Austrijski parlamentarci u četvrtak su usvojili zakon kojim se zabranjuje nošenje hidžaba u školama za djevojčice mlađe od 14 godina.
Vlada predvođena konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) predložila je ovaj zakon ranije ove godine, uz obrazloženje da pokrivanje u tako mladoj dobi smatra činom ugnjetavanja, a ne vjerske slobode. Protiv zakona glasali su jedino zastupnici opozicione stranke Zelenih, koji tvrde da je zakon neustavan.
U slučaju kršenja zabrane, prema zakonu će se najprije obaviti razgovori s roditeljima. Kao krajnja mjera, prijete i novčane kazne u iznosu od 150 do 800 eura. Prema javnom servisu ORF, u austrijskim školama maramu nosi otprilike 12.000 djevojčica muslimanske vjeroispovijesti mlađih od 14 godina.
U 2020. godini Ustavni sud je presudio da je zabrana nošenja marama u školama, koju je parlament usvojio 2019. neustavna. Sudije su tada zaključile da je zakon usmjeren protiv jedne konkretne religije, islama, te da time narušava neutralnost države prema religiji i svjetonazoru, koju je dužna poštovati. Iako zakon nije izričito spominjao muslimansku maramu, iz njegovog sadržaja je, prema presudi, to bilo jasno.
Zakon iz 2019. usvojili su zastupnici tadašnje koalicije Austrijske narodne stranke (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). Trenutnu koaliciju, osim ÖVP-a, čine i socijaldemokrate (SPÖ) te liberalna stranka NEOS. U parlamentu je zastupljena i opoziciona FPÖ.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Austrijski parlament zabranio nošenje hidžaba u školama djevojčicama mlađim od 14 godina

Parlament Španije je danas zabranio isporuke oružja Izraelu da bi se zaustavio izraelski genocid nad Palestincima u Pojasu Gaze, piše u tekstu tog propisa za koji se zalagao socijalistički premijer Pedro Sančes.
Zakon o tome je usvojen sa 178 glasova za i 169 protiv.
Vlada Španije taj embargo praktično već sprovodi još od oktobra 2023. godine.
Vlada Izraela je svog ambasadora povukla 2024. godine, kada je Španija priznala Državu Palestinu.
Danas izglasan tekst predviđa hitne mjere podrške Palestincima, zabranjuje sav izvoz vojne opreme, proizvoda ili tehnologija u Izrael, njihov uvoz u Španiju, odbija tranzit avionskog goriva sa potencijalnom vojnom primjenom i zabranjuje oglašavanje proizvoda "porijeklom iz ilegalnih (jevrejskih) naselja u Gazi i na Zapadnoj obali".
Španija je jedna od najžešćih u Evropi protiv izraelske vojne ofanzive u Pojasu Gaze koja je odgovor na napad palesitnskog Pokreta Hamasa na jug Izraele 7. oktobra 2023. godine.
Zakon je izglasan danas kako se ne bi poklopilo sa godišnjicom napada Hamasa, objavila je španska štampa, a Ambasada Izraela u Madridu saopštila da je taj izbor datuma "za embargo na oružje protiv Izraela cinična odluka španske vlade, koja zaslužuje osudu".

500x500

1084x550

Španski parlament izglasao zabranu isporuke oružja Izraelu

Od 1. septembra 2025. godine, gel lakovi i drugi kozmetički proizvodi koji sadrže fotoinicijator TPO (Trimethylbenzoyl Diphenylphosphine Oxide) biće zabranjeni i u Crnoj Gori, u skladu sa novim propisima Evropske unije.
TPO je supstanca koja se koristi za ubrzano očvršćavanje gel lakova pod UV svjetlom, a dugo je bila popularna u industriji ljepote zbog brzog sušenja i sjajnog finiša. Međutim, Naučni komitet EU za bezbjednost potrošača upozorio je na zdravstvene rizike, uključujući potencijalnu kancerogenost, mutagenost i toksičnost po reproduktivno zdravlje.
- Odluka EU o zabrani TPO je obavezujuća i za Crnu Goru. Pojačaćemo kontrole na terenu, a za prekršioce su predviđene kazne do 25.000 eura - saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
Prema Uredbi EU 2024/197, TPO je klasifikovan kao CMR supstanca kategorije 1B, što znači da može izazvati rak, promjene u DNK i oštetiti reproduktivni sistem. Zbog toga je dodat na listu supstanci koje izazivaju veliku zabrinutost (SVHC) i biće potpuno uklonjen iz kozmetičkih proizvoda.
Osim u gel lakovima, TPO se nalazi i u hibridnim lakovima za nokte, ljepkovima za ekstenzije trepavica, te raznim UV završnim premazima. Dugotrajna izloženost može dovesti do alergijskih reakcija, problema sa plodnošću i rizika po razvoj fetusa.
Nakon 1. septembra 2025. godine, prodaja i upotreba proizvoda sa TPO biće ilegalna širom EU i u Crnoj Gori. Saloni ljepote koji ga budu koristili rizikuju novčane kazne, zaplijenu proizvoda i finansijske gubitke.
Ova zabrana označava veliku promjenu za kozmetičku industriju, a stručnjaci savjetuju profesionalcima da na vrijeme pređu na bezbjedne alternative.

1250x600

Od 1. septembra zabrana gel lakova za nokte sa TPO i u Crnoj Gori, prijete kazne do 25.000 eura

Nedavna presuda Vrhovnog suda Španije mogla bi imati dalekosežan uticaj na regulaciju oglašavanja igara na sreću u cijeloj Evropskoj uniji, ali i u zemljama kandidatima za članstvo, uključujući Crnu Goru. Španski sud poništio je odluku kojom je 2020. uvedena potpuna zabrana reklamiranja priređivača igara na sreću, ocjenjujući je kao neustavnu i protivnu osnovnim principima prava EU, saopšteno je iz Montenegro Bet-a.
Kako navode u saopštenju, presuda jasno naglašava da:
- Komercijalno oglašavanje spada pod slobodu izražavanja, te zabrana direktno narušava ovo pravo.
- Potpuna zabrana je prekomjerna i ne predstavlja proporcionalnu mjeru u odnosu na ciljeve zaštite građana.
- Zabrane narušavaju konkurenciju, jer ograničavaju fer tržišnu utakmicu, koja je jedan od temelja funkcionisanja EU.
Ova odluka, kako navode, &nbsp;nosi značajnu pravnu i političku poruku za sve države koje teže članstvu u EU. Crna Gora, kao kandidat, dužna je da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim vrijednostima i praksom.&nbsp;
To, kako kažu, &nbsp;konkretno znači:
-Zabrane poput španske iz 2020. godine ne mogu biti model, jer su sada i formalno proglašene nespojivim sa pravom EU.
-Regulacija mora biti uravnotežena, usmjerena na zaštitu ranjivih grupa, ali bez kršenja prava na oglašavanje i slobodu pružanja usluga.
- Fokus treba biti na odgovornom oglašavanju i edukaciji, ne na opštoj zabrani.
Dodaju da Evropska unija jasno poručuje da zaštita potrošača i ranjivih grupa ne smije ići nauštrb osnovnih demokratskih prava, kao što su sloboda izražavanja, pravo na informisanje i fer tržišno takmičenje. Za Crnu Goru to znači obavezu da kreira regulatorni okvir koji istovremeno poštuje evropske standarde i štiti građane.
Posebno je važno istaći da ova presuda ima i širi značaj za medijsku zajednicu: potvrđuje da oglašavanje i komercijalne informacije predstavljaju sastavni dio prava na slobodno informisanje u demokratskom društvu.
- Ukoliko Crna Gora želi da bude dio evropske zajednice do 2028. godine, kako je zacrtano, mora pokazati spremnost da primjenjuje upravo ovakve pravne standarde – koji štite građane, ali ne guše tržište i osnovna ljudska prava- zaključuju u saopštenju.

Presuda iz Španije važna i za Crnu Goru – sloboda izražavanja ispred zabrana

Izraelska vojska je ponovila da Palestincima nije dopušten ulazak u more duž cijele obale Pojasa Gaze, što je ograničenje koje je na snazi od početka rata 7. oktobra 2023. godine.
- Podsjećamo vas da su u pomorskom području uz Pojas uvedena stroga sigurnosna ograničenja, a ulazak u more je zabranjen - kaže portparol izraelske vojske, pukovnik Avičaj Adrae, koji govori arapski, u objavi na mreži Iks (X).
On je naglasio da će izraelska vojska reagovati na "svako kršenje ovih ograničenja".
- Pozivamo ribare, plivače i ronioce da se suzdrže od ulaska u more. Ulazak u more duž Pojasa izlaže vas opasnosti - dodaje se u prijetnji.
Velika većina palestinskog stanovništva u Gazi koncentrisana je u područjima na obali, sa šatorskim kampovima postavljenim na plažama.
Izrael je u svome genocidnom ratu u Pojasu Gaze do sada ubio više od 57.000 osoba, a ranio stotine hiljada i iz kuća protjerao gotovo cjelokupno stanovništvo.
U Pojasu Gaze vlada glad i dio stanovnika je pokušavao da ribolovom dođe do hrane, ovi pokušaju su dovodili do ubijanja i ranjavanja ribara od izraelske vojske.

Izraelska vojska "podsjetila" Palestince u Pojasu Gaze da im je zabranjeno kupanje u moru

Grad Kan na francuskoj rivijeri uvodi zabranu svim brodovima sa više od 1000 putnika da pristupe luci, saopštili su odbornici.
Grad na jugoistoku Francuske, u kom se svake godine održava najprestižniji filmski festival na svijetu, ovom mjerom se pridružuje brojnim evropskim i svjetskim gradovima u suzbijanju prekomjernog turizma, prenijele su agencije.
Odbornici u skupštini grada tvrde da će grad novom uredbom biti manje zagađen i estetski privlačniji, a oni su za uvođenje novih ograničenja glasali u petak, 27. juna.
Od prvog januara sljedeće godine, kopnenom dijelu grada će moći da priđu samo brodovi koji prevoze manje od 1000 putnika, a u jednom danu će u luci moći da se iskrca najviše 6000 ljudi. Zamišljeno je i da veći brodovi prevoze putnike do manjih brodova, koji će ih sprovesti do grada. Francuska je prošle godine ugostila oko 100 miliona turista, što je više od bilo koje druge evropske države, kao i svoje populacije, a trenutno ulaže velike napore da uravnoteži koristi od turizma sa rastućim ekološkim problemima i gužvama.
Gradonačelnik David Lisnar rekao je da Kan predstavlja glavnu destinaciju za kruzere, od čega grad ima veliku ekonomsku korist.
- Ovdje se ne radi o zabrani kruzera, već o regulisanju, organizovanju i postavljanju smjernica za njihovu povidbu - saopštio je on. Operateri kruzera tvrde da su ovakva ograničenja štetna i za destinacije, i za putnike. Ograničenja za kruzere i velike brodove je, pored Kana, najavila i Nica, kao i drugi evropski gradovi.

Kan od sljedeće godine zabranjuje kruzerima da prilaze gradu

Talibanska vlada je dodala šah na listu zabranjenih aktivnosti, klasifikujući to kao kockanje i kršenje moralnih vrijednosti, saopštila je danas avganistanska Uprava za sport.
&nbsp;Šah se smatra „sredstvom za klađenje“, što je zabranjeno zakonom o širenju vrline i sprječavanju poroka, usvojenim prošle godine, rekao je za AFP portparol Uprave za sport Atal Mašvani.
Pošto je riječ o vjerskim pitanjima, šah će biti suspendovan u Avganistanu dok se ova pitanja ne riješe, dodao je Mašvani, ne precizirajući kazne za prekršaj.
Azizulah Gulzada (46), vlasnik kabulskog kafića gdje su mušterije do sada rado uživale u ovoj igri, rekao je da će sprovesti zabranu, ali da ga vjerski argumenti nisu ubijedili u ispravnost odluke.
- Mnoge muslimanske zemlje imaju igrače međunarodnog nivoa koji učestvuju u međunarodnim takmičenjima. Mnogo mladih ljudi je ranije dolazilo ovdje svaki dan, bez ikakvog novca za klađenje - rekao je on.
Gulzada je izrazio žaljenje što će ljudi imati manje izgovora za okupljanje i dodao da postoje stravsteni igrači šaha koji će vjerovatno biti nezadovoljni tom odlukom.
Nakon što su vratili na vlast 2021. godine, talibani su postepeno nametali svoju ultra-rigoroznu viziju islama, zabranjujući određene aktivnosti i sportove.
Talibani su prošle godine zabranili takmičenja u MMA (mješovitim borilačkim vještinama) uz ocjenu da je to „previše nasilno i problematično u pogledu šerijatskog zakona“, dok se kriket i dalje široko praktikuje, ali samo među muškarcima.
Talibani su postepeno izopštavali žene iz društvenog života, zabranjujući im ulazak u parkove, teretane, salone ljepote i univerzitete, što je navelo UN da osude takav „rodni aparthejd“.

U Avganistanu i šah na listi zabranjenih aktivnosti

V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović donio je naredbu o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje - kampera, usljed očekivane pojačane frekvencije saobraćaja na pojedinim putnim pravcima.
Propisano je da se zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 (sedam zarez pet) tona.
- U periodu od 15. juna do 15. septembra, svakim danom u vremenu od 17 do 22 sata na sljedećim djelovima magistralnih puteva:
1. M-1, (GP Debeli Brijeg – H. Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar –
Ulcinj – GP Sukobin),
2. M-2, (Podgorica – Sotonići – Petrovac),
3. M-2, (Podgorica – Mioska – Kolašin),
4. M-10, (Podgorica – Cetinje – Budva),
- a u periodu od 9. maja do 15. septembra, svakim danom u vremenu od sedam do 22 sata, na sljedećim dijelovima regionalnih puteva:
5. R-1, Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje,
6. R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj - navode u policiji.
Cjelodnevno se zabranjuje, kako dodaju, saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv. kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje – tzv. kampera, u periodu od 9. maja do 15. septembra na dionicama regionalnih puteva:
1. R-1, od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje do mjesta Trojica - Kotor (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora,
2. R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika,
3. R-25.1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
- Zabrana iz tačke 1. podtačke 1, 2, 3, 4 i 6 ove Naredbe, ne odnosi se na: vozila sa prvenstvom prolaza, vozila za održavanje puteva i PTT instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode, kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu mag. puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci, dok se zabrana iz tačke 1 podtačke 5 ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza i vozila za pružanje pomoći na putu - naveli su u policiji.
Naglašavaju da će, pored striknog poštovanja Naredbe, policijski službenici preduzeti mjere kako bi se spriječilo formiranje kolona teretnih motornih vozila po završetku trajne zabrane.
- Što je bio čest slučaj prethodnih godina, na način što će se dozvoliti uključivanje u saobraćaj teretnih vozila, tako da između svaka dva uključenja prođe vremenski period od najmanje nekoliko minuta, a vozači teretnih motornih vozila će se upozoravati da su dužni da drže propisano odstojanje između vozila - dodali su u policiji.
Novina, u odnosu na prethodni desetogodišnji period, od kada se donosi ova naredba, je što se ovom Naredbom zabranjuje i saobraćaj autobusa na tri regionalna putna pravca.
- Kao i specijalnih putničkih vozila za stanovanje tzv. kampera, te stoga posebno skrećemo pažnju vozačima autobusa koji koriste navedene putne pravce na poštovanje odredbi tačke II ove Naredbe - zaključili su u policiji.

Privremena zabrana saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera na određenim putevima

Ulcinjanin G.S. (36) osuđen je na mjesec zatvora jer je vozio pod dejstvom kokaina i to dok je imao zabranu upravljanja vozilima koja važi do 4. aprila.
- Utvrđeno je da je u popodnevnim časovima na regionalnom putu Ulcinj-Ada zatečen da upravlja vozilom pod dejstvom opojne droge kokain. Tom prilikom policijski službenici su utvrdili da je okrivljeni upravljao vozilom dok je na snazi bila zabrana upravljanja vozilima, koja mu je redovno isticala 4. aprila - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje. 
 
Uz kaznu mu je, kako su naveli, izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i tri kaznena boda koje će izvršiti Uprava policije.
Kaznu mu je izrekla dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Slađana Barjaktarević.

Ulcinjaninu mjesec zatvora jer je vozio uprkos zabrani i pod dejstvom kokaina

Kancelarija američkog predsjednika Donalda Trampa objavila je da je agenciji Asošijeted pres do daljeg zabranjen pristup Ovalnoj sobi i zvaničnom avionu Trampa "Air Force One", jer je odbila da nazove Meksički zaliv "Američkim zalivom".
Američka novinska agencija od utorka se žali da je njenim novinarima uskraćen pristup događanjima u Bijeloj kući, jer odbija da koristi novo ime koje je izabrao republikanski predsjednik.
Zamjenik šefa kabineta Bijele kuće Tejlor Badovič napisao je na X-u u petak da AP nastavlja da ignoriše zakonsku promjenu geografskog naziva u Američki zaliv, prenosi Hina.
- Ako Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o slobodi govora štiti njihovo pravo na neodgovorno i nepošteno izvještavanje, ne garantuje im privilegiju nesmetanog pristupa ograničenim prostorima, kao što su Ovalna soba i Air Force One - naveo je on.
Badovič je kazao da će u budućnosti ti prostori biti otvoreni hiljadama novinara, a novinari i fotografi AP imaće i dalje akreditacije za kompleks Bijele kuće.
Iz AP-a su objasnili da je uredba o promjeni imena Meksičkog zaliva mjerodavna samo u SAD-u, dok ga Meksiko i druge zemlje i međunarodne organizacije nijesu priznale.
- AP će ga nazivati njegovim izvornim imenom, priznajući istovremeno novo ime koje je izabrao Tramp - dodala je agencija.

Agencija AP dobila zabranu ulaska u Ovalnu sobu i predsjednički avion

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Tag: zabrana