Ustavni sud Crne Gore ukinuo je kao neustavne odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti, kojima su uvedene nove kategorije objekata za koje se plaća porez - i odlučio da se ova odluka objavi u Službenom listu 24. decembra kako ne bi nastupila pravna praznina.
- Prvi put Ustavni sud je primijenio odredbu propisanu Zakonom o Ustavnom sudu o odložnom dejstvu, kako uklanjanjem neustavnih rješenja ne bi nastupila pravna praznina - naglasili su u najvišoj sudskoj instanci.
Zakonom o porezu na nepokretnosti propisano je, kako su ukazali, da se pod nepokretnostima na koje se plaća porez smatra zemljište, potom različite vrste građevinskih objekata, među kojima i “objekti u izgradnji”, kao i “drugi objekti”.
- Ustavni sud je utvrdio da je zakonodavac izašao iz okvira svojih nadležnosti, jer je u pravni sistem, za potrebe oporezivanja, mimo objekata utvrđenih Zakonom o izgradnji objekata, uveo nove kategorije objekata za oporezivanje - istakli su u Ustavnom sudu.
Zakonodavac je, navodi se u odluci, proizvoljnim uvođenjem kategorije ‘objekti u izgradnji’ kao predmeta oporezivanja, omogućio lokalnim samoupravama da, bez bilo kakvih kriterijuma, svojim propisima uvode porez na objekte za koje one procijene da se imaju smatrati “objektima u izgradnji”.
- Odluka o ukidanju naplate poreza za “objekte u izgradnji” i “druge objekte” biće objavljena u Službenom listu 24. decembra. Sud je odlučio da ova odluka ima odložno dejstvo jer bi danom njenog objavljivanja nastupila pravna praznina, pa bi bila onemogućena naplata poreza na nepokretnostima - naveli su u Ustavnom sudu.
Kako je plaćanje poreza ustavna obaveza, Ustavni sud je odlučio da ova odluka stupi na snagu za nešto više od dva mjeseca, kako bi se do tog datuma mogao usaglasiti Zakon o porezu na nepokretnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima.
Osim toga, Ustavni sud je ukinuo kao neustavnu i odredbu Zakona o porezu na nepokretnosti kojom je propisano da poreska stopa za neizgrađeno građevinsko zemljište iznosi od 0,3 do 5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti.
- Uvećanim oporezivanjem pojedine vrste nepokretnosti, u zavisnosti od načina njenog korišćenja, zakonodavac je prekoračio ustavna ovlašćenja. Time je vlasnicima takvih nepokretnosti nametnuo način korišćenja njihove nepokretnosti i obavezu plaćanja uvećanog poreza, pa samim tim ograničio pravo svojine suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda - kazali su u saopštenju.
Napomenuli su da se pomenuta zakonska rješenja ne odnose na aktuelne izmjene i dopune ovog zakona koje su usvojene u Skupštini Crne Gore 13. oktobra, nakon što ih je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud ukinuo odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti i za neizgrađeno građevinsko zemljište

Skupština Crne Gore ponovo je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti.
Za Zakon je glasalo 46 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih.
Prethodno je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje rješenje usvojeno prvobitno u parlamentu 30. jula ove godine.
Milatović je prije nekolilo dana pozvao poslanike da ne glasaju Zakon, smatrajući da bi to bio glas protiv Ustava i za diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača.
- Ukoliko glasate za, zakon daje opštinama slobodu da odlučuju da li će i u kojem procentu umanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Posljedica bi bila da poljoprivrednici iz jedne opštine mogu ostvariti umanjenje od 90 odsto, dok bi iz druge opštine mogli imati umanjenje od svega 20 odsto ili ga uopšte ne bi imali - naveo je Milatović u pismu upućenom poslanicima.&nbsp;
Takvo zakonsko rješenje dovodi do, kako je ocijenio, nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koji imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, ukoliko poslanici glasaju za ovaj zakon poljoprivredni proizvođači bi bili stavljeni u neravnopravan položaj, jer će proizvodi sigurno biti skuplji zbog većih poreza samo na osnovu toga u kojoj opštini im je zemljište.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi na jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravila - saopštio je, pored ostalog, Milatović.
Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao milatović, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ.
On smatra da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
T.K.

500x500

Uprkos pozivu Milatovića: Poslanici ponovo izglasali Zakon o porezu na nepokretnosti

Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ocijenio je da odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnost predstavlja politički, istorijski i ekonomski udar na fiskalnu samostalnost Opštine Tuzi, te kazao da se ne radi o pravnoj nejasnoći, već o produženoj nepravdi prema građanima Malesije.
Đeljaj naglašava da se pitanje poreza na nepokretnost ne može tretirati kao tehničko već kao političko i sistemsko pitanje koje zadire u decenije zanemarivanja i marginalizacije te opštine.
- Nepotpisivanjem zakona, predsjednik Milatović nije samo zaustavio jedan pravni akt već je, nažalost, stao na stranu onih koji smatraju da Tuzi ne treba da raspolažu sopstvenim resursima i da ne zaslužuju fiskalnu autonomiju - istakao je Đeljaj.
On je ukazao na neujednačene procjene vrijednosti zemljišta u Tuzima, koje, kako tvrdi, zavise od interesa onih koji ih vrše.
- Zašto vrijednost zemljišta raste kada se ekspropriše za potrebe države, ali pada kada Opština traži realnu osnovu za porez? - pita Đeljaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, a kako je podsjetio, značajan dio zemlje je u Malesiji oduzet bez nadoknade tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, pod izgovorom razvoja.
Đeljaj navodi da „Plantaže“ prijavljuju vrijednost zemljišta od 0,56 do 6,71 eura po kvadratu, nezavisna procjena koju je tražila Opština Tuzi iznosi 17 eura, dok se za eksproprijaciju zemljišta za javne potrebe pored istih parcela isplaćuje 75 eura po kvadratu.
- Ove brojke ne odražavaju tržište, već selektivnu politiku i svjesnu manipulaciju, kao i nastavak institucionalne kontrole nad prihodima naše opštine - poručuje Đeljaj.
Predsjednik Opštine Tuzi podsjeća da je isti zakon o porezu na nepokretnost bio na snazi u Crnoj Gori više od 30 godina, dok Tuzi nije imao status opštine, i da tada niko nije problematizovao njegovu primjenu.
- Ako predsjednik Milatović ne zna zašto je zakon promijenjen 30. decembra 2021. godine, može da pita svog savjetnika. Možda će dobiti odgovor koji će mu objasniti zašto se zakon problematizuje tek kada koristi može imati i Opština Tuzi - kazao je Đeljaj.
Dodaje da možda i nije loše što zakon nije potpisan jer se sada, kako kaže, otvara prostor da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima.
Đeljaj poručuje da Opština Tuzi neće prihvatiti fiskalnu diskriminaciju.
- Ne tražimo ništa više od onoga što imaju svi, ali nećemo pristati na išta manje od onoga što zaslužujemo. Osporava se zakon koji je vrijedio za sve osim za nas. Suština je jasna: neko i dalje želi da nas vidi kao nesposobne i zavisne - zaključio je Đeljaj.

Đeljaj: Otvara se prostor da SDT provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj daće sjutra izjavu u Osnovnom državnom tužilaštvu povodom prepiske zbog koje je predsjednik prijavio potpredsjednika Vlada da mu je prijetio, potvrđeno je Portalu ETV.
Đeljošaj će, prema našim saznanju našeg medija dati izjavu u Tužilaštvu u devet, a Milatović u 12 sati.
Podsjećamo, Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je 1. avgusta da je Đeljošaj uputio Milatoviću niz prijetnji i neprimjerenih poruka nakon što je saopšteno da je predsjednik vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-deljosaj-prijetio-milatovicu-spajic-da-ga-bez-odlaganja-smijeni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je, kako je prošlog petka saopšteno, Zakon o porezu na nepokretnosti vratio zbog, kako tvrdi, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
U porukama koje je Milatović na mreži X objavio, Đeljošaj je, uz ostalo, napisao: "Nijesi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj", a potom nastavio: "Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Kabineta predsjednika su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije. Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici dan kasnije formiralo je predmet ovim povodom.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću. Tvrdi da je Milatović odbio da potšiše Zakon "zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem", bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije "13. jul - Plantaže", kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist".
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost sutvrdio da je Milatović vratio &nbsp;Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
- Odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.
Danas je iz njegovog Kabineta rečeno da je Zakon o porezu na nepokretnost je pisan u interesu jednog čovjeka, a na štetu 22.000 poljoprivrednika i države Crne Gore.
- Sada je red na vas: Institucije. Medije. Poljoprivrednike. Građane. Kada se ćuti na prijetnje, onda niko više nije siguran - zaključili su u Kabinetu Milatovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.9789%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-milatovica-zakon-o-porezu-na-nepokretnost-pisan-u-interesu-jednog-covjeka-gdje-su-reakcije-institucija-sto-ce-uraditi-vlada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Milatović i Đeljošaj sjutra u ODT-u zbog prijave predsjednika da mu je prijećeno

Ministarstvo finansija dalo je negativno mišljenje na Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, ocijenivši da predložene promjene nijesu opravdane i da bi mogle imati negativne posljedice po poreske obveznike, naročito poljoprivrednike.
Mišljenje je na Iks mreži objavio predsjednik države Jakov Milatović, koji je prethodno i ukazivao na neustavnost i nezakonitosti ovog Zakona.&nbsp;
- Znali su da je zakon neustavan. Znali su da šteti građanima. Znali su da je na štetu poljoprivrednicima. I opet su ga usvojili - istakao je Milatović u objavi.&nbsp;
Predlog zakona predviđa da lokalne samouprave mogu umanjiti porez na nepokretnosti do 90 odsto za lica upisana u registar poljoprivrednih proizvođača, kao i za preduzeća koja se bave preradom i pakovanjem domaćih poljoprivrednih proizvoda. Takođe, predviđeno je i povratno dejstvo predloženih odredbi, što bi značilo retroaktivno utvrđivanje poreskih obaveza za raniji period.
Međutim, Ministarstvo finansija upozorava da bi takvo rješenje narušilo pravnu sigurnost i fiskalnu stabilnost, posebno ukoliko lokalne samouprave odluče da ne primijene poreske olakšice, što bi dovelo do retroaktivnog povećanja poreza za mnoge obveznike.
- Uvođenjem povratnog dejstva, poreski obveznici koji su koristili postojeće olakšice mogli bi se naći u nepovoljnom položaju, jer bi im se naknadno utvrdile veće poreske obaveze. Time bi se narušila njihova pravna sigurnost - navodi se u mišljenju Ministarstva.
Resor ministra Novice Vukovića podsjeća da je postojeći zakon, usvojen krajem 2022. godine, već predvidio poreske olakšice od 70 odsto za iste kategorije obveznika, s ciljem podsticanja domaće poljoprivredne proizvodnje.&nbsp;
Napominju i da prethodni model, koji je ostavljao mogućnost lokalnim samoupravama da samostalno odlučuju o olakšicama, nije dao rezultate jer su mnoge opštine odbijale da ih primijene.
- Trenutna zakonska rješenja stimulišu poljoprivrednike da obrađuju zemljište i plasiraju domaće proizvode, čime se doprinosi smanjenju uvoza i povećanju izvoza. Promjena tog pristupa bi mogla destimulisati proizvodnju i nanijeti štetu sektoru koji je već nedovoljno razvijen - poručuju iz Ministarstva.
Skupština Crne Gore dostavila je Vladi Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, koji su podnijeli poslanici Nikolla Camaj, Artan Čobi i Iljir Čapuni.
- Imajući u vidu navedeno, smatramo da Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti („Službeni list CG", br. 25/19, 49/22 i 152/22), koji su Skupštini Crne Gore podnijeli poslanici Nikolla Camaj, Artan Čobi i llir Čapuni, ne treba prihvatiti - zaključuje se u mišljenju Ministarstva finansija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsjednik_cg%2Fstatus%2F1952300977383481431&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ministarstvo finansija: Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti ne treba prihvatiti

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti nije samo politički ili tehnički potez – to je jasan antialbanski čin, usmjeren direktno protiv Opštine Tuzi i šire, protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom u Crnoj Gori, navedeno je u otvorenom pismu albanskih organizacija u SAD-u (Malesia e Madhe NY – Malesia e Madhe MI – Malesia Kaliforni – Jehona e Malesisë) upućenom institucijama Crne Gore i međunarodnim partnerima.
Ova odluka, kako ocjenjuju predstavlja nastavak stare politike koju, kažu, Albanci dobro poznaju: "sistemska nepravda, uskraćivanje osnovnih prava i namjerne pokušaje da se uspori ekonomski i institucionalni razvoj naše zajednice".
- Zakon o kojem je riječ, usvojen voljom Skupštine, omogućio bi Opštini Tuzi i Opštini Ulcinj – dvjema jedinicama sa albanskom većinom – da obezbijede stabilne i legitimne prihode kroz pravednu poresku osnovicu. Odbijanje ovog zakona predstavlja negiranje jednakosti, negiranje samouprave i negiranje razvojne perspektive Albanaca u Crnoj Gori. To je pokušaj da se blokira funkcionisanje institucija u kojima su Albanci zastupljeni sa integritetom i posvećenošću - navedeno je u pismu.
Da bi se, kako su rekli u albanskim organizacijama, ova nepravda bolje razumjela, dovoljno je podsjetiti na činjenicu da se više od 70 odsto teritorije državne kompanije „Plantaže“ nalazi unutar Opštine Tuzi.&nbsp;
- Riječ je o kompaniji koja godinama posluje s gubicima, bez transparentnosti i bez odgovornosti, dok se sama opština kažnjava i uskraćuju joj se prihodi koji joj po zakonu pripadaju. Ovo više nije puka nepažnja – ovo je namjerna sabotaža - dodaje se u pismu.
Tvrde da je Milatović prethodnih dana pokušao da skrene pažnju sa "ove očigledne nepravde", tvrdeći da mu je “prijetio” potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
- Mi to vidimo kao jeftinu taktiku skretanja pažnje, providan pokušaj da se prikaže kao žrtva i da se diskredituje jedan albanski predstavnik koji snažno i beskompromisno zastupa prava građana koje predstavlja. Javnost više ne pada na ove izlizane šeme. Više ne dozvoljavamo da se zahtjev za ravnopravnošću prikazuje kao prijetnja - naglašeno je u pismu.
U albanskim organizacijama SAD-a poručuju da neće ćutati.&nbsp;
- Naše organizacije su koordinisane i blisko povezane sa relevantnim akterima u Američkom Kongresu, Senatu, Stejt departmentu i drugim važnim centrima odlučivanja u zapadnim demokratijama. Ovo pitanje neće ostati u sjenci. Biće sastavni dio međunarodnog diskursa o pravima manjina, poštovanju vladavine prava i podjeli vlasti u Crnoj Gori - ističu u pismu.
Zahtijevaju hitno vraćanje zakona u skupštinsku proceduru, njegovo usvajanje u skladu sa voljom parlamentarne većine, kao i potpunu i nezavisnu istragu o razlozima neproglašavanja zakona i mogućim vezama između uskih političkih interesa i državnih kompanija koje posluju na štetu albanskih opština.
- Naše opštine nijesu plen za političko cjenkanje, niti potčinjeni prostori za izbornu upotrebu. One su dom zajednice koja doprinosi, poštuje i jednostavno traži jednakost i dostojanstvo. I taj dom neće biti diran bez reakcije. Pravda će doći. Pokušaj da se to zaustavi je uzaludan - zaključeno je u pismu crnogorskim institucijama i međunarodnim partnerima.

Albanske organizacije u SAD-u: Milatovićev potez antialbanski čin, hitno ponovo usvojiti zakon

Saradnik u Kabinetu predsjednika Crne Gore Nebojša Vuksanović kazao je da je predsjednik Jakov Milatović vratio je Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. 
- Tek nakon što su uslijedile prijetnje, a potom i lični napadi na predsjednika države, postalo je jasno o čijim se interesima zapravo radilo. Zato više nije u pitanju samo zakon, već način na koji se danas u Crnoj Gori štiti Ustav i pravni poredak - naveo je Vuksanović u saopštenju za javnost.
Vuksanović je istakao da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj koji ne prihvata Ustav, ne priznaje sudske odluke i koji se ne libi da uputi prijetnje predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, postao prvi koji je javno, "bez stida saopštio da je državu stavio u funkciju zaštite svojih ličnih interesa". 
- Prvo su mu meta bili novinari i sudije, а danas predsjednik države. A sjutra - pita Vuksanović.
On je rekao da ima obaezu da reaguje kao saradnik u kabinetu predsjednika države, i kao bivši predsjednik Odbora direktora kompanije „Plantaže" koja se, tvrdi, godinama suočavala sa nezakonitim postupanjem Đeljošaja.
- Problem nije ličan, već principijelan i sa jasnom pravnom argumentacijom. Oporezivanje koje je godinama sprovodila administracija Opštine Tuzi na čijem je čelu do skoro bio potpredsjednik Vlade bilo je suprotno zakonima Crne Gore. Upravni sud je to više puta i potvrdio. Umjesto da se postupi po presudama, prešlo se na blokade računa, ignorisanje institucija i na kraju, krivične prijave koje je kompanija bila prinuđena da podnese - naglasio je Vuksanović.
On pojašnjava da predloženi Zakon pokušava da to nezakonito djelovanje jednog političara retroaktivno abolira. 
- Ako se to dozvoli, Plantaže će izgubiti pravni osnov na kojem su zasnovani svi sudski procesi koje je kompanija pokrenula, a koji će se izvjesno riješiti u njenu korist. A još opasnije, svi drugi registrovani poljoprivredni proizvođači izgubiće pravo na jednak tretman i poreske olakšice - napomenuo je Vuksanović.
Zato, kako kaže, predsjednik države nije mogao, ali prije svega nije smio potpisati takav zakon. 
- I zato su prijetnje kojima je izložen dokaz koliko je ta odluka bila ispravna - naglasio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, ovo nije nikakvo nacionalno ili partijsko pitanje kako to potpredsjednik Vlade u svom maniru želi predstaviti, ali ni različitih političkih stavova. Ovo je, ističe on, pitanje vladavine prava i zaštite države Crne Gore oko kojeg bi svi građani trebalo da budu jedinstveni! 
- Ako danas potpredsjednik Vlade može nekažnjeno da prijeti predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, onda nijedan građanin više nije siguran da se može pozvati na zakon. Zato odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.

Vuksanović: Prijetnje Milatoviću dokaz da je njegova odluka ispravna, ne postoje nikakve “kumovske veze”, samo pravo i hrabrost da se kaže istina

Zakon o porezu na nepokretnosti, koji je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, donesen je uz puno znanje da je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i principima pravne sigurnosti i ekonomske jednakosti - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Parlamentarna većina, premijer i Vlada su, kako je istaknuto u saopštenju, znali da je ovaj Zakon protivustavan.&nbsp;
- Znali su da ruši jedinstveni poreski sistem. Znali su da podrazumijeva Ustavom zabranjenu retroaktivnost. Znali su da omogućava selektivnu primjenu prava. I uprkos tome, usvojili su ga - ističu iz kabineta predsjednika.
U trenutku kada je predsjednik države odlučio da Zakon vrati Skupštini, bilo je jasno da Zakon krši Ustav.
- Ali nije bilo poznato da je pisan da bi zaštitio lične interese jednog političara. Taj motiv postao je vidljiv tek nakon što su uslijedile prijetnje predsjedniku države, koje su razotkrile sve ono što je dotad bilo skriveno.
Zato, kako se navodi, više nije u pitanju samo Zakon.
- U pitanju je način na koji se danas pokušava vršiti politički pritisak na institucije, kroz prijetnje, spin i pokušaje diskreditacije. Predsjednik Crne Gore je, kao neposredno izabrani čuvar Ustava, imao obavezu da reaguje. To nije bio politički potez, to je bila ustavna dužnost. I upravo zato što nije pristao da zaštiti interese jednog čovjeka, već je izabrao da štiti Ustav i državu Crnu Goru, postao je meta - istaknuto je u saopštenju.
Prijetnje su upućene, mediji su ih prenijeli, a, kako se dodaje, niko od odgovornih nije reagovao.&nbsp;
- Umjesto institucionalne reakcije, pokrenuta je politička kampanja u kojoj se prijetnje relativizuju. Ovo nije pitanje partije. Ovo nije sukob sa bilo kojom zajednicom. Ovo je pitanje slobode i pravne sigurnosti svakog čovjeka u Crnoj Gori. Ako je dozvoljeno prijetiti Predsjedniku države zato što nije pristao da proglasi neustavni Zakon pisan za jednog čovjeka, sjutra se može prijetiti svakome ko odbije poslušnost. Zamislimo kako bi izgledalo kada bi ovih 22 hiljade poljoprivrednika kojima je ugrožena Ustavom garantovana jednakost zbog većih poreza, krenulo pješke putevima Crne Gore da pitaju potpredsjednika Vlade zašto im je ugrožena egzistencija? Vjerovatno je zato i predložen Zakon o zabrani javnih okupljanja. Da bi štitio političare koji ne rade u javnom interesu od slobodnih građana Crne Gore - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Posebno ističu da je u demokratskoj i pravnoj državi nezamislivo da institucije ostanu nijeme pred prijetnjama koje su javno izrečene najvišem državnom funkcioneru i to kao reakcija na njegovo ustavno djelovanje.
- Zahtijevamo da svi nadležni organi djeluju odmah, u skladu sa svojom obavezom, ne prema politici, već prema zakonu i Ustavu. Isto kao što je reagovao predsjednik države odbacujući neustavan Zakon pisan za jednog političara, jer tim državnim organima sigurno poslije toga niko neće prijetiti. I na kraju, da ne zaboravimo šta je neophodna i hitna odluka Vlade Crne Gore: Smjena potpredsjednika Vlade - zaključili su iz Kabineta predsjednika.

Kabinet Milatovića: Znali su da je Zakon o porezu na nepokretnosti neustavan, zahtijevamo reakciju nadležnih, neophodna i smjena potpredsjednika Vlade

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da vrati Skupštini Crne Gore Zakon o porezu na nepokretnosti, čiji je cilj jačanje fiskalne samostalnosti naše lokalne samouprave, predstavlja zabrinjavajući korak unazad u pogledu decentralizacije i demokratskog upravljanja - ocijenio je predsjednik Skupštine Opštine Tuzi Fadil Kajošaj.
Ovim potezom se, kako navodi u saopštenju, još jednom direktno udara na prava opštine Tuzi, koja je zajednica sa većinski albanskim stanovništvom.
- I koja se već decenijama suočava sa institucionalnom marginalizacijom. Ako država zaista teži ka evropskom putu, onda mora pokazati dosljednost u primjeni evropskih standarda, posebno onih koji se odnose na lokalnu samoupravu, fiskalnu decentralizaciju i zaštitu manjinskih zajednica - istakao je Kajošaj.
&nbsp;Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, prema njegovim riječima, jasno propisuje da lokalne vlasti moraju imati dovoljno sopstvenih finansijskih sredstava, srazmjerno svojim nadležnostima i pravo da njima slobodno raspolažu.&nbsp;
- Oduzimanje tog prava u trenutku kada pokušavamo da ojačamo lokalne kapacitete, jasno pokazuje da Crna Gora još nije spremna da se iskreno suoči s principima na koje se formalno poziva. Neprihvatljivo je da opština Tuzi, na čijoj se teritoriji nalazi više od 70 odsto imovine kompanije “Plantaže”, i dalje ne ostvaruje prihod od te imovine. Umjesto da se kroz ovaj zakon ispravi dugogodišnja nepravda, ponovo svjedočimo pokušaju da se lokalnoj zajednici uskrati ono što joj po Ustavu i međunarodnim standardima pripada - naveo je Kajošaj.
Ova praksa, kako je rekao, ne samo da diskriminiše opštinu Tuzi, već ugrožava demokratski poredak i ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije države.&nbsp;
- Nećemo ćutati dok se opstini Tuzi uskraćuju osnovna prava, posebno kada su one nastanjene pretežno manjinama. Zato pozivam Skupštinu Crne Gore da pokaže političku zrelost i odgovornost, i u ponovnom glasanju potvrdi zakon koji jača lokalnu samoupravu. Pozivam i međunarodne organizacije, posebno one koje prate evropske integracije i poštovanje manjinskih prava, da obrate pažnju na ovaj slučaj - poručio je Kajošaj.
Opština Tuzi će, kako dodaje, i dalje biti glas svih onih koji vjeruju u pravdu, ravnopravnost i istinsku decentralizaciju.
- Borba za fiskalnu autonomiju nije samo pitanje finansija &nbsp;nego je borba za dostojanstvo i jednak tretman svih građana Crne Gore - zaključio je Kajošaj.

Kajošaj: Skupština ponovo da izglasa Zakon o porezu na nepokretnosti, međunarodne organizacije da obrate pažnju na ovaj slučaj

Kao ministar snažno sam zainteresovan za očuvanje ustavne pozicije, zakonskih prava i finansijske održivosti svake lokalne samouprave. Istovremeno kao političar koji dolazi iz albanske nacionalne zajednice, a podsjećajući na sudske sporove opštine Tuzi u pogledu imovinskih prava lokalne samouprave i gradjana, pozivam Skupštinu da pažljivo razmotri razloge zbog kojih je predsjednik Jakov Milatović vratio Zakon o porezu na nepokretnosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
- Nijesmo u situaciji ni u prilici da se ljutimo zbog stavova koji kritikuju ili pozivaju na dodatnu političku odgovornost, jer je to obaveza svih nas. Što viša javna funkcija – to i veća odgovornost i naglašenija potreba da se sasluša drugačije mišljenje- naveo je Dukaj na mreži X.

Dukaj: Nijesmo u situaciji da se ljutimo, Skupština da pažljivo razmotri razloge zbog kojih je Milatović vratio zakon

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zakon-o-porezu-na-nepokretnosti