Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP, &nbsp;tvrdi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je danas u parlamentu predstavio Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini, navodeći da se bilježi smanjenje narušavanja javnog reda i mira.
- Ovo je policijski izvještaj i oni su mnogo više statistički obrađeni, bez kvalitativne komponente tumačenja. Raduje nas što smo u 2023. godini imali pad narušavanja javnog reda i mira u javnim okupljanjima u odnosu na 2022. godinu - rekao je Šaranović.
On je istakao da, u tom smislu, nikada nije postojao veći stepen inkluzivnog pristupa Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, savezništva sa građanima.
- Raduje me što danas, imajući u vidu započete projekte, možemo očekivati revoluciju razvoja saobraćajne infrastrukture. Vidjeli ste koliko je auto-put Princeza Ksenija smanjio broj saobraćajnih nezgoda sa smrnom posljedicom na pšutu Podgorica-Kolašin. Na auo-putu se, od njegovog otvaranja, dogodila jedna nesreća sa smrtnim ishodom - naveo je Šaranović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter kazao da je očekivao da će predlagači posljednjih izmjena Zakona o javnim okupljanjima biti tu i govoriti o rješenju iz kojeg ovaj izvještaj crpi legitimitet.
- To rješenje koje su imali tada od njega se odustalo - rekao je Huter, pozivajući ministra Šaranovića da da mišljenje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama od kojih se odustalo.&nbsp;
Pitao je i zašto se tek danas o ovome raspravlja o Izvještaju o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini.
- Za valjan izvještaj bi bilo uputno da sadrži informaciju u kojoj su mjeri organi javnog reda postupali profesionalno i bez diskriminacije prema različitim organizatorima i temama okupljanja - naveo je Huter, smatrajući da je ovaj dokument manipulativan.
<h2>Presuđivanje unaprijed i selektivna pravda</h2>
Huter je problematizovao i to što je za osam osoba u Izvještaju konstatovano da su počinili devet krivičnih djela na Cetinju, iako su za te slučajeve sudski postupci u toku.
Tako je, tvrdi on, osobama koje se pominju u Izvještaju već izrečena presuda, što je suprotno članu 35 Ustava Crne Gore prema kome se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
Pored ostalog, Huter je rekao da su na sceni selektivna prava, selektivni način upošljavanja, selektivni mediji...
- I sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora - konstatovao je Huter.
Šaranović je odgovorio da Huter kao poslanik ima Ustavom garantovano pravo da kaže što misli.&nbsp;
- Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP. Ni do dan danas zbog strogih procedura, najstrožih u sistemu javne uprave, još uvijek kandidati koji su se javili na javni poziv za prijem policijskih službenika nijesu zasnovali radni odnos - rekao je Šaranović.
Huter je odgovorio da je očekivao da će ostati na terenu na kom je on bio i koji se ticao predmetnog izvještaja.
- Vi ste pošli na teren politike i kada govorite od 20.000 policajaca, odnosno ljudi iz MUP-a, želim Vas podsjetiti da su oni branili Crnu Goru od Milošević. Zašto to govorim? Zato što su tada nasrtali na moje Cetinje, a to je podržavala partija iz koje ste ponikli - SNP. Drago mi je ako ste se danas javno odrekli od te činjenice - poručio je Huter.
Ponovo je pitao Šaranovića zašto se danas tumači Izvještaj koji se odnosi na 2023.
Ministar je odgovorio da je MUP u skladu sa zakonskom procedurom, a to je do kraja trećeg mjeseca aktuelne godine u odnosu na prethodnu, uputilo izvještaj Vladi.
- Mi smo to učinili 2024. godine, zašto je on tek sad došao u skupštinsku proceduru - nijesam adresa za odgovor, ali smo kao Ministarstvo vrlo revnosni - kazao je Šaranović.
<h2>Različite interpretacije</h2>
Govoreći o kadrovskim kapacitetima policije, Šaranović je ponovio da Crna Gora ima ispod 3.000 operativnih službenika u odnosu na 2000. godine kada ih je bilo oko 20.000.&nbsp;
- Na osnovu Vaše priče da su njih 20.000 tada branili Crnu Goru od Miloševića, mogu onda da zaključim da su građani bili eksploatisani, uslovno rečeno, za ostvarenje političkih ciljeva, jer ih tadašnja vlast za taj posao nije platila svi oni danas tuže MUP za neisplaćene poreze i doprinose, jer su to ljudi koji su danas stekli uslove za penziju, ali ne mogu da ga ostvare imajući u vidu da im je MUP za dugogodišnji angažman u crnogorskoj policiji isplatila nula eura poreza i doprinosa. Namjerava vlasti je bila da 20.000 ljudi posluže jednokratnoj političkoj, partijskoj svrsi, ali za nula eura. Mi to nećemo raditi - poručio je Šaranović.
Odgovarajući na opaski Hutera o konstatovanju počinjenih krivičnih djela u izvještaju prije sudskih presuda, Šaranović je rekao da se često ne pravi razlika između nadležnosti Uprave policije, tužilačke organizacije i sudstva.
- Ne kvalifikuje Uprava policije krivično djelo. Šta će biti dalje to će odlučiti tužilac jer on izdaje naredbe o daljem sprovođenju policijskih radnji iz svoje nadležnosti u odnosu na konkretnu problematiku. Ovo je jedino što je policija mogla u tom segmentu - naveo je Šaranović.
Huter je odgovorio da je vješto izbjegao da govori o temi zbog koje je u Skupštini, te da se dobro snalazi na terenu politike.
- Vraćam Vas na moju diskusiju. Priznali ste mi da je izvještaj sačinjen nakon perioda kada je trebalo da bude sačinjen. Zašto se nalazi danas u parlamentu, opet nemate odgovor - rekao je Huter.
Zatim je podsjetio da je ključni element njegovog reagovanja bio u odnosu na krivično djelo.
- Vi ste rekli da ne možte drugačije nego da napišete da je neko osuđen na smrtnu kaznu i pogubljen, iako je on živ i brani se i dalje. To je moja interpretacija Vašeg interpretiranja ovog problema. Jasno se kaže - analizom izvršenih krivičnih djela na javnim okupljanjima u 2023. registrovano je devet krivičnih djela od strane osam lica. To je netačlna formulacija. Mogla bi da glasi da postoji osnov sumnje da je lice učinilo krivično djelo. Ali da ga Vi, dok traje krivični postupak, proglašavate krivim i sve ljude... Na kraju, ako budu oslobođeni, Vi ćete izmanipulisati javnost - konstatovao je Huter.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Huter: Na sceni sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora; Šaranović: Ni u kom segmentu djelovanja MUP-a nema selektivnosti

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaherti izjavio je da je zabrinut zbog nacrta izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su trenutno u razmatranju u Skupštini Crne Gore ukazujući da ovakvi prijedlozi nijesu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, a posebno ne, kako je naglasio, sa članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) koji garantuje pravo na slobodu mirnog okupljanja.
- Predložena opšta zabrana javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, glavnim i regionalnim putevima i graničnim prelazima - ako bi takvo okupljanje ugrozilo bezbjednost saobraćaja, omelo protok saobraćaja ili otežalo ili ugrozilo kretanje građana - predstavlja pretjeranu mjeru i podriva suštinu prava na mirno okupljanje - decidan je O’Flaherti.
On je pozvao poslanike Skupštine Crne Gore da ne usvajaju ovakve izmjene Zakona i preporučio sprovođenje inkluzivnih i transparentnih javnih konsultacija o predloženim ograničenjima, uz učešće civilnog društva.
- Ohrabrujem i dostavljanje nacrta izmjena Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kako bi se obezbijedilo da sve zakonske promjene budu u skladu s međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava – dodao je O’Flaherti u izjavi koja je objavljena na <a href="https://www.coe.int/en/web/commissioner/-/montenegro-parliament-should-refrain-from-adopting-legislative-amendments-that-excessively-restrict-freedom-of-assembly">sajtu Savjeta Evrope</a>.
<h2>SUD NALAŽE DA SE VLAST NE MOŽE OSLANJATI ISKLJUČIVO NA SAOBRAĆAJNE RAZLOGE</h2>
Iako pravo na slobodu okupljanja može biti podložno određenim ograničenjima, Evropski sud za ljudska prava (Sud) je dosljedno isticao, napominje on, da okupljanja predstavljaju legitimnu upotrebu javnog prostora, uključujući ulice i puteve, i da svako ograničenje mora biti nužno u demokratskom društvu i proporcionalno legitimnom cilju koji se želi postići.
Opšte zabrane, kako je rekao, rijetko zadovoljavaju ove kriterijume.
- Umjesto toga, specifične okolnosti svakog okupljanja trebalo bi razmatrati pojedinačno. Sud je dalje pojasnio da svako javno okupljanje vjerovatno može izazvati određeni stepen ometanja svakodnevnog života, uključujući saobraćaj, te da javne vlasti ne bi trebalo da se oslanjaju isključivo na saobraćajne razloge prilikom zabrane okupljanja – istakao je O’Flaherti.
<h2>DRASTIČNE NOVČANE KAZNE - INDIREKTNO KRŠENJE PRAVA</h2>
Takođe je, kaže, zabrinut zbog predloženog drastičnog povećanja novčanih kazni za organizatore i učesnike neodobrenih javnih okupljanja. On podvlači da pretjerane finansijske sankcije mogu imati zastrašujući efekat na ostvarivanje prava na slobodu okupljanja i obeshrabriti pojedince da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama.
- Sud je u tom smislu zaključio da nesrazmjerno stroge kazne mogu predstavljati indirektno kršenje prava na slobodu okupljanja – upozorio je O’Flaherti.
Sloboda okupljanja je, poručuje on, temelj svakog demokratskog društva koje omogućava pojedincima da javno izraze svoja mišljenja, pozovu vlasti na odgovornost i doprinesu političkom i društvenom dijalogu.
- Države imaju pozitivnu obavezu da olakšaju i zaštite mirna okupljanja. Svaki pokušaj da se to pravo ograniči mora se sprovoditi s najvećim oprezom i podvrgnuti strogom nadzoru, kako je navedeno u Smjernicama o mirnom okupljanju koje su pripremile Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) – naglasio je O’Flaherti.
<h2>ZABRINUTE I UJEDINJENE NACIJE</h2>
I Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nijesu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.&nbsp;
U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine.
Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima.
- Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja
Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine.
- Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu.
Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja.
- Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje.
- U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu.
Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Anja Ivanović

O’Flaherti: Predložena zabrana podriva suštinu prava na mirno okupljanje i nije u skladu sa međunarodnim standardima, ohrabrujem dostavljanje nacrta izmjena VK na mišljenje

Svaki poduhvat građana koji je poziv na odgovornost je alarm za autoritarne namjere vlasti - ocjenjuje u razgovoru za Antenu M politikolog Marko Savić komentarišući insistiranje parlamentarne većine na usvajanju prijedloga izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima.
Naglašava da besprizorna borba za vlast ne ostavlja prostor za sagledavanje uzroka i posljedica ovakvog stanja u državi.
- Raštimovana vlada, sa druge strane, ostavlja dovoljno prostora za manevrisanje predsjednika Skupštine. Smatram da je ovo još jedno opipavanje terena i ispitivanje granica - rekao je Savić.
<h2>Reakcije UN&nbsp;</h2>
Stoga, mišljenja je da će reakcije UN-a imati uticaja makar na onaj dio većine koji je svjestan da glasa samo zarad vještačkog održanja iste te većine.
- Alarm za međunarodnu zajednicu, prije svega za EU, ali i za opoziciju, koja mora iznaći strateški, demokratski odgovor. Odustajanje od usvajanja ovoga akta bila bi još jedna u nizu dobro postavljenih situacija za koju se nadam da je opozicija može i da je kadra da je iskoristi u cilju odbrane ustavom zagarantovanih prava - kategoričan je Savić.
<h2>Nizak nivo bezbjednosti&nbsp;</h2>
Govoreći o porastu politički motivisanog nasilja i zabrinjavajućoj bezbjednosnoj situaciji ističe da nije potrebno duboko poznavanje funkcionisanja sektora bezbjednosti da možemo s pravom da kažemo da je nivo danas u Crnoj Gori jako nizak.
- Osnovni uzrok ovakvog stanja je bavljenje Demokrata isključivo potpunim zauzimanjem svih nivoa u bezbjednosnom sektoru i obračunu sa neistomišljenicima - ocjenjuje Savić.&nbsp;
Kako naglašava, kada određene pozicije pokrivaju samo partijski podobni, ali ne i suštinski iskusni i obrazovani, onda imamo ovakvu situaciju.
- Crna Gora, pokazuje i napad na predsjednika budvanske opštine, ulazi u jednu rizičnu fazu polarizacije koja je afektivna, koja podstiče ekstremizam, sukobe i nasilje. Ovo znači da je prostor za suštinski dijalog ekstremno sužen i da su netrpeljivost, neprihvatanje drugačijeg, i produbljivanje krinke "mi i oni", izražena kategorija političke (ne)kulture - upozorava Savić.
Kako ukazuje, kada ne znate kako sistemski, argumentovano, strateški da odgovorite na ove društvene pošasti onda pribjegavate relativizaciji.
- To je oblik straha, neznanja i nerazumijevanja - podvlači Savić.
<h2>Kohabitacija Spajića i Milatovića&nbsp;</h2>
Na pitanje da li novi sukob predsjednika i premijera, oličen u zakazivanju 
paralelnih sjednica različitih tijela dodatno usložnjava bezbjednosnu situaciju odgovara potvrdno.
- Nema dvojbe da je to tako. I to isključivo jer su i jednog i drugog zapale vrlo važne dužnosti i obaveze iz oblasti bezbjednosti - naglašava Savić.
Ukazuje da njihova kohabitacija nekad samo zaliči na onu koja se očekuje u demokratskom društvu, ali, ističe da se to gotovo uvijek dešava u situacijama u kojima treba zadržati fotelje.
- Ovo ukazuje na nedostatak odgovornosti i suštinskog razumijevanja funkcije, na obje strane, na ignorantski odnos prema realnosti u kojoj živimo i suštinskog straha od gubitka funkcija. Sve navedeno pogubno je za normalno funkcionisanje društva - poručuje Savić.
<h2>Kozmetičke promjene</h2>
Analizirajući rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, te postignuti konsenzus o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu, Savić ističe da Izborna reforma mora biti sveobuhvatna, što znači da se parcijalne i kozmetičke promjene neće pozitivno odraziti na integritet izbornog procesa.
- Smatram da je nužnost, i decenijska preporuka međunarodnih i domaćih organizacija, održavanje lokalnih izbora u jednom danu - naglašava Savić.&nbsp;
Ukazuje i da sveobuhvatnost znači da se i ostali zakoni povezani s procesom mijenjaju u skladu sa ovim promjenama, jer, kako pojašnjava, sprovođenje izbornog procesa u praksi znači usklađenost svih zakona kako bi se izbjegle pravne praznine.
- Nijesam stava da parlamentarne izbore treba vezati za opšte lokalne ili ne makar da to bude u trenutku prvih opštih lokalnih izbora. Nijesam ubijeđen da taj prijedlog ne dolazi isključivo zbog mogućeg produženja mandata ove vlasti - rekao je Savić.
Dodaje da ostavlja prostor pravnicima, ali ističe kako nije siguran da je produženje mandata pojedinim lokalnim samoupravama zakonski moguće.
- Ove poduhvate treba da prati temeljna reforma opštinskih izbornih komisija i profesionalizacija državne izborne komisije - navodi Savić.
Raduje ga što sa više relevantnih adresa imamo prijedloge kako ova reforma treba da izgleda.
- Ipak, pozvao bih na uvažavanje stručnih glasova kojih u odboru ima. Dodatno, nijesam daleko od stava da bi upravo po pitanju produženja mandata i stručnog utvrđivanja datuma za prve opšte lokalne izbore trebalo konsultovati Venecijansku komisiju - rekao je Savić.
Akcentuje i sveobuhvatnost reforme, jačanje DIK-a i temeljnu analizu biračkog spiska.
- Nije teško predvidjeti da će se o datumu vagati i na osnovu partijskih interesa na lokalu - zaključuje Savić.

Portal ETV

Savić: Crna Gora ulazi u rizičnu fazu polarizacije koja podstiče ekstremizam

Udruženje pravnika Crne Gore, nakon javnog upozorenja koje je stiglo na adresu Skupštine Crne Gore od &nbsp;rezidentnog kordinatora Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori u kojem izražava zabrinutost povodoom namjere usvajanja izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, poziva predstavnike zakonodavne vlasti da odgode postupak izjašnjavanja i uvaže prijedlog Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore da se obezbjedi održavanje javne rasprave i mišljenje Evropske komisije na predložene izmjene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Upravni odbor Udruženja pravnika je već izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama i o tome između opstalog upoznao i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera na nedavno održanom sastanku.
- S obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, cijenimo da u ovom slučaju, treba zaustaviti ovaj ishitreni postupak usvajanja zakona i organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zaniteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda - navodi se u saopštenju Udruženja pravnika.
Posebno ističu da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije.
- Istovremeno, ukazujemo da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija - narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih intervencija“ na zakonskim tekstivma koji razrađuju osnovne ustavne principe i štite ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih medjunarodnih adresa", zaključuje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-nakon-danasnjeg-upozorenja-un-poruka-vlastima-jasna-ne-usvajati-ovakav-zakon&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Udruženje pravnika: Poslanici da odgode izjašnjavanje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nisu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine. Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. - Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu. Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine. - Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu. Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja. - Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu. Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje. - U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu. Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b" data-rendition-name="original" width="486" height="692" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037" data-rendition-name="original" width="481" height="693" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>  Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

UN pisale Mandiću: Zabrinuti da amandmani na Zakon o javnom okupljanju nijesu u skladu sa međunarodnim aktima

Nekada su se “za pravdu” borili okrećući prase na ražnju na ulici. Danas, isti ti ljudi koji su svoju političku karijeru temeljili na bukvalnoj uličnoj simbolici, donose zakon kojim žele da zabrane mirne blokade puteva – jedini preostali oblik otpora običnih građana protiv nepravde, nefunkcionisanja institucija i hronične neodgovornosti bezbjednosnog aparata.
Ovo je Crna Gora 2025. godine – zemlja u kojoj vas, više niko ni ne čuje, a sada žele da vas ni ne vidi.
Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima, iza kojeg stoji grupa poslanika vladajuće većine, ne samo da predviđa zabranu protesta na putevima već i novčane kazne od 500 do 10.000 eura za one koji se usude da dignu glas tamo gdje će ih neko konačno primijetiti – na cesti, na mostu…&nbsp;
I dok su ranije upravo pojedinu članovi sadašnje vlasti, u vrijeme kada su bili opozicija, činili blokade, gurali barikade i držali skupove bez prijave, sada predlažu zakon koji će svakom običnom čovjeku koji pokuša da uradi isto – naplatiti “kaznu demokratije”.
Da paradoks bude veći, o prijedlogu zakona se nije još ni raspravljalo – jer se predlagači nisu udostojili da se pojave u Skupštini. Skandal? Ne, ovo je nova politička norma. Na to nas je svikla vlast koja sve češće koristi institucije ne da služe građanima, već da ih “uguše”.&nbsp;
Šef Kluba poslanika &nbsp;DPS-a Andrija Nikolić je nazvao predlog antiustavnim. &nbsp;
- Nema pozvanoga da ovdje pred građanima predstavi šta je prijedlog ovog zakona, ovo je sramota u najmanju ruku. Četiri mjeseca premijer i ministri ne dolaze u parlament, šta je funkcija ovoga parlamenta? Nema ovdje petlje da neko izađe i kaže šta vi to predlažete kroz ovaj zakon - rekao je Nikolić.
&nbsp;Ovo nije zakon o javnom okupljanju. Ovo je zakon o ćutanju. O zabrani bunta. O institucionalizaciji straha.
&nbsp;I ne, ovo nije ni pokušaj “regulacije”, kako će to možda nazvati oni koji ujutru zagovaraju slobodu, a popodne glasaju za njenu zabranu.&nbsp;
&nbsp;Nekad su vas pozivali na ulice. Danas vas kažnjavaju ako se na tim ulicama pojavite s razlogom.
&nbsp;Da li ćemo, umjesto slobodnog društva, postati društvo u kojem jedini legalan protest ostaje onaj iza tastature?
&nbsp;Crna Goro, zapamti ovo poglavlje. Jer sloboda, kada ode, ne dolazi tiho. Ali se često gubi upravo tako – tiho, bez otpora, dok svi gledaju u drugu stranu.

Miraš Dušević

Od prasećeg ražnja do zabrane slobode - institucionalizacija straha

Pravo na protest je jedna od osnovnih demokratskih tekovina, tako da ne znam kada je palo tačno na pamet vladajućoj većini da donese Zakon o javnim okupljanjima i zašto, kazao je u izjavi za RTCG, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović.&nbsp;
S obzirom da, kako dodaje, upravo te partije i ti političari su oni koji su svakog dana protestovali, u periodu prije nego što su došli na vlast.
- Nijesu poštovali nijednu instituciju. Mislim da oni definitivno ne poznaju građane Crne Gore. Ograničavati nekome pravo na bunt da se buni protiv vlasti je zaista nevjerovatno.
Mišljenja je da i dalje postoji neko vrijeme da se urazume i da ne donose ovakav zakon.
- Ono što mogu da kažem je da ćemo uraditi sve da ova vlast što prije pođe s vlasti - poručio je Janović, dodajući da ne zna da li je možda sljedeći zakon o tome da ne bi niko smio drugačije da misli od vladajuće većine.
On je u Iks objavi dodao i da problem nastaje kada aktuelna većina umisli da je sada svima sa njima dobro i da je u Crnoj Gori dovoljno demokratije &nbsp;da nema potrebe da se protestuje.&nbsp;
- Pravo na protest je jedno od osnovnih tekovina svakog demokratskog društva - poručio je Janović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1941424807297647032%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1941424807297647032%7Ctwgr%5Ea1cb1157be06453c4fd2377c358f3ca457a9a648%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
V.Lj.&nbsp;

Janović: Pravo na protest je jedna od osnovnih demokratskih tekovina, uradićemo sve da smijenimo ovu vlast

Partije i političari koji su došli na vlast tako što nijesu poštovali niti jednu instituciju u Crnoj Gori i koji su protestovali svakog dana sada ukidaju pravo građanima da izraze svoj bunt, kazao je poručuje poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Kako je naveo na mreži X, od te ideje samo je lošije to što očigledno ne poznaju Crnu Goru i sopstvene građane.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1940713116771537157%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1940713116771537157%7Ctwgr%5E7874807656fdbb9390af8652e5ff1b085726c285%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Janović: Političari vlasti koji su protestovali svaki dan sada bi građanima da ukinu pravo na bunt

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.
Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.
- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.
Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.
- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.
- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama. 
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
- U član je uvedena nova tačka kojom se posebno sankcioniše održavanje javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima, ukoliko se time onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost ili ograničava kretanje građana, što predstavlja značajnu novinu u normativnom okviru saobraćajne i javne bezbjednosti - navedeno je obrazloženju propisa.
U Prijedlogu zakona se, između ostalog, navodi da će se vođa okupljanja kazniti i ukoliko odmah ne saopšti učesnicima javnog okupljanja da je okupljanje prekinuto i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu. 
- Novčanom kaznom od 50 do 100 eura kazniće se vođa okupljanja, ako: ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju - navodi se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. 
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a. 
Crnogorska opozicija i nevladin sektor izrazili su negodovanje zbog ovih izmjena konstatujući da se njima nesrazmjerno ograničavaju osnovna ljudska prava na mirno okupljanje, zagarantovana članom 52 Ustava Crne Gore, članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa istakle su da je zabrinjavajuće što je ovaj zakonski prijedlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom EU, te bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava. 
- Pritom, predlagači otvoreno priznaju da nisu razmatrali usklađenost svog predloga sa međunarodnim ugovorima koje je Crna Gora potpisala i ratifikovala - kazali su iz tih NVO.
Uputili su dopis Zakonodavnom i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu kojim apeluju na poslanike i nadležne odbore Skupštine da ovaj prijedlog upute na ocjenu usklađenosti nadležnim ministarstvima (ljudskih prava, pravde, unutrašnjih poslova i evropskih integracija), te da se otvori široka javna rasprava uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući i Savjet Evrope, Evropsku uniju i OEBS. 
- Svjesni izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, posebno tokom turističke sezone, ističemo da rješenje ne smije biti u zabranama, već u demokratskim mehanizmima koji štite prava svih građana – kako na slobodu kretanja, tako i na izražavanje mišljenja putem mirnih okupljanja - zaključuju ove organizacije.
Građani na Kruševom ždrijelu, koji svakodnevno protestuju tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno 23 njihovih sugrađana, poručuju da se glas naroda ne može ućutkati, naglašavajući da svaki poslanik koji digne ruku za izmjene Zakona o javnim okupljanjima mora da se zapita kome služi i koga predstavlja.
- U trenutku kada Crna Gora prolazi kroz možda najteže dane u svojoj novijoj istoriji, vlast se odlučila da ne rješava uzroke problema, već da kazni posljedice svog nerada. Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima nisu ništa drugo do pokušaj da se uguši glas naroda, da se zabrani pravo na protest, na bunt, na slobodno iskazivanje nezadovoljstva - ocijenili su oni.
Ističu da dok društvo njeguje sjećanje na 23 izgubljena života, među kojima četvoro đece, nakon dvije stravične tragedije koje su potresle ne samo Cetinje, već cijelu Crnu Goru, umjesto odgovora, umjesto odgovornosti, vlast nudi – kazne.

- Umjesto ostavki, nude zabrane. Umjesto rješenja, prijete. Niko od nadležnih nije imao minimum lične i profesionalne odgovornosti da kaže — “Krivi smo. Pogriješili smo. Nismo uradili dovoljno.” Umjesto toga, brutalno su vrijeđali građane koji su na ulicama tražili pravdu, omalovažavali bol i patnju, nazivajući ih najpogrdnijim imenima.I sada, kao krunu tog odnosa prema narodu, nude zakon kojim će se kaznama do 10.000 eura pokušati ućutkati oni koji se usuđuju da stanu na ulicu i kažu “Dosta je!- navode u saopštenju, prenosi Cetinjski list.
Ovaj zakon, kako kažu, nije napisan da zaštiti građane.
- Nije napisan da donese red. Nije napisan da Crnu Goru učini boljim i sigurnijem mjestom za život. Nije — jer kada bi to bio cilj, ne bi danas blokade bile jedini način da se ukaže na nepravdu. Ovaj zakon je isključivo i jedino pokušaj da se vlast zaštiti od sopstvenog naroda.Svaki poslanik koji digne ruku za ovaj zakon mora se zapitati — kome služi i koga predstavlja. Da li ste predstavnici građana ili čuvari privilegija moći? Da li služite onima koji su vas birali ili onima koji se plaše glasa naroda?Jer ovaj zakon nije zakon protiv saobraćajnih gužvi. Ovo je zakon protiv Cetinja. Protiv svake majke koja plače za izgubljenim đetetom. Protiv svakog čovjeka koji plače za izgubljenim članom porodice, za izgubljenim drugom, drugaricom, sugrađaninom. Protiv svakog građanina koji se usudio da kaže — “Neću da ćutim.”- kazali su građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu.

Skupština danas o zabrani blokada ključnih saobraćajnica i strožim kaznama

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zakon-o-javnim-okupljanjima-i-javnim-priredbama