Velika je bojazan da je nakon programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, povećanja zakupa plaža, povećanja PDV-a, komunalnih usluga, ukidanje bezviznog režima i loš odnos prema turskim državljanima, loše infrastrukture i avio povezanosti, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena zadnji udarac koji će uništiti crnogorski turizam - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
Po podacima Centralne banke, Monstata i Nacionalne turističke organizacije, ali i po riječima predstavnika vlasti ljetna turistička sezona je bila uspješna, a po mišljenju Radulovića upitna je metodologija kojim su došli do takvih podataka, odnosno do broja gostiju i broja noćenja.&nbsp;
- Ako su računali ljude koji su ušli na Debeli brijeg a izašli na Božaj ili Sukobin i ako su to bili turisti - onda je to jedna priča. Druga priča je ako su sa kruzera goste koji su dolazili u posjetu Crnoj Gori, što u Baru, što u Kotoru, isto računali kao turiste - to je pogrešna procjena, jer to nijesu turisti, to su izletnici. Turista je onaj koji noći u &nbsp;destinaciji, a ne onaj koji samo prođe, ili izađe i vrati se u toku dana i ode- rekao je Radulović.
Dodaje i da je sam bio zbunjen tim podacima, pa je tražio od zaposlenih da ponovo izračunaju prihod jer novca nije bilo, a očekivalo bi se od tako uspješne ljetne turističke sezone.
- Generalno ovo je slabija sezona, slabija nego što je bila 2024.godina, a već je bilo jasno da će tako da bude 2023. pa 2024. mi smo trošili 2025. Haos u špicu sezone je stvorio narativ kod većine gostiju, &nbsp;koji su bili kod turoperatora naših partnera koji nam dovode goste, da u &nbsp;julu i avgustu Crnu Goru treba izbjegavati upravo zbog haosa koji je bio. Ja sam upozoravao, ne samo ja, da tu nešto mora da se uradi, međutim ništa se uradilo nije. Nijesmo imali adresu na koju bi se mogli obratiti, mi smo se obraćali ali šalter je bio zatvoren i ove godine sezona je u tom glavnom špicu podbacila i mi smo imali taj špic sezone od 3.avgusta do 21.- 22.avgusta, nekih 18 dana otprilike i to je to. Ako uzmete u obzir da najviša cijena u toku cijele godine je upravo u tom periodu, da je onda niže 40 ili 50 posto u predsezoni i postsezoni od ovoga udarnog dijela, onda taj finansijski efekat ne &nbsp;može nikako da bude dobar. On možda nominalno i jeste, ali ako uzmete inflaciju i povećanje svih troškova, ako uzmete PDV koji je dignut za nemogućih, nevjerovatnih, to će u anale ući sigurno i da se priča o tome ne samo kod nas nego i šire, povećanog za 114 posto, na krucijalni dio naše ponude i centralni stub cijeloga posla, jer krevet nosi do 80 posto prihoda, hrana, piće i sve ostalo je od 15 do 20 posto- istakao je Radulović.
Kaže da je iz razgovora sa ministrom finansija, a kome je prisustvovao i premijer, shvatio da je uzeta metodologija po kojoj smještaj nosi 60 posto, a hrana i piće 40 posto turističkog prihoda, što je, &nbsp;po njegovim riječima, totalna greška.&nbsp;
Smatra i da je i turistička privreda posljednjih godina pretrpjela mnoge udare, poput programa Evropa sad, povećanja PDV-a, stopostotnog povećanja zakupa plaža i povećanje ostalih &nbsp;komunalnih usluga.
- Evropa sad i Evropa sad 2 su napravile disbalans, stvorile su ranilovku, tako da je bilo apsurdno da recepcioner ima platu jednakj kao čistačica, što ne može, jer smo na to morali mimo programa da dodajemo, da pravimo tu razliku i dodajemo novac kojeg realno nijesmo mogli zaraditi. Po najjasnijoj računici sam 7 i po miliona sam imao troškove rada 2022.godine, za ‘23, ‘24, ‘25. za nepune tri godine nam je 5 miliona porastao trošak, pa sad imam 12 i po miliona. Da smo u Švajcarskoj, da smo u Francuskoj, da smo u ne znam kojoj razvijenoj destinaciji to je bitka koja se teško može dobiti- naglasio je Radulović.
Podsjeća da povećanje zakupa plaža, kašnjenje sa pripremom istih, može da efekat u predstojećoj sezoni i utiče na odabir destinacije od strane &nbsp;turista.
- To je emocija i percepcija. Ako je on percipirao &nbsp;Crnu Goru kao interesantnu zemlju - on će vjerovatno da izabere tu destinaciju i da dođe u Crnu Goru. Vjerovatno ti koji su došli tako su i uradili, a onda kada dođete na destinaciju - onda je doživljaj, e njegov doživljaj u maju i junu nije mogao da bude pozitivan, jer plaže nijesu bile spremne. To je ostavilo loš utisak ili ne baš dobar doživljaj kod njega i on se sigurno vratiti neće iduće godine, čak neće nikome ni predložiti. Ima jedna zakonomjernost da nezadovoljan i povrijeđeni gost desetoro animira, jer je nezadovoljan i ima veću motivaciju da priča o lošem odmoru, a zadovoljan gost može do troje da animira da dođu- rekao je Radulović.
Loša avio povezanost i infrastruktura jesu problemi, ističe on, od kojih većim i dugoročnim smatra avio povezanost, jer se turisti sa infrastrukturnim problemima suočavaju i u zemljama iz kojih dolaze.
Dodaje i da presudnu ulogu igra bezvizni režim, jer Crna Gora nije prestižna destinacija poput Nice, Azurne obale ili Grčke , kako kaže, pa da može sebi priuštiti da turisti čekaju na vize.
- Nemila, nesretna, baksuzna dešavanja nedavno su uslovila da je 9.000 Turaka otišlo iz Crne Gore, za nepunih mjesec dana. Ako uzmete u obzir da je svaki živio cijele godine tu, radio, dnevno trošio oko 80 eura, to je dnevno za njih 9.000 - 720.000 eura, godišnje je to 226 miliona eura, od čega je 52 miliona je manje manje u budžetu Crne Gore po osnovu PDV-a i ostalih dažbina, mi smo 52 miliona izgubili, penzioni fond je mjesečni, čini mi se 60 miliona, jednu penziju smo mjesečnu izgubili i nikome ništa, niko ne odgovara i neće ni odgovarati a štete se samo slažu - šteta na štetu- istakao je Radulović.
Poručuje da se boji za cijelu crnogorsku privredu nakon najava o uvođenju sedmočasnovnog radnog vremena i smatra da će to biti zadnji udarac.
- To će biti zadnji udarac i svi ćemo biti na koljenima uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena. To je totalna katastrofa - jedna populistička mjera koja u većini evropskih država ne postoji, postoji u nekim, ali dajte vi meni privredu i snagu ekonomsku Francuske pa uvedite sedmočasovno radno vrijeme- poručio je Radulović.
Kaže da Sveti Stefan ne nosi veliki ekonomski benefit, ali je veoma značajan zbog imidža i promocije crnogorske turističke destinacije.&nbsp;
- Mi nijesmo spremni za jake goste, visoko platežne goste, jer smo mi destinacija sa velikim znakom pitanja, jer veçina ljudi iz svih tih zemalja odakle dolaze malo znaju, ili nimalo, o Crnoj Gori i onda taj novac koji on da smatra da ne vrijedi usluga koju je dobio. Kad bude cijela Crna Gora sređena kao što je danas Porto Montenegro, Porto Novi, Lustica bay, kad budu gradovi takvi, putevi tako uređeni, hoteli sa 5 zvjezdica, tipa Splendida i još nekih drugih hotela, onda će to biti da novac vrijedi za uslugu koju je turista dobio- zaključio je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena je populistički potez i biće finalni udarac koji će nas baciti na koljena

Turistička Nova godina i ove godine svečano je obilježena u hotelu Splendid, a tradicionalni događaj okupio je do sada najveći broj turističkih radnika iz cijele Crne Gore. Nekoliko stotina poslenika iz sektora turizma imalo je priliku da u izuzetnoj atmosferi zajedno proslavi početak nove turističke godine.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović ocijenio je da brojnost okupljenih turističkih poslenika najbolje govori o spremnosti sektora na promjene, ali i o potrebi da se glas struke snažnije čuje u donošenju ključnih odluka. On je naglasio da je pred Crnom Gorom jedna od najvažnijih godina za turizam, te da bez ozbiljne saradnje sa institucijama nema održivog napretka.
- To što smo se večeras okupili u do sada najvećem broju nije slučajno – to je jasna poruka da je turistička privreda spremna na promjene, ali i da očekuje odgovornost, podršku i konkretna rješenja. Mi znamo da kritikujemo, ali znamo i da ponudimo pomoć i rješenja, jer crnogorski turizam nema više prostora za improvizacije - kazao je on.
Radulović je poručio i da je turistička privreda spremna da pruži punu podršku institucijama u procesu evropskih integracija, ističući da snaga turizma mora biti prepoznata kao razvojni potencijal države.
On je istakao da se Crna Gora nalazi u osjetljivom, ali ključnom periodu, u kojem su stabilnost, strpljenje i jasno definisani ciljevi od presudnog značaja.
- Vjerujem u Crnu Goru i njen potencijal. Ovo je delikatan trenutak u kojem je potrebno strpljenje i odgovornost, bez dodatnih podjela i destabilizacije, kako bismo uspješno završili evropski put. Ulazak u Evropsku uniju mora donijeti suštinske promjene – da na prvo mjesto dođu znanje i kompetencije, te da ključne pozicije obavljaju profesionalci i stručnjaci, a ne ljudi bez potrebnih znanja i iskustva - smatra on.
Program večeri upotpunjen je bogatim muzičkim sadržajem, a za odličnu atmosferu bili su zaduženi Žuti Serhatlić, Jovana Pajić i Dženan Lončarević, čiji su nastupi naišli na izuzetno dobre reakcije prisutnih.Kao i prethodnih godina, u ponoć je tradicionalno služena torta, čime je simbolično obilježen ulazak u novu turističku godinu, uz poruku da su zajedništvo, profesionalizam i odgovorno upravljanje temelj dugoročnog razvoja crnogorskog turizma.

1250x600

1084x550

Radulović: Turistička privreda je spremna na promjene i očekuje odgovornost i jasna rješenja

Član Glavnog odbora DPS-a Elvir Zvrko prije dva dana između ostalog je ocijenio da dok Albanija bilježi najdinamičniji rast u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja.
Da je crnogorski turizam definitivno u fazi stagnacije, za Antenu M potvrđuje i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
- Ocjena da je ovo jedna od najboljih sezona nije tačna. Može ona biti po parama najbolja, ali nijesam siguran da je i to, jer ako taj novac ne daje efekat u Budžetu, onda smo zalud radili - naglašava Radulović.
Podsjeća da je turizam trenutno vodeća grana privrede.
- Ne znam koliko će to tako biti, ali trenutno je takva situacija da definitivno ovisimo, pa i Budžet ovisi o rezultatima turističkih sezona - ističe Radulović.
Podvlači da je ova godina bila slabija nego prošla.
- Ne znam koja je to metodologija po kojoj su oni računali. Nije mi jasno i dalje, ali ja znam, pošto sam u materiji i pošto se svakodnevno borim sa nedaćama koje su nas zadesile ove godine – da to nije isto. Na primjer, da budem jasniji – sedam i po miliona prije nepune tri godine je bio fond plata u mojoj kompaniji na godišnjem nivou. Do kraja ove godine je 12 i po miliona - navodi Radulović.
To, kako pojašnjava, znači da su za tri godine porasli troškovi rada pet miliona.
- I to će svako reći – super, radnici dobijaju mnogo više para. Na papiru kad gledamo, taj je utisak. Međutim, kad se to prebaci u realni život, oni imaju manje mogućnosti. Sa tim većim parama manje će da kupe, nego što su kupovali sa sedam i po miliona - podvlači Radulović.
Ističe da ga najviše brine to što nigdje nije dostupan podatak koliko je Budžet prihodovao po osnovu PDV-a od turizma.
- Ja mislim da se Budžet nije dobro punio, da može po ciframa da bude nominalno veći nego prošle godine, ali taj novac mnogo manje vrijedi ove, nego što je taj prošle godine. A uzrok svega toga bilo je nesretno rješenje da se PDV na smještaj podigne na 14 odsto, gdje su nama otkinuli tu jednu nogu na kojoj je stajao cijeli turizam, barem kad je kolektivni smještaj u pitanju, a i ostali - izričit je Radulović.
Činjenica je, navodi, da turizam u ovom trenutku stagnira.
- Niko me ne može ubijediti, jer sam iz te materije, iz te problematike, svakoga dana, pa znam šta pričam - naglašava Radulović.
Brine ga, kako ističe, 2026. godina.
- I molim one koji donose odluke da budu jako oprezni i obazrivi, jer smo mi upozoravali na ovo što se sad dešava i što se desilo i prošle godine. Međutim, nije bilo odziva na to i vjerovatno su oni bili ubijeđeni da su oni u pravu. Međutim, vrijeme je dokazalo da nijesu - ukazuje Radulović.
Da se identična situacija ne bi ponovila i naredne godine, Radulović apeluje na nadležne da paze šta rade sa nametima kad je u pitanju privreda.
- Jer svako podizanje bilo kojeg poreza je tektonski poremećaj za ovako tananu ekonomiju kakva je crnogorska. Nama sad treba da se spuštaju cijene, a ne da se podižu. I to da mi spuštamo prvi, ne da me moli država, ili da donosi uredbu i da nas ograničavaju iz hira - navodi Radulović.
To je, kako poručuje, jedini način da nastavimo sa rastom naredne i svih sljedećih godina.
- Jer smo mi ove godine, ne zbog nas, nego što je uveden porez na PDV takav kakav je, morali da podižemo cijene i to je rezultiralo time čime je rezultiralo. Iduće godine, mogli bi da imamo više gostiju, bolji početak i završetak sezone nego ove godine, ali sve zavisi od cijena. Doduše zavisi i od viza, ali to je posebna tema, pa je ne bih otvarao sad - zaključuje Radulović.

Radulović: Crnogorski turizam stagnira

Odluka premijera Milojka Spajića o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, već je nanijela ogromnu štetu crnogorskim hotelijerima, a razmjere je za sada teško procijeniti. To je, između ostalog, za Antenu M kazao predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Montenegro stars hotels group Žarko Radulović, komentarišući potez premijera i potencijalne posljedice.
Kako ističe, otkazivanja su počela još prije dva dana.
- Svi koji su narednih dana planirali da dođu otkazuju, naročito poslije četvrtka. Imamo otkazanu jednu grupu sredinom novembra, a imamo i individualne goste koji su radili rezervacije preko Buking coma, a koji su takođe otkazali dolazak - navodi sagovornik Antene M.
Radulović smatra da je odluka o ukidanju bezviznog režima ishitreno donijeta.
- Nijesu sagledani svi aspekti. Ovo je veoma opasna situacija, jer mi najveći argument I animaciju koji imamo za nekoga da dođe to je bezvizni režim - naglašava Radulović.
Prema njegovim riječima, mnogo je manji broj gostiju koji moraju da vade vize kako bi došli u Crnu Goru.
- Jedno tržište koje je potencijalno raslo iz godine u godinu, trenutno smo izgubili. Druga stvar koja je mene malo utješila, jeste to da smo mi svima koji su otkazali rezervacije, a već su platili, ponudili da im vratimo novac, međutim, niko od njih nije pristao. Rekli su – držite to, pa ćemo vidjeti šta će se dešavati u narednom periodu, pa ima vremena za vraćanje novca. Znači, oni nijesu odustali od nas, odnosno, nadaju se da ovo neće dugo da traje, kao što se nadam i ja - podvlači Radulović.&nbsp;
Međutim, kako ističe, šteta je velika.
- Ovo je baš onako ishitrena i ne baš pametna odluka. Moglo je to da se uradi i za 15 ili 20 dana, da se sve sagleda, pa da se donese odluka. Druga stvar koja mene brine je Turkish Airlnes. Oni imaju četiri hiljade otkazanih karata koje su već uzete prema Crnoj Gori i skratili su broj letova. Šta ćemo sa ljudima koji su išli da se liječe u Istambul itd - ukazuje Radulović.
Mnogo je, kaže, nepoznanica.
- Imao sam puno kontakata sa našim partnerima iz Turske sa kojima radim i sarađujem i ne samo u Turskoj, nego i ovdje. Nevjerovatno je koliko su tolerantni. Maltene, izvinjavaju se i sve razumiju, ali kažu – to nijesmo uradili mi, to nije uradio turski narod, već pojedinci, ako su uradili”. Jako im je krivo I žale zbog toga, jer nam stvarno žele dobro, prihvataju nas ovako male, ravne sebi, ne smatraju da smo mi što smo mali toliko beznačajni i da stvarno ti koji ovdje dolaze vole Crnu Goru - pojašnjava Radulović.
Ističe da je u pitanju jedna velika žal, ali istovremeno upozorava da je šteta evidentna.
- Niko ne može sad da procijeni koliko, ali je značajna, jer su Turci dolazili svih 365 dana u toku godine i rasli su iz godine u godinu. Koliko će to biti manje novca i nama i Budžetu ne znam, ali znam da nije dobro - zaključuje Radulović.

Radulović: Spajićeva odluka ishitrena, gosti iz Turske otkazuju rezervacije

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kazao je u slučaju Mohameda Alabara i Velike plaže na kraju presudilo „manjak znanja i manjak dobre volje“ i pogrešan red Vladinih poteza.
Radulović je mišljenja je da se investitoru, kao što je Alabar, trebalo predstaviti prostorni plan i dati mu ponudu za investiciju.
- O Alabaru ne znam dovoljno, ali mi treba njemu da dajemo ponudu, ne on nama. Mi pravimo ponudu kakvu hoćemo i kakva nam odgovara. Dobiti velikog investitora pored svih mana koje Crna Gora danas ima je teško. Investitori su ljudi koji žele zaradu, posao za Alabara je trebalo pustiti, da smo mi napravili prostorni plan koji odgovara i nama i njima on bi uzeo i radio... - rekao je Radulović za Antenu M.
Nemoguće je, kaže Radulović, u Crnu Goru uložiti 30 do 35 milijardi, posebno nije moguće u ovoj fazi pregovora tako nešto procijeniti i izjaviti.
- On je u intervjuu pominjao par milijardi i to je mnogo. Nama trebaju strani investitori, bez dileme. Investitori imaju jaku pregovaračku poziciju, logično, kod njih su pare, međutim treba biti vješt i napraviti dogovor... Mislim da smo Alabara izgubili - smatra Radulović.
Planiranjem prostora dugoročno određujemo standard koji će imati stanovnici tog kraja, objašnjava Radulović, navodeći primjer plaže Pržno.
- Iz Pržnog je 1945. godine do 47. godine mnogo porodica otišlo jer su umirali od gladi, na najljepšoj plaži, ali prostor je bio takav da su jedva preživljavali. Na tom prostoru napravi se Maestral, koji je, po mom mišljenju, velik za onako mali prostor, ali svi stanovnici tamo postadoše milioneri. Ne treba ići u krajnost, ali treba razmišljati da prostor koji imamo treba posmatrati iz više uglova - poručuje predsjednik CTU.
<h2>Novi metod sistematskog urušavanja turizma</h2>
Radulović je rekao da Ministarstvo turizma ulaže određeni trud da poboljša situaciju u turizmu, ističući da je dobro što ove godine imamo značajan broj letova prema Crnoj Gori.
On ocjenjuje da bi davanje pod koncesiju crnogorskih aerodroma pričinilo veću štetu od gašenja Montenegro erlajnza, i da je veliki problem što je politika postala sve.
- Politika je danas najvažnija, važno je da imate fotelje i pozicije. Nije važno šta će se desiti sa određenim rješenjem koje se donese, već da je politički profitabilna - rekao je Radulović.
Na pitanje da li se sve očitije potvrđuju sumnje da neko sistemski i sistematski uništava crnogorski turizam, Radulović kaže da se to ne dešava prvi put, ali je iznenađen brojem crnogoskih političara koji ne žele dobro Crnoj Gori.
- Sistemsko uništavanje crnogorskog turizma dešavalo se i devedesetih godina, pred referendum. Ovo je sada drugi način i druga metoda, ali svakako je sličan cilj. U današnjoj Skupštini sjedi toliko ljudi koji ne žele dobro Crnoj Gori. Ja tu prepoznajem više struja; jedna je populistička koja po svaku cijenu želi da zadrži vlast, druga koja ni na šta nema odgovor i tako traje i treća koja je otvoreno protiv interesa Crne Gore - objašnjava Radulović.
Radulović kaže da je predsezona bila loša, da će biti velikih problema sa glavnom turističkom sezonom i ponavlja ocjenu da je zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu. Njegova zabrinutost za granu koja generiše oko 30 odsto BDP Crne Gore ide dotle da, ako se nastavi ovakva politika, prognozira: "Naše cijene su u rangu sa Dubrovnikom. Podigli su 140 odsto PDV na smještaj, malo su ga podigli, jer da bi dali efekat koji oni hoće trebali su podići 700 odsto. Mislim da smo blizu kraja. Ovi što misle da će im fotelje još trajati, neće. Pošto oni ne stvaraju, mi stvaramo i znamo koliko još možemo da trajemo- vrlo malo u pitanju su šest, devet mjeseci do godinu, a onda neka nam je Bog u pomoć.

Radulović: Trebalo je da ponudimo Alabaru plan koji nama odgovara i on bi ga uzeo i radio

Crna Gora bilježi pad u turizmu nakon 20 godina, podaci su Centralne banke i Monstata.
Sagovornik Antene M suvlasnik Montenegro Starsa i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović navodi da je to bilo za očekivanje i podsjeća da je o tome govorio još 2023. godine, kada su imali uspješnu sezonu ali su, kako kaže, potrošili dio od 2024.
- Kako smo potrošili? Imali smo haos, jul i august mjesec, takav je bio sticaj okolnosti. Tako da smo postali destinacija gdje je preporuka bila da se u julu i avgustu ne ide u Crnu Goru jer je kolaps. To se desilo i 2024. godine. Drugi dio priče je da mi postajemo sve skuplja destinacija, odnosno cijene ne korespondiraju sa uslugom - ocjenjuje Radulović.
On ističe da je turizam doživljaj i emocija. Dodaje da turistu nakon velikih očekivanja, prirodnih ljepota koje Crna Gora nudi, dočeka loša putna infrastruktura, gužva i nečistoća.
- Sjetimo se Budve prošle godine. Sve to je uticalo na manji broj turista, ali se bojim da smo mi prošle godine potrošili i dio 2025. Po nekim najavama ne bi trebala da bude loša sezona, možda malo bolja od prethodne ali je pad evidentan. To će se dešavati iz godine u godinu sve dok osnove stvari ne promijenimo. Moramo da shvatimo da smo mi turistička destinacija i da mi ekonomski zavisimo od turizma - naglašava Radulović.
Kao još jedan razlog pada turizma Radulović navodi i lošu avio povezanost Crne Gore sa drugim zemljama. Ističe da su ugostitelji primorani da povećaju cijene usluga jer je, kako navodi, država skupa.
- &nbsp;Svi smo krivi a najviše vlast koja vodi ovu državu. Oni moraju da stvaraju uslove da mi možemo da budemo konkurentni, da privlačimo strane investicije. Oni su ostali bez stranih investicije. U Crnoj Gori se radi vrlo malo hotela a ogroman je prostor i ogromna je potreba za njima. Složena je materija, složeno je reći koji je kriv, neko manje neko više, ali svi smo krivi - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-pad-prihoda-od-turizma-u-2024-crveni-alarm-za-nasu-ekonomiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Svi smo krivi zbog pada turizma, a najviše vlast

Ruske snage izvele su rano jutros kombinovani napad dronovima i raketama na Kijev, izazvavši ponovo prekid snabdijevanja strujom i vodom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
On je u objavi na X naveo da je Ukrajina dan ranije dobila pošiljku protivvazdušnih raketa, koje su doprinijele jačanju njene odbrane, ali je upozorio na hitnu potrebu za dodatnim snabdijevanjem, prenio je Rojters.
- Partneri ne smiju da propuste da ovo ispune - protivvazdušne rakete su prava zaštita za ljudske živote -naveo je Zelenski.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je danas svjetske lidere na hitnu podršku Ukrajini, kroz pomoć u protivvazdušnoj odbrani i pritisak sa sankcijama na Rusiju.&nbsp;
On je rekao da "neće biti mira u Evropi bez trajnog mira za Ukrajinu" i da je najnoviji "varvarski napad" Moskve na Ukrajinu poziv na buđenje svjetskim liderima koji se okupljaju u Davosu.
- Hiljade kuća je bez grijanja u Kijevu na temperaturi od -15 stepeni napolju, nakon masovnog ruskog udara tokom noći. Udari na Kijev, Vinicu, Dnjepar, Odesu, Zaporožje, Poltavu, Sumije i druge regione doveli su do civilnih žrtava i oštećenja energetske infrastrukture - naveo je Sibiha u objavi na mreži X.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je kao rezultat ruskog napada na lijevoj obali grada, došlo do prekida u snabdijevanju strujom i vodom.
- U Kijevu je 5.635 visokih zgrada jutros bez grijanja kao rezultat noćnog ruskog napada - saopštio je Kličko i napomenuo da je lijeva obala Kijeva i dalje bez vode kao rezultat ruskog napada.

Snažan napad dronovima i raketama na Kijev, grad ponovo bez struje i vode

Američki predsjednik Donald Tramp oštro je reagovao na francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je odbio da se pridruži Odboru za mir u Pojasu Gaze.
Francuski predsjednik nije dugo čekao na Trampovu reakciju povodom odluke da među prvima odbije članstvo u Odboru za mir u Pojasu Gaze.
- Je li to rekao? Pa, niko ga ni ne želi jer će vrlo brzo izgubiti vlast, tako da je to u redu - rekao je Tramp odgovarajući na novinarsko pitanje.
Tramp je dodao da će, u tom slučaju, „ako se budu ponašali kao Fidel Kastro“, kao odgovor uvesti carinu od 200 odsto na francuska vina i šampanjce.
- On će se pridružiti, ali ne mora da se pridruži. Ako je to rekao, vjerovatno je mislio nešto drugo, ali ako je to zaista rekao, kao što znaš, on je na vlasti još samo nekoliko mjeseci - dodao je Tramp.
Predsjednički izbori u Francuskoj zakazani su za april 2027. godine, zbog čega nije jasno na šta je Tramp mislio kada je govorio o „Makronovom gubitku vlasti“. Međutim, ove godine u Francuskoj su planirani lokalni izbori, na koje je Tramp potencijalno aludirao.
Odgovarajući na pitanja novinara, Tramp je dodao da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da bude član Odbora za mir, navodeći da je riječ o svjetskom lideru.
Tramp je pozivnice uputio širom svijeta, ali većina svjetskih lidera još nije dostavila odgovor.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi sa Grenlandom, koji američki predsjednik želi da pripoji Sjedinjenim Američkim Državama.

Tramp zaprijetio Francuskoj carinama od 200 posto nakon što je Makron odbio članstvo u Odboru za mir u Gazi

Apelacioni sud Crne Gore uputio je reagovanje nakon što je Sudski savjet juče konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol koja je predsjedavala vijećem koje bi trebalo da donese odluku u slučaju „državni udar“ i poručio da su njeni lični, profesionalni razlozi i status pitanja koja uživaju stepen zaštite privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije.&nbsp;
- U vezi sa navodima koji mogu proizvesti zaključke o razlozima ostavke predsjednice vijeća, Apelacioni sud ističe da su lični i profesionalni razlozi sudije, kao i statusna pitanja koja se &nbsp;tiču njenog angažmana u konkretnom vijeću, pitanja koja uživaju odgovarajući stepen zaštite &nbsp;privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije - naveli su u Apelacionom sudu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-mostrokol-predsjednica-vijeca-u-slucaju-drzavni-udar-podnijela-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud će, podvlače oni, kao i uvijek, postupati u skladu sa zakonom i procesnim pravilima, uz puno poštovanje prava stranaka i principa zakonitosti.
- Kada je riječ o procesnim posljedicama promjene u sastavu vijeća, Apelacioni sud ukazuje da se svaka procesna situacija rješava u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i ustaljenom sudskom praksom, uz puno poštovanje prava stranaka, ali i uz obavezu da se obezbijedi zakonitost postupka i nepristrasnost odlučivanja - naglasili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud, dodaju oni, neće komentarisati tok odlučivanja niti eventualne procesne radnje u predmetu koji je u radu, jer bi to predstavljalo nedozvoljen uticaj na postupak i moglo ugroziti pravičnost suđenja.
- Sud ostaje posvećen transparentnosti u mjeri koja je dozvoljena zakonom, uz istovremeno poštovanje principa da se povjerenje javnosti u sudsku vlast gradi na zakonitom i nepristrasnom radu, a ne na medijskim spekulacijama - zaključili su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud o ostavci Moštrokol: Statusna pitanja sudija uživaju stepen zaštite privatnosti, uvijek ćemo postupati u skladu sa zakonom

U Španiji je proglašena trodnevna žalost zbog željezničke nesreće u kojoj je, prema posljednjim podacima, poginula 41 osoba.
Spasilačke službe koje rade na mjestu željezničke nesreće u Adamuzu (Kordoba) pronašle su još jedno tijelo u jednom od oštećenih vozova, prenosi agencija EFE. Tim otkrićem broj žrtava nesreće porastao je na 41.
Dva dana nakon nesreće, spasilačke i hitne službe nastavljaju sa radom, kako na izvlačenju mogućih preživjelih iz najteže oštećenih vagona, posebno prva dva vagona voza Alvija na relaciji Madrid-Uelva, tako i na utvrđivanju uzroka iskliznuća voza Irio na liniji Malaga-Madrid.
Dok traje identifikacija stradalih, prijavljene su 43 prijave nestanka, mada je moguće da se neke odnose na iste osobe. U bolnicama je i dalje hospitalizovano 39 osoba, od kojih je 13 na odjeljenjima intenzivne njege.
Španski premijer Pedro Sančes obećao je da će biti otkriven uzrok sudara dva brza voza koji se dogodio u nedjelju uveče na jugu Španije, dok spasioci nastavljaju da pretražuju mjesto nesreće.
Brzi voz, koji je sa oko 300 putnika saobraćao na relaciji Malaga–Madrid, iskočio je iz šina u mjestu Adamuz, u pokrajini Kordoba, i sudario se sa drugim vozom koji je dolazio iz suprotnog pravca i prevozio 184 putnika.

Tag: zarko-radulovic