Zakonodavni odbor Skupštine je danas dao zeleno svjetlo za usvajanje Prijedloga zakona o unutrašnjim poslovima, uprkos tome što je Prijedlog zakona suprotan Ustavu i međunarodnim standardima jer, pored ostalog, uvodi pravo ministra da policijskom službeniku uruči otkaz bez sprovoðenja disciplinskog postupka kad ministrova interna komisija utvrdi da protiv njega postoje bezbjednosne smetnje, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Ovim se, kažu u HRA, eliminiše pravo na odbranu, suprotno međunarodnim standardima, koji zahtijevaju da državni službenici i u slučaju bezbjednosnih smetnji imaju pravo da o njima budu obaviješteni u dovoljnoj mjeri da od njih mogu da se odbrane u pravičnom postupku.
Na sve to je članove skupštinskog Zakonodavnog odbora danas upozorila predstavnica Akcije za ljudska prava, Bojana Malović, koja je naglasila i da Ministarstvo prilikom izrade zakona, bez opravdanja, nije uzelo u obzir ni najmanje tri mišljenja Venecijanske komisije o sličnim temama, a u kojima se naglašava da se, usljed vetinga – bilo u policiji ili među sudijama – moraju poštovati garancije pravičnosti postupka.
- Međutim, uprkos nadležnostima Odbora da se bavi pitanjima ljudskih prava i međunarodnim obavezama Crne Gore u toj oblasti, o spornom Prijedlogu zakona o unutrašnjim poslovima na Odboru nije vođena adekvatna rasprava, već je ukazano da će se "glavna rasprava voditi na matičnom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu i na plenume" - ističe se u saopštenju.
Konstatovano je da je i NVO Institut alternativa dostavila primjedbe na Prijedlog zakona. Sedmoro članova Odbora iz vladajuće koalicije je glasalo za Prijedlog, dok opozicija nije prisustvovala.
U međuvremenu je, podsjećaju u HRA, i Evropska komisija Pobjedi saopštila da je revidirani nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljen na procjenu i da će naknadno uputiti detaljne komentare, uz poruku da Crna Gora mora obezbijediti zapošljavanje u policiji zasnovano na zaslugama i jasne garancije protiv političkog uticaja.
- Izostanak bilo kakve rasprave o izuzetno zabrinjavajućem prijedlogu da se policijskim službenicima omogući prestanak radnog odnosa bez disciplinskog postupka i prava na odbranu, koji može ugroziti ljudska prava i međunarodne obaveze Crne Gore, posebno u ključnom periodu kada ona treba da potvrdi prihvatanje evropskih standarda, smatramo neodgovornim, naročito imajući u vidu da se na sjednici nije čuo ni glas opozicije koja se javno zalaže za evropske standarde - naglašavaju u HRA.
U toj organizaciji očekuju od Vlade Crne Gore da postupi odgovorno i povuče Prijedlog zakona dok ne dobije mišljenje Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Zakonodavni odbor podržao Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima iako je suprotan Ustavu i međunarodnim standardima

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Danas zasijeda Skupština Crne Gore, a održaće se i sjednice vda skupštinska odbora.
Zakonodavni odbor održaće 107. sjednicu, zakazanu za 12 časova, a pred poslanicima će se naći obiman dnevni red, koji obuhvata Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa, Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima, kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima.
Odbor će razmatrati i pet amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, podnijetih od strane Vlade Crne Gore.
Na dnevnom redu su i dva amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović – Njegoš: jedan koji je podnio poslanik Gordan Stojović i jedan koji su zajednički prednijeli poslanici Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović.
Takođe, biće razmotrena i četiri amandmana na Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije – tri koje su podnijeli Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Bogdan Božović i Boris Bogdanović, te jedan koji potpisuju poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Zasijedaće i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu , a sjednica je zakazana za 12:30 časova.
Pred članovima Odbora naći će se tri tačke dnevnog reda: Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa; Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima; kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima – sve u proceduri po inicijativi Vlade Crne Gore.

1250x600

1084x550

Na Zakonodavnom odboru danas o Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović- Njegoš

Zakonodavni i Odbor za ekonomiju, finansije i budžet pozitivno su se izjasnili o Prijedlogu zakona o klimatskim promjenama.
Prijedlog zakona je pred odborima obrazložio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, sa saradnicima.
- Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena kojim se reguliše zaštita od negativnih uticaja klimatskih promjena, smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte i zaštita ozonskog omotača, donijet je u decembru 2019. godine. Implementacija propisa pokazala je da su potrebna dalja usaglašavanja i unapređenja u ovim oblastima, te se stoga odlučilo o potrebi donošenja novog zakona -saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Osnovni problemi koje zakonom treba riješiti odnose se na nepotpunost i neadekvatnost postojećih mehanizama zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena, kao i nerazumijevanje određenih zadataka i obaveza koje proističu iz postojećeg zakonodavnog okvira.
- Novi Zakon će uvesti nove mehanizme zaštite i unaprijediti postojeće, uspostaviti održiv sistem finansiranja zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena i ozonskog omotača, kao i sistem praćenja i izvještavanja o emisijama gasova sa efektom staklene bašte, politikama i mjerama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanja na klimatske promjene. Usvajanje Zakona će istovremeno omogućiti i ispunjavanje obaveza utvrđenih Mapom puta za dekarbonizaciju u okviru Energetske zajednice - kažu u Ministarstvu.
Novi Zakon će, dodali su, omogućiti dalje određivanje smjera zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena, donošenjem dvije ključne strategije kao što je Strategija niskougljeničnog razvoja i Plan prilagođavanja na klimatske promjene, bolju institucionalnu koordinaciju, bolje upravljanje klimatskim finansijama kao i mobilizaciju i raspodjelu sredstava, te nadzor i odgovornost.
Finansijska sredstva koja bi se generisala u okviru sistema trgovanja emisijama gasova sa efektom staklene bašte i eko-naknada bi omogućila finansiranje aktivnosti projekta i programa koji se odnose na povećanje udjela obnovljivih izvora energije, unapređenja energetske efikasnosti, podsticanju zelenog razvoja, niskokarbonskoj ekonomiji i zelenim radnim mjestima-
Za sprovođenje ovog Zakona su potrebna finansijska sredstva iz budžeta za Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Agencije za zaštitu životne sredine kako bi se ojačali organizacioni i kadrovski kapaciteti s obzirom na nove obaveze u dijelu upravljanja sistemom trgovanja emisijama, sistema izvještavanja o politikama i mjerama za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, inventara i projekcija gasova sa efektom staklene bašte, te sprovođenja sistema finansiranja klimatskih promjena.

Novi Zakon jača zaštitu od klimatskih promjena i ozonskog omotača

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore pozitivno se izjasnio o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti i Zakona o muzejskoj djelatnosti, koje je pripremilo Ministarstvo kulture i medija, a koji su, kako su naglasili u tom resoru, u potpunosti usklađeni sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama.
U Ministarstvu kulture i medija su kazali da su izmjene i dopune Zakona o bibliotečkoj djelatnosti usmjerene na usklađivanje sa Zakonom o potvrđivanju Marakeškog ugovora, čiji je cilj olakšavanje pristupa objavljenim djelima osobama koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.
Ministraka kulture i medija Tamara Vujović, je obrazlažući izmjene pred Zakonadvnim odborom rekla da se predlogom zakona uvodi &nbsp;rodno osjetljiv jezik i terminologija koja prepoznaje novu ovlašćenu ustanovu Biblioteku pristupačnih formata, koja nastaje transformacijom dosadašnje Biblioteke za slijepe Crne Gore. Ova institucija biće, istakla je ona, matična ustanova za sva odjeljenja i biblioteke pristupačnih formata u zemlji.
- Marakeški ugovor zasniva se na principima nediskriminacije, jednakih mogućnosti, pristupačnosti i punog učešća u društvu. Njegova primjena u našem zakonodavstvu važan je iskorak ka inkluzivnijem društvu i većoj dostupnosti kulturnog sadržaja svima - navela je Vujović.
Prema njenim riječima, Izmjene zakona, pored stvaranja nove institucije, preciziraju poslove Nacionalne biblioteke, pojednostavljuju obaveze resora prosvjete u sprovođenju zakona i uvode fleksibilnije odredbe za manje biblioteke, čime se unapređuje efikasnost i funkcionalnost bibliotečke mreže.
Zakonodavni odbor razmatrao je i pozitivno se izjasnio i o Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji donosi preciznije definisanje pojmova, usklađivanje sa evropskim standardima i unaprjeđenje sistema zaštite kulturne baštine.
Kako je istakla Vujović, muzejsku djelatnost treba posmatrati kao „ključni segment kulturne baštine koji obezbjeđuje da muzejska građa naučne, kulturne, umjetničke i istorijske vrijednosti bude sačuvana, stručno obrađena i dostupna javnosti“, čime se doprinosi edukaciji, razumijevanju kulturnih raznolikosti i izgradnji demokratskog društva.
Ministarstvo kulture i medija ocijenilo je da je riječ o manjim izmjenama koje ne mijenjaju osnovni koncept zakona, te da nije bilo potrebe za sprovođenjem javne rasprave. U izradi teksta učestvovali su i predstavnici nevladinog sektora.

Zakonodavni odbor dao zeleno svjetlo izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj i muzejskoj djelatnosti

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.
Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.
- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.
Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.
- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.
- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Tamara Klikovac

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

Zakonodavni odbor podržao je formiranje Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Današnjoj sjednici prisustvovali su članovi Odbora iz skupštinske većine koji su jednoglasno podržali ovaj prijedlog.
Sjednica Skupštine o Anketnom odboru i "crnim trojkama", koju je na zahtjev parlamentarne većine sazvao predsjednik Andrija Mandić, trebalo bi da počne danas.
Prijedlogom je, kako se navodi u sazivu, predviđeno otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava.
Prijedlogom je predviđeno i prikupljenje informacija i činjenica o okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.
Dodaje se da su se za „crne trojke“ u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.
Podsjetimo, Mandić je ranije saopštio da će odbor voditi Vladimir Dobričanin.
Iz opozciije su mu poručivali da neće on određivati ko će biti članovi anketnog odbora, te da, ako se opozicija ne usaglasi, tog odbora neće ni biti.

Zakonodavni odbor podržao formiranje Anketnog odbora o tzv. "crnim trojkama"

Ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane dvije zemlje o nabavci dva patrolna broda u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore.
Krapović je to saopštio na sjednici Zakonodavnog odbora koji je prihvatio &nbsp;Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nabavci dva patrolna broda.
- Sva procedura da bi se Zakon usvojio je ispoštovan, imamo sva potrebna mišljenja koja su neophodna, između ostalih, Ministarstva finansija, Ministarstva vanjskih poslova kao i ministarstva evropskih poslova. Želim da zaključim da je ovaj predlog u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore - kazao je Krapović na današnjoj sjednici Zakonodavnog odbora.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter upitao je da li je ustaljena praksa da se na Zakonodavnom odboru potvrđuje tehnički Sporazum između Vlade i Vlade Francuske.
Krapović tvrdi da je nabavka patrolnih brodova najtransparentnija nabavka Ministarstva odbrane ikad.

Krapović: Nabavka patrolnih brodova u skladu je sa Ustavom i Zakonom

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: zakonodavni-odbor