Nepostupanjem Višeg suda u Podgorici po zahtjevu za liječenje u Turskoj bivšeg direktora Uprave policije (UP) Veselina Veljovića može doći do povrede njegovog prava na život - ocijenjeno je u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji je utvrdio da je u ovom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu.
U mišljenju je konstatovano da po Veljovićevom zahtjevu nije odlučivano osam mjeseci, odnosno od 31. januara, piše Dan.
Zahtjev za liječenje Veljovića u inostranstvu podnijet je 31. januara, a Viši sud i Apelacioni sud, kako je konstatovano, nisu odgovarali na zahtjeve i urgencije koje je potom slao njegov advokat zbog nerazmatranja i neodlučivanja u tom slučaju.
Veljović je dio grupe okrivljenih kojima se sudi pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.
Nakon boravka u istražnom zatvoru, njemu je u julu prošle godine izrečena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, zbog koje ne može, i pored odluka konzilijuma ljekara Kliničkog centra Crne Gore i uputa Fonda za zdravstveno osiguranje, da liječenje nastavi u klinici u Istanbulu na koju je upućen zbog, kako je navedeno, teškog zdravstvenog stanja i zbog nemogućnosti daljeg adekvatnog liječenja u Crnoj Gori.
U pritužbi bivšeg direktora policije navedeno je da sudovi nepostupanjem po njegovim zahtjevima, osim što zanemaruju dužnost da donesu adekvatnu odluku u razumnom roku, krše pravo na život i pravo na pravično suđenje, uz ocjenu da sprečavanje njegovog hitnog liječenja nesporno poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja.
Viši sud u Podgorici obavijestio je Zaštitnika da je vijeće tog suda 18. jula 2024. godine ukinulo pritvor Veljoviću i odredilo mjeru nadzora - zabrana napuštanja stana, te da je to rješenje ukinuto rješenjem Apelacionog suda Crne Gore 10. septembra 2024. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Ukazano je da je taj sud i dalje istog stanovišta - da se svrha pritvora u odnosu na Veljovića ostvaruje i blažom mjerom, odnosno zabranom napuštanja stana, ali su takva rješenja šest puta ukidana odlukama Apelacionog suda.
- Kako rješenje kojim je okrivljenom ukinut pritvor i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana do danas nije postalo pravosnažno, to predsjednica sudećeg vijeća nije bila u mogućnosti da razmatra mogućnost ukidanja mjere nadzora zabrana napuštanja stana, uz eventualno izricanje neke druge alternativne mjere - objasnili su iz Višeg suda.
Iz Apelacionog suda su obavijestili ombudsmana da nije u nadležnosti tog suda da odlučuje o eventualnom izricanju mjera iz člana 167 Zakona o krivičnom postupku, zbog čega navode pritužbe u tom pravcu cijene neutemeljenim, dok je u odnosu na podnesak podnosioca pritužbe iz aprila odgovoreno da sud blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, pa i u tom dijelu navode pritužbe cijeni neosnovanim.
U mišljenju zamjenice ombudsmana Tatjane Radović Todorović navodi se da, kako rješenje o zabrani napuštanja stana još nije pravosnažno, Zaštitnik ne može postupiti na način što će sudu preporučiti donošenje odluke kojom će navedenu mjeru nadzora za određeno vrijeme ukinuti, jer bi na taj način prekoračio svoja ovlašćenja.
- Činjenica da sudsko vijeće Višeg suda u Podgorici nije bilo u mogućnosti da razmotri ukidanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana i eventualno izrekne neku drugu alternativnu mjeru, po ocjeni Zaštitnika, nije razlog da se u potpunosti skoro osam mjeseci ignoriše zahtjev podnosioca pritužbe za obezbjeđivanje uslova za liječenje optuženog od 31. januara, odnosno da se isti ne razmotri i podnosiocu dostavi odgovor. Ovo posebno kada se ima u vidu zdravstveno stanje optuženog, sa kojom činjenicom je podnosilac pritužbe i upoznao postupajući sud, dostavljajući medicinsku dokumentaciju - ocijenila je Radović Todorović.
Ona smatra da je sud bio obavezan da odluči o zahtjevu podnosioca (za liječenje u inostranstvu) od 31. januara, kao i o kasnijim urgencijama.
- Nepostupanjem i nedostavljanjem bilo kakvog odgovora, Viši sud u Podgorici je onemogućio podnosioca da ostvari svoje pravo na sudsku zaštitu. Dakle, ovakvo nepostupanje znači da podnosilac nije imao stvarni i efektivan pristup sudu u pogledu zaštite svojih prava, čime je optuženi ostavljen u pravnoj nesigurnosti i faktički lišen pristupa sudu u pogledu zaštite zdravlja. Zaštitnik takođe konstatuje i pasivan odnos Apelacionog suda Crne Gore, koji nije odgovorio na podnesak podnosioca pritužbe od 4. aprila, naslovljen kao "kontrolni zahtjev", ne dajući Zaštitniku jasne razloge takvog nepostupanja, osim tvrdnji da blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, te da pritužbu smatra neosnovanom - navodi se u mišljenju.
Zaštitnik smatra da je u interesu zaštite života i zdravlja optuženog neophodno djelovati na način da se ubrza i u što kraćem roku okonča postupak odlučivanja po podnijetom zahtjevu, nalazeći da se radi o izuzetnim okolnostima koje nalažu sveobuhvatnu procjenu od strane suda, pritom se ne upuštajući u potencijalnu odluku suda tim povodom.
Ocijenjeno je i da višestruko ukidanje odluka prvostepenog suda od strane instanciono višeg suda ima obilježja tzv. ping-pong prakse koju je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao sistemski problem, jer dovodi do pravne nesigurnosti i odugovlačenja sudskih postupaka, budući da okrivljenog onemogućava da zna status svoje slobode.
Zaštitnik je Višem sudu u Podgorici preporučio da bez odlaganja razmotri zahtjev za obezbjeđenje uslova za liječenje Veljovića i o tome donese odluku. Apelacionom sudu je preporučeno da odgovori na podnesak - kontrolni zahtjev podnosioca pritužbe od 4. aprila.
Sudovima je preporučeno da u daljem toku postupka, budući da Zakonik o krivičnom postupku ne propisuje koliko puta se rješenje o ukidanju pritvora može ukidati i vraćati na ponovno odlučivanje, preduzmu sve radnje i mjere kako bi se postupak koji se odnosi na ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana prema okrivljenom Veljoviću pravosnažno okončao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ombudsman: Veljoviću može biti ugrožen život, povrijeđeno pravo na pristup sudu

Jasmina Beharovic

Ombudsman: Nataši, Marku i Mašanu Martinoviću Uprava policije povrijedila pravo na nepovredivost fizičkog integireta i pravo na život

Povodom napada na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića oglasili su se iz Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Kako su iz kancelarije Ombudsmana istakli, dugo i u kontinuitetu upozoravaju da nasilje nije samo izolovana pojava, već ozbiljan problem duboko ukorijenjen u društvu.
- Tako je i cijena bavljenja javnim poslom i obavljanje javnih funkcija postala mjerilo rizika, u kojoj niko nije pošteđen i što je još gore takva atmosfera ne jenjava ni onda kad je, kao nikad do sad, potrebno jačanje društvene kohezije i minimum zajedništva. Umjesto toga, umjesto dijaloga i razumijevanja, poseže se za argumentom sile, koja vrlo često počiva na prethodnom verbalnom nasilju i prijetnjama koje - ako se zanemare - dovode do znatno težih posljedica- navode iz Kancelarije Ombudsmana.
Oni su osudili napad na Jovanovića kao i sve vidove verbalnih prijetnji i napada u politici i u vezi sa njom.
- Još jednom podsjećamo da su naročito drski i bezobzirni vidovi nasilja samo dokaz da je tolerancija nasilja put u novo i teže nasilje, kog izgleda niko nije pošteđen- naveli su iz Kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Ombudsman: Drski i bezobzirni vidovi nasilja dokaz da je tolerancija nasilja put u novo i teže nasilje, kog izgleda niko nije pošteđen

U Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca, saopštili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, navodeći da žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da je 8. mart praznik uspjeha i ženskog prkosa u istrajnoj borbi za svoja prava, znanja, obrazovanja i postignuća.
Oni su ukazali da potreba za osnaživanjem žena postoji i dalje, u gotovo svim oblastima djelovanja.
- Čestitajući ovaj praznik, s akcentom na ulozi koju žene imaju u demokratizaciji našeg društva i zalaganjem za unapređenje stanja u oblasti ljudskih prava i sloboda, konstatujemo da u Crnoj Gori još nije postignut zadovoljavajući stepen ravnopravnosti - kaže se u saopštenju.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su rekli da javne politike nijesu u potpunosti orodnjene, posebno imajući u vidu da Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje obavezu organa da u svim fazama planiranja, donošenja i sprovođenja odluka, kao i preduzimanja aktivnosti, procjenjuju i vrednuju uticaj tih odluka na položaj žena i muškaraca.
- Na ovaj dan iznova skrećemo pažnju društva na nezavidan položaj žena iz posebno ranjivih grupa – žene sa invaliditetom, žene Romkinje, žrtve nasilja, žene iz ruralnih predjela, transrodne žene - kaže se u saopštenju.
Navodi se da u praksi žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja i da su ekonomski u velikoj mjeri zavisne.
Iz institucije Zaštitnika su rekli da žene trpe različite oblike nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, a u najekstremnijim slučajevima, kakav je femicid, životom plaćaju danak nejednakosti i nezavidnom položaju u porodici i društvu.
- Rodno zasnovano nasilje ostaje jedno od pitanja koje ozbiljno opterećuje naše društvo, a institicija Zaštitnika daje punu podršku ideji, koja je pretočena u zakonodavnu inicijativu, da dođe do kriminalizacije femicida - kaže se u saopštenju.
Tome, kako su rekli iz institucije Zaštitnika, treba da prethodi stvaranje uslova za dosljednu i efikansu primjenu procesnih mjera otkrivanja i gonjenja tih slučajeva, jer zakon nije jedini odgovor na nasilje.
- Ono je izraženo i kroz prisustvo mizoginog, seksističkog, odnosno diskriminatornog govora prema ženama, samo zato što su žene, što dovodi do daljeg jačanja rodnih stereotipa i nasilja u realnoj i virtuelnoj stvarnosti, posebno na društvenim mrežama, za šta još nema adekvatnog sistemskog odgovora - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u stremljenju za ravnopravniji položaj žena u društvu, potrebno dodatno podsticati mjere kojima se postiže balans između privatnog i profesionalnog života žene, odnosno njenog profesinalnog angažmana i majčinstva.
Za to je, kako su rekli iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, jedan od preduslova i jačanje svijesti javnosti na uklanjanju rodnih stereotipa.
Oni su istakli da sva prava koja danas žene imaju nijesu tek tako stečena, već su plod ozbiljnih istorijskih zalaganja i borbe za prava žena.
- Zaštitnik podsjeća da je u oblasti rodne ravnopravnosti i ova institucija ukazivala na mjere koje je potrebno preduzeti radi dostizanja stvarne, a ne formalne ravnopravnosti, zbog čega ponovo insistiramo na jačanju operativne faze djelovanja i sprovođenje zakona, planova i strategija, a ne samo protokolarnom zalaganju za prava žena - kaže se u saopštenju.

Ombudsman: Nemamo zadovoljavajući stepen ravnopravnosti žena i muškaraca

Djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona bez roditeljskog staranja, najranjivija su društvena grupa pred kojom ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti. poručio je danas zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković tokom posjete Maloj grupnoj zajednici (MGZ) u Bijelom Polju i Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju ''Tisa''.
Kako je saopšteno iz kancelarije ombudsmana, posjeta Bijelom Polju realizovana je u susret Međunarodnom danu ljudskih prava i u okviru aktivnosti na obilježavanju Dana osoba sa invaliditetom, a tokom koje je predata simbolična donacija u vidu neophodnih tehničkih uređaja koji će olakšati svakodnevicu korisnika.
- Nakon nedavne posjete sektora za prava djece Zaštitnika, tokom koje su se predstavnici institucije uvjerili u dobre uslove smješaja i rada u MGZ i „Tisi“, kao i u posvećenost zaposlenih, odlučili smo se za pokretanje akcije prikupljanja određenih nedostajućih sredstava u vidu tehničkih aparata, koji će unaprijediti stanje i olakšati potrebe korisnika. Imajući u vidu činjenicu da korisnici najveći dio vremena provode u zatvorenom prostoru, obezbijeđeni su prečišćivači vazduha, nutribuleti i kozmetičko/higijenski proizvodi- naveli su u saopštenju.
Zaštitnik građana Bjeković istakao je da su djeca sa smetnjama u razvoju, a posebno ona koja su ujedno i bez roditeljskog staranja, najranjivija društvena grupa pred kojom ni kao država socijalne pravde i jednakosti, ni kao oni koji u ime države sprovode odluke, ali ni kao građani i komšije ove djece ne smijemo da padnemo na ispitu odgovornosti.
Mala grupna zajednica je jedini servis ove vrste u Crnoj Gori, namijenjen djeci sa najtežim smetnjama u razvoju, koja su bez roditeljskog staranja ili djeci čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo. "Tisa” je prvi Dnevni centar u Crnoj Gori i predstavlja dopunu servisa socijalne zaštite djece sa smetnjama u razvoju, pojasnili su iz kancelarije ombudsmana.
Prilikom posjete zaštitnika Bjekovića Dnevnom centru ''Tisa'', direktor ove institucije Ensad Omerović je naglasio da se i poslije dvije decenije rada ove ustanove suočavaju sa istim problemima, kada su u pitanju predrasude i stigma šire zajednice, komšija, ali i samih porodica djece sa smetnjama. On je ovom prilikom predstavio značajan broj aktivnosti kojima se trude da rad Dnevnog centra, potencijale i dostignuća korisnika približe javnosti i na taj način unaprijede inkluziju osoba sa invaliditeteom, kao i da jačaju svijest javnosti o njihovim pravima i realnim stanju u kom odrastaju i žive.
Koordinator MGZ, Aldin Pilavac je naveo da, iako imaju dobre uslove za rad sa najosjetljivijom društvenom grupom, kakva su djeca sa teškim smetnjama i bez roditeljskog staranja, zaposlenima znači kada je njihov rad prepoznat i kada šire saradnju sa institucijama sistema, ali i zajednicom generalno.
Bjeković i zamjenica za prava djece, mladih i socijalnu zaštitu, Snežana Mijušković, iskoristili su posjetu Bijelom Polju da razgovaraju sa predsjednikom ove oštine, Petrom Smolovićem. On je posebno istakao proaktivan pristup rješavanju problema i unapređenju stanja za teme iz oblasti ljudskih prava koje su u nadležnosti lokalne samouprave, nakon što je Bjeković naveo da se većina pritužbi koju njegova kancelarija dobija od građana Bijelog Polja, odnosi na rad državnih organa.
Realzaciju ove donatorske akcije pomogli su Porshe leasing D.O.O Podgorica, Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, Wanda D.O.O Urban bistro 21 Podgorica, Ignis radnja u Mall of Montenegro i Hotel Podgorica.

Bjeković: Briga o ranjivim kategorijama obaveza i države i društva

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko potpisao je dokument kojim potvrđuje da će se Bjelorusija pridružiti „Odboru za mir“, koji osniva američki predsjednik Donald Tramp, poručivši da za članstvo nije potrebna uplata od milijardu dolara.
Vijest je objavila bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a prenio ju je portal Juropean Pravda.
<h3>„Spremni smo postati osnivači“</h3>
U izjavi koju prenosi BelTA, Lukašenko je potvrdio da je zvanično prihvatio američku inicijativu.
- Potpisao sam odgovarajući dopis Sjedinjenim Američkim Državama, u kojem navodimo da smo spremni prihvatiti njihov prijedlog i postati osnivači ovog Odbora- rekao je Lukašenko.
U dokumentu se navodi da će se statut Odbora za mir sprovoditi prema planiranoj proceduri, „kako je utvrđeno u pismu američkog predsjednika“.
<h3>Lukašenko: Nema nikakve milijarde</h3>
Odgovarajući na pitanja o stvarnim uslovima ulaska u „Odbor za mir“ i o glasinama da je za članstvo potrebna uplata od milijardu američkih dolara, Lukašenko je takve navode odbacio.
- Ti bolesni ljudi su opet poludjeli. Dovoljno je pročitati dokument. Nikakav novac nije potreban- rekao je Lukašenko.
<h3>Blumberg: Tramp traži milijardu dolara</h3>
Ranije je Blumberg objavio da je francuski predsjednik Emanuel Makron odbio poziv Donalda Trampa da se pridruži „Odboru za mir“, koji američki predsjednik planira osnovati.
Prema istom izvoru, Tramp navodno traži uplatu od milijardu dolara od država koje žele osigurati stalno mjesto u tom tijelu, koje se u Vašingtonu razmatra kao moguća alternativa Ujedinjenim nacijama.
Blumberg je takođe izvijestio da je Tramp pozvao niz evropskih država, Kanadu, kao i Rusiju i Bjelorusiju, da se uključe u novu inicijativu.

Lukašenko potpisao pristupanje „Odboru za mir“

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Tag: zastitnik-ljudskih-prava-i-sloboda