Predstavnici hotela Rivijera u Petrovcu pozvali su privrednika Žarka Rakčevića da odustane od preuzimanja tog porodičnog hotela i dodali da ta sporna kupovina ugrožava egzistenciju desetina porodica.
- Pozivamo Rakčevića da odustane od preuzimanja ovog porodičnog hotela, zemljišta, izgrađenog objekta C drugih nepokretnosti, koje namjerava da preuzme svjestan činjenice da time ugrožava egzistenciju cijele porodice Perović, ali i desetina radnika hotela. Umjesto toga nudimo mu partnerski odnos u formi koju on izabere, a koja bi za cilj imala završetak kompletnog projekta izgradnje Kristal Rivijere i uključivanje u turistički život Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Iz hotela Rivijera su kazali da je prilikom nedavne sporne kupovine tog hotelskog objekta, ali i dijela kompleksa Kristal Rivijera u Petrovcu, potpuno zanemarena egzistencija porodica koje tu marljivo rade, neki i skoro dvije decenije.
Rakčević je imovinu kupio na licitaciji i pored više sudskih i kontraverznih postupaka koji su u toku.
- Međutim, i pored obećanja da će odustati od sporne kupovine porodične imovine Perovića, Rakčević je najavio da ne želi da ispuni obećanje. Obećanje je dato uz uslov da drugorangirana kompanija ne ulazi u posao, što se i desilo, čime su pokazali korektan, ali nadasve ljudski odnos - navodi se u saopštenju.
Rakčević, kako su kazali, svojim postupanjem sprečava završetak projekta koji bi otvorio 400 radnih mjesta i stvorio uslove za značajan razvoj crnogorskog i budvanskog turizma.
- Kroz navedenu licitaciju, uzrokovanu potezima službenika Njemačke razvojne banke (DEG) kroz niz mahinacija, došlo se u situaciju da se kredit od pet miliona eura, namiruje prodajom već razrađenog hotela Rivijera, zemljišta, nezavršenih objekata koji višestruko nadmašuju tu vrijednost. Iznos od preko 11 miliona eura postignut na licijataciji dovoljno pokazuje nesrazmjeru odnosa između datog zajma od pet miliona i prodaje imovine - navodi se u saopštenju predstavnika hotela.
Oni su precizirali da je predmetni kredit od DEG-a odobren 2006. godine, ali je tadašnje rukovodstvo Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, na čelu sa Svetozarom Marovićem, spriječilo realiziciju kredita. Razlog za to, kako su dodali, vjerovatno leži u "bumu" nekretnina, zbog čega je Marović imao lični interes da zaustavi projekat.
- Zbog tog zaustavljanja, kredit se morao obnoviti i 2011. je, nakon ponovnog razmatranja Euromixu, odobren zajam od DEG-a u iznosu od 13 miliona eura, što je uz vlastita sredstva, a na osnovu biznis plana koji je bio sastavni dio ugovora i analize predstavnika DEG-a iz Kelna, bilo dovoljno za završetak projekta - dodaje se u saopštenju.
U julu 2014. godine kompanija je mogla povući cijelu sumu, ali se odlučila da povuče pet miliona eura, kako se ne bi plaćala puna kamata na sva odobrena sredstva, nego commitment fee koji je značajno niži.
- U tom momentu dolazi do promjene službenika koji je zadužen za praćenje našeg projekta koji nizom zloupotreba zaustavlja dalju isplatu sredstava, što stvara nepremostive probleme za završetak ukupnog projekta, a istovremeno nedozvoljavajući da se uz pomoć novog finansijskog partnera uz smanjena iznosa hipoteke nađe alternativno rješenje i projekat dovede na “zelenu granu”. Naprotiv, hipoteka je zadržana na svih 13 miliona, a ugovor je, vjerovali ili ne, prekinut zbog nezavršetka projekta. Tako da kroz ovu licitaciju porodica Perović ostaje bez čitave imovine i objekta koje je dat pod hipoteku i sredstava koje smo uložili u izgradnju hotela Kristal Rivijera - kazali su iz hotela.
Navedeni službenik je, kako su rekli, na svoju ruku pokušavao “završiti projekat” kroz njegovo nuđenje određenim privrednicima i politički eksponiranim licima u jednoj susjednoj državi.
- Blokadom izgradnje projekta Kristal Rivijera u šumovitoj uvali pod Malim brdom u Petrovcu zaustavljena je izgradnja hotela sa pet zvjezdica koji je trebalo biti među tri najbolja u našoj zemlji, a šteta koju su vlasnici pretrpjeli zbog zastavljanja ugovornih obaveza od DEG-a mjeri se desetinama miliona eura - dodaje se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, proces kupovine, renoviranja i ribrendiranja hotela Rivijera je obavljen ličnim sredstvima tokom 2004. godine, novcem koji je mukotrpno zarađen tokom 35 godina rada u Njemačkoj, u kojoj je predstavnik kompanije Miloš Perović imao razvijen privatni biznis, i za taj hotel nije podignut nijedan kredit, već su za njegovo renoviranje utrošena isključivo lična sredstva porodice Perović.
- Hotel je 2012. godine dobio nagradu za najbolji u Crnoj Gori, što dovoljno govori o kvalitetu, smještajnim kapacitetima, nivou usluge i tradicionalnom crnogorskom gostoprimstvu - navodi se u saopštenju.
Vlasnici imovine, Filip i David Perović su njemački državljani i već su pokrenuli procese kako bi se čitav ovaj nezakoniti posao zaustavio i u tom dijelu se očekuje i uključivanje predstavnika njemačke države u Crnoj Gori, kao i njemačke privredne komore.
- U toku je proces ukljičivanja partnera koji bi završio cjelokupni projekat, uz dogovor sa HG Budvanska rivijera, o čemu su mediji proteklih mjeseci intenzivno pisali. Renomirani partner je među vodećim svjetskim lancima u hotelskom sektoru i sa pažnjom prati razvoj situacije, uz uvjerenje da će se cijeli proces završiti u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore i punom zaštitom privatne imovine - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predstavnici Rivijere: Sporna kupovina hotela ugrožava egzistenciju desetina porodica

Shodno Planu restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" predviđen je proces javne ponude za kupovinu akcija manjinskih vlasnika, nakon toga proces dokapitalizacije, odnosno vraćanje 21,5 miliona eura naslijeđenog duga, kao i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
Кako je za RTHN kazao predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem, vlasnik HTP Vile Oliva Žarko Rakčević, završen je prvi krug kupovine akcija od manjinskih akcionara.
- U prvom krugu prodato je 3.042 akcija po 58 eura i upravo treba da krene drugi krug u roku od 15 dana, da svi građani, koji su vlasnici akcija Isntituta mogu po toj cijeni od 58 eura prodati svoje akcije - kazao je on.
Nakon otkupa akcija predviđen je proces dokapitalizacije, jer Institut, kako navodi Rakčević, ima naslijeđen dug u visini od 21,5 miliona eura.
- Vlada bi trebalo da pokrije 14,5 miliona eura tog duga, a HTP Vile Oliva sedam miliona. To znači da najvećio dio akumuliranog duga, skoro 90 odsto koji u ovom času ima, vjerovatno zbog predviđene procedure to će se dogoditi do kraja ove godine, tako da će Institut ući u 2026. godinu sa iščišćenim dugovanjima i trasiranim putem - ističe on.
Rakčević dodaje da su Institut višemilionski iznos duguje za poreze i doprinose, pored toga duguje Opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti, postoji i dio duga prema dobavljačima, Elektroprivredi za utrošenu električnu energiju duguje preko dva miliona, a takođe duguje i Vodovodou.
Rakočević podsjeća da je Planom restrukturiranja obuhvaćeno i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
- Ovo govorim zato što je taj takozvani kolateral kod banaka problematičan, ukoliko se zemljište ne vrati u vlasništvo Instituta. U toj varijatni, siguran sam, Institut može i sam podići kreditna sredstva i krenuti u osmišljenu, racionalnu rekonstrukciju i adaptaciju već, moram reći, ostarelih objekata i dovođenje prvo druge faze, jer je takav dogovor shodno Planu restrukturiranja, na nivo od četiri zvijezdice, a onda i svih ostalih kapaciteta - rekao je on.
Uspješno okončavanje ovih procesa, uz domaćinsko poslovanje, označiće povratak Instituta na strano tržište, a kako Rakčević vjeruje, to znači vraćanje ne samo tradicionalnih pacijenata iz Norveške, već i da će djelovanje biti prošireno i mimo regiona.

Rakčević: Isplata 90 odsto duga Instituta Igalo do kraja godine

Na Montenegroberzi je danas prodato 1,5 odsto akcija Instituta „Simo Milošević“, za ukupno 333,97 hiljada eura. 
 
Ukupno je, u deset transkacija, prodato oko 5,76 hiljada akcija Instituta, po cijeni od 58 eura. 
 
Cijena akcije je porasla skoro deset odsto, kao i prethodnih dana, što je i maksimalno dozvoljeni dnevni rast. 
 
Prema ranijim pisanjima medija, u pitanju je vlasnički udio manjinskih akcionara, koji je kupilo Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević. 
 
Država ima 56,47 odsto akcija Institita, Vila Oliva 27,4 odsto, a ostali mali akcionari ukupno 16 odsto. 
 
Mediji su ranije pisali da državi za dvotrećinsko vlasništvo i samostalno odlučivanje u vezi sa bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija. 
 
Sa druge strane, cilj Rakčevića, koji je 2018. godine za oko tri miliona kupio 27,4 odsto dionica, jeste da dokupi još sedam odsto akcija, kako bi imao više od jedne trećine dionica i kako bi mogao zajedno sa Vladom da donosi odluke u vezi sa Institutom. 
 
Na Skupštini akcionara, koja je počela 9. januara, nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmjenjene u planu do nastavka sjednice koja je zakazana za danas.

Prodate akcije Instituta za oko 334 hiljade eura

Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće a ponudili smo plan za spas Instituta "Dr Simo Milošević", rekao je u Jutarnjem programu TVCG suvlasnik "Vila Oliva" i predstavnik manjinskih akcionara Instituta Žarko Rakčević, uz objašnjenje da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević ističe da 5.000 građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra.
- Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski - rekao je Rakčević.
Kaže da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
- Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo 5 miliona eura da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je gubitak Instituta u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo - istakao je Rakčević.
Podsjetio je da je juče Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom, kako je pojasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
- Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona eura i spremni smo da 7 miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto - podsjetio je Rakčević.
Rekao je da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa 4 zvjezdice.
- Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo - ističe Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević kaže da je sve moguće pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
- Spremni smo da pomognemo ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrovim i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona eura, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa - poručuje Rakčević.

Rakčević: Manjinski akcionari ne prihvataju da budu marginalizovani, ne pristajemo na pad učešća

Usvajanje Plana restrukturiranja za Institut „Dr Simo Milošević" A.D. jedini je način za spas te ustanove, kazali su u Vladi Crne Gore.
U Vladi su reagovali povodom navoda manjinskog akcionara Instituta „Dr Simo Milošević, A.D., i suvlasnika HTP Vile Oliva Žarka Rakčevića, navodeći da je krajnje je zlonamjerno imputirati 44. Vladi prodaju Instituta „Dr Simo Milošević”, A.D. Kažu da se nijedna Vlada, do ove nije opredijelila za spas Instituta.
Tome svjedoče sljedeće činjenice: 44. Vlada je povećala cijenu za FZO pacijente i obezbijedila dodatnih 4,5 miliona eura za Institut; pomogla zaposlene u Institutu, kroz urgentnu pomoć preko Sindikata u jednom od najtežih trenutaka od osnivanja ustanove; prva i jedina krenula u strateško i sistemsko ozdravljenje Instituta, kroz Plan restrukturiranja, koji je sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći jedini put za spašavanje Instituta od stečaja - ističe se u Vladinom saopštenju.
Navode da prethodne vlade nijesu uložile ni euro u Institut, već da su ostavile dugove od preko 20 miliona eura, zapuštene objekte i opremu. Ovakvo djelovanje, kažu u Vladu, dovelo je do toga da Institut konstantno bude pred stečajem ili pred privatizacijom.
- Da bi Institut „Dr Simo Milošević” A.D. mogao biti sačuvan od stečaja jedini, na Zakonu utemeljen način je, da pored udjela države Crne Gore od 60 odsto, sam Institut obezbijedi svoj doprinos od 40 odsto u realizaciji Plana restruktuiranja, odnosno 42,7 miliona eura na trzišnim osnovama i to bez intervencije države - stoji u saopštenju.
Kako je navedeno u Planu restrukturiranja, pripremljenom od strane Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, u ovom trenutku Institut može sredstva obezbijediti samo kroz prodaju objekata, jer su oni jedina svojina Instituta. U Vladi napominju i to da se predmetni objekti ne koriste u punom kapacitetu već duži niz godina.
- Dakle, kako je premijer Milojko Spajić i naveo na konferenciji za medije održanoj povodom predstavljanja dokumenta, Vlada nije pripremala Plan restrukturiranja, već je on rezultat četvoromjesečnog rada Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, koji su činili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, te navode da Vlada predlaže prodaju Instituta smatramo neutemeljenim - navodi se u saopštenju.
Napominju da su prethodne vlade, u pet navrata, sprovodile tenderske postupke, od kojih je posljednji iz 2018. godine, kada je bilo predviđeno da se cjelokupan državni paket akcija Instituta proda za svega 35 miliona eura. Shvataju, kažu u Vladu, nezadovoljstvo Rakčevića zbog ove neuspjele privatizacije, "ali nije ova Vlada ta kojoj se to može pripisati".
- Ova Vlada je, za razliku od svih ostalih, spremna da uloži preko 60 miliona eura u Institut, a garancija za to su planirana sredstva u Budžetu već za 2025. godinu u iznosu od 32 miliona eura - ističe se u saopštenju.
Pred manjinskim akcionarima su, kažu u Vladi dva puta – ulaganje rame uz rame sa državom ili prodaja akcija državi.&nbsp;
- Svaka druga opcija, kako je pokazao Plan restrukturiranja, Institut vodi u stečaj, tokom koga bi jedini način za izmirenje obaveza bila upravo prodaja imovine, imajući u vidu dugove od 25 miliona eura. Naglašavamo, prodaja dijela imovine, koju problematizuje manjinski akcionar sa značajnim učešćem neće biti opcija, ukoliko isti investira sa državom i Institutom - dodaje se u saopštenju.
Sa druge strane, dokapitalizacija bez Plana restrukturiranja kao osnove za sva ulaganja države, a koju predlaže manjinski akcionar predstavljala bi, smatraju u Vladi, nezakonitu državnu pomoć.
Zato pozivaju manjinske akcionare, koji su zabrinuti za prodaju dijela imovine Instituta, da ulažu i zajedno sa državom doprinesu spašavanju ove jedinstvene ustanove za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.&nbsp;
- Takođe, opravdanost i usklađenost Plana restrukturiranja sa Zakonom o kontroli državne pomoći, odnosno eventualnu neusklađenost istog, pokazaće mišljenje jedine za to pozvane institucije u Crnoj Gori - Agencije za zaštitu konkurencije - poručuju iz Vlade.

Vlada: Pred manjinskim akcionarima dva puta – zajedničko ulaganje ili prodaja akcija Instituta državi

Najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević” Žarko Rakčević kaže da razmišlja da izađe iz Instituta, kao i da jedan dio svog bizninisa preseli van zemlje. Rakčević je govoreći o svom životu, karijeri i biznisu, kazao da vjeruje da jedino banjsko lječilište u Crnoj Gori ima budućnost, ali kako kaže, ne vjeruje u državu kao dobrog preduzetnika, nakon svega kroz šta je Institut prošao.
- Vrlo je moguća ta opcija. Previše sam energije tamo uložio, ima toliko projekata u Crnoj Gori i van Crne Gore. Pravo da vam kažem, više mi je dosadilo. Da smo to uzeli mi i Česi, već bi ove godine tu šetali Njemci, Česi. Normalno, nastavio bi se program za građane Crne Gore jer smo garantovali do 100.000 pansion dana za fondovske pacijente. Institut bi imao vjerovatno tridesetak miliona eura prihoda i to bi bila druga priča - kazao je Rakčević za Bankar.
Kaže sada nema prezican rok do kada će ostati u Institutu, ali da već razmišlja da dio biznisa preseli van zemlje.
- Vrlo sam skeptičan oko države kao upravljača. Mi smo zagovarali da bude profesionalni menadžment, ono što je normalno svugdje u svijetu. Ne trebaju nam partijski vojnici. Tu se jedna loša praksa nastavila, možda još u gorem obliku nakon 2020. godine sa partijskim namještenicima - ističe Rakčević.
Ne smije se, kaže Rakčević, smetnuti sa uma značaj koji Institut ima kada je u pitanju rehabilitacija crnogorskih građana, jer gotovo da nema familije čiji član se nije oporavljen vratio iz Igala.“I to je nemjerljivo. I ja zaista svaki potez koji budem povukao, cijeniću to. I to što sam dao pozajmicu, kao Vile Olive od pet miliona eura je zato da Institut ne bi otišao u stečaj. Ja sam, moram reći, skeptičan u državu kao dobrog preduzetnika. Institut ima veliku šansu, ali Institut bez investicija ne može dalje”, ističe Rakčević.
Veliki bi bio grijeh, kaže Rakčević, za Herceg Novi, državu, zdravstveni turizam i ekonomiju Crne Gore, da Institut Simo Milošević ode, kako je kazao, putem Radoja Dakića.
- To će mu biti sudbina ‘salame’ što se kaže. Prodavaće se komad po komad da bi se podijelile plate - smatra Rakčević.
Objašnjava i da je problem što Institut ne može da digne kredit, jer je zemšljište u vlasništvu države, a taj novac mogao bi da se iskoristi za adaptaciju kapaciteta i tako se vrate pacijenti iz Norveške i Holandije. Rakčević smatra da bi se na taj način podigli prihodi, a Institut bi, kako kaže, u tom slučaju bio na “zelenoj grani”.
Rakčević u Institutu Simo Milošević ima 27,5 odsto akcija.

Rakčević: Moguće da ću izaći iz Instituta Igalo, razmišljam da dio biznisa preselim van zemlje

Tri optužna akta za dva različita kriminalna djela – a iste poruke istog datuma! Kako je to moguće? Iz analize materijala, koji je tužilaštvo koristilo da bi podiglo optužnicu protiv Aleksandra Mijajilovića za šverc cigareta i kasnije šverc narkotika, proizilazi sumnja da su specijalni tužioci nezakonito manipulisali Skaj materijalom i da su poruke iste sadržine, dostavljene od Europola, umetnuli kao navodno dokazni materijal u više različitih istraga. &nbsp; Novinarski tim Televizije E - upoređujući tri različita tužilačka akta - identifikovao je najmanje dvanaest rečenica u porukama koje su istovjetne u različitim optužnicama i naredbama za sprovođenje istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190124_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260119190124_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="946" loading="lazy" alt="DOKAZ O MANIPULACIJAMA: Poređenje poruka iz optužnice za švec cigareta i šverc kokaina iz Ekvadora"> <figcaption>DOKAZ O MANIPULACIJAMA: Poređenje poruka iz optužnice za švec cigareta i šverc kokaina iz Ekvador(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,ČAROBNI BROJ 12” (30. 11. 2020.) 5S7GLO: Dje god idu brodovi iz ekvadora ja mogu poslat. Ima li dje vadjenje na sigurno... Dal ima kontrolu u neku luku. (30. 11. 2020.) DN3GOV: Jel zanimljivo bugarska i grcka. Najvjerovatnije ima tu vadjenje. Tu salje u kont sa drugom robom pa se preuzme cijeli kontejner. (30. 11. 2020.) 5S7GLO: To bi bilo topp u kontejner sa drugom robom. Iz bugarske se Mora poslat na drugo mjesto. Al to nije problem, organizovali bi (01.12.2021.) DN3GOV: Moze i makedonija? (01.12.2020.) 5S7GLO: Dje ima luka u makefoniju. Slalo se za holandiju iz bugarske kamionima Navodno je ovo komunikacija koju su tokom dva dana razmjenjivali odbjegli policajac Ljubo Milović i tadašnji prikriveni agent Petar Lazović. I to u dva slučaja – za planiranje švecra kokaina iz Ekvadora, ali i za planiranje šverca cigareta iz iste zemlje. &nbsp; VIŠE MANIPULACIJA ISTIM PORUKAMA Upravo ove poruke državni tužilac Miroslav Turković 10. juna prošle godine uvrstio je u optužnicu protiv Aleksandra Mijajlovića i još sedam osoba za šverc cigareta. I to ne jednom već dva puta – jer se iste poruke citiraju na 114, a potom, na 160-oj strani. &nbsp; I tu nije kraj: istih 12 rečenica upotrijebljeno je u istrazi protiv Radoja Zvicera, Vuka Vojinovića, Petra Lazovića, Aleksandra Mijajlovića i još sedam osoba za drugo krivično djelo – šverc kokaina. Promjenjena je samo stranica, pa se u toj optužnici poruke nalaze na 20 strani. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190128_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260119190128_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="KO JE UBACIVAO SKAJ PORUKE: Potpisi troje tužilaca - Medojevića, Vukotića i Janković"> <figcaption>KO JE UBACIVAO SKAJ PORUKE: Potpisi troje tužilaca - Medojevića, Vukotića i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U naredbi za sprovođenje istrage, koju potpisuju specijalni tužioci Ivan Medojević, Jovan Vukotić i Maja Janković – nema objašnjenja: kako je moguće da su iste poruke, istoga dana, iste godine tobože razmjenjivali Ljubo Milović i Petar Lazović i za šverc kokaina i za šverc cigareta? &nbsp; Ove činjenice bude sumnju da je neko, iz Specijalnog policijskog odjeljenja ili Specijalnog državnog tužilaštva, nezakonito umetnuo Skaj poruke. &nbsp; Osim sitnih tipografskih razlika, iste se poruke pojavljuju u optužnici za šverc cigareta od 10. juna 2025. godine, Naredbi za sprovođenje istrage za krijumčarenje kokaina od 5. decembra 2022. godine, ali i u krivičnoj prijavi 31. jula 2022. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190128_3f7d9c3934fdf9c2adb6483f33cc9161a7c31ad8843b85005514f2cd62e1f2a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260119190128_3f7d9c3934fdf9c2adb6483f33cc9161a7c31ad8843b85005514f2cd62e1f2a8" data-rendition-name="original" width="271" height="186" loading="lazy" alt="POSTOJI LI OBJAŠNJENJE ILI JE ĆUTANJE ZNAK ODOBRAVANJA: Predrag Šuković, šef SPO"> <figcaption>POSTOJI LI OBJAŠNJENJE ILI JE ĆUTANJE ZNAK ODOBRAVANJA: Predrag Šuković, šef SPO(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I sve to uz prepravljanje podataka iz Obavještajnog dokumenta Europola koji je 16. jula 2021. godine poslat na adresu Predraga Šukovića, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja?! KO JE ,,PREPRAVLJAO” DOKUMENT EUROPOLA? Europolov dokumenat, u koji je novinarska ekipa ETV imala uvid, ni na jednom mjestu ne pominje Aleksandra Mijajlovića, niti se u dostupnim dokumentima pojavljuje nadimak ,,Aco”. &nbsp; Važan detalj - kako se taj nadimak odjednom nalazi u naredbama za sprovođenje istrage i kasnije u optužnicama – &nbsp;nije interesovao sudije Višeg suda koji su potvrđivali optužnice Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prema tekstovima optužnice i naredbe o sprovođenju istrage, u razmjenu poruka o švercu cigareta iz Ekvadora sa Petrom Lazovićem tobože se uključio i Aleksandar Mijajlović, navodno koristeći kriptovani telefon i šifru 50IQOW. &nbsp; Njemu, kako tvrdi specijalni tužilac Turković, Petar Lazović prenosi 18 poruka Ljuba Milovića iz njihove komunikacije od prethodnog dana. I pokušava da sazna da li je čovjek sakriven iza šifre 50IQOW. -Jesam- odgovara kratko Lazovićev sagovornik. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190132_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260119190132_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e" data-rendition-name="original" width="1013" height="762" loading="lazy" alt='SPECIJALNO ČITANJE DOKUMENTA EUROPOLA: Detalj gdje se identifikuje nadimak ,,Miki" i ,,Novi Miki"'> <figcaption>SPECIJALNO ČITANJE DOKUMENTA EUROPOLA: Detalj gdje se identifikuje nadimak ,,Miki" i ,,Novi Miki"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD ,,MIKI” POSTANE ,,ACO” U optužnici je evidentirana samo jedna kratka poruka za koju se tvrdi da Aleksandar Mijajlović potvrđuje svoje prisustvo na mreži. &nbsp; Na 403 strane optužnice ne postoji dalja komunikacija Mijajlovića, navodno sakrivenog iza šifre 5OIQOW, bilo sa Petrom Lazovićem ili Ljubom Milovićem. &nbsp; Osim toga, Europol ni na jednom mjestu ne pominje ime Aleksandra Mijajlovića, niti se pojavljuje nadimak ,,Aco”. Naprotiv: pominje se korisnik koji koristi dva nadimka: Miki i ,,Novi Miki”. Nema objašnjenja kako se onda nadimak ,,Aco” našao u tužilačkim spisma ? Ti važni detalji, ta suštinska pitanja o tužilačkom radu nijesu interesovali sudije Višeg suda, ali ni sudije Vrhovnog suda koji su pred Novu godinu produžili pritvor Mijajloviću. &nbsp; Ili možda niko, čak ni sudije Višeg i Vrhovnog suda, nijesu detaljno čitali optužnicu? Da je neko ozbiljno pročio tužilačke akte, lako bi uvido ključne kontardiktornosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190136_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260119190136_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="SDT JEDINI ZNA ZA ŠVERC CIGARETA IZ EKVADORA: Luka Gvajakil"> <figcaption>SDT JEDINI ZNA ZA ŠVERC CIGARETA IZ EKVADORA: Luka Gvajakil(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KO JE SMISLIO PRIČU O ŠVERCU CIGARETA IZ EKVADORA? &nbsp; Nije se čitao, ili nije bio od SDT-a dostavljen sudijama i dokument Europola. Tako se u odjeljku 3.36, naslovljenom ,,Krijumčarenje kokaina sa Ekvadora” objašnjava suština Skaj konverzacije koju navodno vode Ljubo Milović i Petar Lazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; -Dana 30.11.2020. godine Ljubo Milović (SKY 5S7GLO) je pitao korisnika SKY DN3GOV Petra Lazovića da li ima nekog da ima pristup bilo kojoj luci jer on može da pošalje pošiljku iz Ekvadora u bilo koju luku. Lazović je pitao da li se mogu paketi droge istovariti bezbjedno. Milović da on trenutno radi samo u Roterdamu, a da je prije toga radio u Istanbulu, Hamburgu i Atverpenu – piše u pratećem dokumentu Europola uz poruke koje su navdono razmjenjivane. &nbsp;&nbsp; Ne treba biti ekspert da se zaključi: nije moguće da se poruke koje se, navodno, razmjenju prije realizacije posla sa švercom kokaina, ponavljaju u sadržaju poruka kojim se priprema šverc cigareta. I to iz Ekvadora, iz luke Gvajakil, iz koje do sada nije zabilježen šverc cigareta?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190140_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260119190140_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec" data-rendition-name="original" width="900" height="582" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE, KONAČNO: Vladimir Novović "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE, KONAČNO: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Uporedna analiza više dokumenata tužilaštva dovodi u pitanje validnost rada specijalnih tužilaca, vjerodostojnost optužnih akata, ali i upozorava na postojanje osnovane sumnje da je bilo netačne, time i nezakonite, upotrebe Europolovih podataka. Da li je bilo i zloupotrebe službenog položaja - to bi trebalo da provjere u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. &nbsp; Ukoliko glavni specijalni tužilac ostane bez reakcije, kao što se dešavalo u slučaju zloupotrebe poruka koju je otkrio tim advokata Anta Nobila na suđenju Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću i Saši Čađenoviću – trebalo bi da se oglasi Tužilački savjet. U prilozima koje će Televizija E emitovati, a Portal ETV objavljivati narednih dana - precizno će se evidentirati dodatne manipulacije Skaj dokumentima koje je poslao Europol. &nbsp; &nbsp;

SKAJ PODVALA: Kako je SDT u slučaju Aleksandra Mijajlovića koristilo iste poruke za istrage šverca cigareta ali i šverca kokaina?

U emisiji Srećan dan govorimo o estetskoj medicini i njenim granicama. Danica Izgarević, doktorka estetske medicine, razbija mitove - da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled.&nbsp;
Otkrivamo što je realno, a što marketinška iluzija. Za one koji žele da vrate ravnotežu nakon praznika, dio programa posvećujemo ishrani. Dajana Švraka Milutinović, magistrica farmacije i stručnjakinja za ishranu i suplementaciju, objašnjava kako se oporaviti bez rigoroznih dijeta i da li gladovanje uopšte pomaže.&nbsp;
Srećni AI donosi interesantne i bizarne činjenice o estetskoj medicini i njenom uticaju na psihu. Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan: Da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

Tag: zarko-rakcevic