Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. biće na dnevnom redu sjednice Skupštine koju je predsjednik Andrija Mandić sazvao za 18. decembar, u 13 sati.
Za sjednicu je predložen obiman dnevni red, u čijem se fokusu nalaze zakoni iz oblasti finansija, pravosuđa, rada i regulacije državnih institucija.
Na dnevnom redu je, pored ostalog, Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu. 
Poslanici će razmatrati i više izmjena zakona, među kojima su izmjene i dopune Zakona o osiguranju, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakona o parničnom postupku, kao i Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova.
Pred Skupštinom će se naći i Prijedlog zakona o radnom vremenu i pauzama tokom radnog vremena mobilnih radnika u uređenjima za evidentiranje u drumskom prevozu, kao i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u državnom vlasništvu.
Poslanici će razmatrati i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Na dnevnom redu su i predlozi finansijskih planova i planovi rada nezavisnih regulatornih tijela za 2026. godinu, uključujući: Regulatornu agenciju za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Komisiju za tržište kapitala.
Sjednica će obuhvatiti i tačku izbori, imenovanja i razrješenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poslanici 18. decembra o budžetu i zaduženju za 2026.

Poslanik demokratske partije socijalista Nikola Milović komentarisao je novo zaduženje Crne Gore u iznosu od 450 miliona eura i poručio da je "spirala novih zaduženja, put bez povratka".&nbsp;
- Rezerva se normalno pravi iz viška para a ne iz zaduženja i novih kredita. Zadužujemo se da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm. Vlada je pravi novim dugom, što znači da nema novca u budzetu- poručio je Milović u objavi na mreži X.
On ističe da kamata od oko 4,5 odsto nije povoljna – to je skupa cijena rizika.
- Stabilne zemlje plaćaju 1,5–3 odsto. Mi plaćamo skoro duplo više jer smo rizični, pa nam banke naplaćuju skuplje. Sedam banaka u aranžmanu znači da niko ne želi sam taj rizik?!- istakao je Milović.&nbsp;
On poručuje da bi, da je situacija povoljna, jedna ili dvije banke bi dale kredit.
- Činjenica da ih je čak sedam znači samo jedno, svaka banka želi da podijeli rizik, jer je država finansijski nestabilna. Ovo zaduženje nije uspjeh ovo je znak da je država na ivici finansijskog pucanja, sa visokim rizikom, skupim kreditom i sistemom koji više ne može da funkcioniše bez novih zaduzenja!- zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1995417485630148619%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: To što se zadužujemo da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

Crna Gora se suočava s ozbiljnim fiskalnim izazovima, koje potvrđuju i najnovije procjene Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Inflacija je u 2025. premašila očekivanja, dok javne finansije trpe pod pritiskom rastrošne fiskalne politike, rasta rashoda i političkog populizma. Stručnjaci upozoravaju da bez monetarne nezavisnosti i uz sve slabiju fiskalnu disciplinu, zemlja klizi ka ekonomskoj nestabilnosti – a cijenu će platiti građani. Svjetska banka kaže da je tokom &nbsp;2025. inflacija u Crnoj Gori bila veća nego što se očekivalo. Podaci MMF-a kažu da je u avgustu 2025. ukupna inflacija iznosila 4,6 odsto, dok je bazna bila 3,7 odsto. Projekcije MMF-a pokazuju da će inflacija ostati povišena ove godine, uz prosjek od oko četiri odsto.&nbsp; Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), prof. dr Vasilije Kostić, u razgovoru za Portal ETV kaže da i Svjetska banka kao i MMF ukazuju na iste probleme, da ne kažem izazove, sa kojima se susreću crnogorske javne finansije, a naročito fiskalna politika države. – Naime, fiskalna politika kojoj se stalno sužava manevarski prostor odnosno kapacitet djelovanja, kao što je to u slučaju Crne Gore, ne može da rezultira ničim dobrim. Takva politika može samo u perspektivi da rezultira ozbiljnim ugrožavanjem javnih finansija, odnosno ugrožavanjem finansijske stabilnosti, a u takvim okolnostima strada ekonomski rast i opšti standard građana – poručuje Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101318104_dcad39adf8e89d735096f3bd6131e8e892f36537b5cd4dfd102240dc157f951f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101318104_dcad39adf8e89d735096f3bd6131e8e892f36537b5cd4dfd102240dc157f951f" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  On naglašava da je važnost fiskalne politike naročito potencirana u crnogorskim uslovima, zbog izostanka drugog „kraka makaza“ za kreiranje ekonomskog ambijenta – monetarne politike. – Kod nas je funkcija vrhovne monetarne vlasti – Centralne banke (u čijoj je nadležnosti monetarna politika) usljed korišćenja eura svedena uglavnom na kontrolnu funkciju bankarskog sektora, a ne na monetarno regulisanje i emisiju novca. Na taj način, ključni instrument koji preostaje Vladi u cilju kreiranja makroekonomskih uslova jeste fiskalna politika. Otuda smanjenje kapaciteta fiskalnog uticaja u kreiranju pozitivnih uticaja na tržištu nužno znači smanjenje kapaciteta za razvoj – ističe on. ZADUŽENI PREKO MJERE To je, prema njegovim riječima, i razlog što Svjetska banka, a i MMF (iako se potrudio preko mjere da svoje ocjene maksimalno ublaži), ukazuju na važnost fiskalne politike i što Svjetska banka, naročito, jačanje fiskalne discipline – pored napretka u reformama – označava kao ključni činilac za rast crnogorske ekonomije. – Drugačije ocjene ni ne može biti, jer smo zaduženi preko mjere, a ako i dalje nastavimo sa većom potrošnjom u odnosu na produkciju (a sva je prilika da hoćemo), odnosno bržim rastom rashoda u odnosu na prihode, onda će rezultat biti novo zaduženje i sve veća nelikvidnost. Rastući socijalni transferi (penzije i socijalna davanja) kao i nerealni rast plata zarad političkog populizma, a po cijenu održivosti javnih finansija i ukupne finansijske stabilnosti, može samo voditi na ekonomsku stranputicu i ničemu drugom – upozorava Kostić. On navodi da je to jasno svima – i međunarodnim institucijama (SB i MMF i drugima), kao i crnogorskoj Vladi, kako kaže – „sasvim sam siguran“. – To što kod nje nema volje da se tome trendu stane na kraj ili makar otvori proces njegovog zaustavljanja, razlozi su poznati. No, to što međunarodne institucije (predstavnici MMF naročito) o tome govore nemušto i uočljivo relativizuju jasne signale ekonomskog usporavanja i pogoršanja makroekonomskih parametara – formulacijama („crnogorska se ekonomija drži“) otvara značajna pitanja kredibiliteta – zaključuje prof. dr Vasilije Kostić.

Miraš Dušević

Crna Gora vozi bez kočnica - put ka ekonomskoj stranputici, cijenu će platiti građani

Projekat izdavanja retail-obveznica države za kupovinu od strane malih deponenata i štediša ima ekonomsku validnost i finansijsku održivost, ocijenila je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija (MF) Mila Kasalica.
- Iznos je skroman, mada predstavlja testiranje građana na inovativni instrument na tržištu kapitala. Rok za obveznice od tri godine je relativno kratak, iako je srednjoročna novina na tržištu štednje. Kamata od preko tri odsto, tj. kuponski godišnji prihod je odgovarajući za ovaj moment razvoja crnogorske ekonomije, a predstavlja prihvatljivi prinos svake godine pojedinačno u narednom trogodištu - kazala je Kasalica.
Ministarstvo finansija planira da do kraja godine izda 50 miliona obveznica na domaćem tržištu, po kamatnoj stopi od preko tri odsto uz rok otplate od tri godine. U Fiskalnoj strategiji, pisanoj prošle godine, navodili su kamate do četiri odsto.
- Umanjenje kamate u odnosu na strateški dokument nije indikator za zabrinutost, pošto je Fiskalna strategija 2024–2027. bila i ostaje mrtvuljavi dokument u vezi netalentovanih mjerenja rizika oko sprovođenja fiskalne politike. Međutim, ni tada male štediše i deponenti u državnim obveznicama ne mogu da izgube jer Crna Gora je bila i ostaje odgovoran dužnik bilo kojem povjeriocu, što na osnovu dvo-i-po-decenijskog istorijskog traga garantuje povraćaj uvezan za kredibilne i regulatorno-strukturisane instrumente. U najkraćem: građani ne gube ulaganjem u ove instrumente, uz napomenu da nakon isteka roka od tri godine nominalnu vrijednost regulatorno (prospektom) možda treba uvezati uz opcionost da se bez diskonta mogu izmiriti prijavljene, provjerene poreske obaveze građana-nki (posebno za djelatnost izdavanja stambenih jedinica, turističkih kapaciteta i sl.), što će predstavljati dodatno pojačanje oko zaštite od rizika za male štediše/deponente na crnogorskom tržištu a istovremeno pojačati atraktivnost upisa ovog instrumenta nakon izdavanja – kazala je Kasalica.
Građani u bankama drže 2,26 milijardi eura i Kasalicu smo pitali da li bi iznos emisije trebalo da bude veći od 50 miliona.
- Da, ali ovo je emisija (ako se desi) da se izmjeri atraktivnost ovih instrumenata na crnogorskom tržištu u narednom desetljeću. Uz odgovornu napomenu: ulaganje u retail obveznice (obveznice namijenjene najširem krugu malih deponenata i štediša) nije uspjeh ni tekuće niti bilo koje vlasti već aktivnost svakog pojedinačno ko razumije da je pasivna kamata na depozite po viđenju i/ili ročne depozite ili druge depozitne instrumente u bankarskim bilansima izraz sistemskog rizika zbog golemog nepovjerenja u vezi liderstva u CB CG/ MF/ Vladi Crne Gore – navela je Kasalica.
<h2>Pravac kojim idemo u ekonomiji nije dobar</h2>
Crnogorska privreda (realni sektor) uz limitiranu turističku sezonu (ljeto 2025), što nije zanemarljivo, i uz većinu zaposlenih van javnog sektora, golemim radom dvije i po godine čuvaju privid stvaranja nove vrijednosti (rast BDP-a), navela je Kasalica.
- Paralelno, deficit na kraju jula od stotinjak miliona eura svjedoči kako je nastavljeno decenijsko slabo planiranje budžetskih pozicija za političke projekte, posebno za nerazvojna ulaganja sredstava poreskih obveznika u mrtvuljave privredne subjekte (Institut Igalo) i/ili zakonski-upitne-kupovine brodova. Takođe, približavanjem kraja 2025. ne može se više govoriti o padu kvaliteta javne usluge, već zabrinjavajućem posrnuću servisa javnog karaktera za koji je diskreciono odgovorna 44. Vlada Crne Gore, i tekući saziv poslanika-ca - kazala je ona.
Stoga, kako je istakla, pravac kojim u ekonomiji idemo nije dobar.
- To nije ni krivica ni odgovornost crnogorske ekonomije kao naše zajedničke kuće. Pravac je u ekonomskoj sferi sumanuto-rizičan; premijer Milojko Spajić i njegov tim su se upetljali u sopstvene kučine i sada crnogorskoj ekonomiji prijeti da je nasuču infantilna štetočinanja - rekla je Kasalica.

Kasalica o najavljenom zaduživanju: Iznos emisije skroman, država testira građane

Bivši ministar pravde Andrej Milović, predložio je da Crna Gora emitovanjem petogodišnjih državnih obveznica u iznosu od 500 miliona eura formira digitalne državne rezerve kupovinom Bitcoina i Ethereuma.
On je na mreži Iks kazao da bi ovakvim potezom država stekla imovinu čija bi vrijednost u narednih pet godina vrijedjela od tri do pet milijardi dolara, a neto profit od te investicije mogao bi se iskoristiti za izgradnju saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture.
- Putem formiranja digitalnih državnih rezervi krenule su Sjedinjene Američke Države i druge zemlje fokusirane na razvoj ekonomije. Bitcoin, kao ograničeni resurs budućnosti, u narednim godinama — pogotovo tokom predsjedničkog mandata Donalda Trampa — bilježiće prosječan godišnji rast od 30 do 50 odsto, i do 2030. godine dostići će cijenu u rasponu od pola miliona do milion dolara po Bitcoinu, a Ethereum od 15 do 25 hiljada dolara - dodao je Milović.&nbsp;
Kako ističe Milović, kupljeni Bitcoini i Ethereumi bi mogli da se koriste kao kolateral za dodatno zaduživanje pod povoljnim uslovima, što bi omogućilo servisiranje obaveza u narednim godinama i investiranje u državni data centar, koji bi bio osnov digitalnog razvoja Crne Gore.
- Sa tim kapitalom, Crna Gora bi mogla postati najbrže rastuća ekonomija Evrope i pozicionirati se među deset najbrže rastućih ekonomija svijeta. &nbsp;&nbsp;Sve što je potrebno jeste da premijer pokaže odlučnost i viziju, te brzo povuče potez — hitna emisija petogodišnjih državnih obveznica, od prikupljenih sredstava kupovina Bitcoina i Ethereuma na OTC marketu i deponovanje istih kod najvećih custody kompanija poput Bitgo, Gemini i drugih &nbsp;navodi se u objavi.&nbsp;
Kako ističe, formiranje digitalnih državnih rezervi i da država rudari Bitcoin kroz javno-privatno partnerstvo i tako puni digitalne državne rezerve, predložio sam sadašnjem premijeru još u oktobru 2021. godine, u dokumentu pod naslovom "Regulacija i razvoj blockchaina i kriptovaluta u Crnoj Gori", a prvu verziju nacrta Zakona o blockchain tehnologiji i kriptovalutama, kojim je sve ovo definisano, dostavio sam mu u decembru iste te godine, u svojstvu tada Generalnog direktora Direktorata za blockchain i kriptovalute Ministatstva finansija. &nbsp;&nbsp;
- Da smo tada, prije 4 godine, kao država formirali digitalne državne rezerve i kupovali Bitcoin iz obveznica i dodatno ga rudarili kroz JPP, već bismo imali državne rezerve vrijedne nekoliko milijardi dolara u Bitcoinima, a koji bi do 2030. godine vrijedio desetine milijardi dolara. &nbsp;&nbsp;Ali, ni sada nije kasno da krenemo, ako se imaju znanje i vizija sa jedne strane, a sa druge strane odlučnost da se ignorišu javni i orkestrirani napadi osvjedočenih neznalica u crnogorskom društvu, koje su po pravilu uvijek medijski najbučnije i vuku državu nazad. P. S. Na dašnji dan, prije 10 godina, Bitcoin je vrijedio 280 dolara, danas vrijedi 114 hiljada dolara, a koliko će tek vrijedjeti 6. avgusta 2035. godine? - zaključuje Milović.&nbsp;

Bivši ministar pravde predlaže zaduženje države da bi kupila kriptovalute

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.
To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.
- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura
&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.
- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.
Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.
- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.

1250x600

1084x550

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Milojko Spajić i njegova Vlada su u martu 2024. godine zadužili Crnu Goru za 680 miliona eura, da bi u opet u martu 2025. godine zadužili sve građane za novih 850 miliona eura, a kad tome dodamo kamate, kao i prethodna zaduženja u manjim iznosima, dolazimo do zabrinjavajućih više od dvije milijarde eura za godinu i četiri mjeseca od kad je formirana 44. Vlada, kazao je Miloš Konatar, šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA.
Konatar smatra da ovakvo ponašanje premijera Spajića i njegovih ministara nije bezazleno, već može biti vrlo opasno za buduće generacije Crne Gore, zato što će, kako navodi, ovaj dug od preko dvije milijarde eura doći na naplatu za šest do sedam godina, već 2031. i 2032. godine.
- Da li je odgovorno da generacijama koje dolaze Spajićeva Vlada za samo godinu i par mjeseci ostavi dug od preko dvije milijarde eura, jer će oni koji dolaze poslije nas morati taj dug da vrate? Ako je i od Spajića - mnogo je - zaključio je &nbsp;Konatar.

Konatar: Spajić za godinu i četiri mjeseca zadužio Crnu Goru više od dvije milijarde eura

Srećno novo zaduženje građanima Crne Gore - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić komentarišući na mreži Iks vijest da je Vlada danas na berzi u Londonu izdala 850 miliona eura vrijedne državne obveznice.
- Neka luda sreća jedino je što nas može privremeno spasiti od ekonomskog sunovrata u koji nas vode ljudi koji nas zadužuju milijardama, svakih nekoliko mjeseci - ističe Anđušić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5742%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-emitovala-obveznice-od-850-miliona-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje da pored “refinansiranja starih dugova” nema više čuvenog nastavka “i kapitalne projekte”.
- Jer je očigledno neko rekao: “Nema smisla da se više sprdamo”… &nbsp;Zaduženja koja se realizuju najvećim intenzitetom i obimom u istoriji crnogorske ekonomije, radi finansiranja nekontrolisane javne potrošnje i populizma, vode nas u ozbiljno dužničko ropstvo - zaključio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1904550229199777842%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Srećno novo zaduženje građanima Crne Gore

Ubrzo očekujte novo zaduženje Vlade Milojka Spajića, poručio je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je to kazao, komentarišući Spajićeve nove najave o ulaganjima i novim projektima u Crnoj Gori.
- Kad čujete premijera da priča o "megaprojektima", japanskoj milijardi u Pljevljima, Veljem brdu ili "evropskom Dubaiju" u Ulcinju, pogledajte da nije opet zadužio Crnu Goru za stotine miliona eura. Priča simpatična, ali djela traumatična. Ubrzo očekujte novo zaduženje Spajićeve Vlade - kazao je Konatar.

Konatar: Kad čujete premijera da priča o "megaprojektima" ili "evropskom Dubaiju" pogledajte da nije opet zadužio Crnu Goru

Resorni ministar (Novica Vuković) je kazao da prijeti bankrot ako se ne zadužimo. Znači Vladi nije bitan budžet, nego priča o zaduženju - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić na pres konferenciji za medije.
On je ukazao da prosječan građanin plaća duplirane usluge, te da je stanje alarmantno jer Crna Gora, ukoliko se ne zaduži, neće moći da isplati plate i penzije.
- Nijesu krivi privrednici, nego država - poručio je Anđušić.
Država bi, dodaje on, mogla da smanji određene akcize.
- Suština je da se usvoji odluka o zaduženju, a ne budžet kako su pričali oni iz vlasti - tvrdi Anđušić.
On je ponovio da nemaju informaciju kada će biti glasanje o bužetu, te da će svoju odluku o prisustvu naknadno saopštiti.
Naglasio je da DPS neće ulaziti u bilo koji vid manjinske podrške u Budvi.

Anđušić: Stanje alarmantno, ukoliko se Crna Gora ne zaduži neće moći da isplati plate i penzije

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: zaduzenje