Još 2009. godine, kada je donešen i sada važeći Zakonik o krivičnom postupku (ZKP), napisao sam dvije kolumne sa nazivom „ZKP se piše radi nevinih“. Ovu izreku prvi put sam čuo kao student, od sjajnog profesora, pokojnog Milorada Perovića. To nije bila moja nostalgija za studentskim danima i sjećanje na najboljeg profesora koga sam ikada slušao, već pokušaj upozorenja. Isti profesor učio je studente da je za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, poslije Ustava, ZKP najvažniji propis u pravnom poretku države. Zato ova izreka važi i za sve druge propise čija primjena utiče na ljudska prava.
U javnosti je krajem prošle godine predstavljen predlog izmjena zakona o unutrašnjim poslovima kojim se, između ostalog, predviđa da se obustavljaju svi disciplinski postupci koji se već vode zbog postojanja tzv. bezbjednosnih smetnji i da svim okrivljenim policijskim službenicima po sili zakona prestaje radni odnos. Takvo rješenje njegovi tvorci javno predstavljaju kao odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije. Međutim, iza te populističke parole krije se duboko problematično i opasno odstupanje od osnovnih principa pravne države. Ovo jer zakoni postoje ne samo da bi se sankcionisali krivi, već prije toga da bi nevine štitili od samovolje, greške, zloupotrebe i političkog pritiska.
Predloženo zakonsko rješenje uvodi upravo ono što je zabranjeno i Ustavom i evropskim standardima – pretpostavku krivice. Policijskom službeniku ne prestaje radni odnos zato što je kriv, zato što je odgovornost dokazana i zato što su utvrđene činjenice. Njemu radni odnos prestaje zato što su protiv njega pokrenuli postupak oni koji sada zakonom hoće da ga proglase krivim. I to na osnovu neprovjerenih operativnih informacija, koje same po sebi nijesu dokaz, nijesu sudski provjerene i čak nijesu ni konkretizovane. Drugim riječima: dovoljna je sumnja, bez dokaza, da bi posljedica bila najteža moguća. Izostanak javne rasprave i mišljenja Evropske komisije potvrđuje i loše namjere predlagača.
Ako ovaj predlog bude usvojen, šta bi spriječilo njegove tvorce da u nekom narednom periodu predlože izmjene ZKP-a kojim bi se propisalo da se svi krivični postupci koji se vode za neka krivična djela obustavljaju i da se svi okrivljeni po sili zakona oglase krivim i kazne najtežom propisanom kaznom zatvora?
U javnim istupima, direktor policije energično brani predloženo zakonsko rješenje porukama da u policiji „nema mjesta onima koji sarađuju sa kriminalom“, „piju kafe sa kriminalcima“ ili „rade protiv interesa države“, uz tvrdnju da je to „standard u razvijenim državama“. Oko toga ne postoji spor jer niko razuman i dobronamjeran ne tvrdi da policajci koji su korumpirani, koji svjesno sarađuju sa kriminalnim strukturama ili zloupotrebljavaju službeni položaj, treba da ostanu u službi.
Međutim, to nije tema rasprave o predloženim izmjenama zakona. Tema te rasprave je ko, na koji način i uz koje garancije utvrđuje da je neko „korumpiran“, „saradnik kriminala“ ili „nedostojan službe“. Zato kada se u javnosti govori o „standardima razvijenih država“, mora se reći cijela istina, koju direktor policije ili ne zna, ili je svjesno prećutkuje. Ako se direktor policije poziva na „evropske standarde“, onda se mora pozivati na cijeli standard, a ne samo na njegovu represivnu polovinu. U razvijenim pravnim državama optužba nije dokaz, operativna informacija nije činjenica, sumnja nije krivica, a procedura je jednako važna kao i rezultat.
Nijedna ozbiljna država ne zasniva prestanak radnog odnosa policijskim službenicima isključivo na neprovjerenim, tajnim, operativnim podacima, bez jasne procedure, bez prava na uvid, bez mogućnosti osporavanja i odbrane i bez nezavisne kontrole.
Najopasnija obmana u ovakvim raspravama od strane zagovornika predloženog rješenja je predstavljanje procesnih garancija kao „zaštitu kriminalaca“. To nije tačno jer procesne garancije postoje da bi se razlikovali krivi od nevinih. One ne štite kriminalce — one štite sistem od greške. One štite sistem od kriminalaca koji imaju političku moć. Prava nevinih nikada nijesu bila prepreka borbi protiv kriminala.
Sve što je do sada rečeno vodi ka jednom dubljem i neugodnijem pitanju za tvorce i aplogete ovog predloga: kakvo shvatanje prava stoji iza ovakvog zakonskog rješenja i gdje su oni i od koga učili pravo? Jer predloženi model ne odaje utisak da su njegovi tvorci i najglasniji branitelji vođeni onom pravnom logikom kojoj su generacije pravnika učene — logikom po kojoj je pravo štit od samovolje, a ne njeno oruđe.
Nekada su profesori poput Milorada Perovića studentima govorili izreke, poput „ZKP se piše radi nevinih.“ To nije bila akademska dosjetka, već lekcija o suštini pravne države. Ko je razumio ovu izreku, zna da postupak ne postoji da bi potvrdio već donijetu odluku, zna da sumnja ne može zamijeniti dokaz i zna da represija bez garancija ne proizvodi pravdu, već strah. Generacije pravnika u regionu učile su krivičnopravne predmete iz knjiga profesora poput Zorana Stojanovića, Milana Škulića, Đorđa Ignjatovića. Svi oni su, svako na svoj način, upozoravali studente na isto: najveća opasnost za pravni sistem nije krivac koji izbjegne kaznu, već nevin čovjek kojeg sistem slomi. To su profesori kod kojih se učilo da sumnja nije dokaz, da operativna informacija nije činjenica i da postupak nije smetnja, već jedini legitimni put do istine.
Međutim, tvorci predloženog rješenja nijesu učili pravo od profesora poput Milorada Perovića, Zorana Stojanovića, Milana Škulića, Đorđa Ignjatovića i sličnih. Oni su bili studenti profesora sa sumnjivim diplomama i doktoratima, koji su ih naučili da je dovoljno „znati“ ko je kriv, da je postupak prepreka, da su garancije luksuz, a ljudska prava potencijalna smetnja. Takvo shvatanje nije evropski standard.
Ako se zaboravi da se zakon piše radi nevinih, onda se on neminovno piše protiv nekoga. Danas ga Demokrate pišu protiv „sumnjivih policajaca“, sjutra protiv nekih drugih, a preksjutra protiv svakoga ko se nađe na pogrešnoj strani njihove operativne procjene, odnosno ko ne pripada toj partiji koja kontroliše policiju. Pravni sistem koji ne polazi od zaštite nevinih ne jača državu — on je slabi, jer država nije jaka kada može brzo da kazni, već kada može pouzdano da razlikuje krivicu od sumnje.
Borba protiv kriminala i korupcije je neophodna, ali ona mora biti vođena zakonom, a ne na račun ljudskih prava. Jer država koja unaprijed kažnjava, prije nego što dokaže, na kraju ostaje bez onoga što bi trebalo da joj bude temelj – ostaje bez pravde. Ko god je ozbiljno učio pravo, zna da zakon koji nije pisan radi nevinih, prije ili kasnije postaje oružje protiv njih. A tada više niko nije bezbjedan, ni policajac, ni sudija, ni tužilac, ni bilo koji građanin.
Zakone koji zadiru u osnovna ljudska prava i slobode ne smiju pisati oni koji nijesu naučili čemu pravo služi. Društvo koje dozvoli da loši studenti loših profesora kreiraju i brane norme o odgovornosti, krivici i sankciji, ne rizikuje samo da ima loše zakone, već rizikuje gubitak pravne države. Jer pravo ipak ne postoji radi moći, već radi zaštite — naročito onda kada je najteže razlikovati krivicu od sumnje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kad sumnja postane zakon

Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Povodom najavljene nove sjednice Skupštine Crne Gore za sjutra, 30. 12. 2025, za koju dnevni red još uvijek nije utvrđen, Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zabrinutost zbog narušavanja principa transparentnosti zakonodavnog procesa. Ovakva praksa, koja otvara vrata donošenju zakona "preko koljena", lako može da uključi i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji posebno ugrožava ljudsko pravo na privatnost", upozoravaju u saopštenju.
Podsjećaju da je ovaj predlog zakona bio skinut sa dnevnog reda u julu, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i izmjenama zakona o javnim okupljanjima, posle, ističu iz HRA, ozbiljnih kritika NVO i opozicije, ali da nije formalno povučen iz procedure.&nbsp;
"Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU", naglasili su iz HRA.
Imajući u vidu izjave ministra pravde, Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije, HRA je saopštila da je danas zatražila od Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.&nbsp;
Javnost, poručuju iz HRA, mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes.
"Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava", zaključuju u saopštenju.

HRA upozorava na netransparentnost Skupštine i moguće usvajanje Zakona o ANB bez javne rasprave

Portugalski parlament usvojio je Zakon o zabrani nošenja burki i nikaba u većini javnih mjesta.
Ovaj zakon je usvojen na prijedlog krajnje desničarska stranka Čega.
Zakon predviđa kazne za nošenje vela preko lica u javnosti u iznosu od 200 i 4.000 eura, dok je prisiljavanje nekoga da nosi maramu ili veo kažnjivo je zatvorom do tri godine.
Pokrivanje lica bilo bi i dalje dozvoljeno u avionima, diplomatskim prostorijama i vjerskim objektima.
Ovim zakonom Portugalija se priključuje Francuskoj, Austriji, Belgiji i Holandiji, koje već imaju potpune ili djelimične zabrane nošenja burki i nikaba.
Predsjednik Marselo Rebelo de Souza i dalje bi mogao da stavi veto na zakon ili da ga pošalje Ustavnom sudu na provjeru.

Portugalski parlament usvojio Zakon o zabrani nošenja burki

Zakon koji krši Ustav, stvara nejednakost među građanima i štiti pojedince od odgovornosti, ponovo je vraćen na dnevni red Skupštine Crne Gore.
Iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića poručuju da poslanici 13. oktobra imaju obavezu prema građanima da ne glasaju za izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti, koje su, kako se navodi, protivne pravdi, jednakosti i interesima države.
Predsjednik Crne Gore vratio je pomenuti zakon Skupštini je krši Ustav po dva jasna osnova – zbog retroaktivne primjene i stvaranja neravnopravnog položaja građana. Na iste povrede ukazala je i analiza advokatske kancelarije angažovane od strane poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad.
Ministarstvo finansija, u svom mišljenju, takođe je upozorilo da bi usvajanje zakona ugrozilo fiskalnu održivost opština i bilo u suprotnosti sa fiskalnom politikom Vlade, što dodatno potvrđuje da je riječ o rješenju koje je „pravno, ekonomski i institucionalno neodrživo“.
- Ovaj zakon je napisan da zaštiti jednog političara od krivičnih prijava i sudskih postupaka, uključujući i prijavu zbog višegodišnjeg nezakonitog oporezivanja državne kompanije ‘13. jul – Plantaže’. Takva zloupotreba zakonodavne vlasti mora biti jasno odbačena u interesu građana i pravne države - poručuju iz Kabineta predsjednika.
U saopštenju se ističe da pokušaji da se zakoni pišu prema mjeri pojedinaca, a ne svih građana, direktno urušavaju povjerenje u institucije i obesmišljavaju vladavinu prava.
Posebno se upozorava na činjenicu da bi predložene izmjene oštetile oko 22 hiljade registrovanih poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore, jer se ukidaju jedinstvene poreske olakšice i uvodi diskriminacija u zavisnosti od opštine.
- To znači da bi, na primjer, poljoprivrednik u jednoj opštini mogao imati olakšicu od 90%, dok bi njegov kolega u drugoj imao svega 20% — samo zbog mjesta prebivališta - navodi se.
Takvo rješenje, dodaje se, direktno je suprotno Ustavu Crne Gore, koji propisuje da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi u isključivu nadležnost lokalnih samouprava, već da se mora očuvati jedinstveni ekonomski prostor i jednak tretman svih građana.
Važeći zakon, podsjećaju iz Kabineta predsjednika, već predviđa 70% poreske olakšice za sve registrovane poljoprivrednike na teritoriji cijele države, dok bi novi zakon tu jednakost ukinuo i otvorio prostor za proizvoljnost i političke zloupotrebe.
- Pozivamo poslanike da pokažu odgovornost i ne dozvole da zakon koji krši Ustav, urušava pravnu sigurnost i diskriminiše građane, bude ponovo izglasan. Crna Gora ne smije biti država u kojoj se zakoni prilagođavaju političkim interesima, već država u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom. Svaki poslanik koji glasa za ovaj zakon mora znati da glasa protiv Ustava i protiv građana - zaključuje se u saopštenju.

Milatović: Zakon koji stvara nejednakost i krši Ustav ne smije biti ponovo izglasan

Na dnevnom redu Skupštine naći će se nekoliko zakonskih rješenja koja u budućnosti mogu biti sporna po više osnova, te ugroziti proces evropskih integracija, ali će se voljom većine usvojiti po svaku cijenu.
Na to upozoravaju civilni sektor, stručna javnost i opozicija, te insistiraju da se prije glasanja organizuju javne rasprave i zatraži mišljenje evropskih institucija. Hitnost u sprovođenju procedure i brzina kojom se zakoni usvajaju ukazuje na netransparentnost, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala, smatra izvršna direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović. Osim toga, navodi i da se na taj način direktno krše preporuke Evropske unije i preporuke Komiteta za ljudska prava UN, te da za posljedicu možemo imati usporavanje procesa evropskih integracija.
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, izmjene Zakona o javnom okupljanju i Zakon o unutrašnjim poslovima "digli su na noge" nevladin sektor, pravnike i opoziciju. Upozoravaju da je riječ o rješenjima koja ugrožavaju i ukidaju ljudska prava, narušavaju pravo privatnosti, te ukazuju da parlamentarna većina, bez uključivanja javnosti u proces donošenja odluka usvaja antidemokratska i antievropska rješenja.
Da se vladajuće partije deklarišu kao vrlo proevropske, ali da se ponašaju sasvim suprotno, te usvajaju zakone kršeći preporuke EU i preporuke UN, čime ugrožavaju put ka punopravnom članstvu u EU, smatra Vuksanović.
- Nominalno, vladajuća koalicija je vrlo proevropski nastrojena, međutim, ono što vidimo jeste dijametralno suprotno postupanje. Ovo bi trebalo da bude alarm i biće alarm Crnoj Gori za neko usporavanje u procesu evropskih integracija. Sa jedne strane, imamo izuzetno jaku podršku EU, ali i ta podrška ima svoje limite, što znači da mi ne možemo postupati u suprotnosti sa međunarodnim preporukama, posebno kada govorimo o zakonima koji su prošli proceduru kako su prošli, a kao takvi će, sve su prilike, biti usvojeni. Na taj način direktno kršimo preporuke EU i preporuke Komiteta za ljudska prava UN. Vrlo vjerovatno će doći do nekog usporavanja u integracijama - kazala je Vuksanović za Dan.
Kako ističe, vladajuća većina je u više navrata radila netransparetno i na brzinu usvajala važna zakonska rješenja, te podsjeća da je takva situacija bila i kada se u Skupštini potvrđivao Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidimo neke šablonske mehanizme postupanja od strane vladajućih partija. Brzina kojom se zakoni usvajaju upućuje da nemamo transparentnost procesa, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala. Konkretno kada je riječ o Zakonu o ANB, sudeći prema hitnosti procedure, jasno je da će on biti prihvaćen i ostaje da se vidi kakve reperkusije će to imati za Crnu Goru, pogotovu u dijelu evropskih integracija - navodi Vuksanović.
Vuksanović nije optimistična da će se na ovaj način ostvariti zacrtani cilj da se do kraja naredne godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, iako, kako kaže, u prilog tome ne govore preuzete obaveze i agende institucija.
- U ovom momentu to ne djeluje kao realan cilj, posebno ako vladajuća većina nastavi sa usvajanjem zakona koji direktno krše obaveze, ustavni poredak Crne Gore i vladavinu prava - zaključila je Vuksanović.
Na povlačenje pomenutih zakona iz procedure, te organizovanje javne rasprave i konsultaciju sa Evropskom i Venecijanskom komisijom, pozvali su iz Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednik tog udruženja Branislav Radulović napominje da je Crna Gora ustavno definisana kao država republikanskog oblika vladavine, te da bi, saglasno tome, ova i svaka druga vlast prilikom zakonodavne aktivnosti i normiranja stvari od javnog interesa, trebalo da sa posebnom pažnjom cijeni stavove strukovnih organizacija, NVO sektora, akademske zajednice i ukupnog civilnog društva.
- Na taj način bi pokazala da uvažava da su građani nosioci suvereniteta, da nastoji da izgrađuje politiku društvenog dijaloga i da poštuje i izgrađuje principe demokratske vladavine. Svako drugo postupanje vodi autoritarizmu i praksama koje nijesu u saglasju sa EU. Sve ovo ima dodatnu težinu i naglašenu osjetljivost kada se donose zakoni kojima se vrši `restrikcija` prava na slobodno okupljanje građana, kao što je to slučaj sa izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama ili kada se izmjenama Zakona o ANB-u narušava pravo privatnosti, zaštita ličnih podataka, tajnost lične komunikacije itd. - kazao je Radulović.
Zbog načina na koji je većina namjerila da usvoji pomenuta zakonska rješenja, dio opozicije razgovarao je sa ambasadorima Kvinte. Naime, predstavnici DPS-a ukazali su na seriju spornih zakona koji se nalaze u skupštinskoj proceduri, a koji imaju punu podršku skupštinske većine. Kako su ocijenili, riječ je antidemokratskim i antievrospkim zakonima.

Vuksanović: Usvajanje zakona po svaku cijenu usporava put ka EU

Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne, poručio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ekološki aktivista Vuk Iković.
Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24. maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.
Iković je istakao značaj dosljedne primjene zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima.
– Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje, znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom - poručio je Iković.
On upozorava da se nacionalni parkovi sve češće suočavaju s problemima nelegalne gradnje, krivolova, nedozvoljene sječe i bacanja otpada, a da su često čak i same državne institucije dio problema.
- Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj - rekao je on.
Iković vjeruje da je obrazovanje ključni alat u borbi za očuvanje životne sredine.
- Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede. Kao kad vam ljekar propiše terapiju – ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta terapija neće djelovati. Tako i zakon - naglasio je on.
Govoreći o odnosu između zaštite prirode i ekonomskih prioriteta, Iković je podsjetio da je prije sedam-osam godina u javnosti bilo više riječi o ekologiji nego danas.
Infrastruktura trenutno donosi veći prihod nego zaštita životne sredine. To možda kratkoročno rješava materijalne probleme, ali dugoročno, smatra Iković, uništava prirodu.
- Kad uzmemo šta nam je bitnije – da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost – onda ćemo reći: "Pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao". A ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zbog različitih zdravstvenih tegoba. Možemo da izgubimo vodu, prostor za turizam, prostor za poljoprivredu. Dugoročno, zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi – ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke - zaključio je Iković.

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja obećao je danas da će u potpunosti primijeniti kontroverzni zakon o uklanjanju miliona pasa lutalica sa ulica, nakon smrti jedne dvogodišnje djevojčice.&nbsp;
Zakon, koji su grupe za zaštitu životinja nazvale "zakon o masakru", usvojio je parlament prošlog ljeta, ali su ga opštinske vlasti samo djelimično primijenile, a u nekim slučajevima nisu uopšte.
Dvogodišnja devojčica Rana El Selci umrla je nakon što ju je u petak napao čopor pasa lutalica u gradu Konji, u centralnoj Turskoj. Njena smrt izazvala je velike proteste zbog opasnosti od četiri miliona pasa lutalica za koje vlada procjenjuje da lutaju ulicama i ruralnim oblastima Turske.
Krivična istraga je pokrenuta nakon njene smrti dok su opštinski radnici počeli da hvataju pse. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je u subotu da vlada „preduzima odlučne korake da obezbijedi primjenu zakona“.
Ljubitelji životinja strahuju da će zakon dovesti do toga da psi budu masovno ubijani, ili da završe u zapuštenim, prenatrpanim skloništima. Kada je zakon usvojen, glavna opoziciona stranka je saopštila da opštine u kojima je na vlasti neće sprovoditi taj zakon.
Zbog kontroverznog zakona izbile su velike demonstracije u gradovima širom Turske na kojima se pozivalo na ukidanje odredbe u zakonu koji bi omogućio eutanaziju nekih životinja. Bilo je i protesta širom Evrope, jer su ljudi upozoravali da bi zakon mogao odvratiti turiste od posjete Turskoj.

Turska najavila primjenu kontroverznog zakona o uklanjanju pasa lutalica nakon smrti djevojčice

Vrhovni sud Crne Gore presudio da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog B.B, odlukom da se kazna zatvora u trajanju od 15 godina, koju je za krivično djelo silovanje maloljetne osobe izrekao Viši sud u Podgorici, smanji na osam godina.&nbsp;
Ovaj predmet u javnosti je poznat kao “Sa 15 na 8 godina zatvora”.
Vrhovni sud je tako usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud, između ostalog, navodi da je Apelacioni sud u obrazloženju navedene presude, u dijelu odluke o kazni, dao potpuno nejasne razloge i nije naveo one o odlučnim činjenicama koje su ga opredijelile da preinači prvostepenu presudu u pogledu odluke o kazni.&nbsp;
- Tako je Apelacioni sud povrijedio odredbe čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore i počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, a posebno, ako se uzme u obzir činjenica da je prvostepeni sud (Viši sud u Podgorici) &nbsp;pravilno utvrdio činjenično stanje, što drugostepeni sud (Apelacioni sud Crne Gore) u obrazloženju svoje presude potvrđuje - ocijenio je Vrhovni sud.
Vrhovni sud ukazuje da je okrivljeni izvršio produženo krivično djelo silovanje na štetu petnaestogodišnjakinje kod koje su nastale posljedice koje će osjećati čitav život. Konstatovano je da je okrivljeni više od tri decenije stariji od oštećene, da je iskoristio dugogodišnji prijateljski i komšijski odnos između porodica, da je oštećenu kao dijete gledao kako raste i sazrijeva u djevojčicu, da je ona prema njemu imala odnos kao prema starijem komšiji, očevom prijatelju, ocu njene drugarice i da je usljed tih okolnosti bila dodatno iskorišćena.
- Stoga, Vrhovni sud je zaključio da drugostepeni sud navedene okolnosti, nasuprot prvostepenom sudu, nije cijenio u okviru okolnosti pod kojim je djelo izvršeno, koje okolnosti su od odlučnog značaja prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, niti je u vezi istih dao razloge - ističe se u saopštenju Vrhovnog suda.
Takođe, Vrhovni sud navodi da drugostepeni sud prilikom umanjenja kazne uopšte nije dao konkretne razloge zbog čega smatra da je zatvor od osam godina srazmjeran težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog.
- Iako je utvrdio da ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost na strani okrivljenog, pri čemu drugostepeni sud nije dao razloge ni o tome na osnovu čega smatra da će se izricanjem kazne zatvora u trajanju od osam godina postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se istom uticati na okrivljenog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - naveli su iz Vrhovnog suda.
Vrhovni sud se u Odluci pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji ističe da silovanje i teško seksualno zlostavljanje predstavlju postupanja na koje se primjenjuje član 3 Konvencije - zabrana mučenja, a uključuje i temeljne vrijednosti i bitne aspekte “privatnog života”, u smislu člana 8 Konvencije - pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.
ESLJP takođe ukazuje da nacionalni sudovi ni u kom slučaju ne bi smjeli dopustiti da teški napadi na tjelesni i psihički integritet prođu nekažnjeno ili dovedu do očigledne nesrazmjere između težine počinjenog krivičnog djela i strogosti izrečene kazne.&nbsp;
- Naime, takvo postupanje državnih vlasti stvara osjećaj nekažnjivosti nasilja, umjesto da predstavlja mehanizam koji pokazuje da se takvo zlostavljanje neće tolerisati, te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela - kažu u Vrhovnom sudu.
Vrhovni sud navodi i da je ESLJP stanovišta da se žrtva dodatno traumatizira u slučajevima u kojima drugostepeni sud, iako prihvati otežavajuće okolnosti prvostepenog, ublaži kaznu, a da pri tom izostane temeljno i detaljno obrazloženje kada odstupi od odluke o kazni prvostepenog suda.
- Budući da umanjenje kazne, u odnosu na onu koju je izrekao prvostepeni sud, ne predstavlja diskrecionu ocjenu, već podliježe načelu zakonitosti i obuhvaćeno je primjenom Ustava i Konvencije - dodaju iz Vrhovnog suda.
Uzevši u obzir sve navedeno, Vrhovni sud Crne Gore je utvrdio da je drugostepeni sud povrijedio zakon u korist okrivljenog iz čl.386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, u vezi čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je, nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku - zaključeno je u saopštenju.

Vrhovni sud: Apelacioni sud povrijedio zakon smanjenjem kazne osuđenom za višestruko silovanje djevojčice

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se pooštravaju kazne do doživotnog zatvora za organizovanje ili učešće u oružanoj pobuni koja je za posljedicu imala smrt ili druge teške ishode.
Prema ovom zakonu, organizovanje ili rukovođenje oružanom pobunom radi rušenja ili nasilne promjene ustavnog poretka Rusije ili narušavanja njenog teritorijalnog integriteta kažnjavaće se zatvorom u trajanju od 15 do 20 godina.
Za učešće u oružanoj pobuni u iste svrhe predviđena je zatvorska kazna od 12 do 20 godina.
Putin je potpisao i zakon po kome stranac može biti osuđen do 15 godina zatvora zbog pomaganja neprijatelju u aktivnostima protiv bezbjednosti Rusije, kao i zakon o uvođenju sudskog mehanizma za privremenu suspenziju zabrane djelovanja terorističke organizacije.
Cilj izmjena je da se utvrdi mogućnost privremene suspenzije zabrane djelovanja organizacije koja je uvrštena na spisak terorističkih organizacija odlukom suda na osnovu zahtjeva ruskog glavnog tužioca ili njegovog zamjenika, ako postoji relevantne informacije.

Putin pooštrio kazne za pobunu protiv države

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: zakon