Greti Tunberg zabranjen je ulazak u Veneciju nakon što su ona i aktivisti iz pokreta Extinction Rebellion obojili Kanal Grande u zeleno. Greta je kažnjena sa 150 eura i 48 sati zabrane ulaska u grad.
Grupa od 35 drugih aktivista dobila je istu kaznu i zabranu.
Klimatski aktivisti bacili su ekološku boju u Kanal Grande na protestu koji se poklopio sa završetkom klimatske konferencije Ujedinjenih naroda COP30 u Brazilu. Takođe su s mosta Rialto preko Kanala Grande razapeli transparent na kojem je pisalo “zaustavite ekocid”.
Aktivisti su takođe organizovali akciju tokom koje su učesnici protesta obučeni u crveno, polako hodali kroz mnoštvo turista.
Luca Zaia, guverner Veneta, regije koja uključuje Veneciju, kritikovao je postupke aktivista rekavši kako je riječ o “nepoštovanju prema gradu, njegovoj istoriji i njegovoj krhkosti”.
- To je potez koji riskira posljedice za okolinu - upozorio je.
Iz pokreta Extinction Rebellion izvijestili su da su njihovi aktivisti ispustili istu vrstu zelene boje u kanale, rijeke, jezera i fontane u 10 italijanskih gradova kako bi istakli “masovne učinke klimatskog kolapsa”. Boju su prolili u fontane u Đenovi i Padovi, kao i u rijeku Po u Torinu, rijeku Reno u Bolonji i rijeku Taru u Tarantu.
Pokret je naveo kako je Italija, predvođena Đorđom Meloni, jedna od zemalja koje su se najviše trudile blokirati najambicioznije prijedloge iznesene na samitu COP30 u Belému. Samit je završio juče nizom kompromisa koji su razočarali mnoge aktiviste.
Luiz Inácio Lula da Silva, brazilski predsjednik, nadao se da će se zemlje složiti oko plana za odmicanje od fosilnih goriva. No, arapske zemlje bogate naftom i druge zemlje zavisne od fosilnih goriva blokirale su svako spominjanje tog problema.
Podsjetimo, Tunberg su prošli mjesec priveli izraelski vojnici nakon što je učestvovala u pokušaju flotile Global Sumud da dostavi humanitarnu pomoć Gazi.
To je bio drugi pokušaj aktivističke koalicije da probije izraelsku pomorsku blokadu Gaze, koja je na snazi od 2009. godine. Tvrdila je da je tokom svog boravka u izraelskom pritvoru zlostavljana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg kažnjena sa 150 eura i dvodnevnom zabranom ulaska u Veneciju

Iz Uprava policije saopšteno je da je, zaključno sa 30. septembrom 13.308 državljana Turske posjedovalo dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz ove države ima odobren stalni boravak.
Kako je saopšteno iz policije, sprovode intenzivne kontrole kretanja i zakonitosti boravka stranih državljana u Crnoj Gori.&nbsp;
Tako je, za devet mjeseci ove godine, u odnosu na turske državljane, donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska, dok je zbog neprijavljenog boravka izdato 1.469 prekršajnih naloga.&nbsp;
Donijeto je 237 rješenja o otkazu boravka, a zbog nezakonitog ulaska i boravka podnijeto je 790 prekršajnih prijava, odnosno izdato prekršajnih naloga.
U istom periodu donijeto je 40 rješenja o protjerivanju, a 42 osobe su prinudno udaljene iz Crne Gore.&nbsp;
- Takođe, donijeto je 370 rješenja o dobrovoljnom povratku, dok je 26 stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance. U postupcima odobravanja i produženja privremenog boravka dato je 1.770 negativnih mišljenja, a podnijeto je i 1.025 inicijativa za prestanak dozvola za privremeni boravak - navedeno je u saopštenju policije.
U cilju zaštite unutrašnje bezbjednosti, iz UP poručuju da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem redovnih i ciljano usmjerenih aktivnosti kontrole boravka stranaca, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u saradnji sa drugim nadležnim organima, posebno u odnosu na strane državljane koji krše propise o pravu boravka u Crnoj Gori.

Do kraja septembra donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska turskim državljanima u CG, 42 osobe prinudno udaljene

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

Reditelj i umjetnik Danilo Marunović koji je danas, nakon saslušavanja u prostorijama Bezbjednosno informativne agencije (BIA), protjeran iz Srbije - dobio je zabranu ulaska na godinu u tu zemlju.&nbsp;
On je to saopštio u objavi na Fejsbuku uz napomenu da su ispitivanja i formalne procedure trajale gotovo 12 sati.
- Dragi prijatelji, nakon gotovo 12 sati ispitivanja i formalnih procedura, izasao sam iz Srbije, i time pušten na slobodu. Kao što znate, jutros sam od strane agenata BIA odveden na ispitivanje, a na granici sa Makedonijom mi je uručeno Rješenje o hitnom protjerivanju iz zemlje i zabrani ulaska u Srbiju na godinu dana - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdanilo.marunovic%2Fposts%2Fpfbid02vmCxrGj1KFoWyi6KwK2mEyCqDKS3hp8hxGLCmnCfz3bvFy8x7TWRcf9UcpxEJ4fdl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Povod za sve to je, kako je ustvrdio u objavi, a što je Portal ETV ranije danas i objavio, bila njegova jučerašnja kolumna ,,Vidovdanom protiv Vučića“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarunovic-protjeran-iz-srbije-bia-ga-sprovodi-ka-granici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Agenti BIA jutros su upali u Marunovićevu sobu u hotelu "Opera" u Beogradu, gdje je on boravio povodom večerašnjeg gostovanja njegove predstave "Gospoda Glembajevi" (produkcija CNP) u tamošenjem Narodnom pozorištu. Nakon toga, on je priveden na informativni razgovor. Marunoviću je tom prilikom oduzet i telefon.

Marunović: Zabranjen mi je ulazak u Srbiju na godinu

Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) zabranila je ulazak Diani Šošoaka, poslanici Evropskog parlamenta i predsjednici krajnje desne stranke S.O.S. Rumunija, u Ukrajinu.
Iz SBU-a su upozorili da je Šošoaka poslala pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem "hvali rusku invaziju i poziva na otimanje Ukrajine".
- Šošoaka dovodi u pitanje nacionalni suverenitet Ukrajine i međunarodno priznate granice, posebno u njenim zapadnim i jugozapadnim oblastima. Osim toga, redovno širi narative Kremlja tokom svojih javnih govora u Rumuniji i drugim zemljama Evropske unije - dodali su oni.
Rumunskoj političarki zabranjen je ulazak u Ukrajinu na tri godine.
Šošoaka je političku karijeru započela kao članica stranke Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), ali je kasnije isključena iz stranke zbog neslaganja s vođstvom. Postala je poznata po antiimigracijskim i antivakserskim stavovima. Prošle godine je izabrana za poslanicu u Evropskom parlamentu.

Rumunskoj europarlamentarki zabranjen ulazak u Ukrajinu na tri godine

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik potpisao je ukaze večeras o proglašenju neustavnih zakona koji su usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, a kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH.
Među zakonima je i onaj o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Prethodno, tokom dana, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda, zakonodavnom tijelu Republike Srpske (RS), nije pokrenuo mehanizam vitalnog nacionalnog interesa koji je omogućavao da se potencijalno spriječi stupanje na snagu zakona o zabrani rada pravosudnih i istražnih insitucija države Bosne i Hercegovine (BiH) u tom entitetu.
Zakone je 27. februara usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo.
Vijeće naroda, inače, nije ravnopravan dom sa Narodnom skupštinom RS, već je posebna institucija zakonodavne vlasti, koja zakone razmatra samo ukoliko postoji zahtjev jednog ili više klubova naroda da se razmatra pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon ove odluke Kluba Bošnjaka, stekli su se uslovi da ove neustavne zakone, kojim se zabranjuje rad pravosudnih institucija države BiH u RS, jednom od dva bh. entiteta, potpiše predsjednik RS Milorad Dodik.
On je već najavio da će to uraditi, a nakon što je potpisao ukaz o njihovom proglašenju, zakoni stupaju na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Nakon što stupe na snagu, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom BiH ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit, u skladu sa "bonskim ovlašćenjima".
Tzv. bonska ovlašćenja uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje zvaničnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.
<h2>Šta predviđaju neustavni zakoni?</h2>
Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament.

Dodik potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona o zabrani rada državnim institucijama u RS-u

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je naredbu o zabrani fizičkog ulaska nelegalnih migranata preko južne granice i naložio administraciji da preduzme sve neophodne mjere u vezi sa tim, saopšteno je iz Bijele kuće.
- Predsjednik Tramp danas je potpisao izvršnu naredbu kojom se suspenduje fizički ulazak nelegalnih stranaca koji su učestvovali u invaziji na SAD preko južne granice - navodi se u saopštenju, prenosi Srna.
Tramp je ovlastio i uputio Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost, Ministarstvo pravde i Stejt department da preduzmu sve neophodne radnje da bi odmah odbili, vratili i uklonili nelegalne strance preko južne granice SAD.

1250x600

1084x550

Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

Crnogorska Vlada trebalo bi najozbiljnije da razmotri mogućnost da ministru vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanu Grlić Radmanu zabrani ulazak u Crnu Goru - ocijenio je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović. 
 
Grlić Radman je u poneđeljak, nakon sastanka u Baru sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, ponovio da je brod Jadran vlasništvo Hrvatske. 
 
- Grlić Radman je izgleda zaboravio kako se nedavno u Skupštini Crne Gore "kao bos po trnju proveo njegov partijski kolega Tomislav Sokol, nakon što je nastupio sa pozicije sile, ucjena, dijeljenja lekcija i udaranja packi, u svojevrsnom zanosu bahatosti i arogancije - naveo je Bojović u reagovanju. 
 
Bojović cijeni da je činjenica da Grlić Radmanu nije prvi put da posjetu i gostoprimstvo, koje mu je ukazano, "iskoristi ni za šta drugo nego da pokuša da ponizi i ucijeni Crnu Goru".
- Zaveden iluzijom da će mu to kod većinske Crne Gore proći - dodao je on. 
 
Bojović je rekao da je Grlić Radman priliku da posjeti vojni brod “Jadran” iskoristio da napravi predstavu, prisvoji nešto što nije Hrvatsko i izvede novu ucjenjivačku provokaciju. 
 
On je kazao da je neprihvatljivo i do krajnjih granica licemjerno i cinično da Grlić Radman, "po ko zna koji put manipuliše činjenicama i ponovo ispostavlja zahtjev Crnoj Gori za odštetom u odnosu na slučaj logora Morinj, u kojem niko nije stradao". 
 
Hrvatska, kaže Bojović, za sve ove godine nije rasvijetlila monstruozne ratne zločine, zvjerska mučenja i ubistva počinjena u hrvatskom logoru Lora, niti je procesuirala svoje državljane koji su te zločine činili. 
 
Bojović je dodao da taj ratni zločin niko od hrvatskih zvaničnika i ne pominje. 
 
- Prisvajajući pokretnu i nepokretnu imovinu Crne Gore, nazivajući zatvorenim graničnim pitanjima ona koja to nijesu, a uz to pripisujući sebi prava i nadležnosti u Crnoj Gori koja nema, zaključno sa tim da bi da određuje naziv bazena u Kotoru, hrvatski ministar spoljnih poslova zaslužuje da Vlada najozbiljnije razmotri mogućnost da mu zabrani ulazak u Crnu Goru do daljnjeg - naveo je on u reagovanju. 
 
Istakao je i da je Grlić Radmanu "dobro poznato da postoje neoborivi dokazi da je vojni brod Jadran većinski plaćen ratnom odštetom koja je pripadala Kraljevini Srbiji u Prvom svjetskom ratu, kao i ličnom donacijom kralja Aleksandra". 
 
- Grlić Radmanu je dobro poznato da je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Srbija takoreći ustupila taj brod Crnoj Gori, ali bi da krivotvori činjenice i ucjenjuje - naveo je on. 
 
Grlić Radmanu je, kaže Bojović, poznato da ratni brodovi nemaju matične luke.
- Što znači da je brod Jadran u svojoj dugoj istoriji bio samo privremeno usidren u Splitu - dodao je poslanik DNP. 
 
Bojović je rekao da "Grlić Radman koristi priliku da opet provocira i ucjenjuje".
- Što ne samo da nije u duhu politike proširenja Evropske unije (EU), već je žestoko kompromituje. Imajući u vidu koliko ima graničnih sporova sa susjedima, Hrvatska je upravo zahvaljujući zvaničnima kao što je Grlić Radman postala ključni remetilački i faktor nestabilnosti u regionu - istakao je Bojović. 
 
Navodi i da je Grlić Radman i posljednjom posjetom Crnoj Gori "do kraja razobličio namjeru aktuelne hrvatske Vlade da prema Crnoj Gori na njenom evropskom putu nastupa politikom ucjena”. 
 
Takva politika, smatra on, mora biti najoštrije osuđena i mora postati neprihvatljiva i za Crnu Goru, ali i za EU. 
 
On je poručio da većinska Crna Gora nikad neće dozvoliti "ponižavajući i ucjenjivački odnos Hrvatske prema njoj". 
 
- Kao što ignoriše zločine počinjene u logoru Lora, prikriva i činjenicu kako se Hrvatska učlanila u EU. Sve samo ne kao država koja je ispunila sve potrebne kriterijume i standarde za članstvo - rekao je Bojović. 
 
On je kazao da je Grlić Radman svjestan da Hrvatska nema ni približno toliku snagu, autoritet, uticaj i moć u EU, “da ovakvim uslovljavanjem i ucjenama zaustavi evropski put Crne Gore”.
- Isto tako smo sigurni da Crna Gora zasigurno ne smije i neće sebi dozvoliti da uđe u EU kao ponižena država, pogotovo ne od Hrvatske koja nema na to ni istorijsko, niti moralno pravo, niti pravo koje proističe iz prirode samog evropskog integracionog procesa - zaključio je Bojović.

Bojović bi da Vlada razmotri zabranu ulaska Grlić Radmanu u Crnu Goru

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Draško Đuranović

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Tag: zabrana-ulaska