Bivši direktor Rudnika uglja i funkciner Nove srpske demokratije (NSD) Milan Lekić prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je, u periodu od 19. aprila do 16. juna 2023. godine, istovremeno obavljao funkciju izvršnog direktora tog preduzeća i odbornika u Skupštini opštini Pljevlja. Takođe, Lekić u imovinskom kartonu za 2022. nije prijavio da posjeduje dva vozila - Volksvagen Pasat i Volvo.
To je konstatovano u odluci Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koju je donijela 28. maja ove godine.
U odluci se navodi da je Lekić naveo da je kasnio sa podnošenjem ostavke na odborničku funkciju zbog, kako je naveo, činjenice da u prethodnom periodu izvršni direktori Rudnika uglja nijesu podnosili izvještaje jer se nijesu smatrali javnim funkcionerima.
On je naveo da Rudnik uglja nije u vlasništvu države već u stopostotnom Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, dok sam zakon, kako je rekao, ne poznaje posredno vlasništvo države.&nbsp;
Lekić tvrdi i da nije želio da spori obavezu koju je ispunjavao i ranije kada je riječ o podnošenju izvještaja ASK-u, pa je podnio ostavku na mjesto odbornika.&nbsp;
Kada je riječ o navodima vezanim za neprijavljena putnička vozila, Lekić ističe da su osnovani iako, kako kaže, nisu bila u njegovom vlasništvu i prije 2022. godine, ali ih je odjavio kasnije.
Nakon ocjene dokaza, odnosno dijela baze podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije i registra javnih funkcionera, ASK je utvrdila da je Milan Lekić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije u oba slučaja.
Agencija je uzela u obzir i izjavu i opravdanje Lekića, ali je odbacila to obrazloženje jer je sam priznao da je podnio ostavku sa zakašnjenjem, a prema zakonu, imao je status javnog funkcionera s obzirom na to da je Rudnik u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore, koja je gotovo u potpunosti državna firma (98,5429 odsto).
Milan Lekić postavljen je na čelo Rudnika uglja u aprilu 2021. Smijenjen je u avgustu 2023, a onda imenovan, opet zahvaljujući partiji, u Odbor direktora Rudnika i izabran za predsjednika ovog tijela.
Ostavku na tu funkciju bio je prinuđen da podnese poslije udesa koji je pijan izazvao u oktobru prošle godine, ali je ostao na poziciji još dva mjeseca, do smjene kompletnog Odbora direktora. Lekić i dalje radi u Rudniku, sada kao inženjer.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milan Lekić prekršio Zakon u dva navrata: "Zaboravio" da je javni funkcioner, nije prijavio vozila

Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Ministar pomorstva Filip Radulović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod od 3,5 hiljada eura ostvaren u Pokretu Evropa sad, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Radulović je naveo da je provjerio podatke o prilivima sa njegovog bankovnog računa i da je tačno da je napravio propust pri sačinjavanju Izvještaja o prihodima i imovini za 2023. godinu i da nije prijavio cjelokupni iznos koji je prihodovao od političkog subjekta "Pokret Evropa sad".
Agencija je u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti izvršila uvid u Registar javnih funkcionera, u bazu podataka Poreske uprave i Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu.
- Uvidom u Registar javnih funkcionera Agencije utvrđeno je da je Filip Radulović u toku 2023. godine obavljao javnu funkciju odbornika u Skupštini Glavnog grada Podgorice, poslanika u Skupštini Crne Gore i ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore, a nakon toga ministra pomorstva u Vladi Crne Gore počev od 23. jula 2024. godine. Uvidom u dio baze podataka Poreske uprave, a upoređujući ga sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu, utvrđeno je da je javni funkcioner u 2023. godini od političkog subjekta "Pokret Evropa sad" prihodovao 8.270,74 eura, a da je prijavio prihod u iznosu od 4.812,45 eura - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Kako kažu u Agenciji, Radulović je 22. februara, na zahtjev Agencije, dostavio dopunjeni Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu, u kome je prijavio ukupan prihod od PES-a u 2023. godini.
Podsjećamo, Agencija je nedavno objavila izvještaj u kome je utvrđeno da je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura.
Za razliku od Radulovića koji je ispravio grešku i poslao dopunjen izvještaj, Milatović se oglušio o zahtjeve Agencije da se pisano izjasni zbog čega je preskočio da prijavi sredstva koja je dobio na osnovu Ugovora o djelu iz septembru 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nije-prijavio-prihod-iz-pes-a-od-preko-2-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nakon Milatovića i Radulović "preskočio" da prijavi prihod iz PES-a od 3,5 hiljada eura

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Agencija je, po inicijativi Državne revizorske institucije od 23. oktobra 2024. godine, pokrenula postupak po službenoj dužnosti, zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije jer Milatović nije prijavio navedeni prihod po osnovu Ugovora o djelu iz septembra 2023. godine.
U Agenciji kažu da su više puta tražili od Milatovića da se pisano izjasni na ove navode što on nije učinio.
- Agencija je javnom funkcioneru uputila i rezultate ispitnog postupka i to: 3. februara 2025. godine, 20. i 30. januara 2025. godine, a na koje se imenovani nije izjašnjavao - navedeno je u izvještaju ASK-a.
Napominje se da je Agencija, u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke, izvršila uvid u bazu podataka Agencije – registar javnih funkcionera, kao i u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore.
- Uvidom u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore, a koja je upoređivana sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu od 1. aprila 2024. godine, javnog funkcionera Jakova Milatovića, utvrđeno je da je imenovani ostvario prihod od strane političkog subjekta „Pokret Evropa Sad“ po osnovu Ugovora o djelu u septembru mjesecu 2023. godine u iznosu od 2.093,36 eura, a koji iznos javni funkcioner nije prijavio u Izvještaju - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Podsjećaju da je Zakonom o sprečavanju korupcije javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja.
Javni funkcioner je dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke.
- Članom 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, propisano je da je „javni funkcioner dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke“, što imenovani nije učinio - konstatuju u ASK-u.
Milatović i premijer Milojko Spajić osnovali su Pokret Evropa sad" u junu 2022, tada kao bivši ministri Vlade Zdravka Krivokapića, prve koja je formirana nakon izbora 2020. i pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista.
Milatović je krajem februara 2024. godine podnio ostavku na sve funkcije u PES-u, nezadovoljan načinom rada stranke.
Kako je tada rekao, način rada Pokreta Evropa sad suprotan je obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njegovog stvaranja.

Milatović nije prijavio prihod iz PES-a od preko 2.000 eura

Nacrt izmjena Zakona o sprečavanju korupcije ne samo da ne garantuje da će Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) biti nezavisan i štititi javni interes, nego čak omogućava nastavak političkog uticaja na tu instituciju, ocjenjuju iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nezavisnost i nepristrasnost u radu ASK je ključni i suštinski preduslov za rezultate u borbi protiv korupcije. Međutim, pred nama je dug put ka uspostavljanju institucije čiji bi rad doprinio povećanju povjerenja i stvaranju integriteta za kontrolu moćnika, kakav postoji u razvijenim demokratijama. Zato je ovo pitanje zahtijevalo kvalitetniji tretman u nacrtu zakona i konkretne predloge za suzbijanje političkog uticaja na rad ASK – navodi zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Iz CDT-a podsjećaju da se u završnim mjerilima za pregovaračko poglavlje 23 zahtijeva da ASK bude politički nezavisna, djelujući efikasno, nepristrasno i proaktivno u slučajevima koji su u njenoj nadležnosti. Takođe, da imenovanje i zapošljavanje rukovodstva i zaposlenih u ASK bude zasnovano na meritokratskom principu.
- Stoga, smatramo da je ključno poboljšati kriterijume za izbor članova Savjeta ASK i proširiti ovlašćenja i obaveze Savjeta u pogledu kontrole nad radom ASK, uključujući i izvještavanje prema Skupštini. Savjet ASK bi trebalo da bude nezavisno, stručno i nadzorno tijelo, a ne formalni organ bez suštinske moći. Članovi Savjeta se i dalje biraju kroz političke dogovore, i to tijelo se i dalje tretira kao politički instrument na usluzi trenutnoj vlasti. Dokaz za to je i činjenica da su glasne i opravdane kritike prema načinu izbora i sastavu Savjeta i direktora ASK utihnule kada su izvršene zamjene lica koja pokrivaju ove funkcije, a najave temeljite reforme antikorupcijskih mehanizama u cilju povećanja nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti ASK su se svele na minorne jezičke promjene zakona, na što nam je u procesu usvajanja tzv. IBAR zakona ukazala i Venecijanska komisija – navodi Gvozdenović.&nbsp;
Prema njenim riječima, kriterijumi za izbor članova Savjeta omogućavaju da u njega uđu osobe sa političkim vezama, a ne nužno stručnjaci u borbi protiv korupcije.&nbsp;
- Zato smatramo da je zakonom potrebno ojačati kriterijume stručnosti i garancije partijske i političke nepristrasnosti, te omogućiti transparentnu proceduru za provjeru sukoba interesa. Dalje, nama je potreban Savjet koji će ne samo da bira direktora, već i koji će da obavlja dubinski nadzor nad njegovim radom, prati implementaciju politika, predlaže promjene i zahtijeva odgovornost. Osim što bira i razrješava direktora, Savjet ASK ima malo realnih ovlašćenja koja se uglavnom svode na formalno usvajanje dokumenata na predlog direktora. Zato je važno proširiti ovlašćenja kako bi se omogućilo da Savjet efikasno sprovodi nezavisne revizije i preispituje pojedinačne odluke Agencije – navodi ona.
Agencija za sprečavanje korupcije, kako kaže Gvozdenović, ne može efikasno djelovati dokle god se njeni lideri biraju na temelju političkih preferencija, a ne svojih kompetencija.&nbsp;
- U tom kontekstu, Savjet nije samo neefikasan, već je direktno odgovoran za selekciju direktora koji ne mogu ili ne žele da sprovedu suštinske promjene i unaprijede rad Agencije. Takav sistem ne omogućava istinsku kontrolu, već perpetuira političku kontrolu nad Agencijom, stvarajući začarani krug u kojem politička korupcija opstaje. Crnoj Gori su potrebni jaki, kako normativni tako i institucionalni preduslovi za borbu protiv korupcije, i uspjehe nećemo ostvariti održavanjem postojećeg sistema koji je bez snage i volje da se bori protiv političke korupcije – kaže Gvozdenović. &nbsp;
Prema njenim riječima, Crna Gora mora uspostaviti zaista nezavisne i efikasne institucije koje će se boriti protiv korupcije.&nbsp;
- U suprotnom, institucije će ostati podložne političkim uticajima, a borba protiv korupcije će i dalje biti važna samo u predizbornim parolama i obećanjima partija koje žele doći na vlast – zaključuje ona.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
&nbsp;
&nbsp;

Iskoristiti prililku da se ASK konačno oslobodi političkog uticaja

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: zakon-o-sprecavanju-korupcije