Prosvjetna inspekcija privremeno je zabranila rad Privatnoj ustanovi Obrazovni centar „The British Academy" u Podgorici zbog toga što je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ustanova ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ustanovi i osnivaču je, kako dodaju, naloženo da u određenom vremenskom roku otklone utvrđene nedostatke zbog kojih je nastupila privremena zabrana rada.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija i Odjeljenje prosvjetne inspekcije će i u budućem radu insistirati na obavezi poštovanja zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimati mjere i radnje kako bi se spriječilo nezakonito djelovanje u svim javnim i privatnim ustanovama na svim nivoima i u svim oblastima obrazovanja - navodi se iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Privremena zabrana rada obrazovnom centru "The British Academy"

Prosvjetna inspekcija će donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti rad privatnom Obrazovnom centru “The British academy”, saznaju “Vijesti”.
To je epilog inspekcijskog nadzora koji je započet još polovinom juna u toj privatnoj ustanovi, nakon što je Prosvjetna inspekcija zahtjevima za kontrolu, u kojima je izražena sumnja da “The British academy” ne ispunjava kriterijume na osnovu kojih im je lani izdata dozvola za rad.
“Vijesti” su još u junu objavile da u zahtjevima za kontrolu stoji da je ta privatna ustanova upisala gotovo stotinu đaka više nego je predviđeno dozvolom za rad Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ali i da je ukazano na neadekvatne uslove za nastavu.&nbsp;
Prema navodima iz tog zahtjeva, škola je licencirana za 30 učenika na tri nivoa obrazovanja, a krajem maja ustanovu je pohađalo “oko 150 đaka”, zbog čega navodno više nijesu ispunjeni ni prostorni, ali ni kadrovski kapaciteti.
Drugi zahtjev za inspekcijski nadzor odnosio se na visinu školarine - u dozvoli za rad predviđena je jedna cijena za školsku 2024/2025. godinu, a naplaćivana je najmanje sedam puta viša, u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Iz tog privatnog Obrazovnog centra “The British academy” tada su odbacili navode iz zahtjeva za inspekcijsku kontrolu i tvrdili da imaju svu dokumentaciju i dobar odnos sa roditeljima, naglašavajući da su podnijeli zahtjev za dopunu licence…
<h2>VIŠE OD 170 SVJEDOČANSTAVA, A U MATIČNIM KNJIGAMA 80 ĐAKA VIŠE</h2>
Da su podnosioci inicijative tačno ukazali na većinu nepravilnosti, navodno su konstatovali i prosvjetni inspektori. Tvrdnje iz zahtjeva za kontrolu, za koje navodno Prosvjetna inspekcija nije nadležna, proslijeđene su na provjeru MPNI i drugim državnim institucijama.
Izvori “Vijesti” tvrde da je postupajući inspektor, kroz uvid u evidencije, utvrdio da je izdato više od 170 svjedočanstava na kraju prošle školske godine, a da je u matičnim knjigama evidentirano tek oko 80 đaka.
Tokom nadzora je utvrđeno i da osam od 11 nastavnika nema licence za rad u obrazovnoj ustanovi. Radi se, navodno, uglavnom o stranim državljanima.
Zakonske uslove ne ispunjava ni direktor škole Nemanja Kalezić, za kojeg je konstatovano da nema pet godina iskustva u nastavi, što je kriterijum za rukovodioce ustanovama.
Izvori “Vijesti” tvrde da zbog svega toga inspektori spremaju rješenje o privremenoj zabrani rada ustanove, nakon što istekne rok od tri dana tokom kojeg škola može uputiti primjedbe na nadzor, a u skladu sa članom 54 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Taj član zakona predviđa da će rad ustanovi biti privremeno zabranjen, ukoliko nadležna inspekcija utvrdi da ustanova ne ispunjava uslove ili ne obavlja djelatnost u skladu sa propisima. Takođe, inspektori rješenjem ostavljaju rok u kome ustanova mora otkloniti utvrđene nedostatke, a ukoliko se to ne dogodi, Ministarstvo će rješenjem zabraniti rad ustanove.
“Ustanova i osnivač, u slučaju zabrane rada iz stava 2 ovog člana, dužni su da djeci, učenicima, odnosno polaznicima, omoguće nastavak započetog obrazovanja i vaspitanja u drugoj odgovarajućoj ustanovi”, stoji u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju.
<h2>O VISINI ŠKOLARINA ĆE MPNI?</h2>
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, Prosvjetna inspekcija će na dalje postupanje komisijama MPNI i drugim organima dostaviti pitanje visine školarina i bankarskih garancija.
- Za potrebe dobijanja licence, osnivač privatne ustanove je dostavio Ministarstvu odluku o upisu za školsku 2024/2025. godinu, kojom je određena naknada za školarinu u iznosu od 1.000 eura za obrazovni program osnovne škole od devet godina, a za program gimnazijskog obrazovanja u trajanju od četiri godine 1.100 eura. Cijena školarina koju je škola naplaćivala za osnovno i srednje obrazovanje kreće se od 4.680 do 9.960 eura. Ako je osnivač odmah po dobijanju licence Ministarstva promijenio cijene, onda je njegova očigledna namjera bila da dovede Ministarstvo u zabludu, kako bi obezbijedio manja sredstva za bankarsku garanciju, propisanu Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju...- navodi se u inicijativi po kojoj je Prosvjetna inspekcija postupala.
Precizirano je da je ta privatna ustanova za potrebe licenciranja obezbijedila bankarsku garanciju u iznosu od 139.000 eura.
- Ta bankarska garancija data je i obračunata u odnosu na 10 učenika predškolskog, 10 osnovnog i 10 srednjeg obrazovanja, ali i cijenu školarine u isnosu od 1.000 ili 1.100 eura po učeniku. Imajući u vidu da ustanovu pohađa cca 150 učenika, bili su u obavezi da obezbijede više od 10 puta veću garanciju u odnosu na onu koju je obezbijedila... - navodi se u prijavi.
Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, uplaćena garancija se aktivira u slučaju da osnivač donese odluku o ukidanju ili prestanku rada ustanove prije završetka obrazovanja učenika po obrazovnom programu.
Navodno je tokom nadzora prosvjetnim inspektorima dostavljen dokaz da je u toku obrada zahtjeva kod jedne komercijalne banke za izdavanje bankarske garancije u iznosu od 400.000 eura, ali da su oni konstatovali da će o tome, kao i o ispunjenosti prostornih kapaciteta morati da odlučuju komisije MPNI…
<h2>TVRDILI DA JE SVE PO PROPISIMA</h2>
Direktor privatnog Obrazovnog centra “The British academy” Nemanja Kalezić je 18. juna kazao “Vijestima” da je u tu ustanovu upisano 124 đaka u tri nivoa obrazovanja (predškolsko, osnovno i srednje). Potvrdio je tada da je ustanova licencirana na 30 učenika u tri nivoa obrazovanja, ali “po upisnom roku”, kojih je tri tokom godine.
Kazao je i da su se obratili MPNI sa zahtjevom za dopunu licence, navodeći da “broj đaka nije problematičan u smislu kadra i prostora”, a da je ograničenje “samo bankarska garancija, koje se smatra i biznis barijerom i postoji vjerovatnoća da će vrlo brzo biti ukinuta”.
Upitan o kadru, Kalezić kaže da su lani, tokom postupka licenciranja, Ministarstvu dostavili spisak nastavnika koji je tada bio planiran.
“Međutim, Kembridž program moraju da izvode nastavnici koji su obučeni i licencirani za to. Pojašnjenja radi, imamo opciju javno važećeg programa i Kembridžovog programa. Mi smo se ipak odlučili za Kembridž program, pa su zaposleni oni koji su sertifikovani za taj rad. Što se tiče diploma nastavnika, svim nastavnicima su nostrifikovane diplome”, precizirao je Kalezić, naglašavajući da ta ustanova “nije registrovala nastavnike, poput nekih drugih privatnih škola, kao dio pomoćnog osoblja, a da oni predaju”.
Upitan da li su roditeljima naplaćivane cijene školarine koje su prijavljene Ministarstvu prosvjete, Kalezić je tada odgovorio da su ih formirali na osnovu troškova, ali i programa i kadra koji je bio predviđen u martu prošle godine, kada je predat zahtjev za dozvolu za rad.
U Odluci o upisu za školsku 2024/2025. godinu, školarina za osnovnu školu je 1.000, a srednju 1.100 eura. Ipak, prvoj generaciji osnovaca naplaćeno je više od 4.700 eura, i to je cijena sa popustom od 30 odsto. Godišnja školarina za gimnazijalce sa popustom je iznosila 6.972 eura.
“Tadašnje okvirne cijene se dosta razlikuju od aktuelnih, jer smo tada planirali da imamo kadar iz Crne Gore”, kazao je Kalazić.
Naglasio je da ta ustanova “nikome, nikada nije obećala druge cijene”.

Privatnoj školi "The British academy" privremena zabrana rada?

Izraelski parlament u ponedjeljak je odobrio zakon kojim se agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) zabranjuje rad u Izraelu, uprkos prigovorima Sjedinjenih Američkih Država.
UNRWA, čiji bi rad mogao da bude ugrožen stupanjem zakona na snagu, glavna je agencija UN koja pruža pomoć ljudima u Pojasu Gaze.
Ta agencija je dugo meta izraelskih kritika koje su se povećale od početka rata u Pojasu Gaze poslije smrtonosnih napada Hamasa 7. oktobra prošle godine. Izrael optužuje UNRWA da ima bliske veze s pripadnicima Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Poslanici su usvojili zakon sa 92 glasa za i 10 protiv, poslije žestoke debate između pristalica zakona i njegovih protivnika, uglavnom članova arapskih parlamentarnih partija.
Zakon, koji ne bi odmah stupio na snagu, rizikuje urušavanje ionako krhke distribucije pomoći u dok se humanitarna kriza u Pojasu Gaze pogoršava. Izrael je takođe pod pojačanim američkim pritiskom da se poveća dostava pomoći u palestinsku priobalnu teritoriju.
UNRWA je oštro osudila usvajanje zakona u izraelskom parlamentu o zabrani njenih aktivnosti u Izraelu i okupiranom istočnom Jerusalimu.
- Nečuveno je što jedna država članica UN radi na rasformiranju agencije UN koja takođe najviše učestvuje u humanitarnoj operaciji u Gazi - rekla je za AFP portparolka UNRWA Žulijet Tuma.
Ona je rekla da bi sprovođenje tog zakona bila "katastrofa", između ostalog i zbog uticaja koji će vjerovatno imati na humanitarnu operacije u Pojasu Gaze i na nekoliko djelova Zapadne obale".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da radnici UNRWA moraju da odgovaraju za, kako je naveo, njihove "terorističke aktivnosti" protiv zemlje.
U postu na mreži Iks (X), Netanjahu je rekao da trajna humanitarna pomoć mora i dalje biti dostupna u Gazi "sada i u budućnosti".
U ponedjeljak je izglasan i drugi prijedlog zakona kojim se prekidaju diplomatski odnosi sa UNRWA.
Dok bi usvajanje zakona moglo da osakati priliv humanitarne pomoći u Pojas Gaze, gdje je više od 1,9 miliona Palestinaca raseljeno i gdje vlada nestašica hrane, vode i ljekova, Izrael tvrdi da su neki od hiljada članova osoblja UNRWA učestvovali u Hamasovom napadu 7. oktobra koji je izazvao rat u Gazi.
Izrael takođe tvrdi da je pronašao vojnu imovinu Hamasa blizu ili ispod objekata UNRWA. Agencija poriče da svjesno pomaže oružanim grupama i kaže da djeluje kako bi uklonila iz svojih redova sve za koje se sumnja da su povezani s Hamasom.
Zakoni će stupiti na snagu 60 do 90 dana nakon što Ministarstvo spoljnih poslova Izraela obavijesti UN, rekao je portparol poslanika Dana Iluza, jednog od predlagača zakona.
Prijedloge zakona prije usvajanja u parlamentu oštro su kritikovale međunarodne grupe za pomoć i nekolicina zapadnih saveznika Izraela.
SAD su jasno stavile do znanja Izraelu da su duboko zabrinute zbog prijedloga zakona o zabrani UNRWA, jer ona ima nezamjenljivu ulogu u pružanju humanitarne pomoći u enklavi, rekao je u ponedjeljak portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izrazio je "duboko žaljenje" Londona zbog zakona o zabrani UNRWA.
- Optužbe protiv osoblja UNRWA ranije ove godine su u potpunosti istražene i ne nude nikakvo opravdanje za prekid veza sa UNRWA - rekao je Lami.
Lami je dodao da zabrana organizacije koja pruža zdravstvenu zaštitu, školovanje i pomoć u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali ne bi bila u "interesu" Izraela.
<h2>Razgovori o sporazumu o taocima</h2>
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je s međunarodnim posrednicima razgovarao o nacrtu predloženih razgovora s radikalnom palestinskom organizacijom Hamas o sporazumu o oslobađanju izraelskih talaca u Pojasu Gaze, dok su njegove snage napadale Liban i palestinsku teritoriju.
Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da se šef obavještajne službe Mosad David Barnea sastao s američkim i katarskim zvaničnicima u Dohi i saglasio da o sporazumu za oslobađanje Izraelaca zarobljenih u napadu 7. oktobra prošle godine treba da razgovaraju s Hamasom.
Saopštenje je uslijedilo dva dana pošto je egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi predložio dvodnevno primirje i ograničenu razmjenu talaca i zatvorenika koja bi, kako je rekao, mogla da dovede do trajnog prekida vatre.
- Tokom sastanka, strane su razgovarale o novom jedinstvenom okviru koji kombinuje prethodne prijedloge i takođe uzima u obzir ključna pitanja i nedavna dešavanja u regionu - saopštila je Netanjahuova kancelarija.
U saopštenju se dodaje da će narednih dana nastaviti "razgovori između posrednika i Hamasa kako bi se procijenila izvodljivost pregovora".
Američki predsjednik Džo Bajden, upitan o mogućnosti prekida vatre nešto više od godinu pošto je napad Hamasa u Izraelu izazvao rat u Pojasu Gaze koji se proširio na Liban i zaprijetio da uvuče Iran, rekao je da će odmah razgovarati s Izraelom kako bi se založio za prekid vatre .
- Moje osoblje trenutno razgovara sa njima. Potreban nam je prekid vatre. Treba da okončamo ovaj rat - dodao je on.
SAD su glavni snabdjevač Izraela vojnom opremom i posrednik u pregovorima u Dohi. Bajden tvrdi da Izrael ima prava da se brani uprkos gnijevu u međunarodnoj javnosti zbog sve većeg broja poginulih u Pojasu Gaze i Libanu.
Poslije napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, izraelska vojska je pokrenula ogromnu ofanzivu na Gazu da iskorijeni Hamas. Izrael je ubio najviše rukovodstvo islamističke grupe, ali je u ratu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, takođe ubijeno više od 43.000 ljudi.
Tokom napada na Izrael 7. oktobra, palestinski militanti su zarobili 251 taoca, kako vojnika tako i civila. Neki od njih su razmijenjeni za Palestince koje drži Izrael, ali ih je 97 još u Gazi. Izraelsko ministarstvo navodi da je među njima 34 mrtva.
Uprkos govoru o mogućem sporazumu, Izrael nastavlja napade protiv Hamasa u Pojasu Gaze, kao i Hezbolaha u Libanu. Hezbolah, kao i Hamas ima podršku Irana. SAD tu grupu smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njeno oružano krilo, ali ne i njegovu politiku partiju koja ima poslanike u libanskom parlamentu.
Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su tri osobe poginule u napadu dronom na grad Gaza, dok je agencija za civilnu odbranu saopštila da su zabilježeni novi napadi na sjeveru i u centralnom dijelu Pojasa Gaze.
Izrael je takođe izveo smrtonosni napad u libanskom gradu Tiru, gdje je u udaru srušen čitav stambeni blok prije nego što je stiglo upozorenje za evakuaciju tog područja.
Otkad je Izrael pokrenuo ofanzivu protiv Hezbolaha u Libanu prošlog mjeseca, u toj zemlji su ubijene najmanje 1.634 osobe.

1250x600

1084x550

Izraelski parlament usvojio zakon o zabrani rada agencije UN za palestinske izbjeglice

Predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić, posjetila je Mitropoliju crnogorsko-primorsku, i tom prilikom razgovarala sa visokopreosveštenim mitropolitom Joanikijem, saopšteno je iz SO Nikšić.
Sagovornici su ocijenili da odnosi države i Crkve, nakon minulih turbulentnih godina, idu uzlaznom putanjom, te da su plodovi dobre saradnje i uzajamnog poštovanja vidljivi na svakom planu, i na korist svih građana Nikšića i Crne Gore.
- Vaše nepokolebljivo opredjeljenje da služite Hristu, da ispovijedate istinu i ljubav, vodilo je Nikšićane u teškim vremenima i pomagalo nam da donesemo dobre odluke, od opšteg interesa. I, iskreno Vam hvala na tome. A, posebno Vam se zahvaljujem što ste i dalje sa nama i što, zajedno sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, nastavljate da pomažete i našem gradu i državi, naročito u oblastima kulture, zdravstvene zaštite, ekologije i unapređenja socijalnog položaja naših građana - istakla je Lalatović Žižić.
Predsjednica SO je mitropolita upoznala sa projektom Nikšić Evropska prestonica kulture 2030, konceptom „Otvoreni grad“, kao i inicijativom da Nikšić dobije Institut za ljekovito bilje.
Mitropolit je, kako je saopšteno, zahvalio Lalatović Žižić na posjeti i jasnom prepoznavanju važne uloge Crkve u izgradnji naprednog i pravednog društva. Naglasio je da je uspjeh moguć jedino na temeljima istine, zajedništva, bratske sloge i ljubav, te da će Crkva, kroz brojne društvene aktivnosti, nastaviti da svjedoči iskrenu privrženost svim ovim vrijednostima. Iskazao je i radost zbog činjenice da će Nikšić, kroz projekat EPK 2030 dobiti velike mogućnosti za dalji napredak. Posebno interesovanje iskazao je za Institut za ljekovito bilje i obećao svesrdnu podršku Mitropolije u realizaciji tog projekta.

Lalatović Žižić i Joanikije ocijenili: Odnosi države i Crkve idu uzlaznom putanjom

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.
Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.
– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.
Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.
– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.
U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.
– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zabrana-rada