U skladištu guma kod Sesveta u Zagrebu danas je u 13 sati buknuo požar.
Kako pišu hrvatski mediji, zapalio se industrijski pogon, a vatrogasci i policija su na mjestu događaja. U toku je intervencija vatrogasaca, a prema prvim informacijama ima i povrijeđenih.
Kako je potvrđeno Indexu, gori skladišna hala površine oko 15 x 15 metara, a na mjestu događaja vidljiv je otvoreni plamen. Do požara je došlo u dijelu gdje su bile uskladištene gume, što je pridonijelo brzom širenju vatre, rekli su iz Javne vatrogasne stanice Zagreb.
Na teren je pozvana i hitna pomoć, a Indexu je potvrđeno da je povrijeđeno više radnika.
U gašenje je upućeno 13 vatrogasnih vozila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Veliki požar u Zagrebu: Gori skladište guma, nekoliko radnika povrijeđeno

Državni arhiv Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Republici Hrvatskoj, obilježio je u Zagrebu Njegošev dan uz prateći kulturni program i potpisivanje Sporazuma o naučnoj i istraživačkoj saradnji sa Hrvatskim institutom za povijest. Događaj je održan u Novinarskom domu, a centralni dio programa činila je video prezentacija „Veze Crne Gore i Hrvatske tokom revolucije 1848/49“, koju je pripremio Arhiv.
Svečanost je okupila brojne ugledne goste iz kulturnog, naučnog i javnog života Hrvatske i Crne Gore, među kojima bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, bivšeg ministra kulture Božu Biškupića, savjetnika predsjednika Hrvatske Tomislava Paškvalina, istaknutog umjetnika Dimitrija Popovića, predstavnike diplomatskog kora i crnogorske zajednice u Hrvatskoj.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević čestitao je praznik svim Crnogorkama i Crnogorcima u Hrvatskoj i dijaspori, ističući univerzalnost Njegoševog djela.
– Mislilac, vizionar, pjesnik i državnik, Njegoš je ostavio djelo koje nadilazi granice i epohe. Njegova riječ o slobodi, pravdi i dostojanstvu, kao i njegova filozofska promišljanja o čovjeku i sudbini, čine ga univerzalnom vrijednošću. Njegoš je Crna Gora, ali je i Hrvatske, i svijeta – poručio je Mrvaljević.
Ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Dejan Vuković naglasio je Njegošev doprinos crnogorskoj kulturi, ali i razvoju crnogorsko-hrvatskih veza koje traju gotovo dva vijeka.
– Njegoševe veze sa Ljudevitom Gajem, banom Jelačićem, braćom Mažuranić, Preradovićem, Vrazom i drugim velikanima svjedoče o dubokoj ukorijenjenosti naših istorijskih i kulturnih odnosa – istakao je Vuković.
Potpredsjednica Društva hrvatskih književnika Željka Lovrenčić osvrnula se na savremene književne i kulturne saradnje dva naroda.
– Globalna kultura daje nam još više prostora za povezivanje. Narodi se najdublje spajaju kroz književnost, dijalog i zajedničke kulturne projekte – kazala je Lovrenčić.
U okviru programa prikazana je prezentacija mr Vukote Vukotića o vezama Crne Gore i Hrvatske tokom revolucionarne 1848/49. godine.
Tokom boravka u Zagrebu potpisan je i Sporazum o naučnoj i istraživačkoj saradnji između Državnog arhiva Crne Gore i Hrvatskog instituta za povijest, koji predviđa zajedničke projekte, razmjenu istraživača, učešće na skupovima, izdavanje publikacija i razmjenu studenata i doktoranata. Sporazum su potpisali direktor Arhiva Danilo Mrvaljević i direktor Instituta dr. sc. Miroslav Akmadža.
Obilježavanje Njegoševog dana potvrdilo je da ovaj praznik kulture nadilazi državne granice, te još jednom potvrdilo duboke istorijske, kulturne i intelektualne veze Crne Gore i Hrvatske.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Državni arhiv Crne Gore u Zagrebu obilježio Njegošev dan i potpisao Sporazum o naučnoj saradnji

U Vjesnikovom soliteru na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, sinoć oko 23:10 sata izbio je poža, a kako se širi vertikalno, zahvatio je više spratova i krov, zbog čega je u njegovo gašenje uključen veliki broj vatrogasaca. U trenutku izbijanja požara, prema sadašnjim informacijama, u zgradi nije bilo nikoga. Požar gasi 93 vatrogasaca sa 30 vozila, piše Index.
Stanje na požarištu je oko šest sati jutros izgledalo mnogo bolje nego sat ili dva ranije. Vatra se smanjila i nije bilo otvorenog velikog plamena, iako je na mnogim spratovima i dalje gorjelo.
Siniša Jembrih iz zagrebačkih vatrogasaca je samo kratko rekao da se požar još uvijek gasi, da ima džepova.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine Branko Bačić bio je u Savskoj ulici u vrijeme požara Vjesnikovog solitera, navodi Nova TV.
Bačić nije imao nikakve dodatne informacije o požaru u odnosu na ono što se do sada zna. Kazao je da se još ne zna što je uzrokovalo požar.
Soliter Vjesnika na raskrsnici Savske ceste i Slavonske avenije u širem centru Zagreba nije samo jedna od gradskih urbanih vertikala, već i simbol propasti privatizacije „na hrvatski način”, gašenja štampanih medija i nesposobnosti države i privatnih suvlasnika da od potencijalne komercijalne „zlatne koke” nešto i zarade.
Naravno, Vjesnik je i više od toga – u kolektivnoj memoriji zgrada se i dalje tako zove, kao i tramvajsko i autobusko stajalište „kod Vjesnika”, iako odavno nema dnevnog lista Vjesnik, čiji je posljednji broj izašao 20. aprila 2012, niti štamparije, koja ne radi od 2022. godine.

Izgorio simbol Zagreba

Sinoćnje skandiranje dijela hrvatskih navijača na utakmici Crna Gora – Hrvatska u Podgorici (2:3) izazvalo je burne reakcije u hrvatskim medijima i javnosti. Tokom susreta sa tribine na kojoj su bili navijači Hrvatske čuli su se sramotni povici, među kojima i „Za dom spremni“ i „Ubij Srbina“.
U hrvatskim medijima ovaj incident je ocijenjen krajnje negativno, uz naglašavanje da su navijači Hrvatske u Podgorici bili dočekani izuzetno korektno.
Nova TV je skandiranje nazvala „sramotnim“, a njihov komentator Saša Lugonjić tokom prenosa posebno je istakao nedostojno ponašanje dijela navijača:
– Sramotno je, nažalost, bilo ponašanje dijela hrvatskih navijača u prvom poluvremenu. Skandalozno skandiranje čulo se s tribine na kojoj su hrvatski navijači. Ponoviću još jednom — na izuzetno lijep način ovdje su dočekani hrvatski navijači od strane domaćina i tužno je vidjeti da dio njih nije mogao na jednak način odgovoriti na gostoprimstvo Crnogoraca – kazao je Lugonjić, prenosi Index.hr.
Incident je izazvao brojne osude u Hrvatskoj, gdje mediji upozoravaju da takvo ponašanje baca sjenku na sportski događaj i narušava odnose dvije prijateljske zemlje.

Hrvatski mediji zgroženi: Oštre reakcije u Zagrebu na skandiranje navijača u Podgorici

Predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković ocijenio je u Zagrebu da je Crna Gora nikada nije bila bliža Evropskoj uniji, ali i da nikada u potezima dijela vlasti nije bilo više neevropske politike te da vjeruje da će u susret izborima 2027. jačati suverenistička, građanska i evropska politička opcija.
- Ja kada na ovu temu (EU integracije) govorim u Crnoj Gori, kažem da nas je Evropska unija uzela u naručje i nosi nas intenzivno ka svom članstvu i sada je samo pitanje da Crna Gora ne ispadne iz toga naručja. A vrlo često smo na ivici ispadanja, skoro svakog dana smo na ivici ispadanja. … Nikada nijesmo bili bliže Evropskoj uniji, a nikada više neevropske politike nijesmo imali u Crnoj Gori i to od strane većine koja konstituiše današnju vladu, većine koja je pobijedila na izborima 2020. godine - kazao je Marković na regionalnoj konferenciji Diplomatska i politička pitanja u međunarodnim odnosima, koju je u Zagrebu organizovao Fakultet političkih znanosti.
Govoreći na konferenciji kao jedan od panelista na prvoj panel diskusiji „Regionalni diplomatski odnosi – izazovi i perspektive“ rekao je da su do 2020. dobrosusjedski odnosi bili jedno od važnih obilježja crnogorske državne politike.&nbsp;
- Crna Gora je u tom periodu bila stabilna ne samo unutar svojih granica, Crna Gora je sa svojom spoljnom politikom i odnosima sa susjedima emitovala stabilnost i dobre odnose u regionu. To je bila jedna od glavnih karakteristika naše politike, pored onoga što su bile naše unutrašnje vrijednosti: skladni etnički i multikonfesionalni odnosi među različitim strukturama nacionalnim i vjerskim. Danas Crna Gora nema dobre odnose, gotovo ni sa jednom zemljom u svom okruženju - naveo je Marković.
Među unutrašnjim izazovima pomenuo je da još nijesu popunjeni Sudski i Tužilački savjet, te da nijesu izabrane sudije Ustavnog suda.
- Tako da sam zaista zabrinut sa tim što imamo unutra kao nacionalnu politiku aktuelne vlasti. Ali vjerujem da se, u susret izborima 2027. godine, može dodatno snažiti i građanska, i evropska, i suverenistička snaga i da možemo 2027. godine dati odgovor i na ove unutrašnje izazove i evropsku perspektivu učiniti neupitnom - zaključio je Marković.

Marković: Crna Gora nikada bliža EU, ali i nikada više antievropske politike vlasti

Masovna tuča izbila je danas, oko 16 sati, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. U incidentu je učestvovalo oko dvadeset maskiranih mladića, prenosi Index.hr.
Za sada nije jasno da li je došlo do sukoba dvije grupe, ili je riječ o organizovanom napadu na jedno ili više lica. Prema nezvaničnim saznanjima portala Index, nekoliko učesnika tuče već je privedeno.
Nakon sukoba, dio grupe pobjegao je u pravcu istoka, Jurišićevom ulicom. Svjedok događaja je ispričao da se sve odigralo vrlo brzo, te da je dio učesnika pobjegao prema Petrinjskoj ulici.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1714681425879426&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Policijske uprave zagrebačke oglasili su se kratkim saopštenjem.
- Danas, 12. novembra, oko 16 sati, na Trgu bana Josipa Jelačića došlo je do sukoba većeg broja mlađih osoba.Nakon kratkotrajnog sukoba, iako su se učesnici razbježali po okolnim ulicama, zagrebačka policija je na nekoliko lokacija uočila manje grupe osoba za koje se sumnja da su povezane sa navedenim događajem. Više mlađih osoba nalazi se pod nadzorom policije u službenim prostorijama. Utvrđivanje svih okolnosti i kriminalistička obrada su u toku - naveli su iz zagrebačke policije.
<h2>Ranije napadnuta ekipa N1 televizije</h2>
Ranije danas, oko 14 sati, na istom Trgu u Zagrebu napadnuta je ekipa televizije N1.
Prema navodima te televizije, nepoznati mlađi muškarac najprije je vrijeđao novinare, a potom fizički napao snimatelja, koga je odgurnuo i nanio mu vidnu povredu oka. Zagrebačka policija je kasnije saopštila da je privela mladića koji je napao novinare.
Za sada nije poznato da li su ova dva incidenta međusobno povezana, što će policija utvrditi tokom istrage.

(VIDEO) Tuča maskiranih mladića na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, privedeno nekoliko učesnika

Gradska skupština Grada Zagreba izglasala je zaključak kojim gradonačelnika ovog hrvatskog grada poziva da preduzme sve potrebne mere kako bi se osiguralo da se na javnim površinama i u prostorima kojima upravljaju ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada, kao i na svim javnim površinama za čije korištenje Grad izdaje dozvolu u svrhu organizacije javnih događaja, ne smiju koristiti obilježja, slogani i poruke kojima se veliča, podstiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja, uključujući fašističke i ustaške simbole ili pokliče, uključujući "Za dom spremni".
Predsjednica Kluba gradskih zastupnika "Možemo" Iva Ivšić rekla je da se zaključak zasniva na "antifašističkim temeljima Republike Hrvatske zapisanima u Ustavu Republike Hrvatske", kao i na stajalištima Ustavnog suda RH te Evropskog suda za ljudska prava, piše N1 Zagreb.
Naglasila je da se to ne odnosi na zabranu umjetnosti, muzike, ni slobode izražavanja, već jasno definiše granicu postavljenu Ustavom RH, članom 39, koji zabranjuje i sankcioniše svako podsticanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju i nasilje.
- Ustavni sud je u nekoliko svojih odluka izrazio jasno stajalište da je "Za dom spremni" ustaški pozdrav Nezavisne Države Hrvatske, te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, dok je Evropski sud za ljudska prava 2019. u predmetu Šimunić protiv Hrvatske utvrdio da njegova javna upotreba nije zaštićena slobodom izražavanja jer predstavlja sadržaj koji podstiče mržnju na temelju nacionalne, rasne i vjerske pripadnosti - objasnila je Ivšić.
Dodatna zaključke iznijeli su i gradski zastupnici Možemo.
- U trenucima kada u Hrvatskoj svedočimo rastu netrpeljivosti, isključivosti i nasilja prema drugima i drugačijima, naša je dužnost zaštititi javni prostor, jer on pripada svima nama. Zagreb mora biti grad u kojem su škole, vrtići, kulturni centri i ulice sigurna mjesta u kojima se odgajaju generacije koje znaju da poštovanje, solidarnost i jednakost nisu samo ideali, nego temelj dobrog društva - navodi se.

Zagrebačka skupština većinski odlučila da je "Za dom spremni" ustaški pozdrav

Skupština Grada Zagreba uvrstila je danas po hitnom postupku u dnevni red predlog zaključka kojim se u gradskim prostorima zabranjuje korišćenje obilježja, slogana ili poruka kojima se veliča, podstiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja, fašistički ili ustaški simboli i pokliči, uključujući "Za dom spremni".
- Grad Zagreb, kao javnopravno tijelo, ima obavezu da spriječi da javne površine i prostori kojima upravlja Grad, ustanove kojima je Grad osnivač ili trgovačka društva u vlasništvu Grada i događanja organizovana na navedenim površinama i prostorima, postanu mjesta za širenje sadržaja koji negiraju antifašističke temelje na kojima počivaju Republika Hrvatska i savremena Evropa- navodi se u obrazloženju predloga koji su podnijele stranke Možemo i Socijaldemokratska partija (SDP).
Te stranke imaju ubjedljivu većinu u gradskoj skupštini, pa se očekuje i njegovo usvajanje.
U predlogu je istaknuto da se zaključak zasniva na antifašističkim temeljima Republike Hrvatske zapisanima u Ustavu, kao i na stavu Ustavnog suda Republike Hrvatske i Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima javna upotreba ustaškog pozdrava "Za dom spremni" ne uživa zaštitu slobode izražavanja, jer predstavlja sadržaj koji podstiče mržnju na temelju nacionalne, rasne i vjerske pripadnosti.
Kao razlog za hitan postupak predlagači su naveli nedavne događaje u Zagrebu i širom Hrvatske.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević (Možemo) najavio je nedavno da će se, u dogovoru s Gradskom skupštinom, propisati neprihvatljivost korišćenja ustaškog pozdrava, kao i bilo kakvog poziva na diskriminaciju ili rasizam na koncertima i drugim događajima u prostorima kojima upravljaju gradske institucije na sličan način kako je to propisano i u pravilima UEFA za sportske događaje.
On je rekao da na taj način želi da spriječi da se ponovo skandira "Za dom spremni", kao što je bilo na koncertu kontroverznog pevača Marka Perkovića Tompsona ljetos na zagrebačkom Hipodromu.
Tomašević je tako reagovao na Perkovićev zahtjev da u sklopu dvoranske turneje održi još jedan koncert u Zagrebu, uz onaj 27. decembra za koji je dozvola izdata još u martu, rekavši da mu novi termin neće biti odobren.
Gradonačelnik je objasnio da je ugovor o koncertu 27. decembra potpisan nekoliko mjeseci prije koncerta na zagrebačkom Hipodromu na kojem je Tompson uzvikivao ustaški pozdrav "Za dom spremi", koji je dio jedne njegove pjesme, a s njim i hiljade njegovih obožavalaca.
Marko Perković Tompson će u sklopu dvoranske turneje nastupati širom Hrvatske, a planirao je i više koncerata u zagrebačkoj Areni.

Zagrebačka vlast predložila zabranu ustaškog pokliča "Za dom spremni" u gradskim dvoranama

Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković večeras je ponovo osudio incidente u Splitu i Zagrebu i poručio da zakon ulice neće proći.
- Mi smo ti koji smo brana normalne i uključive Hrvatske, nasuprot svim onima koji nastoje da ostvare svoje političke ciljeve, nekakvim kvazi pokušajem destabilizacije parlamentarne većine, što neće proći jer parlamentarna je većina stabilna - rekao je Plenković poslije sjednice stranačkog vrha u Zagrebu.
On je naglasio da HDZ "zagovara kulturnu, civilizovanu, uključivu Hrvatsku, društvo koje je stabilno, samopouzdano, sigurno u sebe nakon što je ostvarilo pobjede u Domovinskom ratu, obezbijedilo teritorijalni integritet, izgradilo svoje institucije, ostvarilo sva međunarodna postignuća u EU i NATO".
Plenković je ponovo optužio stranke ljevice i krajnje desnice za snažnu polarizaciju društva i to tako što ljevica, kako je rekao, optužuje HDZ, vladu i njega za istorijski revizionizam i ustaštvo, a stranke s krajnje desnice ih, zbog uključive politike prema pravima nacionalnih manjina, pa i srpskoj, proglašavaju nositeljima "nekakve jugosrpske revizije".
Premijer je ponovo oštro osudio napad na srpsku nacionalnu zajednicu tokom kulturne manifestacije u Splitu prošle sedmice, kao i onaj u Zagrebu koji je nazvao "krajnje neprimjerenim događajem".
Premijer je, međutim, ocijenio da je neprimjeren i izbor Dejana Medakovića za temu izložbe srpske manjine u Zagrebu, ali ne dio vezan uz umjetnost i kulturu, već uz aktivnosti i funkciju u SANU.
- Ne kažem da ne treba srpska manjina u Hrvatskoj da ima aktivnosti bilo kojeg karaktera, ali neke teme vezane uz Medakovića su politički loše odabrane i nisu doprinijele smirivanju tenzija - ocijenio je Plenković.
Na pitanje o inicijativi gradonačelnika Vukovara da se odloži izložba "Srpkinja" u Vukovaru zbog održavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991, Plenković je odgovorio da se "nije bavio sadržajem izložbe" i da želi da sve manjine imaju prava da njeguju svoj identitet i kulturu, kao i da je na svakome da razmisli koje sadržaje uvrštava u svoje programe.
On je takođe rekao da je u kontaktu s predstavnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem i ponovio da su sve aktivnosti srpske zajednice bezbjednosno pokrivene da ne bi došlo do situacija koje su, istakao je, "više za sramiti nego za ponos".
- Nije realno da se ulica zbiva, a da država gleda skrštenih ruku - zaključio je Plenković.

Plenković o incidentima u Zagrebu i Splitu: Zakon ulice neće proći

Nesvakidašnja priča dolazi iz jednog dječjeg vrtića na istoku Zagreba, gdje je, kako saznaje RTL Danas, pobjeglo je četvoro djece.
Djeca su u papučama otišla prema cesti, ali na svu sreću vrtić se nalazi u slijepoj ulici pa se ništa loše nije dogodilo.
Navodno su vrata vrtića bila otključana, a roditelji se žale da sigurnosni protokoli u samom vrtiću ne postoje, a niti se poštuju.
- Mi kao roditelji ne možemo ostavljati malenu djecu predškolske dobi u dječjem vrtiću s "figom u džepu", odlaziti na posao u nadi da ćemo ih tamo zateći žive i sve na broju po povratku s posla. Samo pukom slučajnošću izbjegnuta je veća tragedija - rekla je za RTL Danas govori nam majka jednog djeteta.
Iz Grada Zagreba, budući da su osnivači vrtića, potvrdili su da je riječ o događaju koji se dogodio 3. novembra, te da je sve završilo bez posljedica za djecu.
- U popodnevnim satima, tokom pospremanja stvari u garderobu koja se nalazi u predsoblju njihove sobe, četvoro djece predškolskog uzrasta neopaženo je otišlo do ulaznih vratiju vrtića. Iako su vrata elektronički zaključana i iznutra se otvaraju sigurnosnim dugmetom postavljenim na povišenom nivou, djeca su uspjela da ga dosegnu i nakratko napuste prostor vrtića. Čim je primijećeno da se djeca nijesu vratila u sobu, zaposleni u vrtiću reagovali su u skladu s protokolom, pa su djeca vrlo brzo pronađena u blizini vrtića - stoji u odgovoru Grada Zagreba za RTL Danas.
Dodaju da su roditelji djece odmah obaviješteni o događaju, pa su s njima iz vrtića održali i sastanak.
O svemu je obaviještena i nadležna Gradska uprava.
- Sljedećeg radnog dana sigurnosno dugme dodatno je podignuto kako bi se spriječilo ponavljanje slične situacije. Prosvjetna radnica je izrečeno pisano upozorenje vezano uz radni odnos - kažu iz Grada Zagreba.

Incident u Zagrebu: Djeca pobjegla iz vrtića, roditelji zabrinuti za sigurnost

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zagreb