Vlada Crne Gore trebalo bi da formira Radnu grupu koja će se baviti rješavanjem identitetskih zahtjeva koje je tražila Demokratska narodna partija (DNP), poručio je za Newsmax Balkans televiziju ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
DNP Milana Kneževića uslovio je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o kolektoru u Botunu.
Iako su najavili da će te zahtjeve predložiti na prvoj sjednici Vlade to nijesu učinili 22. januara jer na sjednici nije bilo premijera Milojka Spajića koji je boravio u Davosu. Podršku zahtjevima DNP-a ranije je najavila Nova sprska demokratija sa kojom su na prethodnim izborima nastupili u koaliciji.
Joković je ocijenio da je DPS napravio ogromne podjele u Crnoj Gori i da ta partija nije dozvoljavala da sprski postane službeni jezik iako njime, kako je naveo, govori najviše građana na nekoliko posljednjih popisa stanovništva.
- SNP će podržati zahtjeve DNP-a na sjednici Vlade. Podržavamo da srpski bude službeni jezik, da se izmijeni Zakon o državljanstvu a da trobojka bude narodna zastava je naša izvorna ideja. Takođe, svjesni smo da se ne može sve riješiti za jedan dan. Želimo da ukažemo na greške koje su napravljene i da to ne može donijeti dobro niti Srbima niti Crnogorcima u Crnoj Gori - kazao je Joković.
Vlada, kako je dodao, ne rješava ova pitanja koja je DNP predložio.
- Pogrešno je to postavljeno da Vlada odluči. Nadležnost izmjene Ustava i zakona je na Skupštini. Možda bi najmudrije bilo formirati jednu radnu grupu koja će se baviti tim pitanjima i razgovarati sa parlamentarnom većinom. Dakle, Radna grupa bi trebalo da ohrabruje ljude da podrže ove zahtjeve i da ih liše zabluda i nekih ideologija koje su bez ikakve potrebe nametnuti Crnoj Gori. To je radila prethodna većina koja je opijena vlašću mislila da joj sve može biti. Pa vidite, ne može baš sve - kazao je Joković.
Prema njegovim riječima, u godini u kojoj Crna Gora može da napravi nešto istorijski važno „ne znam koliko bi bilo pametno da neka partija napusti vlast“.
- Razumijem razloge ali je DNP to mogao tražiti i prije formiranja ove Vlade. Volio bih da se malo lopta spusti da razgovaramo, dobro poznajem Milana Kneževića. Meni je simpatična njegova impulsivnost i temperament. Ali nije dobro postavljati neke ultimatume. Hajde da svi vidimo da počnemo ozbiljnu priču o tim temama, jer je evropski standard da jezik kojim se najviše govori bude službeni, i da idemo tim putem - zaključio je Joković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joković: Vlada da formira Radnu grupu za zahtjeve DNP

Siguran sam da će Pokret Evropa sad podržati prijedloge Demokratske narodne partije (DNP), ako ne sada, onda sigurno hoće u narednom periodu. Nećemo da ih ograničavamo. Sa politikom ucjena bi valjalo da se prekine, kazao je za A plus televiziju predsjednik izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović.
Na jučerašnjoj sjednici Vlade nije se raspravljalo o prijedlozima koje je DNP najavila da će staviti u proceduru, a tiču se traženja podrške izmjenama Ustava u dijelu identitetskih pitanja kao što su srpski jezik i trobojka, kao i prijedlog zakona o dvojnom državljanstvu.
Vučurović je uvjeren da će, kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju, vlast činiti koalicija “Za budućnost Crne Gore”, Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske stranke i Bošnjačka stranka.
- Nadam se da će i DNP da bude sa nama i u koaliciji na pobjedničkim izborima 2027. godine kao dio pobjedničke ekipe - kazao je Vučurović.
Vučurović tvrdi da parlamentarna većina usporučuje rezultate i funkcioniše veoma dobro.
- Od kako je Vlada formirana, uvijek su neka predviđanja da neće nikako da pretekne, a zapravo će ona ispuniti mandat. Važno je da saopštim da niko nema snagu da obori ovu Vladu, a naročito ne DPS, koji se nalazi na istorijskom minimumu - rekao je on.
Vučurović je primijetio da se u javnosti pokušava ubaciti crv sumnje između NSD i DNP-a.
- Mi smo dvije različite partije, ali smo u koaliciji. Siguran sam da ćemo tako i nastaviti. Sa snažnom dozom sigurnosti poručujem građanima Crne Gore da ćemo biti pobjednici 2027. godine i povešćemo Crnu Goru putem kojim treba da ide. Koliko god se trudili oni nedobronamjerni da udare na koaliciji “Za budućnost Crne Gore” i da postave klip između NSD i DNP. To su naši prijatelji i saborci”, rekao je Vučurović.

1084x550

Vučurovuć: PES će u jednom momentu podržati prijedloge DNP-a, niko nema snagu da obori ovu Vladu

Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose danas mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenosi finski javni servis "Yle".&nbsp;
Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3.900 kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14.300 ljudi.
StatFin je takođe saopštio da je u decembru 2025. godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka, ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 procenta.
Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3.600 kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2.700 kompanija.
Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768, navodi Tanjug.

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Sve identitetske teme koje su nameću u javnosti su nadpolitične teme, one su nadpartijske, i nijedna partija ili politika nema ekskluzivitet nad tim temama, poručio je za RTNK poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije za ostanak u izvršnoj vlasti.
Rovčanin &nbsp;smatra da ove teme ne bi smjele da se nameću niti ultimativno postavljaju, već da se u odnosu na njih otvara širi dijalog i društvena kohezija.&nbsp;
- Da se na jednom kredibilnom pristupu o njima razgovara - poručio je Rovčanin.
Prema njegovim riječima, srpski jezik ne bi trebalo da bude problem, već ravnopravan i službeni jezik, ali je, navodi, potrebno naći poseban pristup.
- Mi imamo državne prioritete koji su definisani koalicionim sporazumom kada je formirana Vlada, to su prije svega, evropske integracije, ekonomske reforme, reforme u bezbjednosnom sektoru, na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Sve ove otvorene teme, koje u Crnoj Gori treba rješavati, treba ih rješavati za stolom, razgovorom i dijalogom. Ako me pitate da li se zalažem da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, naravno da se zalažem, mora se riješiti pitanje državljanstva i što se tiče pitanje simbola, i nekih drugih tema koje su opterećivale crnogorsku javnost, ali da opet ne dovodimo u pitanje ubrzavanje bilo kojeg drugog procesa - kazao je Rovčanin.
Inicijativa Demokratske narodne partije objavljena je u medijima, a Rovčanin kaže da čekaju formalno-pravni okvir i da stigne u Vladu Crne Gore.

1250x600

Rovčanin o zahtjevima DNP-a: Identitetska pitanja rješavati dijalogom, a ne ultimatumom

Potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić kazala je da lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića ne zanima Botun već rušenje Ustava i evropskog puta.
Cikotić je to kazala nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a na kojoj nije donijeta odluka o napuštanju Vlade, već partija traži ustavne promjene, odnosno da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu... U suprotnom, kako su rekli, napustiće Vladu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdnp-trazi-ustavne-promjene-ili-izlazi-iz-vlasti-zahtijevace-da-srpski-jezik-bude-sluzbeni-i-izmjene-zakona-o-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da li će vlast biti manje “krvava”, a policija “genocidna”, ako se sruše Ustav i građanski koncept - pita Cikotić.&nbsp;
Kako dodaje, novi dan - novi zahtjevi.&nbsp;
- Sad Botuna nema, nego jezik i zastave, “tradicionalno” EU teme. Bitno je da se svakim novim zahtjevom i svakim uslovom dalje od izlaska iz vlasti. Pa će Milan i pioniri izaći “dogodine” - navodi Cikotić.&nbsp;
Njihova destrukcija će, smatra Cikotić, rasti kako budemo bliži cilju.&nbsp;
- Sve ovo je dio scenarija destabilizacije i obećanja datog Vučiću da će uraditi sve da Crna Gora ne uđe u EU - zaključila je Cikotić.&nbsp;

Cikotić: Kneževića ne zanima Botun već rušenje Ustava i evropskog puta

Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Tamara Klikovac

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore saopštio je da će, ukoliko se do 29. oktobra ne ispoštuju zahtjevi zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji za povećanje plata, samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada u svim predmetima, osim u pritvorskim prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Oni su juče donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk u koji, zbog zakonskog roka, mogu stupiti tek 3. novembra.
- Imajući u vidu da već skoro godinu dana poslodavac nije izašao u susret inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, koji predstavlja oko dvije trećine zaposlenih u crnogorskom pravosuđu, odnosno zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji, putem kojih je traženo uvećanje zarade u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, to vas u ime zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj organizaciji obavještavamo sljedeće: Ukoliko, poslodavac, do 29. oktobra 2025. godine, ne izađe u susret navedenim zahtjevima zaposlenih, tj. ne pristupi uvećanju zarada u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, i zadrži pasivan odnos prema zahtjevima zaposlenih i ne ponudi konkretna rješenja u ispunjenju zahtjeva koji su ispostavljeni preko Strukovnog odbora pravosuđa, zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji će samoinicijativno organizovati obustavu rada, i to od 29. oktobra 2025. godine – u periodu od 11 – 13 sati u svim predmetima, osim u pritvorskim, predmetima prema maloljetnim licima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
U slučaju neispunjenja zahtjeva zaposleni su najavili da će nastaviti sa radikalizacijom u smislu obustave rada, o čemu će, kako su rekli, poslodavac i javnost bili blagovremeno obaviješteni.&nbsp;
Ova odluka zaposlenih je, pojašnjavaju u Sindikatu, posljedica dugotrajnog i zabrinjavajućeg ignorantskog odnosa od strane nadležnih institucija, koje, ističu, već duže vrijeme pokazuju potpuni izostanak sluha i razumijevanja za izuzetno težak materijalni položaj zaposlenih u pravosudnim institucijama.&nbsp;
- Riječ je o kategoriji zaposlenih koja svakodnevno obavlja poslove od posebnog javnog interesa i značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema države, a koja je, uprkos tome, ostavljena na marginama institucionalne brige i socijalnog dijaloga - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Strukovni odbor pravosuđa naglašava da zaposleni u pravosudnim institucijama ne traže privilegije, već pravednu i dostojanstvenu naknadu za odgovoran rad koji obavljaju u službi građana i pravde.&nbsp;
- U tom smislu, Strukovni odbor pravosuđa ostaje otvoren za socijalni dijalog i izražava spremnost za hitno uspostavljanje konstruktivne komunikacije sa relevantnim predstavnicima poslodavaca, u cilju pronalaženja održivog rješenja i očuvanja dostojanstva svih zaposlenih u pravosuđu - zaključeno je u saopštenju.

Zaposleni u pravosuđu najavljuju dvosatnu obustavu rada za 29. oktobar i moguću radikalizaciju

Predstavnici Nezavisnog sindikata policije, koji su 26. avgusta najavili blokadu pet najvećih graničnih prelaza ukoliko ih iz Vlade ne prime na razgovor o pitanju rješavanja njihovih zahtjeva u roku od 15 dana, održali su u proteklih 10 dana sastanke sa članovima Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem, te ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem. 
To je za Antenu M kazao predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić. Ističe da su sa svih adresa dobili podršku za ispunjenje zahtjeva koje su uputili Vladi.
- Procesi zapošljavanja novih ljudi i nabavke uniforme su u određenoj odmakloj fazi. Što se tiče povećanja zarada ostalo je da naredne sedmice, kako je ministar obećao, održimo sastanak gdje ćemo formalizovati i finalizovati naše zahtjeve, na koji način bi se povećala zarada službenicima i da on sa tim zahtjevom može da ode na Vladu, gdje će da ga zastupa i da traži da se to povećanje napravi, odnosno da se nađe novac za to povećanje - objašnjava Rmandić.
Svi se, naglašava Rmandić, moraju ponašati kao odrasli ljudi, te sa riječi preći na djela, to stoga očekuju da ih, dodaje, primi premijer.
Naglašava da je zahtjev za sastanak odbio ministar finansija Novica Vuković.
- Prekjuče smo zvanično od njega dobili dopis da, u prevedenom smislu, ne želi uopšte da razgovara sa nama. Uputio nas je na ministra unutrašnjih poslova, kazao da smo mi njegova odgovornost, njegov resor - ističe sagovornik Antene M.
Ukazuje i na probleme sa tenderima, koji nikako da se uspješno završe.
- Mi smo imali priliku da prije izvjesnog vremena dobijemo uniformu, ali je nažalost i taj tender pao. Ne znam čijom krivicom, ali ćemo mi insistirati da se odgovorni za to imenuju i da se adekvatno sankcionišu. Ne možemo mi trpjeti ili nečije neznanje ili nečiju zlu namjeru, da to trpi nekoliko hiljada policijskih službenika, da nema uniformu zato što je neko tamo neznanjem ili namjerno oborio neki tender - naveo je Rmandić.
Ranije su, kaže insistirali, a i dalje su pri istom stavu, da Policijska akademija mora da pređe pod okrilje MUP-a.
- Kako bi se smanjio ovaj glomazni proces zapošljavanja ljudi između Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za kadrove i Policijske akademije. To je začarani krug, a ljudi koji zavše Akademiju i sve neophodne procese, čekaju po godinu i po, dvije da počnu da rade - objašnjava Rmandić.
Svjesni su, kaže, da zahtjevi ne mogu da se riješe u roku 15 dana, ali im je cilj bio da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, te da neće čekati predugo.
- Očekujemo da u ovih 15 dana razgovaramo sa ljudima, da se proces pregovaranja pokrene. Da dobijemo određene naznake, a u nekom narednom kratkom periodu, ne predugom, da dobijemo jasne i čvrste garancije na koji način, kada i kako će naši zahtjevi biti ispunjeni. To je ono sa čim ćemo mi biti zadovoljni, ali ako budemo samo sjedjeli, razgovarali, sastančili bez konkretnog rezultata, onda to nema svrhe i mi na to nećemo pristati sigurno - upozorava Rmandić.
Spremni su, kaže, za nastavak razgovora, ali očekuju da to pokaže i druga strana.

Rmandić: Naredne sedmice finalizacija zahtjeva, svi se moraju ponašati kao odrasli ljudi

Viši sud je donio naredbu za raspisivanje potjernice za Milošem Medenicom - potvrđeno je Portalu ETV.
Policija od juče traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice nakon odluke Višeg suda kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević juče je na izricanju presude naredila određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja.&nbsp;
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.&nbsp;
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud donio naredbu za raspisivanje potjernice za Milošem Medenicom

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca. &nbsp;
Funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP) trebalo bi danas da ispostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja, koji su uslov za njihov ostanak u vlasti. Jedan od zahtjeva je da srpski jezik postane službeni. Sjednica Vlade zakazana je za 14 sati.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

Spajić: Srpski jezik pitanje za Skupštinu, ucjenjivanje neće biti dozvoljeno nijednoj političkoj strukturi u vlasti

Former President of the Supreme Court Vesna Medenica has been sentenced to ten years in prison, while her son Miloš Medenica has been sentenced to ten years and two months, and both are ordered to pay fines of 50.000 euros each.
The first-instance verdict was delivered by High Court Judge Vesna Kovačević.
All defendants were found guilty. Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, and Goran Jovanović are ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget as compensation for the damage caused.
Judge Kovačević stated that the judicial panel did not accept the indictment’s allegations that Vesna Medenica committed the criminal offence of forming a criminal organization. She was convicted of unlawful influence.
Pre-trial detention was ordered for Miloš Medenica, while Vesna Medenica was banned from leaving Kolašin and her passport was confiscated.
Marko Vučinić was sentenced to a consolidated prison term of six years and two months and fined 15.000 euros. He was also banned from leaving Podgorica and had his passport confiscated. Nikola Raičević was sentenced to eight years in prison and fined 20.000 euros.
Marko Popović was sentenced to one year in prison, Bojan Popović to six months, and Vasilije Petrović to one year. Milorad Medenica received a consolidated prison sentence of three years and two months. Luka Bakoč was sentenced to one year and four months and his detention was lifted. Radomir Raičević was sentenced to one year and four months, Darko Lalović to one year, and Petar Milutinović to three years in prison and an additional fine of 5.000 euross. Marjan Bevanja and Stevo Karanikić were each sentenced to four years, Ivana Kovačević to four and a half years and a fine of 15.000 euros, Goran Jovanović and Jovan Milović to three years and ten months each, and Vojin Perunović to two years.
According to the Special State Prosecutor's Office indictment, Miloš Medenica’s organization was created for the purpose of smuggling cigarettes and marijuana, as well as exerting unlawful influence on the adoption of court decisions.
Miloš and Vesna Medenica did not attend the pronouncement of the verdict.
The case against the Medenicas and others was initially assigned to Judge Nada Rabrenović, but over a period of one year and ten months, hearings were postponed more than 20 times. After Rabrenović went on sick leave due to health issues, the case was reassigned to Judge Vesna Kovačević, who took over the case in April 2025, and the trial started anew.
Miloš Medenica was in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years.
In their closing arguments, prosecutors Jovan Vukotić and Vukas Radonjić emphasized that the proceedings established that Miloš Medenica formed a criminal group and that his mother Vesna Medenica, former head of the judiciary, was not „an ordinary member but an institutional shield of the criminal organization“. They believe that the guilt of the other sixteen members was also proven. Prosecutor Radonjić requested that Vesna and Miloš Medenica each be sentenced to 20 years in prison and fined 100.000 euros each.
On the other hand, the defense categorically maintained that the guilt of their clients was not proven by any evidence.
In her closing statement, Vesna Medenica said: „Vesna will never talk. It is known whose Vesna is, and perhaps they thought that by proposing 20 years in prison I would“.
- That will not happen. I will leave with a clean conscience and my head held high. I have endured three years and eight months of a difficult life. I am finishing the first half of my life. I devoted my life to my family, my work, and my profession, and with my kindness I fed wolves - Medenica said.
She added that a second half of her life remains, in which she will defend herself with truth, not assumptions.
From the very beginning of the proceedings, she has claimed that the case against her was fabricated and constructed.

Vesna Medenica sentenced to ten years, her son to ten years and two months, the accused ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget

Svečana premijera igranog filma „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića, biće organizovana u okviru filmskog programa Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović” u petak, 13. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 20 sati.
Projekcija filma pred podgoričkom publikom, uslijediće nakon izuzetno uspješnog festivalskog života obilježenog sa više od 25 međunarodnih selekcija, dvadesetak osvojenih nagrada, te nacionalne kandidature za nagradu Oskar.
„Obraz” je film o iskušenju i ljudskosti u vihoru rata - priča o obrazu i hrabrosti, porodična drama sa snažnom antiratnom porukom po motivima istinitog događaja - „precizno filmsko ostvarenje koje evocira tradicionalne žanrove ratnog filma i vesterna (Cineuropa)”. Radnja je smještena na početak Drugog svjetskog rata i prati sudbinu progonjenog pravoslavnog dječaka čiju porodicu ubija jedinica SS Skenderbeg. Privremeni spas pronalazi u kući neznanca, ali se ubrzo ispostavlja da je njegov zaštitnik Albanac i musliman po imenu Nur Doka, u vremenu kada su ime, vjera i nacija predstavljali tanku liniju između života i smrti u tadašnjoj Jugoslaviji. Kuću Nur Doke opkoljava ista vojska koja je ubila dječakove roditelje, zahtijevajući da im se dijete preda. Domaćin se suočava s nemogućim izborom: da fašistima preda nevino dijete kako bi spasio sopstvenu porodicu — ili da se suprotstavi ubicama i dovede u opasnost sve što voli, u nastojanju da sačuva svoju ljudskost. U trenutku konačne odluke, neće biti određene samo sudbine onih pod njegovim krovom, već i samo značenje pojmova časti, hrabrosti i vjere u najmračnijim vremenima.
Glumačku postavu čine istaknuti regionalni i međunarodni umjetnici, glavnu ulogu tumači Edon Rizvanoli (Holandija), koji je za ovaj film nagrađivan na međunarodnim festivalima u Španiji, Maroku, Rusiji i Iraku. Ostale uloge ostvarili su Igor Benčina (Srbija), Nikola Ristanovski (Sjeverna Makedonija), Alban Ukaj (Bosna i Hercegovina), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo). Crnogorsku glumačku ekipu čine Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i legendarni Zef Bato Dedivanović — Joksim iz „Đekne“ Živka Nikolića — u svojoj posljednjoj filmskoj ulozi. U ulogama djece nastupaju Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović, koji su za ove uloge izabrani nakon višemjesečnih kastinga i temeljne pripreme.&nbsp;
- Osam godina bilo nam je potrebno da ispričamo priču o čovjeku koji se usudio da se suprotstavi sili jačega i izabere teži put — da u sopstvenom domu zaštiti dijete druge vjere i nacije, svjesno dovodeći u opasnost živote svoje porodice. Tim činom nije sačuvao samo jedno nevino biće i obraz svoje kuće, već je pokazao ono što nas sve obavezuje: da u vremenima mraka sačuvamo ljudskost, zaštitimo slabijeg i pokažemo da je čojstvo jednako veliko koliko i junaštvo. Vođen uvjerenjem da je važno i dragocjeno svjedočiti ovakvim pričama, s radošću iščekujem domaću bioskopsku premijeru i nastavak dijaloga s publikom u Crnoj Gori i regionu - kazao je reditelj Nikola Vukčević.
Kulminacija festivalskog života filma dogodila se nedavno u okviru zvanične selekcije 37. izdanja Palm Springs International Film Festivala, jednog od najprestižnijih filmskih festivala u Sjedinjenim Američkim Državama. Na ovom izdanju festivala specijalna priznanja dodijeljena su Leonardu DiCapriju, Ethanu Hawkeu i reditelju Guillermu del Toru, kao i ekipama filmova „Hamnet” i „Sentimental Value”. Alissa Simon, glavna selektorka festivala i kritičarka magazina „Variety”, opisala je „Obraz” kao „snažnu istorijsku dramu u kojoj humane vrijednosti nadilaze nasilje“, dodajući da „Nikola Vukčević savršeno dočarava osjećaj svijeta koji je izmakao kontroli, u kojem su standardi odbačeni, ostavljajući glavnog protagonistu pred nemogućim egzistencijalnim izborom“.
Inspiracija za film potiče iz antologijske pripovijetke „Obraz (Legenda o Nuru Doki)” crnogorskog akademika Zuvdije Hodžića, sccenario potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota (nagrađeni u Saragosi za Najbolji scenario), uz saradnju reditelja.
Direktor fotografije je Đorđe Stojiljković, nagrađivan za ovaj film na festivalima u Italiji, Indiji, Rusiji i Španiji. Scenograf je Stanislav Nikičević (specijalna nagrada na Avanca IFF-u u Portugalu), kostimografkinja Lidija Jovanović, dok je muziku komponovao Dušan Maksimovski. Centralni muzički motiv filma — uspavanku — oblikovale su Maša i Milica Vujadinović. Montažu potpisuje Olga Toni, vizuelne efekte Đuro Mihaljević i Đorđe Stojiljković, dok su za dizajn i miks zvuka bili zaduženi Igor Vujović i Dario Domitrović.
Glavni producent filma je Milorad Radenović, a izvršni producenti Milorad Radenović i Jelena Filipović. Koproducenti su Nevena Savić i Ivica Vidanović (Cinnamon Films, Beograd) te Dario Domitrović (Embrija, Zagreb). Pridruženi producenti su Kristof Toke (Mogador Film, Njemačka) i Boris Raonić u ime RTVCG-a i njihovog javnog konkursa.
Film je realizovan uz finansijsku podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, RTVCG-a i CEKUM-a, uz posebno priznanje činjenici da je projekat 2020. godine na koprodukcijskom konkursu u Srbiji zauzeo prvo mjesto među pedesetak prijavljenih regionalnih projekata.&nbsp;
Nikola Vukčević diplomirao je filmsku i pozorišnu režiju kao student generacije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Vlatka Gilića. Danas je redovni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje je rukovodilac studijskog programa Film i mediji. Sedam sezona bio je umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica. Njegovi prethodni filmovi su „Pogled sa Ajfelovog tornja” (2005) i „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa” (2014).
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti onlajn putem sajta www.kic.podgorica.me ili na biletarnici KIC-a radnim danima (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Tag: zahtjevi