Predstavnici hotela Rivijera u Petrovcu pozvali su privrednika Žarka Rakčevića da odustane od preuzimanja tog porodičnog hotela i dodali da ta sporna kupovina ugrožava egzistenciju desetina porodica.
- Pozivamo Rakčevića da odustane od preuzimanja ovog porodičnog hotela, zemljišta, izgrađenog objekta C drugih nepokretnosti, koje namjerava da preuzme svjestan činjenice da time ugrožava egzistenciju cijele porodice Perović, ali i desetina radnika hotela. Umjesto toga nudimo mu partnerski odnos u formi koju on izabere, a koja bi za cilj imala završetak kompletnog projekta izgradnje Kristal Rivijere i uključivanje u turistički život Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Iz hotela Rivijera su kazali da je prilikom nedavne sporne kupovine tog hotelskog objekta, ali i dijela kompleksa Kristal Rivijera u Petrovcu, potpuno zanemarena egzistencija porodica koje tu marljivo rade, neki i skoro dvije decenije.
Rakčević je imovinu kupio na licitaciji i pored više sudskih i kontraverznih postupaka koji su u toku.
- Međutim, i pored obećanja da će odustati od sporne kupovine porodične imovine Perovića, Rakčević je najavio da ne želi da ispuni obećanje. Obećanje je dato uz uslov da drugorangirana kompanija ne ulazi u posao, što se i desilo, čime su pokazali korektan, ali nadasve ljudski odnos - navodi se u saopštenju.
Rakčević, kako su kazali, svojim postupanjem sprečava završetak projekta koji bi otvorio 400 radnih mjesta i stvorio uslove za značajan razvoj crnogorskog i budvanskog turizma.
- Kroz navedenu licitaciju, uzrokovanu potezima službenika Njemačke razvojne banke (DEG) kroz niz mahinacija, došlo se u situaciju da se kredit od pet miliona eura, namiruje prodajom već razrađenog hotela Rivijera, zemljišta, nezavršenih objekata koji višestruko nadmašuju tu vrijednost. Iznos od preko 11 miliona eura postignut na licijataciji dovoljno pokazuje nesrazmjeru odnosa između datog zajma od pet miliona i prodaje imovine - navodi se u saopštenju predstavnika hotela.
Oni su precizirali da je predmetni kredit od DEG-a odobren 2006. godine, ali je tadašnje rukovodstvo Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, na čelu sa Svetozarom Marovićem, spriječilo realiziciju kredita. Razlog za to, kako su dodali, vjerovatno leži u "bumu" nekretnina, zbog čega je Marović imao lični interes da zaustavi projekat.
- Zbog tog zaustavljanja, kredit se morao obnoviti i 2011. je, nakon ponovnog razmatranja Euromixu, odobren zajam od DEG-a u iznosu od 13 miliona eura, što je uz vlastita sredstva, a na osnovu biznis plana koji je bio sastavni dio ugovora i analize predstavnika DEG-a iz Kelna, bilo dovoljno za završetak projekta - dodaje se u saopštenju.
U julu 2014. godine kompanija je mogla povući cijelu sumu, ali se odlučila da povuče pet miliona eura, kako se ne bi plaćala puna kamata na sva odobrena sredstva, nego commitment fee koji je značajno niži.
- U tom momentu dolazi do promjene službenika koji je zadužen za praćenje našeg projekta koji nizom zloupotreba zaustavlja dalju isplatu sredstava, što stvara nepremostive probleme za završetak ukupnog projekta, a istovremeno nedozvoljavajući da se uz pomoć novog finansijskog partnera uz smanjena iznosa hipoteke nađe alternativno rješenje i projekat dovede na “zelenu granu”. Naprotiv, hipoteka je zadržana na svih 13 miliona, a ugovor je, vjerovali ili ne, prekinut zbog nezavršetka projekta. Tako da kroz ovu licitaciju porodica Perović ostaje bez čitave imovine i objekta koje je dat pod hipoteku i sredstava koje smo uložili u izgradnju hotela Kristal Rivijera - kazali su iz hotela.
Navedeni službenik je, kako su rekli, na svoju ruku pokušavao “završiti projekat” kroz njegovo nuđenje određenim privrednicima i politički eksponiranim licima u jednoj susjednoj državi.
- Blokadom izgradnje projekta Kristal Rivijera u šumovitoj uvali pod Malim brdom u Petrovcu zaustavljena je izgradnja hotela sa pet zvjezdica koji je trebalo biti među tri najbolja u našoj zemlji, a šteta koju su vlasnici pretrpjeli zbog zastavljanja ugovornih obaveza od DEG-a mjeri se desetinama miliona eura - dodaje se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, proces kupovine, renoviranja i ribrendiranja hotela Rivijera je obavljen ličnim sredstvima tokom 2004. godine, novcem koji je mukotrpno zarađen tokom 35 godina rada u Njemačkoj, u kojoj je predstavnik kompanije Miloš Perović imao razvijen privatni biznis, i za taj hotel nije podignut nijedan kredit, već su za njegovo renoviranje utrošena isključivo lična sredstva porodice Perović.
- Hotel je 2012. godine dobio nagradu za najbolji u Crnoj Gori, što dovoljno govori o kvalitetu, smještajnim kapacitetima, nivou usluge i tradicionalnom crnogorskom gostoprimstvu - navodi se u saopštenju.
Vlasnici imovine, Filip i David Perović su njemački državljani i već su pokrenuli procese kako bi se čitav ovaj nezakoniti posao zaustavio i u tom dijelu se očekuje i uključivanje predstavnika njemačke države u Crnoj Gori, kao i njemačke privredne komore.
- U toku je proces ukljičivanja partnera koji bi završio cjelokupni projekat, uz dogovor sa HG Budvanska rivijera, o čemu su mediji proteklih mjeseci intenzivno pisali. Renomirani partner je među vodećim svjetskim lancima u hotelskom sektoru i sa pažnjom prati razvoj situacije, uz uvjerenje da će se cijeli proces završiti u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore i punom zaštitom privatne imovine - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predstavnici Rivijere: Sporna kupovina hotela ugrožava egzistenciju desetina porodica

Shodno Planu restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" predviđen je proces javne ponude za kupovinu akcija manjinskih vlasnika, nakon toga proces dokapitalizacije, odnosno vraćanje 21,5 miliona eura naslijeđenog duga, kao i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
Кako je za RTHN kazao predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem, vlasnik HTP Vile Oliva Žarko Rakčević, završen je prvi krug kupovine akcija od manjinskih akcionara.
- U prvom krugu prodato je 3.042 akcija po 58 eura i upravo treba da krene drugi krug u roku od 15 dana, da svi građani, koji su vlasnici akcija Isntituta mogu po toj cijeni od 58 eura prodati svoje akcije - kazao je on.
Nakon otkupa akcija predviđen je proces dokapitalizacije, jer Institut, kako navodi Rakčević, ima naslijeđen dug u visini od 21,5 miliona eura.
- Vlada bi trebalo da pokrije 14,5 miliona eura tog duga, a HTP Vile Oliva sedam miliona. To znači da najvećio dio akumuliranog duga, skoro 90 odsto koji u ovom času ima, vjerovatno zbog predviđene procedure to će se dogoditi do kraja ove godine, tako da će Institut ući u 2026. godinu sa iščišćenim dugovanjima i trasiranim putem - ističe on.
Rakčević dodaje da su Institut višemilionski iznos duguje za poreze i doprinose, pored toga duguje Opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti, postoji i dio duga prema dobavljačima, Elektroprivredi za utrošenu električnu energiju duguje preko dva miliona, a takođe duguje i Vodovodou.
Rakočević podsjeća da je Planom restrukturiranja obuhvaćeno i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
- Ovo govorim zato što je taj takozvani kolateral kod banaka problematičan, ukoliko se zemljište ne vrati u vlasništvo Instituta. U toj varijatni, siguran sam, Institut može i sam podići kreditna sredstva i krenuti u osmišljenu, racionalnu rekonstrukciju i adaptaciju već, moram reći, ostarelih objekata i dovođenje prvo druge faze, jer je takav dogovor shodno Planu restrukturiranja, na nivo od četiri zvijezdice, a onda i svih ostalih kapaciteta - rekao je on.
Uspješno okončavanje ovih procesa, uz domaćinsko poslovanje, označiće povratak Instituta na strano tržište, a kako Rakčević vjeruje, to znači vraćanje ne samo tradicionalnih pacijenata iz Norveške, već i da će djelovanje biti prošireno i mimo regiona.

Rakčević: Isplata 90 odsto duga Instituta Igalo do kraja godine

Na Montenegroberzi je danas prodato 1,5 odsto akcija Instituta „Simo Milošević“, za ukupno 333,97 hiljada eura. 
 
Ukupno je, u deset transkacija, prodato oko 5,76 hiljada akcija Instituta, po cijeni od 58 eura. 
 
Cijena akcije je porasla skoro deset odsto, kao i prethodnih dana, što je i maksimalno dozvoljeni dnevni rast. 
 
Prema ranijim pisanjima medija, u pitanju je vlasnički udio manjinskih akcionara, koji je kupilo Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević. 
 
Država ima 56,47 odsto akcija Institita, Vila Oliva 27,4 odsto, a ostali mali akcionari ukupno 16 odsto. 
 
Mediji su ranije pisali da državi za dvotrećinsko vlasništvo i samostalno odlučivanje u vezi sa bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija. 
 
Sa druge strane, cilj Rakčevića, koji je 2018. godine za oko tri miliona kupio 27,4 odsto dionica, jeste da dokupi još sedam odsto akcija, kako bi imao više od jedne trećine dionica i kako bi mogao zajedno sa Vladom da donosi odluke u vezi sa Institutom. 
 
Na Skupštini akcionara, koja je počela 9. januara, nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmjenjene u planu do nastavka sjednice koja je zakazana za danas.

Prodate akcije Instituta za oko 334 hiljade eura

Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće a ponudili smo plan za spas Instituta "Dr Simo Milošević", rekao je u Jutarnjem programu TVCG suvlasnik "Vila Oliva" i predstavnik manjinskih akcionara Instituta Žarko Rakčević, uz objašnjenje da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević ističe da 5.000 građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra.
- Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski - rekao je Rakčević.
Kaže da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
- Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo 5 miliona eura da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je gubitak Instituta u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo - istakao je Rakčević.
Podsjetio je da je juče Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom, kako je pojasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
- Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona eura i spremni smo da 7 miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto - podsjetio je Rakčević.
Rekao je da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa 4 zvjezdice.
- Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo - ističe Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević kaže da je sve moguće pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
- Spremni smo da pomognemo ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrovim i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona eura, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa - poručuje Rakčević.

Rakčević: Manjinski akcionari ne prihvataju da budu marginalizovani, ne pristajemo na pad učešća

Usvajanje Plana restrukturiranja za Institut „Dr Simo Milošević" A.D. jedini je način za spas te ustanove, kazali su u Vladi Crne Gore.
U Vladi su reagovali povodom navoda manjinskog akcionara Instituta „Dr Simo Milošević, A.D., i suvlasnika HTP Vile Oliva Žarka Rakčevića, navodeći da je krajnje je zlonamjerno imputirati 44. Vladi prodaju Instituta „Dr Simo Milošević”, A.D. Kažu da se nijedna Vlada, do ove nije opredijelila za spas Instituta.
Tome svjedoče sljedeće činjenice: 44. Vlada je povećala cijenu za FZO pacijente i obezbijedila dodatnih 4,5 miliona eura za Institut; pomogla zaposlene u Institutu, kroz urgentnu pomoć preko Sindikata u jednom od najtežih trenutaka od osnivanja ustanove; prva i jedina krenula u strateško i sistemsko ozdravljenje Instituta, kroz Plan restrukturiranja, koji je sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći jedini put za spašavanje Instituta od stečaja - ističe se u Vladinom saopštenju.
Navode da prethodne vlade nijesu uložile ni euro u Institut, već da su ostavile dugove od preko 20 miliona eura, zapuštene objekte i opremu. Ovakvo djelovanje, kažu u Vladu, dovelo je do toga da Institut konstantno bude pred stečajem ili pred privatizacijom.
- Da bi Institut „Dr Simo Milošević” A.D. mogao biti sačuvan od stečaja jedini, na Zakonu utemeljen način je, da pored udjela države Crne Gore od 60 odsto, sam Institut obezbijedi svoj doprinos od 40 odsto u realizaciji Plana restruktuiranja, odnosno 42,7 miliona eura na trzišnim osnovama i to bez intervencije države - stoji u saopštenju.
Kako je navedeno u Planu restrukturiranja, pripremljenom od strane Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, u ovom trenutku Institut može sredstva obezbijediti samo kroz prodaju objekata, jer su oni jedina svojina Instituta. U Vladi napominju i to da se predmetni objekti ne koriste u punom kapacitetu već duži niz godina.
- Dakle, kako je premijer Milojko Spajić i naveo na konferenciji za medije održanoj povodom predstavljanja dokumenta, Vlada nije pripremala Plan restrukturiranja, već je on rezultat četvoromjesečnog rada Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, koji su činili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, te navode da Vlada predlaže prodaju Instituta smatramo neutemeljenim - navodi se u saopštenju.
Napominju da su prethodne vlade, u pet navrata, sprovodile tenderske postupke, od kojih je posljednji iz 2018. godine, kada je bilo predviđeno da se cjelokupan državni paket akcija Instituta proda za svega 35 miliona eura. Shvataju, kažu u Vladu, nezadovoljstvo Rakčevića zbog ove neuspjele privatizacije, "ali nije ova Vlada ta kojoj se to može pripisati".
- Ova Vlada je, za razliku od svih ostalih, spremna da uloži preko 60 miliona eura u Institut, a garancija za to su planirana sredstva u Budžetu već za 2025. godinu u iznosu od 32 miliona eura - ističe se u saopštenju.
Pred manjinskim akcionarima su, kažu u Vladi dva puta – ulaganje rame uz rame sa državom ili prodaja akcija državi.&nbsp;
- Svaka druga opcija, kako je pokazao Plan restrukturiranja, Institut vodi u stečaj, tokom koga bi jedini način za izmirenje obaveza bila upravo prodaja imovine, imajući u vidu dugove od 25 miliona eura. Naglašavamo, prodaja dijela imovine, koju problematizuje manjinski akcionar sa značajnim učešćem neće biti opcija, ukoliko isti investira sa državom i Institutom - dodaje se u saopštenju.
Sa druge strane, dokapitalizacija bez Plana restrukturiranja kao osnove za sva ulaganja države, a koju predlaže manjinski akcionar predstavljala bi, smatraju u Vladi, nezakonitu državnu pomoć.
Zato pozivaju manjinske akcionare, koji su zabrinuti za prodaju dijela imovine Instituta, da ulažu i zajedno sa državom doprinesu spašavanju ove jedinstvene ustanove za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.&nbsp;
- Takođe, opravdanost i usklađenost Plana restrukturiranja sa Zakonom o kontroli državne pomoći, odnosno eventualnu neusklađenost istog, pokazaće mišljenje jedine za to pozvane institucije u Crnoj Gori - Agencije za zaštitu konkurencije - poručuju iz Vlade.

Vlada: Pred manjinskim akcionarima dva puta – zajedničko ulaganje ili prodaja akcija Instituta državi

Najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević” Žarko Rakčević kaže da razmišlja da izađe iz Instituta, kao i da jedan dio svog bizninisa preseli van zemlje. Rakčević je govoreći o svom životu, karijeri i biznisu, kazao da vjeruje da jedino banjsko lječilište u Crnoj Gori ima budućnost, ali kako kaže, ne vjeruje u državu kao dobrog preduzetnika, nakon svega kroz šta je Institut prošao.
- Vrlo je moguća ta opcija. Previše sam energije tamo uložio, ima toliko projekata u Crnoj Gori i van Crne Gore. Pravo da vam kažem, više mi je dosadilo. Da smo to uzeli mi i Česi, već bi ove godine tu šetali Njemci, Česi. Normalno, nastavio bi se program za građane Crne Gore jer smo garantovali do 100.000 pansion dana za fondovske pacijente. Institut bi imao vjerovatno tridesetak miliona eura prihoda i to bi bila druga priča - kazao je Rakčević za Bankar.
Kaže sada nema prezican rok do kada će ostati u Institutu, ali da već razmišlja da dio biznisa preseli van zemlje.
- Vrlo sam skeptičan oko države kao upravljača. Mi smo zagovarali da bude profesionalni menadžment, ono što je normalno svugdje u svijetu. Ne trebaju nam partijski vojnici. Tu se jedna loša praksa nastavila, možda još u gorem obliku nakon 2020. godine sa partijskim namještenicima - ističe Rakčević.
Ne smije se, kaže Rakčević, smetnuti sa uma značaj koji Institut ima kada je u pitanju rehabilitacija crnogorskih građana, jer gotovo da nema familije čiji član se nije oporavljen vratio iz Igala.“I to je nemjerljivo. I ja zaista svaki potez koji budem povukao, cijeniću to. I to što sam dao pozajmicu, kao Vile Olive od pet miliona eura je zato da Institut ne bi otišao u stečaj. Ja sam, moram reći, skeptičan u državu kao dobrog preduzetnika. Institut ima veliku šansu, ali Institut bez investicija ne može dalje”, ističe Rakčević.
Veliki bi bio grijeh, kaže Rakčević, za Herceg Novi, državu, zdravstveni turizam i ekonomiju Crne Gore, da Institut Simo Milošević ode, kako je kazao, putem Radoja Dakića.
- To će mu biti sudbina ‘salame’ što se kaže. Prodavaće se komad po komad da bi se podijelile plate - smatra Rakčević.
Objašnjava i da je problem što Institut ne može da digne kredit, jer je zemšljište u vlasništvu države, a taj novac mogao bi da se iskoristi za adaptaciju kapaciteta i tako se vrate pacijenti iz Norveške i Holandije. Rakčević smatra da bi se na taj način podigli prihodi, a Institut bi, kako kaže, u tom slučaju bio na “zelenoj grani”.
Rakčević u Institutu Simo Milošević ima 27,5 odsto akcija.

Rakčević: Moguće da ću izaći iz Instituta Igalo, razmišljam da dio biznisa preselim van zemlje

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zarko-rakcevic