Sudijama i tužiocima se pravo na dodatak na funkciju produžava do 31. decembra 2026. godine - predviđeno je izmjenama zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu koje je Vlada utvrdila na sjednici održanoj danas.
Izmjene ovih akata, kako navode, proizilazi iz načela da sudije i državni tužioci imaju pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije.&nbsp;
- Zarade sudija i tužilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije - istaknuto je u saopštenju.
Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o arbitraži, kojim će se stvoriti uslovi da arbitraža bude prepoznata kao važan instrument za rješavanje sporova ne samo kod privrednih subjekata u Crnoj Gori, već i kod stranih investitora.&nbsp;
- Većom zastupljenošću arbitraže u rješavanju sporova unaprijediće se poslovni ambijent i povećati pravna sigurnost za investiciona ulaganja u Crnoj Gori - ističu u saopštenju.
Cilj ovog zakona je, kako dodaju, i bolje pozicioniranje Crne Gore kao budućeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
- Pored ostalog, predloženim Zakonom je predviđena mogućnost osnivanja stalne arbitražne institucije koja obavlja poslove organizovanja arbitražnih postupaka, podobnost ugovaranja arbitraže za rješavanje sporova o pravima o kojima stranke slobodno raspolažu, osim onih za koje je propisana isključiva nadležnost sudova u Crnoj Gori, unapređenje arbitražnog postupaka, način izbora arbitara, kao i prepoznavanje svih nadležnosti i procesnih mogućnosti arbitražnog tribunala u rješavanju arbitražnih sporova - precizirano je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sudijama i tužiocima pravo na dodatak produžiti do 31. decembra iduće godine, utvrđene i izmjene Zakona o arbitraži

Venecijanska komisija usvojila je Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u usvojenom mišljenju konstatovano je da je Crna Gora prihvatila i ugradila u potpunosti tri od četiri preporuke Venecijanske komisije.
- U pogledu četvrte preporuke ocijenjeno je da je predviđeno rešenje u skladu sa evropskom praksom i onim što jeste preporuka Venecijanske komisije, te da je potrebno dodatno preciziranje predloženog rješenja. S tim u vezi Ministarstvo pravde će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa navedenim mišljenjem - naveli su u Ministarstvu pravde.
Četvrta preporuka se, prema njihovim riječima, odnosi na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
- Sa izvještajem Venecijanske komisije Vlada Crne Gore biće upoznata u najkraćem roku, nakon čega će Radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na ovo pitanje. Po završetku tog procesa, Nacrt zakona biće upućen na javnu raspravu - naveli su oni.
Na sjednici Venecijanske komisije, u ime Crne Gore, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
- Usvajanjem mišljenja Venecijanske komisije potvrđeno je da je Ministarstvo pravde ispunilo preuzete obaveze i održalo dato obećanje, te da su ranije iznesene kritike i sumnje u vezi sa ovim procesom bile neutemeljene. Naš kredibilan, inkluzivan i stručan pristup najbolje potvrđuju afirmativne ocjene i komentari Venecijanske komisije. Vladavina prava i zaštita ljudskih prava ostaju trajna opredjeljenja i jasan put Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

500x500

Venecijanska komisija usvojila Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu: Crna Gora ugradila tri od četiri preporuke

Ustavni sud Crne Gore obustavio je postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o Ustavnom sudu, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavijestio sud da odustaje od svog podneska, saopšteno je iz Ustavnog suda.
&nbsp;Milatović je u junu zatražio ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o Ustavnom sudu koja reguliše ko su ovlašćeni predlagači za pokretanje postupka, tvrdeći da je protivna Ustavu.&nbsp;
Naime, Zakonom o Ustavnom sudu je propisano da predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da podnese, između ostalih, i državni organ ako se radi o zakonu koji taj organ primjenjuje u svom radu. Milatović je tvrdio da je takva odredba protivna Ustavu, kojim nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi ovlašćeni da pokrenu postupak pred sudom.&nbsp;
&nbsp;Nakon što je Ustavni sud zatražio od Vlade i Skupštine Crne Gore da daju mišljenje na Milatovićeve navode, predsjednik je obavijestio sud da povlači svoj podnesak naslovljen kao “predlog za ocjenu ustavnosti”.
&nbsp;Milatović navodi da je Ministarstvo pravde najavilo izmjene Zakona o Ustavnom sudu, pa smatra opravdanim da u toj proceduri inicira izmjene ovog zakonskog rješenja.&nbsp;

Predsjednik države odustao od osporavanja Zakona o Ustavnom sudu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tražio je ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu, odnosno ukidanje odredbe koja bi predsjedniku otvorila vrata da u perspektivi pred Ustavnim sudom zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da je predsjednik podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.&nbsp;
Pomenuti član Zakona odnosi se na postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom, a koji, prema odredbi čije brisanje traži, ograničava instituciju Predsjednika da podnosi takve incijative jer ih može pokrenuti samo državni organ koji taj akt primjenjuje.
Predsjednik Milatović je krajem maja, kada je apelovao na sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore da pročitaju argumentaciju zbog koje je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata na ponovno odlučivanje, kazao da razmišlja o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
No, očigledno je da je predsjednikov kabinet nakon sagledavanja pravnog okvira, ustanovio da ga u toj namjeri može osujetiti sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu – navodi se u obrazloženju Milatovića upućenom Ustavnom sudu.
Prema stavu Milatovića, ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.&nbsp;
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.&nbsp;
- Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovlašćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili opšti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vrši “dekonstitucionalizacija” te ustavne odredbe – navodi Milatović.
Kako dodaje, kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovlašćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovlašćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usaglašenosti sa Ustavom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom. Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom – navodi Milatović u obrazloženju incijative.
Prema njegovim riječima, u konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga što nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti – navodi se u obrazloženju i dodaje da stoga Milatović predlaže da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Traži brisanje odredbe Zakona o US koja ga sprečava da podnosi incijative o ustavnosti međunarodnih ugovora

Vlada je na današnjoj sjednici &nbsp;utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojim je predviđeno da sudije i predsjednik Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade, čime se izjednačavaju u pravima sa ostalim nosiocima sudijskih funkcija.
- Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. U diskusiji je naglašeno da zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija, dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije- navodi se u obrazloženju.
Kako su iz Vlade podsjetilii, strategijom reforme pravosuđa 2024-2027. godina i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2024-2025. godina predviđena je mjera 1.1.2. utvrditi Predlog zakona kojim se uređuje finansijski položaj nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, a Programom rada Vlade utvrđivanje predloga posebnog zakona o zaradama za IV kvartal 2025. godine.
- Kako je procedura izrade ovog posebnog zakona složena, na Radnoj grupi je zaključeno da bi najbolje bilo kao prelazno rješenje da se u organizacionim zakonima propiše uvođenje dodatka na funkciju za sudije i državne tužioce u iznosu od 30 odsto osnovne zarade- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Vlada utvrdila dodatak od 30% zarade za sudije i predsjednika Ustavnog suda

Izvršni ko-direktor organizacije ERA i građanski aktivista Danijel Kalezić komentarisaće danas u Drugačijoj radio vezi uticaje aktuelnih političkih procesa u Crnoj Gori na svijest građana o potrebama uključivanja u donošenje odluka, kao i načine na koji neispunjena obećanja političkih lidera utiču na povjerenje građana.
Biće riječi i o aktivizmu, ljudskim pravima i ambijentu u kojem političari pribjegavaju isključivo partijskim interesima, čak i kada im to dugoročno može nanijeti političku štetu.
Autorka emisije: Ana Nives Radović
Početak podkasta Antene M u 11.10 sati, a na Televiziji E od 15:05 sati.

Kalezić u DRV: Mijenjaju li građani politiku ili politika građane?

Meksički ministar za bezbjednost Omar Garsija Harfuč izjavio je da je poslao još 37 članova meksičkih narko-kartela u SAD.
On je napisao u objavi na društvenoj mreži Iks da su prebačeni ljudi "kriminalci sa velikim uticajem" koji "predstavljaju stvarnu prijetnju po bezbjednost zemlje".
Ovo je treći put za manje od godinu da Meksiko šalje pritvorene članove kartela u SAD, dok zemlja pokušava da ublaži rastuće prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.
Garsija Harfuč je rekao da je vlada poslala ukupno 92 osobe.
Američko Stejt department i ministarstvo pravde nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Današnji transfer obuhvatao je pripadnike kartela Sinaloa, Beltran-Lejva, Halisko Nova generacija i Sjeveroistočnog kartela, ostatka ozloglašenih Zetasa sa sjedištem u meksičkoj pograničnoj državi Tamaulipas, preko puta američke države Teksas.
Meksičke vlasti su saopštile da svi imaju neriješene slučajeve u SAD.
Tramp je razmatrao ideju o vojnoj akciji protiv meksičkih kartela, i zaoštrio je retoriku od vojne operacija u Venecueli i hapšenja bivšeg predsjednika Nikolasa Madura ranije ovog mjeseca.
Usmjeravajući pažnju ka Meksiku ubrzo nakon intervencije u Venecueli, Tramp je u intervjuu za američku televiziju Foks njuz rekao da su SAD prekinule skoro sav transport droge u zemlju vodenim putem.
- Uništili smo 97 odsto droge koja je dolazila vodom i sada ćemo početi da napadamo kopno, što se tiče kartela - rekao je Tramp.
Prošle nedjelje, predsjednica Meksika Klaudija Šejnbaum razgovarala je sa Trampom, rekavši mu da intervencija SAD u Meksiku "nije neophodna", ali je naglasila da će dvije zemlje nastaviti da sarađuju.

Meksiko u SAD poslao još 37 pripadnika narko kartela koje traže američke vlasti

Iskusni američki diplomata smatra da ne treba očekivati da se EU približi Kini zbog aktuelne krize sa Grenlandom, piše danas hongkonški list Saut čajna morning post.
U obraćanju na seminaru na Univerzitetu u Hong Kongu, bivši otpravnik poslova u ambasadi SAD u Kini Vilijem Klajn rekao je da će glavni cilj spoljne politike EU ostati balansiranje kroz sve veće rivalstvo SAD i Kine.
Klajn je naveo da je "uočio izvjesnu nadu u Kini" tokom posljednjih nekoliko godina da se sa pogoršanjem odnosa Evrope i SAD pogoršavaju možda otvara prostor za Kinu, i ocijenio da se tog prostora ipak neće biti.
- Možda će Evropa vidjeti Kinu kao partnera, a potencijalno čak i protivtežu Sjedinjenim Državama. Ali mislim da su sve te procjene, ili nade, netačne... Očekivati da Evropa suštinski promijeni način na koji se angažuje sa Kinom se neće dogoditi - smatra Klajn.
Dodao je da se imidž Kine u EU pogoršava, bez obzira na potrese zbog nepredvidive politike Vašingtona, i to uglavnom zbog kineske trgovinske politike i percepcije da Kina podržava Rusiju u invaziji Ukrajine.

Bivši američki diplomata: Ne očekujte da se EU zbog krize s Grenlandom približi Kini

Košarkaši Budućnost Volija igraće danas u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Tag: zakon-o-ustavnom-sudu