Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro priznao je da je koristio lemilicu da bi otvorio svoju elektronsku nanogicu, rekavši da je to učinio iz radoznalosti, vidi se na snimku koji je objavio Vrhovni sud Brazila.
Osuđen na 27 godina zatvora zbog pokušaja puča, bivši šef države je danas stavljen u pritvor nakon što je pokušao da polomi nanogicu koju je morao da nosi od avgusta dok je bio u kućnom pritvoru, prema riječima sudije koji vjeruje da je Bolsonaro planirao bjekstvo.
Na video snimku, elektronska nanogica je i dalje na njegovom zglobu, ali je teško oštećena i izgorjela.
Na pitanje kako je to uradio, čuje se Bolsonaro koji kaže da je koristio lemilicu, dodajući da je to uradio iz "radoznalosti".
Bolsonaro je bio predsjednik Brazila od 2019. do 2022.

Bolsonaro koristio lemilicu da bi otvorio elektronsku nanogicu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

Građani Brazila održali su danas proteste u svih 26 saveznih država protiv mogućeg pomilovanja bivšeg predsjednika te zemlje Žaira Bolsonara i njegovih saveznika, koji su osuđeni za pokušaj državnog udara.
Na demonstracije su pozvali istaknuti brazilski umjetnici i ljevičarske grupe, nakon što je Donji dom parlamenta u utorak, 16. septembra usvojio ustavni amandman kojim bi se otežalo hapšenje ili pokretanje krivičnih postupaka protiv poslanika, što sada ide na razmatranje u Gornjem domu.
Donji dom je sljedećeg dana glasao za ubrzano usvajanje zakona koji su podržali poslanici desničarske opozicije, koji bi mogao da pomiluje Bolsonara, njegove bliske saradnike i više stotina njegovih pristalica koji su osuđeni za pokušaj državnog udara 2023. godine.
Bolsonaro je u četvrtak, 11. septembra osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine, što je on negirao.
Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je osuđen za takvo djelo.
Istraživanja javnog mnjenja u Brazilu pokazuju da su građani i dalje duboko podijeljeni oko Bolsonarove vladavine, dok većina podržava njegovu zatvorsku kaznu.

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Bivši predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, osuđen je za planiranje državnog udara.
Troje od pet sudija Vrhovnog suda proglasilo je sedamdesetogodišnjaka krivim za kovanje zavjere čiji je cilj bio da ostane na vlasti iako je izgubio izbore 2022. od ljevičarskog rivala, Luiza Inasija Lule da Silve.
Iako zavjera nije dobila dovoljnu podršku vojske da bi bila sprovedena u djelo, kulminirala je upadom Bolsonarovih pristalica u vladine zgrade 8. januara 2023. godine, utvrdile su sudije.
Jedan sudija je oslobodio Bolsonara, a peti još nije glasao, ali je prosta većina dovoljna da osudi bivšeg predsjednika, koji bi sada mogao da se suoči sa višedecenijskim zatvorskim kaznama.
Presuda će biti izrečena u petak.
Sudija Karmen Lusija, čiji je glas „zapečatio“ sudbinu Bolsonara, rekla je da je on pokrenuo „pobunu“ 8. januara 2023, kada su hiljade njegovih pristalica vandalizovale Vrhovni sud, predsjedničku palatu i Kongres.
Proglasila ga je krivim po svih pet tačaka optužnice: pokušaj državnog udara, vođenje naoružane kriminalne organizacije, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava i još dvije tačke optužnice u vezi sa oštećenjem imovine tokom upada u zgrade u Braziliji 8. januara 2023.
Bolsonaro je tvrdio da je nevin i nazvao je suđenje „lovom na vještice“, tvrdeći da je politički motivisano.
Očekuje se da će njegovi advokati uložiti žalbe.
Ako dvoje od pet sudija u vijeću Vrhovnog suda glasaju da nije kriv, njegovi advokati bi mogli da zahtijevaju da ovaj sud u punom sastavu od 11 sudija preispita odluku.
Glasanje sudije koji će donijeti konačnu presudu, Kristijana Zanina, stoga će se pažljivo pratiti.

Brazil: Bolsonaro proglašen krivim za planiranje vojnog puča

Brazilska policija optužila je bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara (70) i njegovog sina Eduarda (41) za opstrukciju pravde.
Tvrde da su pokušali da utiču na suđenje koje je u toku protiv starijeg Bolsonara, a u kojem se tereti da je predvodio pokušaj državnog udara nakon poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Policija navodi da je na Bolsonaroovom mobilnom telefonu pronađen dokument koji sugeriše da je planirao da izbjegne krivični postupak tražeći politički azil u Argentini.
Takođe, Eduardo Bolsonaro se tereti da je lobirao kod administracije Donalda Trampa u korist svog oca, što je, prema tvrdnjama policije, dovelo do toga da Sjedinjene Države uvedu kaznene carine na brazilsku robu.
Policijski izvještaj na 170 stranica objavljen je manje od dvije sedmice prije početka završne faze suđenja za pokušaj puča i dodatno povećava pritisak na bivšeg predsjednika.
Žair Bolsonaro negira da je planirao obaranje izbornog rezultata i poraz od ljevičarskog protivnika Luiza Inasija Lule da Silve.
Međutim, osporava pravednost procesa, tvrdeći da je meta "političkog progona".
On je u intervjuu za Rojters prošlog mjeseca rekao da "nema sumnje" da su sudije Vrhovnog suda, koje vode proces, već odlučile da ga osude. U tom trenutku je negirao da je planirao da bježi.
- Nikada nisam razmatrao napuštanje zemlje, nikada - rekao je, dodavši da vjeruje da su optužbe o puču osmišljene da ga "eliminišu" kao predsjedničkog kandidata za izbore 2026. godine.
Prema izvještaju policije podnesenom u srijedu, u njegovom telefonu je pronađen nacrt pisma u kojem on traži politički azil u Argentini.
Pismo na 33 stranice bilo je adresirano direktno na predsjednika Argentine Havijera Mileja, koji je osudio "progon" Bolsonara i koji se smatra njegovim političkim saveznikom.
Pismo je bez datuma, ali policija navodi da je posljednji put izmijenjeno u februaru 2024, nedugo nakon što je Bolsonaro morao da preda pasoš policiji.
Nije jasno da li je pismo ikada poslato, a izvor iz argentinske vlade rekao je Rojtersu da kancelarija predsjednika nije zaprimila takav zahtjev.
Ipak, brazilska policija tvrdi da nacrt jasno pokazuje Bolsonaroovu namjeru da izbjegne pravdu.
Sudija Aleksandar de Moraes, koji vodi proces, dao je Bolsonaroovim advokatima rok od 48 sati da objasne navodni zahtjev za azil.
Žair Bolsonaro se trenutno nalazi u kućnom pritvoru i zabranjeno mu je da koristi društvene mreže, kao i kontakt s Eduardom zbog ranijih kršenja sudskih mjera.
U izvještaju se navodi i da je Eduardo Bolsonaro pokušao da utiče na suđenje lobiranjem kod administracije Donalda Trampa kako bi izvršila pritisak na brazilske vlasti i Vrhovni sud.
Tramp je u junu najavio povećanje carina na brazilski uvoz do 50 odsto, navodeći postupanje prema Žairu Bolsonaru kao razlog. Takođe, američki Stejt department zabranio je osmorici sudija brazilskog Vrhovnog suda, uključujući de Moraesa, ulazak u SAD.
Eduardo Bolsonaro, koji je u SAD-u već gotovo šest mjeseci, u srijedu je putem društvenih mreža negirao optužbe. Tvrdi da njegovo djelovanje u SAD-u nikada nije imalo za cilj da utiče na pravosudne procese u Brazilu, već da mu je cilj bio "obnova individualnih sloboda u zemlji".

Brazilska policija tvrdi: Bolsonaro planirao bijeg u Argentinu

Sud u Brazilu odlučio je da bivši predsjednik države Žair Bolsonaro mora da nosi nanogicu, a da ne bi pobjegao tokom suđenja, biće pod dvadesetčetvoročasovnim policijskim nadzorom.
Bolsonaro je bio predsjednik od 2019. do 2022. godine, a optužen je za planiranje puča kako bi spriječio Luiza Inasija Lulu da Silvu da preuzme predsjedničku funkciju u januaru 2023. godine, prenosi BBC.
Odluka suda uslijedila je poslije pokušaja američkog predsjednika Donalda Trampa da zataška taj slučaj, koji je nazvao „lovom na vještice“, prijeteći visokim carinama na brazilsku robu.
Bolsonaro je rekao da je odluka suda za njega „vrhovno poniženje“ i da nikada nije razmišljao o napuštanju Brazila.
Po nalogu Vrhovnog suda, policija je danas izvršila raciju u njegovom domu i političkom sjedištu, a sudija Aleksandar de Moraes je naredio i da se Bolsonaru zabrani korišćenje društvenih mreža i komunikacija sa sinom Eduardom, koji lobira za njega u SAD i stranim ambasadorima.
Bolsonarovi advokati su izrazili „iznenađenje i ogorčenje“ zbog odluke suda, dodajući da je bivši predsjednik „uvijek poštovao naloge suda“.
Federalna policija je prethodno saopštila da je Bolsonaro pokušao da ometa suđenje i preduzeo radnje koje predstavljaju prinudu, ometanje pravde i napad na nacionalni suverenitet.
Tramp je prošle nedjelje zaprijetio Brazilu carinom od 50 na svu robu koju izvozi u SAD, direktno navodeći kao razlog način na koji sud tretira Bolsonara.
Lula mu je odgovorio da će odmah uvesti recipročne carine i poručio da je Brazil „suverena zemlja sa nezavisnim institucijama“ u kojoj „niko nije iznad zakona“.
Bolsonaru se sudi sa još sedam optuženih zbog događaja koji su kulminirali upadom njegovih pristalica u vladine zgrade, nedjelju dana nakon Luline inauguracije u januaru 2023. godine.
Svi su optuženi po pet tačaka: pokušaj državnog udara, učešće u oružanoj kriminalnoj organizaciji, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava, velika materijalna šteta i uništavanje zaštićene baštine.
Ako bude proglašen krivim, Bolsonaro bi mogao da se suoči sa decenijama iza rešetaka.
Nedjelju dana nakon Luline inauguracije, 8. januara 2023. godine, hiljade Bolsonarovih pristalica upale su u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu, što su tužioci okvalifikovali kao pokušaj državnog udara.
Bolsonaro je u to vrijeme bio u SAD i negirao je bilo kakve veze sa učesnicima nereda.
Pokrenuta je federalna istraga o neredima i događajima koji su im prethodili, nakon čega je saopšteno da su istražitelji pronašli dokaze o „kriminalnoj organizaciji“ koja je „djelovala koordinisano“, kako bi tadašnjeg predsjednika Bolsonara održala na vlasti.

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

Američki predsjednik Donald Tramp je u pismu svom brazilskom kolegi Luisu Injasiju Lula da Silvi saopštio namjeru da uvede dodatnu carinu od 50 odsto na brazilske proizvode kao odgovor za krivično gonjenje bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.
- Brazilski tretman prema bivšem predsjedniku Bolsonaru je međunarodna sramota - napisao je Tramp u pismu, opisujući krivično gonjenje bivšeg brazilskog lidera ekstremne desnice kao "lov na vještice (koji) mora odmah da se završi".
Brazilsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije danas da je pozvalo otpravnika poslova SAD na razgovor u znak protesta zbog podrške ambasade Bolsonaru, kojem se sudi za pokušaj državnog udara.
Američki diplomata je pozvan da pruži objašnjenja poslije saopštenja koje je u srijedu objavila američka ambasada, a u kojem je ponovljena podrška Trampa Bolsonaru u ponedjeljak.
Brazilski predsjednik odbacio je u ponedjeljak svako "miješanje" u unutrašnje poslove zemlje poslije podrške Trampa Bolsonaru.
- Mi smo suverena zemlja. Ne prihvatamo miješanje ili tutorstvo ni od koga - rekao je Lula da Silva u kratkoj izjavi, ubrzo nakon što je Tramp zatražio od te južnoameričke zemlje da "ostavi na miru" Bolsonara.

Tramp: Carina od 50 odsto na brazilske proizvode kao podrška bivšem predsjedniku Bolsonaru

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

Tag: zair-bolsonaro