Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zatvori natrpani, pritvorenici tvrde da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje

Prijedlogom zakona o izvršenju kazni zatvora obuhvaćeno je kroz nove odredbe i kopiranje standarda način kako da se osuđena lica reintegrišu u društvo. Međutim to je teško ostvariv cilj, jer osuđeno lice je izloženo brojnim negativnim uticajima, pa ukoliko izostane podrška porodice i društva taj začarani krug se nastavlja - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore - Velimir Rakočević.
Novi Prijedlog zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti nalazi se u skupštinskoj proceduri, a propisuje da je cilj izvršenja sankcija da osuđeni kroz sistem programa tretmana usvoji društveno prihvatljive vrijednosti radi ponovnog uključivanja u društvo.&nbsp;
Kad se govori o procesu reintegracije, kaže Rakočević, lica koje je već prekršilo pravne norme je cilj koji je najteže ostvariv, jer je procenat povrata zabrinjavajuće visok, a kod nekih krivičnih djela poput narko delikata čak prelazi, kako tvrdi, 70 posto.&nbsp;
- Cilj resocijalizacije je vrlo teško ostvariv, iako je svrha zatvorskog sistema da popravi ono što je bilo loše i da se ubuduće to ne ponovi. Ovdje jeste obuhvaćeno &nbsp;i kroz te nove odredbe i kopiranje onoga što su standardi, ali pitanje je koliko je to moguće ostvariti u praksi, jer imamo jednu drugu, nažalost, stranu a to je da nerijetko zatvori ostaju škole kriminala. Taj kriminogeni uticaj ostalih zatvorenika, pogotovu na osobe mlađe životne dobi je vrlo razoran i vrlo često tu dolazi do jačanja tog procesa kriminalizacije, odnosno da lice odmah po izlasku iz zatvora ponovo izvrši još teže krivično djelo - rekao je Rakočević.&nbsp;
Podsjeća da je nakon izlaska na slobodu lice izloženo brojnim negativnim uticajima i ukoliko izostane podrška društva i porodice, ističe on, to lice postaje vrlo laka meta i taj začarani krug se nastavlja.
Dodaje i da je u jednom periodu rad bio obaveza osuđenika u zatvorskom sistemu, međutim sada je konačno utvrđeno, ističe profesor, da rad ne može biti disciplinska mjera, već isključivo pravo i okupaciona radna terapija za određenu kategoriju lica.
- Samom osudom lice gubi određena prava i u tom smislu ono ne može kad je u zatvoru da stiče profit, da se bavi biznisom, nego je to dobijanje 25 do 30 posto za puno radno vrijeme od minimalne zarade u državi. Ono što mogu reći na osnovu višegodišnje prakse sva lica koja su bila zdravstveno sposobna bila su i radno angažovana, ali su postojali ti brojni kapaciteti da se lica angažuju, jer to iz nekog mog ugla je vrlo važan segment resocijalizacije lica, da izgubi tih 6 do 8 sati, da spoji ono što je svakako korisno i naročito da izuči određeni zanat, to je pravilno strukturiranje vremena. Međutim, sada su ti kapaciteti ograničeni i u tom smislu se ovdje pojavljuju drugi problemi, taj višak slobodnog vremena i sve to može da usložnjava kompletan proces resocijalizacije - zaključio je Rakočević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Rakočević: Uslovi u zatvorima su ogledalo cijelog društva

Švedska se priprema da iznajmi zatvorske kapacitete u Estoniji kako bi riješila problem prenaseljenosti svojih zatvora, prenosi Tanjug pisanje Gardijana.
Prema dogovoru sa Estonijom, koji je potpisan u junu, Švedska će dobiti do 600 zatvorskih mjesta u baltičkoj zemlji.
Ministarstvo pravde je saopštilo da je već naloženo da švedska zatvorska služba, Kriminalvarden, pripremi neophodne korake za implementaciju tog programa.
Očekuje se da sporazum stupi na snagu do ljeta 2026. godine.
Taj potez dolazi u trenutku kada je broj zatvorenika u Švedskoj u stalnom porastu.
Najnoviji izvještaj Kriminalvardena upozorava da bi broj zatvorenika mogao da poraste sa 7.800 na čak 41.000 do 2034. godine, ako nastavi da se primjenjuje trenutna politika kazni koja je usmjerena na strože kažnjavanje, a ne na rehabilitaciju.
Prema šefu švedske zatvorske službe, Joakimu Rigamaru, švedski zatvori su u "kriznoj situaciji" zbog prenatrpanosti.
Posebno zabrinjavajući je broj djece koja se suočavaju sa dugim zatvorskim kaznama. Taj trend je posljedica promjene u pristupu, koji je doveo do toga da djeca od samo 15 godina budu osuđena na 10 ili više godina zatvora za teška krivična djela.
Prema sporazumu sa Estonijom, Švedska će dobiti kapacitete za smještaj do 600 zatvorenika u estonskim zatvorima, ali stručnjaci smatraju da ovo rješenje neće biti dovoljno u odnosu na potrebe, s obzirom na predviđeni rast broja zatvorenika u narednim godinama.
Ministar pravde Gunar Štremer naglasio je da je sporazum sa Estonijom važan korak u olakšavanju trenutne situacije u švedskim zatvorima, ali i dodao da će biti potrebna "pažljiva priprema" kako bi sve funkcionisalo kako treba.

Gužva iza rešetaka: Švedska "pakuje" zatvorenike za Estoniju

Crna Gora, sa stopom zatvorenika većom od evropskog prosjeka, mora da spovede institucionalne i operativne reforme u cilju rješavanja svih izazova u sistemu zatvora, prije svega problema prenatrpanosti, koji je zabrinjavajući, saglasni su sagovornici Agencije MINA.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kazao je Agenciji MINA da je u Crnoj Gori ostvaren napredak kada je riječ o poštovanju ljudskih prava osoba lišenih slobode, ali da se u praksi neprestano nailazi na nove izazove u pogledu poštovanja njihovih prava.
Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Marijana Sinđić, poručila je da u toj instituciji neće biti zadovoljni dok se u potpunosti ne iskorijene sporadični slučajevi nepoštovanja ljudskih prava osoba lišenih slobode.
- Poštovanje ljudskih prava lica lišenih slobode je ogledalo poštovanja ljudskih prava u društvu - rekla je Sinđić Agenciji MINA.
Ona je kazala da Zaštitnik, koji vrši poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), u okviru preventivnog mandata obilazi sva mjesta na kojima se nalaze osobe lišene slobode i prati poštovanje njihovih ljudskih prava.
Sinđić je navela da Zaštitnik, u okviru reaktivnog mandata, postupa po pritužbama osoba lišenih slobode, dodajući da je postupak po pritužbama besplatan i strogo povjerljiv.
Odgovarajući na pitanje koji su to glavni problemi i izazovi koji dovode do ugrožavanja ostvarivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode, Radulović je kazao da je Crna Gora prestigla evropski prosjek po broju osuđenika na 100 hiljada ljudi.
- Stopa zatvorenika u Crnoj Gori iznosi 168 osuđenika na 100 hiljada ljudi, dok je prosjek u Evropi 124, pri čemu, uz to povećanje koje se desilo, vidimo da u proteklim decenijama nije došlo do unapređenja kada su u pitanju kapaciteti, infrastruktura, uslovi - naveo je Radulović.
Na problem prenatrpanosti ukazali su i iz institucije Zaštitnika, u izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za prošlu godinu, navodeći da je obilaskom Istražnog zatvora potvrđeno da problem prenatrpanosti ostaje ključni izazov, s negativnim posljedicama po uslove boravka, zdravstvenu zaštitu i ukupnu dobrobit pritvorenih osoba.
Sinđić je kazala da je, zbog manjka prostora, bilo dosta pritužbi zatvorenika.
- Prenatrpanost je hronični problem, koji ove godine, mogu slobodno da kažem, zabrinjava - navela je Sinđić.
Ona je rekla da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ulaže određene napore u cilju rješavanja tog izazova.
Sinđić je ukazala da je, u periodu kada su radili na izveštaju o radu Zaštitnika za prošlu godinu, u Istražnom zatvoru bilo smješteno 390 zatvorenika, a smještajni kapacitet je 270.
Ona je dodala da je 150 zatvorenika tada premješteno u zatvor za kratke kazne.
- Mislim da to je veliki problem, koji će dovesti i do velikog broja presuda Evropskog suda za ljudska prava i velikih troškova za isplate naknada osobama koje su boravile u takvom prostoru - rekla je Sinđić, ističući da prenatrpanost negativno utiče i na druga prava zatvorenika i pritvorenika.
Prenatrpanost, kako je navela, utiče i na pravo na privatnost, na posjete, kao i na pravo na šetnju, koje onda ne može da traje koliko je pravilnikom određeno.
Upitan koje su reforme neophodne u sistemu zatvora da bi postojeći problemi bili riješeni, Radulović je kazao da su u civilnom sektoru svjesni kakvo je stanje i kolikim sredstvima se raspolaže i da, imajući to na umu, ukazuju i na neke manje reforme koje bi trebalo sprovesti.
- Ali da budem potpuno otvoren, dok god ne bude većih reformi, ovaj problem neće biti riješen - istakao je Radulović.
Sinđić smatra da reforme moraju da budu kako institucionalne, tako i operativne.
- Institucionalne - mora da se stvori atmosfera da je potrebno da se izgrade određeni objekti i primijene alternativne kazne, kako bi se smanjio broj pritvorenih lica - kazala je Sinđić.
Ona je poručila da je potrebno sprovesti reforme u svakom segmentu prava lica lišenih slobode.
- Kako u pristupu zdravstvenoj zaštiti, u programima rehabilitacije, reintegracije, tretmanskom radu, jer svaki segment prava zatvorenika mora da se reformiše. Reforme u zatvoru treba da se baziraju na ljudskosti, reintegraciji, prevenciji recidiva, a ne na kazni - navela je Sinđić.
Ona je ukazala da je pomak to što je specijalna zatvorska bolnica u fazi izgradnje, navodeći da se nada da će ta ustanova brzo biti funkcionalna, jer bi to automatski rasteretilo kapacitete odjeljenja u Specijalnoj bolnici u Dobroti.
Sinđić je dodala da u pritvoru nema radno angažovnog psihologa, koji je, kako smatra, i te kako potreban.
Odgovarajući na pitanje da li u Crnoj Gori postoji djelotvorna zaštita od torture i nasilja, Radulović je istakao da je suština da se podigne svijest o tome da trenutkom lišenja slobode ne prestaju ljudsko dostojanstvo i osnovna ljudska prava neke osobe.
- U tom trenutku država preuzima i veću odgovornost, budući da to lice koje je lišeno slobode zavisi u većoj mjeri od te iste države, odnosno institucije u kojoj se nalazi - kazao je Radulović.
On je naveo da se, u proteklih godinu, dvije, smanjio broj osoba koje se GA obraćaju zbog torture.
- Ukoliko pogledamo dosadašnja neka iskustva i neefikasne istrage, nameće se pitanje da li su ljudi koji su žrtve torture obeshrabreni, pa je ne prijavljaju, odnosno ne javljaju nam se za pomoć, ili se zaista u praksi smanjio broj tih slučajeva - rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, procesi koji prate slučajeve torture su prilično spori i obeshrabrujući.
Sinđić smatra da država, kada je riječ o institucionalnom okviru, može adekvatno da odgovori na torturu.
Ona je podsjetila na slučaj Milić-Nikezić, kada je institucija Zaštitnika jedina ustanovila da se tortura dogodila, a Evropski sud za ljudska prava Ombudsmanovo mišljenje pomenuo na 23 mjesta u presudi.
Sinđić je podsjetila i na slučaj iz januara 2015. godine – na torturu nad zatvorenicima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.
Ona je ocijenila da su u tom slučaju zakazali i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, ali i pravosudni organi, dodajući da su zatvorenici u rekordnom roku osuđeni na kazne zatvora, dok je tek 2019. godine bila prva presuda protiv službenih lica - nepravosnažna.
- Imam utisak da pravosudni organi moraju da izvrše ozbiljnu reformu, da uvedu veći broj sudija, da se promijeni njihov status, da sudije i pravosudni organi budu nezavisni u svojim odlukama, samostalni i bez ikakvih pritisaka - kazala je Sinđić.
Upitan da li je Crna Gora napravila suštinski napredak u borbi protiv policijske torture, Radulović je kazao da je GA, kada se obilježavao Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti, glasno kritikovala institucije.
- Naš stav je bio da je upravo ta institucionalna pasivnost dala vjetar u leđa nastavku torture. Da li se broj slučajeva smanjio? Jeste - naveo je Radulović i poručio da su neophodne reforme u pravosudnom sistemu, koje bi podrazumijevale povećanje kadrovskih kapaciteta.
On je kazao da je za ovu godinu najavljena posjeta Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), dodajući da je GA počela da obilazi mjesta na kojima se mogu naći osobe lišene slobode - Odjeljenja bezbjednosti, kao i da će u junu objaviti izvještaj o tome.
Radulović je naveo da su uslovi koje su zatekli u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje ispod minimuma standarda koji bi, kako to preporuke ukazuju, trebalo dostići.
- Imam saznanja da su, u međuvremenu, nadležni obišli to Odjeljenje bezbjednosti i počeli da gledaju na koji način se može unaprijediti stanje - kazao je Radulović, navodeći da su u drugim opštinama zatekli znatno bolje stanje.
Upitana o predlogu za produženje pritvora sa tri na pet godina osumnjičenima za najteža krivična djela, a koji je na kraju povučen, Sinđić je rekla da je dobro što je taj predlog izmjena Zakonika o krivičnom postupku povučen, jer je u suprotnosti sa Ustavom, Evropskom konvencijom i praksom Evropskog suda.
- Pritvor nije kazna, pritvor je obezbjeđenje okrivljenog u postupku. To bi automatski bilo kao kazna - navela je Sinđić.
Radulović je kazao da je pitanje koje se tu nameće - "zašto toliko dugo traju sudski procesi".
- Taj predlog se naročito aktuelizovao u novembru prošle godine i to je bilo izazvano teškim dvostrukim ubistvom koje se desilo u Podgorici, u jednom od najfrekventnijih djelova grada - rekao je Radulović.
On je kazao da je uslijedio period prebacivanja krivice na relaciji tužilaštvo – sudovi - policija.
- Vidjeli smo da se prebacuje odgovornost sa jednih na druge. Mišljenja smo da je kompletan sistem u tom slučaju zakazao - naveo je Radulović.

Crna Gora iznad evropskog prosjeka: Zabrinjava problem prenatrpanosti zatvora

U Crnoj Gori neophodno je izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima, ili Protokol za postupanje kod suicidalnih pacijenata, preporuka je Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM).
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda saopšteno je da je NPM pripremio izvještaj pod nazivom „Analiza smrtnih slučajeva u 2023. godini u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS)“. 
 
U tom dokumentu se navodi da su od 2008. do 2018. u crnogorskim zatvorima zabilježena dva suicida, dok su prošle godine tri zatvorenika izvršila samoubistvo. 
 
U 2019. godini u zatvoru su registrovana četiri smrtna slučaja (0 suicida), u 2020. dva smrtna slučaja (0 suicida), 2021. devet (od kojih jedan suicid), 2022. takođe devet (od kojih jedan suicid) i tokom prošle godine 13 (od kojih tri suicida). 
 
U saopštenju se navodi da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u više navrata posljednjih godina u preventivnom (NPM) i reaktivnom mandatu upućivao preporuke na tu temu, koje podrazumijevaju izradu protokola koji bi trebalo da sadrži jasne procedure, odnosno „korake“ postupanja kod pritvorenih/zatvorenih osoba koje ispoljavaju suicidalno ponašanje. 
 
To, kako se dodaje, uključuje i skale procjene suicidalnog rizika i neophodne mjere i postupke pojačanog nadzora suicidalnog pacijenta u cilju prevencije fatalnog ishoda, kako je to već obrazloženo. 
 
NPM podsjeća i da je za osobe koje su pokušale suicid važno organizovati postsuicidalnu podršku (postvencijsku podršku), koja bi bila sveobuhvatna i prilagođena individualnim potrebama zatvorenika, a kako bi se obezbijedio njihov potpuni oporavak i smanjio rizik od ponovljenih pokušaja samoubistva. 
 
U saopštenju se navodi da je iz Uprave za izvršnje krivičnih sankcija stigao odgovor da je „povodom izrade antisuicidalnog protokola Sektor za zdravstvenu zaštitu u okviru UIKS-a u cilju izrade istog ostvario saradnju sa nadležnom specijalnom zdravstvenom ustanovom, odnosno stručnim licima iz te oblasti koja će pružiti smjernice sa jasno definisanim prevencijskim i postvencijskim mjerama“. 
 
U izvještaju se navodi da se analizom toka bolesti zatvorenika UIKS-a kod kojih je došlo do smrti usljed postojanja teških hroničnih bolesti, može zaključiti da je tim pacijentima pružena adekvatna zdravstvena zaštita u UIKS-u i da su redovno odvođeni van ustanove zbog potrebe dijagnostike i liječenja. 
 
NPM podsjeća da su države dužne da poštuju i obezbijede pravo na život osoba pod svojom jurisdikcijom, uključujući i onda kada se takve osobe drže u zatvorenim ustanovama. 
 
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji se navode u izvještaju, zatvori su mjesta u kojima su smještene grupe koje su tradicionalno među onim sa najvišom stopom suicidalnog rizika, kao što su muškarci mlađih godina, mentalno oboljeli, osobe lišene radne sposobnosti, društveno izolovani, zavisnici od supstanci, ili osobe koje su već pokušale samoubistvo. 
 
Prema SZO, prvi korak u prevenciji suicida jeste procjena rizika suicidalnosti osuđenih i razvijanje rizičnog suicidalnog profila. 
 
- Procjenu je potrebno izvršiti odmah nakon dolaska osuđenog u zatvor, shodno činjenici da se najveći broj suicida dešava u inicijalnom periodu zatvaranja - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da se izradi analize pristupilo sa ciljem sagledavanja postupanja UIKS-a, odnosno zdravstvene službe u slučaju teških hroničnih bolesti koje su dovele do smrtnog ishoda, kao i da se utvrdi postupanje u slučaju smrtnih ishoda suicidom i generalno na koji način se postupa u slučaju smrtnih ishoda onih koji se nalaze u penalnom sistemu. 
 
Tim NPM-a je u više navrata posjetio UIKS, i to u septembru prošle i februaru i maju ove godine. 
 
- Tokom obilazaka razgovarano je sa zaposlenima u zdravstvenoj službi, izvršen je neposredan uvid u dokumentaciju, uslove u stacionaru koji je smješten u Istražnom zatvoru i sagledana opremljenost zdravstvene službe - navodi se u saopštenju Ombudsmana. 
 
Dodaje se da je uvid obavljen u devet medicinskih kartona u slučaju smrti koje su se desile prošle godine. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su zatraženi podaci od Centra za patologiju i Centra za sudsku medicinu, da li je u konkretnim slučajevima rađena patološko-anatomska obdukcija i sudsko medicinska – obdukcija.

Izraditi Program za prevenciju samoubistava u zatvorima

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Još nema odluke o direktoru FZD

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, reagovao je povodom pjevanja pjesama u čast četničkih vojvoda tokom proslave Bogojavljenja na Sastavcima u Podgorici, poručivši da vjera nikada ne smije biti sredstvo podjela i netrpeljivosti.
Fejzić je u objavi na mreži X naglasio da bi svaki vjerski skup koji ne baštini poštovanje prema drugima i drugačijima bio lišen svoje suštine i smisla.
– Svaki skup Islamske zajednice koji ne bi baštinio poštovanje prema drugima i drugačijima bio bi lišen istinskog uspjeha i svrhe. Vjera je nepresušno vrelo ljubavi, a nikada izvor mržnje; ona nas uči da u različitostima tražimo mudrost, a ne pakost – poručio je reis Fejzić.
Njegova poruka dolazi u kontekstu sve izraženijih društvenih tenzija, uz jasan apel da se vjerski i javni prostori čuvaju od govora mržnje i istorijskog revizionizma, te da se vjera dosljedno živi kao prostor dijaloga, uvažavanja i mira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRifatFejzic%2Fstatus%2F2013341366072275000&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Reis Fejzić: Vjera ne smije biti izvor mržnje, već poštovanja i ljubavi

Predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Emina Čolović Kajević, reagovala je &nbsp;povodom jučerašnjeg plivanja za časni krst u Podgorici, tokom kojeg su, kako navodi, učesnici pjevali pjesme koje šire mržnju i vrijeđaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva.
U saopštenju ističe da događaj, koji se javnosti predstavlja kao vjerski i tradicionalni čin, pokazuje da je „nit mržnje u Crnoj Gori ne samo razvijena, već puštena da buja do granica potpunog besramlja“.
– Toliko da se čovjek više ne zna treba li da se zgražava ili da u nevjerici posmatra ono što nam se danas, uz gromoglasni amin srpske okupacione crkve, javno servira kao vjera, tradicija i čojstvo – navodi Čolović Kajević.
Ona u reagovanju poručuje da je poruka onih koji su pjevali već jasna, i da, kako kaže, „nijesu sve stigli da izgovore naglas“, dodajući da se iza takvih nastupa krije otvorena netrpeljivost i istorijski revizionizam.
Čolović Kajević navodi i da je, prema njenim riječima, među učesnicima bilo malo onih koji su rođeni u Crnoj Gori, te da je riječ uglavnom o ljudima koji su se doseljavali tokom ratova devedesetih.
– Danas nama, rođenima u Crnoj Gori, objašnjavaju ko smo, što smo i koliko smijemo da postojimo u sopstvenoj zemlji – ističe ona.
U zaključku poručuje da „pjesma uvijek govori najviše – i o onima koji je pjevaju, i o onima koji ih blagosiljaju“, naglašavajući da ovakve pojave zahtijevaju jasan i odlučan društveni odgovor.

Čolović Kajević: Pjesma mržnje pod plaštom vjere

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbijedilo je sredstva za isplatu naknada učenicima koji pohađaju dualni oblik obrazovanja za decembar 2025. godine.
Za učenike prvog i drugog razreda dualnog obrazovanja u školskoj 2025/2026. godini obezbijeđeno je ukupno 60.834,28 eura. Mjesečna naknada za učenike prvog razreda iznosi 87,60 eura, dok učenicima drugog razreda pripada 131,40 eura.
Kako je saopšteno, u skladu sa Zakonom o stručnom obrazovanju, škola može realizovati stručno obrazovanje u cjelini ili organizovati teorijski dio u školi, a praktično obrazovanje ili njegov dio kod poslodavca. U slučaju da se praktično obrazovanje realizuje u cjelini kod poslodavca, odnosno u dualnom obliku obrazovanja, prava i obaveze učenika i poslodavca uređuju se individualnim ugovorom o obrazovanju, koji zaključuju poslodavac i roditelj učenika.
Učenik ima pravo na naknadu tokom trajanja individualnog ugovora o obrazovanju kod poslodavca. Sredstva za isplatu naknada za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok se za treću godinu obrazovanja naknade isplaćuju iz sredstava poslodavca.

Tag: zatvori