Direktor lokalnog preduzeća „Grijanje“ - Pljevlja Vlado Tošić izjavio je da je policija sa njim obavila telefonski razgovor, te da su se raspitivali je li on organizator protesta radnika koji planiraju blokadu puta kojim kamioni rudnika isporučuju ugalj za TE Pljevlja.
On je, kako javlja PV Informer, rekao da će se sačekati što će država učiniti po pitanju teške ekološke situacije u gradu, te poručio da od toga zavise dalji potezi radnika Grijanja.
Redakcija portala PV Informer je kontaktirala i šefa kotlarnice u Skerlićevoj ulici, koji je izjavio da se do daljeg odustalo od blokade saobraćajnice i da kotlarnica radi normalno i pored zabrane državnih institucija, te da imaju dovoljno uglja za rad.
Redakcija PV Informer je kontaktirala i informativnu službu Rudnika uglja i postavila pitanje da li će za kotlarnicu u Skerlićevoj ulici biti nastavljena isporuka uglja, iako su im nadležne državne institucije zabranile rad, odgovor im još nije stigao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pljevlja: Policija obavila razgovor sa direktorom „Grijanja“, radnici odložili današnju planiranu blokadu puta rudničkih kamiona

Prosvjetna inspekcija privremeno je zabranila rad Privatnoj ustanovi Obrazovni centar „The British Academy" u Podgorici zbog toga što je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ustanova ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ustanovi i osnivaču je, kako dodaju, naloženo da u određenom vremenskom roku otklone utvrđene nedostatke zbog kojih je nastupila privremena zabrana rada.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija i Odjeljenje prosvjetne inspekcije će i u budućem radu insistirati na obavezi poštovanja zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimati mjere i radnje kako bi se spriječilo nezakonito djelovanje u svim javnim i privatnim ustanovama na svim nivoima i u svim oblastima obrazovanja - navodi se iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.

Privremena zabrana rada obrazovnom centru "The British Academy"

Prosvjetna inspekcija će donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti rad privatnom Obrazovnom centru “The British academy”, saznaju “Vijesti”.
To je epilog inspekcijskog nadzora koji je započet još polovinom juna u toj privatnoj ustanovi, nakon što je Prosvjetna inspekcija zahtjevima za kontrolu, u kojima je izražena sumnja da “The British academy” ne ispunjava kriterijume na osnovu kojih im je lani izdata dozvola za rad.
“Vijesti” su još u junu objavile da u zahtjevima za kontrolu stoji da je ta privatna ustanova upisala gotovo stotinu đaka više nego je predviđeno dozvolom za rad Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ali i da je ukazano na neadekvatne uslove za nastavu.&nbsp;
Prema navodima iz tog zahtjeva, škola je licencirana za 30 učenika na tri nivoa obrazovanja, a krajem maja ustanovu je pohađalo “oko 150 đaka”, zbog čega navodno više nijesu ispunjeni ni prostorni, ali ni kadrovski kapaciteti.
Drugi zahtjev za inspekcijski nadzor odnosio se na visinu školarine - u dozvoli za rad predviđena je jedna cijena za školsku 2024/2025. godinu, a naplaćivana je najmanje sedam puta viša, u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Iz tog privatnog Obrazovnog centra “The British academy” tada su odbacili navode iz zahtjeva za inspekcijsku kontrolu i tvrdili da imaju svu dokumentaciju i dobar odnos sa roditeljima, naglašavajući da su podnijeli zahtjev za dopunu licence…
<h2>VIŠE OD 170 SVJEDOČANSTAVA, A U MATIČNIM KNJIGAMA 80 ĐAKA VIŠE</h2>
Da su podnosioci inicijative tačno ukazali na većinu nepravilnosti, navodno su konstatovali i prosvjetni inspektori. Tvrdnje iz zahtjeva za kontrolu, za koje navodno Prosvjetna inspekcija nije nadležna, proslijeđene su na provjeru MPNI i drugim državnim institucijama.
Izvori “Vijesti” tvrde da je postupajući inspektor, kroz uvid u evidencije, utvrdio da je izdato više od 170 svjedočanstava na kraju prošle školske godine, a da je u matičnim knjigama evidentirano tek oko 80 đaka.
Tokom nadzora je utvrđeno i da osam od 11 nastavnika nema licence za rad u obrazovnoj ustanovi. Radi se, navodno, uglavnom o stranim državljanima.
Zakonske uslove ne ispunjava ni direktor škole Nemanja Kalezić, za kojeg je konstatovano da nema pet godina iskustva u nastavi, što je kriterijum za rukovodioce ustanovama.
Izvori “Vijesti” tvrde da zbog svega toga inspektori spremaju rješenje o privremenoj zabrani rada ustanove, nakon što istekne rok od tri dana tokom kojeg škola može uputiti primjedbe na nadzor, a u skladu sa članom 54 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Taj član zakona predviđa da će rad ustanovi biti privremeno zabranjen, ukoliko nadležna inspekcija utvrdi da ustanova ne ispunjava uslove ili ne obavlja djelatnost u skladu sa propisima. Takođe, inspektori rješenjem ostavljaju rok u kome ustanova mora otkloniti utvrđene nedostatke, a ukoliko se to ne dogodi, Ministarstvo će rješenjem zabraniti rad ustanove.
“Ustanova i osnivač, u slučaju zabrane rada iz stava 2 ovog člana, dužni su da djeci, učenicima, odnosno polaznicima, omoguće nastavak započetog obrazovanja i vaspitanja u drugoj odgovarajućoj ustanovi”, stoji u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju.
<h2>O VISINI ŠKOLARINA ĆE MPNI?</h2>
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, Prosvjetna inspekcija će na dalje postupanje komisijama MPNI i drugim organima dostaviti pitanje visine školarina i bankarskih garancija.
- Za potrebe dobijanja licence, osnivač privatne ustanove je dostavio Ministarstvu odluku o upisu za školsku 2024/2025. godinu, kojom je određena naknada za školarinu u iznosu od 1.000 eura za obrazovni program osnovne škole od devet godina, a za program gimnazijskog obrazovanja u trajanju od četiri godine 1.100 eura. Cijena školarina koju je škola naplaćivala za osnovno i srednje obrazovanje kreće se od 4.680 do 9.960 eura. Ako je osnivač odmah po dobijanju licence Ministarstva promijenio cijene, onda je njegova očigledna namjera bila da dovede Ministarstvo u zabludu, kako bi obezbijedio manja sredstva za bankarsku garanciju, propisanu Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju...- navodi se u inicijativi po kojoj je Prosvjetna inspekcija postupala.
Precizirano je da je ta privatna ustanova za potrebe licenciranja obezbijedila bankarsku garanciju u iznosu od 139.000 eura.
- Ta bankarska garancija data je i obračunata u odnosu na 10 učenika predškolskog, 10 osnovnog i 10 srednjeg obrazovanja, ali i cijenu školarine u isnosu od 1.000 ili 1.100 eura po učeniku. Imajući u vidu da ustanovu pohađa cca 150 učenika, bili su u obavezi da obezbijede više od 10 puta veću garanciju u odnosu na onu koju je obezbijedila... - navodi se u prijavi.
Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, uplaćena garancija se aktivira u slučaju da osnivač donese odluku o ukidanju ili prestanku rada ustanove prije završetka obrazovanja učenika po obrazovnom programu.
Navodno je tokom nadzora prosvjetnim inspektorima dostavljen dokaz da je u toku obrada zahtjeva kod jedne komercijalne banke za izdavanje bankarske garancije u iznosu od 400.000 eura, ali da su oni konstatovali da će o tome, kao i o ispunjenosti prostornih kapaciteta morati da odlučuju komisije MPNI…
<h2>TVRDILI DA JE SVE PO PROPISIMA</h2>
Direktor privatnog Obrazovnog centra “The British academy” Nemanja Kalezić je 18. juna kazao “Vijestima” da je u tu ustanovu upisano 124 đaka u tri nivoa obrazovanja (predškolsko, osnovno i srednje). Potvrdio je tada da je ustanova licencirana na 30 učenika u tri nivoa obrazovanja, ali “po upisnom roku”, kojih je tri tokom godine.
Kazao je i da su se obratili MPNI sa zahtjevom za dopunu licence, navodeći da “broj đaka nije problematičan u smislu kadra i prostora”, a da je ograničenje “samo bankarska garancija, koje se smatra i biznis barijerom i postoji vjerovatnoća da će vrlo brzo biti ukinuta”.
Upitan o kadru, Kalezić kaže da su lani, tokom postupka licenciranja, Ministarstvu dostavili spisak nastavnika koji je tada bio planiran.
“Međutim, Kembridž program moraju da izvode nastavnici koji su obučeni i licencirani za to. Pojašnjenja radi, imamo opciju javno važećeg programa i Kembridžovog programa. Mi smo se ipak odlučili za Kembridž program, pa su zaposleni oni koji su sertifikovani za taj rad. Što se tiče diploma nastavnika, svim nastavnicima su nostrifikovane diplome”, precizirao je Kalezić, naglašavajući da ta ustanova “nije registrovala nastavnike, poput nekih drugih privatnih škola, kao dio pomoćnog osoblja, a da oni predaju”.
Upitan da li su roditeljima naplaćivane cijene školarine koje su prijavljene Ministarstvu prosvjete, Kalezić je tada odgovorio da su ih formirali na osnovu troškova, ali i programa i kadra koji je bio predviđen u martu prošle godine, kada je predat zahtjev za dozvolu za rad.
U Odluci o upisu za školsku 2024/2025. godinu, školarina za osnovnu školu je 1.000, a srednju 1.100 eura. Ipak, prvoj generaciji osnovaca naplaćeno je više od 4.700 eura, i to je cijena sa popustom od 30 odsto. Godišnja školarina za gimnazijalce sa popustom je iznosila 6.972 eura.
“Tadašnje okvirne cijene se dosta razlikuju od aktuelnih, jer smo tada planirali da imamo kadar iz Crne Gore”, kazao je Kalazić.
Naglasio je da ta ustanova “nikome, nikada nije obećala druge cijene”.

Privatnoj školi "The British academy" privremena zabrana rada?

Izraelski parlament u ponedjeljak je odobrio zakon kojim se agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) zabranjuje rad u Izraelu, uprkos prigovorima Sjedinjenih Američkih Država.
UNRWA, čiji bi rad mogao da bude ugrožen stupanjem zakona na snagu, glavna je agencija UN koja pruža pomoć ljudima u Pojasu Gaze.
Ta agencija je dugo meta izraelskih kritika koje su se povećale od početka rata u Pojasu Gaze poslije smrtonosnih napada Hamasa 7. oktobra prošle godine. Izrael optužuje UNRWA da ima bliske veze s pripadnicima Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Poslanici su usvojili zakon sa 92 glasa za i 10 protiv, poslije žestoke debate između pristalica zakona i njegovih protivnika, uglavnom članova arapskih parlamentarnih partija.
Zakon, koji ne bi odmah stupio na snagu, rizikuje urušavanje ionako krhke distribucije pomoći u dok se humanitarna kriza u Pojasu Gaze pogoršava. Izrael je takođe pod pojačanim američkim pritiskom da se poveća dostava pomoći u palestinsku priobalnu teritoriju.
UNRWA je oštro osudila usvajanje zakona u izraelskom parlamentu o zabrani njenih aktivnosti u Izraelu i okupiranom istočnom Jerusalimu.
- Nečuveno je što jedna država članica UN radi na rasformiranju agencije UN koja takođe najviše učestvuje u humanitarnoj operaciji u Gazi - rekla je za AFP portparolka UNRWA Žulijet Tuma.
Ona je rekla da bi sprovođenje tog zakona bila "katastrofa", između ostalog i zbog uticaja koji će vjerovatno imati na humanitarnu operacije u Pojasu Gaze i na nekoliko djelova Zapadne obale".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da radnici UNRWA moraju da odgovaraju za, kako je naveo, njihove "terorističke aktivnosti" protiv zemlje.
U postu na mreži Iks (X), Netanjahu je rekao da trajna humanitarna pomoć mora i dalje biti dostupna u Gazi "sada i u budućnosti".
U ponedjeljak je izglasan i drugi prijedlog zakona kojim se prekidaju diplomatski odnosi sa UNRWA.
Dok bi usvajanje zakona moglo da osakati priliv humanitarne pomoći u Pojas Gaze, gdje je više od 1,9 miliona Palestinaca raseljeno i gdje vlada nestašica hrane, vode i ljekova, Izrael tvrdi da su neki od hiljada članova osoblja UNRWA učestvovali u Hamasovom napadu 7. oktobra koji je izazvao rat u Gazi.
Izrael takođe tvrdi da je pronašao vojnu imovinu Hamasa blizu ili ispod objekata UNRWA. Agencija poriče da svjesno pomaže oružanim grupama i kaže da djeluje kako bi uklonila iz svojih redova sve za koje se sumnja da su povezani s Hamasom.
Zakoni će stupiti na snagu 60 do 90 dana nakon što Ministarstvo spoljnih poslova Izraela obavijesti UN, rekao je portparol poslanika Dana Iluza, jednog od predlagača zakona.
Prijedloge zakona prije usvajanja u parlamentu oštro su kritikovale međunarodne grupe za pomoć i nekolicina zapadnih saveznika Izraela.
SAD su jasno stavile do znanja Izraelu da su duboko zabrinute zbog prijedloga zakona o zabrani UNRWA, jer ona ima nezamjenljivu ulogu u pružanju humanitarne pomoći u enklavi, rekao je u ponedjeljak portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izrazio je "duboko žaljenje" Londona zbog zakona o zabrani UNRWA.
- Optužbe protiv osoblja UNRWA ranije ove godine su u potpunosti istražene i ne nude nikakvo opravdanje za prekid veza sa UNRWA - rekao je Lami.
Lami je dodao da zabrana organizacije koja pruža zdravstvenu zaštitu, školovanje i pomoć u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali ne bi bila u "interesu" Izraela.
<h2>Razgovori o sporazumu o taocima</h2>
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je s međunarodnim posrednicima razgovarao o nacrtu predloženih razgovora s radikalnom palestinskom organizacijom Hamas o sporazumu o oslobađanju izraelskih talaca u Pojasu Gaze, dok su njegove snage napadale Liban i palestinsku teritoriju.
Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da se šef obavještajne službe Mosad David Barnea sastao s američkim i katarskim zvaničnicima u Dohi i saglasio da o sporazumu za oslobađanje Izraelaca zarobljenih u napadu 7. oktobra prošle godine treba da razgovaraju s Hamasom.
Saopštenje je uslijedilo dva dana pošto je egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi predložio dvodnevno primirje i ograničenu razmjenu talaca i zatvorenika koja bi, kako je rekao, mogla da dovede do trajnog prekida vatre.
- Tokom sastanka, strane su razgovarale o novom jedinstvenom okviru koji kombinuje prethodne prijedloge i takođe uzima u obzir ključna pitanja i nedavna dešavanja u regionu - saopštila je Netanjahuova kancelarija.
U saopštenju se dodaje da će narednih dana nastaviti "razgovori između posrednika i Hamasa kako bi se procijenila izvodljivost pregovora".
Američki predsjednik Džo Bajden, upitan o mogućnosti prekida vatre nešto više od godinu pošto je napad Hamasa u Izraelu izazvao rat u Pojasu Gaze koji se proširio na Liban i zaprijetio da uvuče Iran, rekao je da će odmah razgovarati s Izraelom kako bi se založio za prekid vatre .
- Moje osoblje trenutno razgovara sa njima. Potreban nam je prekid vatre. Treba da okončamo ovaj rat - dodao je on.
SAD su glavni snabdjevač Izraela vojnom opremom i posrednik u pregovorima u Dohi. Bajden tvrdi da Izrael ima prava da se brani uprkos gnijevu u međunarodnoj javnosti zbog sve većeg broja poginulih u Pojasu Gaze i Libanu.
Poslije napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, izraelska vojska je pokrenula ogromnu ofanzivu na Gazu da iskorijeni Hamas. Izrael je ubio najviše rukovodstvo islamističke grupe, ali je u ratu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, takođe ubijeno više od 43.000 ljudi.
Tokom napada na Izrael 7. oktobra, palestinski militanti su zarobili 251 taoca, kako vojnika tako i civila. Neki od njih su razmijenjeni za Palestince koje drži Izrael, ali ih je 97 još u Gazi. Izraelsko ministarstvo navodi da je među njima 34 mrtva.
Uprkos govoru o mogućem sporazumu, Izrael nastavlja napade protiv Hamasa u Pojasu Gaze, kao i Hezbolaha u Libanu. Hezbolah, kao i Hamas ima podršku Irana. SAD tu grupu smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njeno oružano krilo, ali ne i njegovu politiku partiju koja ima poslanike u libanskom parlamentu.
Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su tri osobe poginule u napadu dronom na grad Gaza, dok je agencija za civilnu odbranu saopštila da su zabilježeni novi napadi na sjeveru i u centralnom dijelu Pojasa Gaze.
Izrael je takođe izveo smrtonosni napad u libanskom gradu Tiru, gdje je u udaru srušen čitav stambeni blok prije nego što je stiglo upozorenje za evakuaciju tog područja.
Otkad je Izrael pokrenuo ofanzivu protiv Hezbolaha u Libanu prošlog mjeseca, u toj zemlji su ubijene najmanje 1.634 osobe.

1250x600

1084x550

Izraelski parlament usvojio zakon o zabrani rada agencije UN za palestinske izbjeglice

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: zabrana-rada