Građani ne smiju biti taoci banaka. Vlada mora da stane u odbranu prava ljudi - poručio je odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini opštine Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić navodeći da sa ozbiljnom zabrinutošću reaguju na istupe predstavnika Udruženja banaka Crne Gore u kojima se povodom zamjene ličnih karata, prema njegovom stavu, širi panika među građanima i najavljuje mogućnost da banke samostalno, bez sudske odluke, blokiraju račune građana i preduzeća.
Takav pristup, cijeni Lisičić, ne samo da je protivzakonit - već predstavlja neprihvatljiv pritisak na građane i prijetnju pravnom poretku naše države.
On podsjeća da zakoni Crne Gore jasno propisuju da jedino sud može donijeti odluku o blokadi novčanih sredstava. Banke, dodaje on, imaju obavezu da poštuju zakon, a ne da ga tumače prema sopstvenim interesima.
- I dok iz banaka i pojedinih institucija poručuju da će građani koji ne zamijene lične karte u propisanom roku imati blokirana sredstva i neće njima moći raspolagati, pravni stručnjaci upozoravaju da za takvu mjeru ne postoji pravni osnov, jer se novac može blokirati isključivo na osnovu sudske odluke - navodi Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, stvaranje panike i ucjenjivački ton kojim se prijeti građanima, posebno onima koji još nisu zamijenili lične karte, dodatno urušava povjerenje u finansijski sektor i institucije države.
- Posebno ističemo da je, prema važećim propisima, građanima omogućeno da koriste i pasoš kao važeći identifikacioni dokument u bankama. Stoga nema nikakvog opravdanja za prijetnje blokadom računa i uznemiravanje građana koji nisu stigli da zamijene lične karte. Ovakvo ponašanje pokazuje spremnost banaka da zloupotrijebe svoj položaj kako bi nametnule dodatne pritiske na ljude koji već žive u ekonomskoj neizvjesnosti - ističe on.
Lisičić naglašava da Vlada Crne Gore snosi posebnu odgovornost za prostor koji je ostavila bankama da nastupaju kao da su iznad zakona.&nbsp;
- Ćutanje Vlade i nadležnih institucija je neprihvatljivo. Ako se sada ne povuče jasna crvena linija, sjutra ćemo gledati kako privatni interesi poništavaju osnovna prava građana i ugrožavaju principe socijalne pravde. Crna Gora ne smije postati država u kojoj banke zamjenjuju sudove i nameću volju građanima. Ako Vlada i regulatorne institucije dozvole da ove prijetnje prerastu u praksu, postaju saučesnici u urušavanju pravne sigurnosti i povjerenja u državu. Naša je obaveza da štitimo ljude, a ne interese moćnih - zaključio je Lisičić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lisičić: Građani ne smiju biti taoci banaka, ćutanje Vlade i nadležnih institucija neprihvatljivo

Građani su imali na raspolaganju više od pet godina, odnosno 66 mjeseci (1436 radnih dana) za zamjenu stare lične karte novom - elektronskom, a Ministarstvo unutrašnjih poslova je u tom periodu putem svih dostupnih kanala komunikacije informisalo građane o obavezi zamjene i predviđenim rokovima - poručili su u MUP-u.
Oni su podvukli da postupaju u skladu sa važećim propisima, te da nemaju nadležnost kojom bi mogli samostalno produžavati rok koji se isključivo utvrđuje zakonom. A usvajanje zakona je, kako su ustvrdili, u nadležnosti Skupštine Crne Gore.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova je prije više od pet godina, tačnije 30. marta 2020. godine počelo sa izdavanjem III generacije dokumenata, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti. Izmjenama zakona usvojenim od strane Skupštine Crne Gore u martu 2025. godine produžen je rok za zamjenu ličnih karata do 30. septembra, umjesto prvobitno predviđenog koji je trebao da istekne 30. marta - podsjetili su oni.
Posebno ističu da je Ministarstvo unutrašnjih poslova u punom kapacitetu komuniciralo sa građanima posredstvom medija, zvaničnih saopštenja i društvenih mreža MUP-a.
- Menadžment Ministarstva i zaposleni u nadležnom Direktoratu za građanska stanja i lične isprave su imali više desetina javnih nastupa upravo ovim povodom u svim crnogorskih medijima (izjave, gostovanja, uključenja u program), kako prije, tako i nakon produženja roka, sa ključnim apelom građanima da zamijene stare lične karte novom - naveli su u MUP-u.
Prije isteka prvobitnog roka, uz podršku crnogorskih operatera, građanima su, navode oni, upućene SMS poruke, kao poziv da postupe odgovorno i blagovremeno zamijene stara dokumenta.
- Građani su se i na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama MUP-a mogli informisati o ovoj obavezi, svim benefitima elektronske lične karte, a naglašena je i važnost zamjene dokumenata, kako bi nesmetano mogli nastaviti da ostvaruju svoja prava i obaveze - istakli su u MUP-u.
Podsjećaju i da su shodno Zakonu o ličnoj karti propisane i novčane kazne (čl.29 i čl. 30).
- Ali i ističemo da represivan pristup nije fokus rada Ministarstva unutrašnjih poslova, već upravo rad u interesu građana. Dokaz posvećenosti MUP-a pružanju usluga građanima je činjenica da je samo u junu mjesecu 2025. godine zaprimljeno 10 093 zahtjeva, a podaci da je u prvih 25 dana septembra podnijeto 36 041, a za samo jedan dan (25.septembar) 4 902 zahtjeva potvrđuju da su službenici više nego predano radili a rok za odlučivanje bio je sveden na dva dana od dana zaprimanja urednih zahtjeva - naveli su u MUP-u.
Dodaju da je MUP u kontinuitetu sprovodio aktivnosti realizacije zahtjeva putem mobilne stanice, za nepokretna i bolesna lica, odlaskom na kućnu adresu, za one koji ne mogu da pristupe lično šalterima.
- I na kraju, u cilju otklanjanja svih eventualnih nedoumica, naglašavamo da nijednom građaninu i nakon današnjeg dana, neće biti onemogućen pristup ostvarivanju prava na ličnu kartu - zaključili su u saopštenju.

MUP: Građani imali više od pet godina za zamjenu starih ličnih karata, nemamo nadležnost za produženje roka jer je on utvrđen zakonom

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je juče da su u jednom danu podnijeta 4.902 zahtjeva za izdavanje lične karte. Podsjetili su da je krajnji rok za zamjenu ovog dokumenta 30. septembar.
Iz ovog resora nedavno su kazali da neće produžavati rok za zamjenu ličnih karata treće generacije. Istakli su da se sve odvija u skladu sa Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti.
- Interesovanje građana za izdavanje novih dokumenata u prethodnom periodu je znatno raslo kako se približavao istek roka za zamjenu ličnih karti, što je dovelo i do stvaranja velikih gužvi i dugih redova na šalterima MUP-a – naveli su oni.
Statistika pokazuje da je u junu podnijeto 10.093 zahtjeva, a u prvih 25 dana septembra - 36.041 zahtjev.
- Lične karte treće generacije, koje se izdaju od 30. marta, predstavljaju elektronske javne isprave sa značajnim bezbjednosnim prednostima. Procedura izdavanja ostaje ista. Građani su oslobođeni plaćanja administrativne takse, dok je naknada za obrazac pet eura - uplata je moguća i u filijalama Pošte Crne Gore.
Elektronske lične karte omogućavaju građanima da veliki broj administrativnih obaveza završe putem interneta, bez dolaska na šaltere.
Sve informacije dostupne su u područnim jedinicama/filijalama MUP-a, putem telefona 020/225-341 ili na e-mail adresi upravnomup@mup.gov.me.

Za dan gotovo 5.000 zahtjeva za zamjenu lične karte

Stranka evropskog progresa (SEP) zahtijeva od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vlade Crne Gore da produže rok za zamjenu ličnih karata i da u najkraćem roku obezbijede dodatne resurse i punktove, produže radno vrijeme službi, te u budućnosti uvedu transparentne i pravovremene mehanizme obavještavanja građana.
Oni su ukazali da su gužve zbog zamjene ličnih karata nesnosne, te da je to rezultat rigoroznog i nerealnog roka do 1. oktobra 2025.
- Ukazujemo na potrebu poštovanja i većeg stepena razumijevanja potreba građana. Građani zaslužuju red, poštovanje i servis koji radi u njihovom interesu &nbsp;- a ne demonstraciju moći, poniženja u redovima i neizbježan osjećaj da ih država kažnjava - naveli su u SEP-u.
Očigledno je, cijene oni, da problem nije u građanima, već u nedostatku znanja, reda i sistemskog pristupa.
- Umjesto da se unaprijed obezbijedi veći broj punktova za izdavanje ličnih karata, da se proces rastereti i digitalizuje, da se u šalterski rad uključe svi službenici pa i oni koji su naprimani po „glavnim zgradama i upravama“, vlast je ponovo dozvolila da sve padne na leđa građana. Istovremeno se građani optužuju da su „čekali posljednji trenutak“, pa se neprilike i neprijatnosti nadovezuju sa raznih strana pa pritisak stiže i od banaka koje prijete blokadom računa, a finansiraju se od novca građana - cijene u SEP-u.
Podsjećaju da su, kada je trebalo prikupljati donacije za pomoć nakon požara, poruke stizale svim građanima.
- Na isti način, vlast je mogla obavještavati građane o obaveznoj zamjeni ličnih karata, slati pravovremene podsjetnike i tako spriječiti gužve i nervozu - podvukli su u SEP-u.

SEP: Vlada i MUP da produže rok zamjene ličnih karata i otvore dodatne punktove za zamjenu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: zamjena-licnih-karata