Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. 
Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. 
Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.
- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.
U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.
Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.
- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.
Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

Skupština Prijestonice Cetinje uputiće zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću da u roku od 14 dana dostavi pisani odgovor na sve zaključke koje su donijeli na sjednici održanoj10. januara i u da se prema njima odredi.
To je jednoglasno usvojeno na današnjoj vanrednoj sjednici posvećenoj dinamici realizacije zaključaka donesenih povodom tragičnih događaja, a koju je inicirao gradonačelnik Nikola Đurašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduraskovic-cetinje-trazi-odgovore-i-odgovornost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Skupština Prijestonice, kako su saopštili, ovlašćuje predsjednicu Milenu Vujović da formira posebno radno tijelo koje će biti zaduženo za praćenje realizacije zaključaka donijetih povodom tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju.&nbsp;
- Radno tijelo biće sastavljeno od predstavnika svih političkih subjekata zastupljenih u lokalnom parlamentu i predstavnika lokalne uprave Prijestonice Cetinje - kazali su u Prijestonici.
Podsjećaju da je 10. januara Skupština Prijestonice usvojila Zaključke kojima je, bez odlaganja zahtijevala podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku, jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim prijedlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12.08.2022 godine do 01.01.2025 godine.&nbsp;
- Traženo je i pokretanje postupka da OB Cetinje preraste u Centar bezbjednosti Cetinje kroz nužno i neodložno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta, pozicioniranje regionalnog centra u Prijestonici Cetinje, stacionaranje baze ili sjedišta odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja, obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice, uvođenje kvartovskih policajaca u gradui uspostavljanje savremenog sistema video nadzora - naglasili su oni.

Spajić ima 14 dana da se odredi prema zaključcima Skupštine Prijestonice, Vujović će formirati radno tijelo koje će pratiti realizaciju

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.
Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.
Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.
Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

Svaka odluka Vlade Crne Gore koja bi budući razvoj bazirala na obuhvat čitave Velike plaže, je za lokalnu vlast, SO Ulcinj i lokalnu zajednicu apsolutno neprihvatljiva.
To se navodi u zaključcima koje su danas odbornici ulcinjskog parlamenta usvojili jednoglasno.
- Skupština Opština Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona Crne Gore, prostornih planova i utvrđenih procedura koje se tiču područja Velike plaže i Opštine Ulcinj - navodi se u njihovim zaključcima uz napomenu da pomenutom izražavaju apsolutno protivljenje.
I pored jasno iskazanih stavova u Zaključcima sa sjednice Skupštine opštine Ulcinj od 21. marta očigledno je, ukazuju oni, da se ubrzano nastavljaju aktivnosti na realizaciji već osmišljenih planova. Dodali su da posebno zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa.
To, kako su podvukli, automatski upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i lokalne zajednice na moguće negativne posljedice koje bi, realizacijom osmišljenih namjera na teritoriji opštine Ulcinj, mogle da imaju sadašnje i buduće generacije. &nbsp;
- Ukoliko zaista stoje svi ti pozitivni efekti za državu Crnu Goru i opštinu Ulcinj, onda ne vidimo razlog da se detalji tog projekta koji je očigledno u podmakloj fazi, kriju od građana Ulcinja i Crne Gore - poručili su u SO Ulcinj. &nbsp;
U njihovim zaključcima se navodi da Skupština opštine Ulcinj izražava veliku zabrinutost zbog netransparentnog postupka i podsjeća na Zaključke usvojene na vanrednoj sjednici SO Ulcinj dana 21.03.2025. godine, kao i da organi lokalne vlasti i građani Ulcinja zahtijevaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u definisanju konačnih okvira budućeg razvoja Velike plaže, uz postavljanje ograničenja, na koja su ukazali, a koja se odnose na trajno odricanje od Velike plaže. &nbsp;
Oni će o ovim zaključcima obavijestiti investirora, Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije.
<h2>Otvara se pitanje daljeg učešća u Vladi</h2>
Na sjednici je prethodno predsjednik Opštine Genci Nimanbegu saopštio da prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja pitanje oko njihovog daljeg učešća u Vladi Crne Gore.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2848%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnimanbegu-prihvatanjem-projekta-na-velikoj-plazi-postavlja-se-pitanje-oko-naseg-daljeg-ucesca-u-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.

SO Ulcinj jednoglasno: Apsolutno neprihvatljiva svaka odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvatu čitave Velike plaže

Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska usvojila je informaciju o stanju Ustava Bosne i Hercegovine, donoseći niz zaključaka kojima se osporavaju odluke Suda BiH i visokog predstavnika Kristijana Šmita.
U usvojenim zaključcima, koje su predložili poslanički klubovi SNSD-a, NPS-DNS-a, DEMOS-a, SPS-a, SP-a i US-a, navodi se da je Sud BiH djelovao suprotno Ustavu BiH, donoseći presudu na osnovu odluke visokog predstavnika, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Narodna skupština jasno je istakla da ne prihvata nijednu odluku visokog predstavnika, naglašavajući da Šmit nema legitimitet jer nije izabran u skladu sa procedurama koje predviđa Dejtonski mirovni sporazum. U zaključcima se navodi da se odluke koje nameće pojedinac ne mogu smatrati zakonitim, te da takvo postupanje predstavlja direktno rušenje ustavnog poretka BiH.
Skupština je zauzela stav da su sve odluke organa koji nisu definisani Ustavom BiH ništave, uključujući Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Poslanici su ocijenili da "djelovanje ovih institucija predstavlja kršenje ustavnih nadležnosti entiteta i dodatno podriva dejtonsku strukturu BiH".
Jedan od ključnih zaključaka nalaže Pravobranilaštvu RS da podnese krivične prijave protiv svih tužilaca i sudija Suda BiH koji su postupali po Šmitovim odlukama. Krivične prijave biće upućene Tužilaštvu Federacije BiH i Tužilaštvu Republike Srpske, a odnose se na krivična djela organizovanja, planiranja i pripremanja aktivnosti protiv ustavnog uređenja BiH.
Vlada RS dobila je zadatak da pripremi i uputi Narodnoj skupštini zakonske prijedloge kojima bi se zabranio rad organa koji, prema tumačenju Skupštine, nisu predviđeni Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske. Posebno se ističu Visoki sudski i tužilački savjet BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA.
Narodna skupština najoštrije je osudila postupke Tužilaštva BiH prema narodnim poslanicima, ocijenivši da se radi o pokušaju zastrašivanja i političkog pritiska. U zaključcima se navodi da su takvi postupci usmjereni na neutralisanje političkih predstavnika iz Republike Srpske i gušenje političkih sloboda.

Narodna skupština RS usvojila radikalne zaključke: Osporavaju odluke Suda BiH i Šmita

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Prijestonice Cetinje zatečen je današnjom odlukom Skupštine Prijestonice da se u dnevni red ne uvrsti tačka po kojoj bi se razgovaralo o realizaciji Zaključaka usvojenih na hitnoj sjednici, 10. januara, u odnosu na tragediju u kojoj je ubijeno 13 osoba.
- Najmanje što smo očekivali je da će Skupštinska većina nakon skoro dva mjeseca od tragedije sazvati zasebnu sjednicu na kojoj bi se razmatrala realizacija usvojenih Zaključaka kako zbog isteka rokova tako i indolentnosti i nezainteresovanosti nadležnih institucija da se odrede u odnosu na iste. Shodno navedenom smo kroz predloženu dopunu Dnevnog reda željeli detaljno upoznati sugrađane sa svim predmetnim činjenicama - saopštio je Klub odbornika DPS-a Prijestonice.
U toj partiji smatraju je problem bezbjednosti i sigurnosti građana Prijestonice primaran i neprikosnoven. Tragedije koje su zadesile Cetinje, napominju, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, već isključivo pravde, odgovornosti i sigurnosti svih građana.
- Na žalost, danas smo bili svi svjedoci političkog manevra da se ni po koju cijenu ova tačka ne nađe na Dnevnom redu kako bi se izbjegla mogućnost da se govori o Zaključcima i njihovoj (ne)realizaciji, a sve pod izgovorom da podneseni Zahtjev za dopunom dnevnog reda ne ispunjava formalno-pravne preduslove. Ističemo da smo tražili mogućnost da se zadovolje svi formalno-pravni preduslovi u odnosu na predmetni akt i zahtijevali da u tome sudjeluje skupštinska služba ili ista pripremi navedeni akt, a sve u cilju da se ne traže nesuvisli izgovori - ističu u cetinjskom DPS-u.
Ovakvim odnosom se, smatraju u toj partiji, postavlja pitanje svrsishodnosti odborničkog djelovanja.
- Na kraju, odlučno odbacujemo svaku politizaciju ove teme i nećemo ulaziti u komentarisanje saopštenja drugih političkih subjekata koji su se ovim povodom oglasili - poručuju iz cetinjskog DPS-a.

Skupština Prijestonice danas nije htjela o realizaciji zaključaka povodom tragedije; Klub odbornika DPS: Zatečeni smo

Bilo kakva odluka u pogledu izmjena zakonodavstva iz oblasti državljanstva u pogledu dvojnog državljanstva, mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa, jedan je od zaključaka okruglog stola “Zakon o dvojnom državljanstvu – put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?” koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore. 
- Pitanje uređenja državljanstva je vrlo složeno i kompleksno, primarno iz njegovog javno-pravnog karaktera, jer predstavlja vezu između države i pojedinca, iz koje nastaju odgovarajuća, zakonom, utvrđena prava i obaveze. Državljanstvo je prije svega obilježje državnog suvereniteta, tj. komponenta vršenja državne vlasti i odredbe o državljanstvu, zajedno o odredbama o državnoj teritoriji i pravu glasa, ne samo da su obilježje nego i elemenat ustavnog utvrđivanja suverenosti jedne države. Značaj i osjetljivost uređenja pitanja državljanstva, posebno pitanja dvojnog državljanstva sadržano je u činjenici jer ono otvara vrlo složen i kompleksan set pitanja koji se odnose na: zapošljavanje u državnim organima, Imovinska pitanja, poreski tretman, služenje vojne obaveze, pravo korišćenja aktivnog i pasivnog biračkog prava - saopšteno je iz Atlantskog saveza.
Na okruglom stolu je, pored ostalog, zaključeno da je potrebno osigurati da odluka, da li će eventualno određeni model realizacije dvojnog državljanstva biti implementiran, bude transparentna i javno dostupna, kako bi ista mogla biti predmet ocjene svih relevantnih društveno-političkih aktera.
Istaknuto je da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva treba da sa dužnom pažnjom prati cjelokupan proces rješavanja ovog pitanja, posebno sa stanovišta ostvarenja biračkog prava iz člana 45 Ustava Crne Gore.
- Stoga, niti jedan zakonski tekst ili odredba unutar zakona kojima se na direktan ili indirektan način uređuje i razrađuje oblast državljanstva ne smije biti razmatrana bez učešća ovog Odbora i ne smije biti donešena sa sakrivenim političkim motivima iza kojih stoji namjera donosilaca odluka da sprovedu svojevrstan etnički, politički i izborni inženjering - istaknuto je među zaključcima.
Neophodno je, kako je rečeno, prilikom donošenja odluka uzeti u obzir posljedice uvođenja dvojnog državljanstva na pitanja nacionalne bezbjednosti, prevashodno na mogućnost stranog miješanja, kontrolom nad bezbjednosnim institucijama, članstvo u NATO i EU, te lojalnosti građana državi. 
- Evropska unija, SAD, kao i OSCE, ODIHR i druge relevantne međunarodne organizacije koje djeluju na području zemalja Zapadnog Balkana, moraju aktivnije da se uključe u razmatranje pitanja potencijalnog dvojnog državljanstva, kao i svih drugih pitanja koja mogu imati implikacije i reperkusije na birački spisak i izborni proces - takođe je jedan od zaključaka.
Okrugli sto je okupio preko 90 učesnika, među kojima je veliki broj uglednih pravnika, sociologa, političkih analitičara, eksperata za bezbjednost, predstavnika političkih partija, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, akademske zajednice, nevladinog sektora i medija.
- Organizovanje ovog događaja bilo je značajno jer se radi o inicijativi dijela parlamentarne većine koja bi, u slučaju usvajanja ovog zakona, imala dalekosežne posljedice na crnogorsko društvo, nacionalni identitet, političku stabilnost i međunarodne odnose Crne Gore - poručili su iz Atlanskog saveza.

Pitanje dvojnog državljanstva mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: zakljucci