Usvajanje izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nije samo obaveza prema Evropskoj uniji (EU), već i prema građanima koji zaslužuju transparentan, pravičan i sistem otporan na korupciju, kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.
On je rekao da taj zakon predstavlja jedan od ključnih sistemskih zakona u oblasti borbe protiv korupcije, koja je centralni dio pregovaračkog poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
- Imamo nekoliko ključnih razloga da do kraja godine pripremimo ovaj tekst za usvajanje - kazao je Čarapić u intervju agenciji MINA.
Kako je naveo, napredak u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, direktno utiče na cjelokupan proces evropskih integracija.
- U novembru smo dobili Izvještaj o napretku od Evropske komisije (EK), čime je prvi put u posljednjih deset godina vrlo dobrim (četvorka na skali od 1 do 5) ocijenjen naš napredak za reforme u pravosuđu - rekao je Čarapić.
On je kazao da razlog zbog kojeg država nije dobila ocjenu „odličan” leži u činjenici da izvještaj jasno naglašava da je potrebno riješiti pitanje finansiranja političkih subjekata, kako bi se spriječili potencijalni koruptivni uticaji na donosioce odluka.
- Obavezali smo se EK da će ovaj zakon biti završen do kraja godine - naveo je Čarapić.
Prema njegovim riječima, ispunjavanje obećanja ključ je za očuvanje kredibilnosti i pouzdanosti kao partnera u procesu evropskih integracija.
Čarapić je rekao da je Pokret Evropa sad (PES), kao novi politički subjekt na crnogorskoj sceni, najbolje osjetio nejednakost u postojećem sistemu, koji favorizuje velike i etablirane stranke na račun manjih i novih političkih aktera.
Usvajanjem tog zakona, kako je kazao, žele da stvore ravnopravnije uslove za političku borbu i pojačaju kontrolu nad finansiranjem, kako bi spriječili zloupotrebe.
On je istakao da, u krajnjem, usvajanje zakona nije samo obaveza prema EU.
- To je obaveza prema građanima. Oni zaslužuju sistem koji je transparentan, pravičan i otporan na korupciju - naglasio je Čarapić.
Na pitanje u kojim segmentima finansiranja partija i kampanja je evidentiran najveći prostor za malverzacije i nepravilnosti, on je odgovorio da su najveće nepravilnosti vezane za zloupotrebu državnih resursa – zapošljavanje, korišćenje državnih fondova u izborne svrhe i pojačana socijalna davanja u toku izborne kampanje.
Prema riječima Čarapića, političke partije na vlasti godinama su koristile pravne praznine u postojećem Zakonu, kako bi stekle prednost u odnosu na ostale takmičare u političkoj utakmici.
- Navešću samo jedan primjer – kada je krajem 2019. godine Demokratska partija socijalista (DPS) usvajala aktuelni Zakon o finansiranju, njegovi poslanici su uveli ograničenja zapošljavanja u javnim institucijama, ali su „zaboravili” državna preduzeća i u velikoj mjeri koristili tu rupu u Zakonu - kazao je Čarapić.
On je rekao da vjeruje da se svi sjećaju čuvene maksime „jedan zaposleni, četiri glasa”, koju je izgovorio jedan od najviših funkcionera DPS, a „njegova partija je zdušno primjenjivala taj princip”.
- PES je nastao kao partija čiji je cilj borba protiv takvih pojava koje ruše tkivo crnogorskog društva - istakao je Čarapić.
Zbog toga su, kako je kazao, u nacrt novog zakona unijeli predlog da se u toku izborne kampanje ne samo ograniči, već da se u potpunosti zabrani zapošljavanje i u državnim preduzećima.
Na pitanje da li je totalna zabrana zapošljavanja u javnom sektoru tokom kampanja dovoljna kako bi bio riješen problem partijskog zapošljavanja na koji se godinama ukazuje, Čarapić je odgovorio da je to svakako korak naprijed u rješavanju tog problema, ali da nije dovoljno kao samostalno rješenje.
- Važeći, naslijeđeni sistem ima mnogo rupa koje omogućavaju različite oblike zloupotreba, čak i van formalnog perioda kampanje - kazao je Čarapić, navodeći da se partijsko zapošljavanje često dešava prije zvaničnog početka kampanje, ili kroz privremene ugovore i angažmane koji formalno ne podliježu kontroli.
On je rekao da, takođe, nedostatak transparentnosti u procedurama zapošljavanja i slaba kontrola omogućavaju nastavak tih praksi.
- Dakle, ova mjera je značajan početak, ali mora biti dio šire reforme koja će obuhvatiti cjelokupni proces zapošljavanja u javnom sektoru - dodao je Čarapić.
On je naveo da su, pored toga, nepravilnosti vezane i za izvještavanje političkih subjekata o troškovima, što će predloženim zakonom biti unaprijeđeno.
- Izvještaji o troškovima koje će podnositi politički subjekti na ovaj način će morati biti detaljniji, a kontrole i sankcije u slučajevima nepodnošenja izvještaja, ili podnošenja netačnih podataka pojačane - kazao je Čarapić.
Usvajanje Zakona o finansiranju političkih subjekata, kako je ocijenio, moglo bi biti ključni podsticaj za dalji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Na osnovu dosadašnjeg iskustva, većina članova, ako ne i svi, dijele zajednički cilj – uspješan proces izborne reforme - rekao je Čarapić.
Prema njegovim riječima, postignuti konsenzus i rezultati na ovom zakonu pokazuju da je saradnja moguća i daju osnov za optimizam da Odbor može raditi kontinuirano, bez zastoja, i završiti izbornu reformu do kraja iduće godine.
- Prethodnih godinu dana rada Odbora za izbornu reformu bilo je veoma turbulentno. Iako je prva sjednica Odbora održana još u januaru ove godine, ozbiljan rad je počeo tek u junu, jer je do tada DPS blokirao rad Odbora - naveo je Čarapić.
Međutim, kako je kazao, u posljednjih šest mjeseci postignut je značajan napredak.
On je dodao da je održano deset sjednica radne grupe koja se bavila izmjenama Zakona o finansiranju, što je rezultiralo nacrtom zakona koji je u petak upućen na javnu raspravu.
Čarapić je rekao da je rad na tom zakonu poslužio kao svojevrsni pilot projekat za Odbor, pružajući dragocjene lekcije o tome šta u radu funkcioniše, a šta ne.
- Pored toga, uspostavljena je saradnja sa međunarodnim organizacijama poput ODIHR-a, NDI-a i IFES-a, koje pružaju stručnu podršku ovom procesu - dodao je Čarapić.
On je kazao da je u toku izrada Mape puta koja će precizno definisati prioritete i rokove za aktivnosti planirane u narednoj godini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čarapić: Građani zaslužuju sistem otporan na korupciju

Predsjednik države Jakov Milatović negirao je navode iz prijave upućene Agenciji za sprječavanje korupcije od 30. septembra, da je u toku radnog vremena govorio na pres konferenciji liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ i time navodno prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Milatović je istakao da specifičnost obavljanja Ustavom utvrđenih nadležnosti predsjednika Crne Gore podrazumijeva cjelodnevno organizovanje svakodnevnih aktivnosti, koje nije moguće uklopiti u okviru standardnog radnog vremena.
- Ukazujem da je neposrednim izborom od strane građana, predsjedniku države povjereno vršenje dijela poslova izvršne vlasti te da se radi o izabranom a ne zaposlenom licu, bez obzira što mu pripadaju određena prava po osnovu rada (zarada, odmor i sl). Stoga, radno vrijeme predsjednika nije unaprijed definisano niti propisom niti ugovorom o radu i, samim tim, nije moguće kršenje radnog vremena na način kako se to navodi u prijavi - naglasio je Milatović u saopštenju.
Kako je rekao, tog, kao i svakog drugog dana, svoju satnicu je organizovao u skladu sa dnevnim predsjedničkim obavezama i učestvovanje na navedenoj konferenciji za štampu, tvrdi, ni na koji način nije uticalo na ažurnost i kvalitet njihovog vršenja.&nbsp;
- Napominjem da na predmetnom događaju nisam govorio kao predsjednik Crne Gore, da sam to uradio u pauzi između planiranih radnih obaveza, te da tom prilikom nisam prekršio niti jedan propis - naglasio je Milatović.
On je negirao i prijavu ASK-a u kojoj je navedeno da je, kao predsjednik Crne Gore, u prostorijama državne institucije imao obraćanje koje je objavljeno na Jutjub kanalu 24. septembra 2024. godine, u cilju navodnog favorizovanja liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“.&nbsp;
- Uvidom u sadržinu mog obraćanja, koje je javno dostupno, moguće je nedvosmisleno utvrditi da njime ni na koji način nisam pozvao građane i građanke da glasaju određenu izbornu listu već naprotiv - da podrže one za koje smatraju da dijele njihovu viziju razvoja Podgorice. Na taj način, kao Predsjednik Crne Gore, želio sam da svojim obraćanjem motivišem građane da na proteklim izborima slobodno iskažu svoj politički stav i time doprinesu afirmaciji demokratije - istakao je Milatović.&nbsp;
Predsjednik države je još jednom pozdravio proaktivan pristup nevladinog sektora u praćenju izbornog procesa, ohrabrujući ga da neselektivno sprovode svoje aktivnosti.&nbsp;
U tom smislu, Milatović je iskazao očekivanje da će očigledni primjeri funkcionerske kampanje izvršne vlasti na državnom i lokalnom nivou, koji su pratili protekle izbore u Podgorici, u narednom periodu zavrijediti punu pažnju nadležnih institucija i nevladinih organizacija.

1250x600

1084x550

Milatović negirao navode iz prijava ASK-a: Nisam prekršio zakon

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odgovorila je Portalu ETV da još ,,sprovode postupak i utvrđuju“ da li je uprava Podgorice prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kada su objavlili javni poziv za dodjelu po 50 eura za školski pribor đaka prvaka.&nbsp;
Pozivajući se na član 20 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Glavni grad je 19. septembra objavio javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda.
U nemuštom odgovoru iz ASK-a su kazali da ova vrsta subvencioniranja nije definisana kao jednokratna pomoć jer nije navedena u Odluci Glavnog grada o pravima iz socijalne i dječje zaštite iz 2021. godine čiji član 7 propisuje jednokratnu i vanrednu pomoć.&nbsp;
<h2>(NE)ZAKONITI POKLON&nbsp;</h2>
Članom 12 te odluke propisana su prava iz dječje zaštite: „poklon paket za novorođeno dijete“ i „novčana pomoć za školovanje“. U ASK-u dodjeljivanje novca za kupovinu školskog pribora iz nekog razloga ne tumače kao „novčanu pomoć za školovanje“.&nbsp;
- Kako kupovina školskog pribora nije jednokratna pomoć propisana članom 7 pomenute Odluke, na ovo pravo ne primjenjuje se zabrana propisana članom 40 stav 1 ZFPSiIK - naveli su u ASK-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Namjerno ili slučajno ASK izbjegava da konstatuje činjenice: da je Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda osnovne škole za školsku 2024/2025 godinu donijet na osnovu člana 20 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ali i da je to sve odrađeno u periodu izborne kampanje za Podgoricu.&nbsp;
Nije jasno ni pozivanje ASK-a na bilo koju odluku Glavnog grada, pa ni na Odluku o pravima iz socijalne i dječje zaštite jer član 40 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja vrlo jasno predviđa zabranu davanja jednokratne novčane pomoći u predizbornom periodu.
<h2>UVOĐENJEM BESPLATNOG PREVOZA PREKRŠEN ZAKON</h2>
Dodatno, prije nego su odgovorili na naša pitanja iz ASK-a su saopštili da Glavni grad jeste prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jer je uoči podgoričkih izbora donio odluku o uvođenju besplatnog prevoza u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju.
Odobrenje za tu odluku gradonačelnica Olivera Injac inače je dobila upravo od vrha ASK-a Dušana Drakića - &nbsp;iako ta institucija ne daje odobrenja za donošenja odluka, već je tu da primjenjuje zakone.
U ASK-u su u jučerašnjem saopštenju istakli da im je „posebnu pažnju“ privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće „Putevi“ d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodali su da su uzeli u obzir navode iznijete u izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donijeta u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U izjašnjenju se dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - kazali su u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.

Anja Ivanović

Javni poziv Glavnog grada za dodjelu po 50 eura za đački pribor ASK ne vidi kao jednokratnu pomoć?!

Odlukom o uvođenju besplatnog prevoza prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada u predizbornom periodu Glavni grad je prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
To je saopšteno iz &nbsp;Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u kojoj kažu da su pokrenuli je brojne postupke iz svoje nadležnosti u vezi sa sumnjama u kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i zloupotrebu javnih resursa tokom kampanje za lokalne izbore.
Kažu da im je posebnu pažnju privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće "Putevi" d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodaju da su uzeli u obzir navode iznijete u Izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donesena u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U Izjašnjenju je dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - dodaju u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.
ASK će, poručuju, nastaviti da sa punom posvećenošću prati poštovanje svih zakonskih obaveza tokom izborne kampanje i da osigurava transparentnu upotrebu javnih resursa, sa ciljem sprečavanja njihove zloupotrebe.

ASK: Glavni grad prekršio Zakon donošenjem odluke o besplatnom prevozu

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: zakon-o-finansiranju-politickih-subjekata-i-izbornih-kampanja