i na osnovu njihovog psihičkog stanja a i izgleda, može se lako zaključiti da su vrlo iscrpljeni. Znate, ako tri, četiri dana ne uzimaš hranu, osjeti se to i prepozna. Oni su odlučni u tome - naglašava advokat.
Na početku je to bilo 10, 15 lica koja su riješila da štrajkuju glađu, a danas ih je 70.
- Imamo i veći broj lica koja su otkazala punomoćje. To je jedan štrajk koji je zaista u zamahu. Po razgovoru i komunikaciji sa mojim pritvorenim licima, zaključio sam da su vrlo odlučni u svojim zahtjevima - &nbsp;rekao je advokat u emisiji „Budilnik“ na TV E.
Govoreći o odnosu prema štrajku i pritvorenicima uprave UIKS-a, Begović kaže da se „trude da u granicama mogućeg izađu u susret“.
- Kontrolišu zdravstveno stanje, preduzimaju sve da bi pritvorenim licima, u takvom ambijentu ,takvom raspoloženju bilo što lakše. Jeste jedna vrlo ozbiljna situacija, i što se tiče zdravstvenog stanja i sudskim postupcima koji se vode protiv tih lica. Mislim da je krajnji trenutak da se nešto ozbiljno učini kako ne bi došlo do jednog vrlo neprijatnog stanja kada su epilozi tih krivičnih postupaka u pitanju - ističe advokat Begović.
Komentarišući zahtjeve pritvorenih lica, advokat kaže da su i tokom prvog štrajka i sada, isti.
- Pritvorena lica smatraju da su im povrijeđena određena prava garantovana Zakonom o krivičnom postupku, Ustavom i evropskim koncencijama i protokolima. Oni smatraju da im se ne sudi u razumnom roku i da su im povrijeđena elementarna prava na slobodu koja garantuje Ustav - naglašava Begović.
„Pritvor je nužna mjera a nikako kazna, koristiti alternativne institute“
Štrajk se ne treba doživjeti kao vrsta ucjene ili vrsta neopozive želje da se po svaku cijenu ukinu pritvori, smatra advokat.
- Ovo je samo jedna vrsta ozbiljnog upozorenja, da sve ono što mi kao advokati u sudnici ističemo i ta pritvorena lica, mora nekad da se sagleda na jedan cjelovit način. Jer nije baš svejedno i uobičajno u sudskoj praksi u okruženju i u Evropi, da glavni pretresi traju po tri, tri i po godine, a da nemamo prvostepenu presudu. Ili da neka lica budu u pritvoru dvije i po, tri godine, a da još uvijek nijesu iznijeli odbranu pred prvostepenim vijećem. Dakle, potpuno opravdano - &nbsp;istakao je Begović.
Ukazao je da u našem Zakoniku o krivičnom postupku imamo određene institute, koji su jedna vrsta alternativne pritvoru. Pritvor je, poručuje, samo nužna mjera a nikako kazna i to „mora da izađe na vidjelo“.
- To je institut jemstvo, ili za laički narod – kaucija. Ako neko okrivljeno lice ponudi određenu garanciju da neće pobjeći, kod činjenice da je u pritvoru samo zbog opasnosti od bjekstva, onda se ozbiljno mora razmisliti o tome da se primjenjuje taj institut. Kod nas danas, sa našim pravnim sistemom imamo jednu apsurdnu situaciju, kada sud posle dugotrajnog trajanja pritvora donese rješenje o prihvatanju jemstva. Ali posle toga imamo situaciju da se po žalbi tužioca to rješenje ukida četiri ili pet puta od strane Apelacionog suda, i protekne od dana kada ga je donio sud osam ili 19 mjeseci, i da na kraju i to jemstvo bude odbijeno - istakao je Begović.
Prema njegovim riječima, svuda u demokratskim pravnim sistemima postoji pravilo i načelo, da je sud taj koji odlučuje o visini jemstva.
- Ako prvostepeni sud ili sudija kaže – morate ponuditi 200.000. Ako imate da ponudite taj iznos, bićete pušteni da se branite sa slobode. A nećemo biti u situaciji da zavisimo od toga hoće li tužilac pisati žalbu i hoće li Viši sud ukidati to rješenje i obezvrijediti taj institut - ocijenio je advokat.
Begović kaže ni da sudijama nije lako.
- I nije problem u sudijama, nego je problem u sistemu. Mi smo ušli u jednu okolnost, ambijent organizovanog kriminala i korupcije, da uopšte nismo bili spremni na tako nešto. Po mome mišljenju, bilo je nužno formirati specijalni sud sa jednom zgradom koja bi imala veći broj sudnica. Morao bi biti obezbijeđen veći broj saradnika, infrastruktura i naravno znatno veći broj sudija koji bi sudili u tom specijalnom sudu. Ovako, imali smo samo jednu surovu improvizaciju koja datira unatrag 20, 30 godina – dvije opskurne sudnice bez bilo kakvih kvalitetnih tehničkih uređaja, sa malim brojem sudija, gdje te sudije nemaju savjetnike ili stručnu pomoć i podršku, a imali smo ogroman broj optužnica - &nbsp;rekao je on gostujući u emisiji „Budilnik“ na TV E.
U specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici ima 166 „živih“ predmeta po kojima se postupa, a od skoro imamo 12 sudija. Ali i to je, prema mišljenju advokata, malo za toliko veliki broj.
- Zamislite još apsurdniju situaciju. Imamo 89 predmeta u kojima pritvori traju dvije ili više godina. To znači da će za sedam, osam mjeseci ogromnom broju tih lica, protiv kojih se vode postupci za ozbiljna krivična djela, možda moći da izađu i brane se sa slobode zbog isteka roka od tri i po godine - dodao je on.
Poruka izvršnoj vlasti i Skupštini: „Ako su advokati ti koji ruše procjene pretpostavke, hajte donesite zakone, učinite nešto“
Sa druge strane, smatra Begović, Vrhovni sud, Sudski savjet i Ministarstvo pravd moraju napraviti akciju i uložiti energiju da se definišu ti stavovi.
- Da se pokrene priča oko primjene alternativnih mjera – jemstva, kućnog pritvora i svih tih instituta. Da se definiše situacija u pogledu određivanja, produženja pritvora. I da se konačno eliminiše „ping-pong sindrom“ - kada se ukida rješenje nekoliko puta i ne donosi konačna odluka, i samo negdje tumaramo po pomračini - kaže advokat.
Begović je ispričao da u specijalnom odjeljenju u Višem sudu ima predmet gdje je sudija ukinula pritvor jednom licu.
- Unatrag godinu dana to rješenje još uvijek nije postalo pravosnažno. Apelacioni sud već šest ili sedam puta ukida to rješenje o ukidanju pritvora i vraća ga prvostepenom sudu koje je dosljedno u svom stavu da pritvor treba ukinuti. Pa čemu to i zašto? To je izgubilo smisao. Godinu se čovjek nalazi na slobodi, uvijek se redovno odaziva na pretres, a još uvijek nemamo rješenje koje definiše njegov status. To je jedan od razloga o kojem treba povesti računa. Staviti šapu na zakon i doslovce primijeniti zakon - &nbsp;jasan je Begović.
Zakon o krivičnom postupku je donesen prije 10, 15 godina i, kako kaže advokat, definitivno je prevaziđen.
- Imamo puno procesnih ovlašćenja kao branioci u postupku koji nam dozvoljavaju da koristimo ta ovlašćenja i te odredbe zakonika za koje se smatra da su jedna vrsta protestne zloupotrebe. E sad gospodo iz Ministarstva, izvršne vlasti, Skupštine – ako smatrate da su advokati ti koji ruše jednu dimenziju procjene pretpostavke, hajte donesite zakone, uskladite ih sa evropskim zakonodavstvom. Učinite nešto - poručio je Begović.
Prema njegovim riječima, uvijek postoji lament nad njihovom profesijom da su „advokati ti koji dezavuišu sudske postupke i koji su jedini krivci što postupci dugo traju“.
- Budite sigurni, nemamo mi toliko moći ni procesne ni objektivne da bi mogli na taj način zaustaviti sudske postupke, jer je država previše jaka da bi nam tako nešto dozvolila - jasan je advokat.
Komentarišući saopštenje predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić, kaže da je smisleno i da je odgovornost podijelila na sve.
- Sve aktere sudskog postupka. Ali bojim se da ćemo ostati na tome. Ako hoćemo Evropsku uniju i ta poglavlja 23 i 24, oni moraju biti definisani na kvalitetan način. Sama činjenica da četiri zadnja ministra pravde, da je svaki od njih imao pretenzije i izjasnio se da će Palata pravde biti izgrađena i svaki dao različitu lokaciju u Podgorici,a što smo uradili – ni projekat nije urađen. Eto to je ta prašina u oči, politikanstvo i prebacivanje odgovornosti sa jednog na drugo - kazao je Begović.
„Svako može svakome da sudi, politikanstvo svugdje zavuklo prste“
Ističe da je u Crnoj Gori došlo vrijeme da sudi svako i da se svakome može presuditi.
- Veliki je problem što ti koji sude nemaju pretjeranu garanciju i sigurnost. Država nije spremna da stane iza njih, da neko lupi šakom o sto i kaže – gospodo, od danas će suditi samo oni u sudnicama, a ne nikako bilo ko sa strane i ko god se dotakne sudske presude prije nego postane pravosnažna imaće posledice. Ne samo formalno pravne, nego i političke posledice. Nema toga u Crnoj Gori nažalost. To ne postoji, to znaju samo oni čija je koža u pitanju i oni koji brane te ljude - naglasio je Begović.
Politikanstvo i politika svugdje je zavuklo prste, u svakoj sferi života, ocjenjuje Begović.
- A svi oni kada se pojave ispred kamere pominju veting i sumnju u profesionalnost i čast sudija. Birate sudije i trudite se da budu politički opredijeljeni i da se ponašaju kako vi hoćete, a sa druge strane sumnjate u čast njihovu. Ne može tako, principijelnost mora postojati - poručuje Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJi0cQoOKJSA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Begović: Štrajk pritvorenika u punom zamahu, krajnji trenutak da se nešto ozbiljno učini

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i bivšoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović Milosavljević, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti za zloupotrebu službenog položaja, odgođeno je za 26. septembar. Razlog odgađanja je zahtjev advokata odbrane Zdravka Begovića da se Medenica uputi na vještačenje pred sudsko-medicinskim odborom Medicinskog fakulteta UCG. On je naglasio da, zbog zdravstvenog stanja, Medenica nije u mogućnosti da prati ročište.
- Tražim da se preko sudsko-medicinskog odbora provede vještačenje kako bi se utvrdilo da li je sposobna da prati suđenje- naveo je Begović.
Takođe je istakao da njegova klijentkinja nije imala mogućnost da se pripremi za današnje ročište, jer se nalazi u kućnom pritvoru u drugom postupku, a dokumentacija za ovaj slučaju joj se nalazi u Kolašinu.
- Ona je u petak otpuštena iz bolnice u Risnu i nakon toga je sprovedena u kuću u Zagoriču. Njeno prebivalište je u Kolašinu gdje se nalazi njena dokumentacija u vezi sa predmetom pa nije bila u mogućnosti da se pripremi za današnje ročište- rekao je Begović.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić usprotivio se zahtjevu odbrane, navodeći da je Medenica mogla da ovlasti drugo lice da joj donese potrebnu dokumentaciju. Takođe je istakao da postupci pred sudsko-medicinskim odborom traju dugo, te da bi to vodilo do odugovlačenja postupka pa je predložio da se to vještačenje uradi preko vještaka sudske medicine.
Medenica je pred sudom naglasila da već više od 13 godina ima zdravstvene probleme, koji su se dodatno pogoršali nakon porodičnih tragedija. Dokumentacija u vezi sa ovim predmetom nalazi se u Kolašinu, stoga je, kaže Medenica, koja se nalazi u kućnom pritvoru u Podgorici, mogla jedino za zamoli strinu specijalnog tižioca Vukasa Radinjića da joj ih donese.&nbsp;
- Što se tiče spisa predmeta, moja ćerka ne vozi. Jedino sam mogla da zamolim Vukasevu (tužilac) strinu da mi ih ona donese, ali ona ne zna raspored kuća- dodala je Medenica.
Sud je nakon toga odgodio ročište, ali nije uvažio zahtjev odbrane da se vještačenje dokumentacije obaviti preko sudsko medicinskog odbora, već je po svom nahođenju odredio tri sudska vještaka medicinske struke.
Podsjetiom, optužnicom SDT je predstavljeno da je Vesna Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Privrednog suda Milicu Vlahović Milosavljević da donese odluku u jednom predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića.

Ivona Đokić

Radonjić: Optužena mogla da ovlasti drugo lice da donese dokumentaciju; Medenica: Jedino strinu tužioca da zamolim

Otkazivanje punomoćja koje su najavili pritvorenici Istražnog zatvora ozbiljno će poremetiti funkcionisanje sudova - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" Televizije E advokat Zdravko Begović.
Podsjećamo, pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu odlučni su da od ponedjeljka u podne pokrenu štrajk velikih razmjera. U saopštenju dostavljenom Televiziji E naveli su da će, pored štrajka glađu, odbiti i svaki vid pravne pomoći.
Begović objašnjava da, kako se radi o pritvorskim predmetima u kojima je odbrana obavezna, to bi automatski značilo da će se suđenje morati odložiti.
- A ako se odlože suđenja i to se bude radilo u kontinuitetu, onda će zaista nastupiti opšti haos, onda će svi oni termini koji su unaprijed određeni propasti jer je veliki broj predmeta i okrivljenih, a mali broj sudnica i onda ćemo doći u situaciju da sve ono što se pokušalo napraviti posljednjih pet do sedam mjeseci, da se ubrzaju i okončaju glavni pretresi, pasti u vodu - istakao je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpritvorenici-istraznog-zatvora-15-septembra-stupaju-u-strajk-gladu-pritvor-postaje-kazna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglašava da su razlozi za štrajk pritvorenika brojni i opravdani. Glavni je, prema njegovim riječima, to što pritvor dugo traje, neki i po tri godine, a glavni pretresi još nisu počeli. Osim toga, ističe Begović, ne koriste se alternativne mjere predviđene zakonom, kao što je jemstvo.
- Ili one druge alternativne mjere, kao na primjer kućni pritvor ili obavezno javljanje državnom organu i oduzimanje putne isprave. To jesu mjere koje bi mogle zamijeniti određivanje pritvora. Međutim, ti instituti se nikad ili vrlo rijetko primjenjuju, neopravdano, što pritvorenici traže da se razmotri, da se zakon negdje doslovce primjenjuje. Uvijek sam smatrao da ovaj štrajk nije vrsta ucjene, nego vrsta upozorenja nadležnima, sudstvu i tužilaštvu, da ozbiljno razmatra primjenu tih alternativnih instituta - zaključio je Begović.
Podsjetimo, pritvorenici su štrajk glađu održali i u aprilu, ukazujući na brojne probleme - da pritvori traju više od kazne, da su im šetnje organizovane dva puta dnevno po 30 minuta, da dječje posjete traju po 30 minuta sa tri ili četiri porodice prisutne u isto vrijeme u prostorijama od 25 kvadrata, a sve to, kako ističu, ukazuje da se krši član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.&nbsp;
Smatraju da je Crna Gora jedina država u Evropi gdje pritvorenici štrajkuju zato što im se ne „sudi“ po Zakonu i Ustavu.

Begović o štrajku pritvorenika Istražnog zatvora: Otkazivanje punomoćja ozbiljno će poremetiti funkcionisanje sudova

Suđenje grupi koju je, prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), formirao Miloš Medenica, danas je ponovo odgođeno zbog nedolaska njegove majke, bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, jer se nalazi na liječenju u bolnici u Risnu.
Njeni branioci, advokati Zdravko Begović i Zdenko Tomanović obrazložili su da je njihova branjenica u posljednjih 15 dana dva puta pala i da joj je preporučena hospitalizacija na ortopediji u Risnu gdje se nalazi od juče.
Odbrana je zatražila da vještak medicinske struke izvrši uvid u njenu dokumentaciju i ode u Risan gdje će je pregledati.
Predsjednica Višeg suda Vesna Kovačević prihvatila je njihov prijedlog i saopštila da će vještak Miodrag Šoć danas poći u Risan i pregledati Medenicu.
Na sjutrašnjem suđenju doktor Šoć će se izjasniti o opravdanosti bolničkog liječenja Medenice.
Tužilac Vukas Radonjić rekao je da je saglasan da vještak pregleda Medenicu.
- Iz medicinske dokumentacije koju vidim proizilazi da je uput za liječenje od 18. avgusta, a da je Medenica u Opštoj bolnici u Bijelom Polju bila na kontroli 27. avgusta, pa mi nije jasno zbog čega danas nije mogla da dođe na ročište. Nakon pregleda vještaka vidjećemo da li je njeno odsustvo opravdano kako bi Specijalno državno tužilaštvo iskoristilo zakonske mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju - kazao je tužilac Radonjić.
Begović je ukazao da je njihova branjenica teško bolesna.
- Ukoliko sve ovo budu insinuacije koristite sva moguća sredstva - kazao je advokat Begović.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su Radomir Raičević i Vojin Perunovića, Luka Bakoč, ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović - sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Medenica u Risnu, vještak će je danas pregledati

Pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu, poslije više upozorenja štrajkom glađu, najavljuju i generalni, od 15. septembra. Poručuju da su razlozi brojni, od nehumanih uslova u kojima borave, do predugog trajanja pritvora. Sagovornici Televizije E ističu da pritvor ne smije postati zamjena za kaznu. Upozoravaju i da neadekvatni uslovi mogu značiti povredu Evropske konvencije o ljudskim pravima.
<h2>Buka iza rešetaka</h2>
Advokat Zdravko Begović kazao je da je objektivan stav o nepoštovanju Zakonom garantovanog prava na odbranu i pravično suđenje, dužine pritvora i uslova u kojima borave pritvorenici.
- &nbsp;Tamo su lica koja se već po dvije, tri godine nalaze u pritvoru za neka krivična djela koja ne zahtjevaju tako dugo trajanje pritvora. Tamo postoji ogromna prenatrpanost. Evo, ja sam 35 godina advokat, a nikad više u Istražnom zatvoru nije bilo pritvorenih lica, čak se jedan dio tih lica prebacuje u Zatvor za kratke kazne – kazao je Begović za Televiziju E.
Sagovornici Televizije E kažu da najavljeni štrajk treba razumjeti kao apel, koji uporište ima u evropskim dokumentima.
- Vlasti su morale da preduzmu adekvatne mjere da bi obezbijedili uslove u skladu sa standardima koje predviđa Savjet Evrope i naročito onaj Komitet protiv mučenja i torture. Tu su tačno i decidno navedeni uslovi koliko kvadratnih metara po pritvoreniku, kakvi su uslovi što se tiče provjetravanja, grijanja, hlađenja, tople vode. To je prije svega odgovornost vlasti – objašnjava Nebojša Vučinić, univerzitetski profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava.
Uslovi, neusklađeni sa standarnima, mogu predstavljati povredu člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. To pokazuje i praksa Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
- Usvojili smo i presudu u tom kontekstu, mislim da je to Bulatović protiv Crne Gore iz sličnih ili istih razloga kršenje člana 3 Evropske konvencije. To je zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja. Ovdje se radi o nečovječnom i ponižavajućem postupanju. Dakle, o uslovima u zatvoru - napominje Vučinić.
<h2>Alternativne mjere</h2>
Pritvor se, upozoravaju advokati, nikako ne smije pretvoriti u kaznu. Umjesto toga, šansu, u opravdanim slučajevima, treba dati alternativnim mjerama.
- Takozvana alternativna sredstva - jemstvo, boravak u prostorijama za stanovanja ili obavezno javljanje državnom organu apsolutno su zapostavljeni, iako Zakonik o krivičnom postupku apostrofira postojanje takvih mjera kao alternative pritvoru. Međutim, izgleda na to se niko ne osvrće – ističe advokat Begović.
Pritvorenici zahtijevaju da ih posjete predsjednik Višeg suda Zoran Radović, ministar pravde Bojan Božović i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, te upozoravaju da su do ispunjenja zahtjeva prinuđeni da otkažu svaki vidi pravne pomoći, ali i najavljuju odbijanje dolaska na suđenje. U međuvremenu, njihove porodice će protestovati ispred institucija.&nbsp;
- Zaista jedna vrlo nezavidna i specifična situacija, kako će se pritvorena lica oduprijeti tome da ne idu na suđenja, a kako će službenici UIKS-a izvršiti svoju naredbu da bi ih doveli na glavni pretres? Pritvorena lica su najavila i određene otkaze punomoćja svojim braniocima, što bi otežalo situaciju. Morala bi se odgađati suđenja, dok se ne bi angažovali branioci po službenoj dužnosti. Za to treba vrijeme, jer se radi o složenim predmetima – napominje advokat Begović.
U krajnjem, upozoravaju sagovornici Televizije E, naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode, platiće građani Crne Gore. Zbog toga, smatraju, apel pritvorenih lica, vlast konačno mora shvatiti ozbiljno i preći sa riječi na djela.
Ivana Brajušković

Apel sa uporištem u evropskim dokumentima: Pritvor ne smije postati zamjena za kaznu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista.
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mojim mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrijednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zdravko-begovic