Jačanje administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava ostaje jedan od najvećih izazova i za centralnu i za lokalnu vlast jer se 70 odsto evropskog zakonodavstva primjenjuje na lokalnom nivou, a najveći broj ključnih investicija za ispunjavanje evropskih obaveza realizuje se u opštinama.
To je ocijenjeno tokom 23. sjednice Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore koja se održava na Žabljaku.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala da je Crna Gora predvodnik u procesu evropskih integracija tokom sesije na temu: Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji iz perspektive lokalnog nivoa.
„Ovog mjeseca će se organizovati Međuvladina konferencija na kojoj se očekuje zatvaranje još pet poglavlja. Šaljemo poruku da se ne zaustavljamo kada je u pitanju ispunjavanje ambiciozne agende i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine“ , kazala je Gorčević.
Ona je istakla da nam predstoji još dosta obaveza i izazova i da je neophodno unaprijediti komunikaciju između centralnog nivoa vlasti sa lokalnim samoupravama.
„Dok zatvaramo pregovaračka poglavlja, želimo da uključimo apsolutno sve aktere, sve lokalne samouprave, građane, nevladni sektor, akademsku zajednicu, sve političke partije u ovaj proces i zaista zbog toga moram da kažem da smo do sada, kao Ministarstvo evropskih poslova, imali ispruženu ruku apsolutno svih aktera i društvenih činilaca unutar Crne Gore kako bismo mogli da ispunimo sve ono što se očekuje od nas“, kazala je Gorčević.
Ona je pozvala predstavnike lolaknih samouprava da aktivnije učestvuju u diskusiji i da razgovaramo gdje Vlada i Ministarstvo mogu pružiti podršku.
„Tokom dosadašnjeg mandata sam obišla veći broj opština i planiram da ih do kraja mandata obiđem sve, kako bismo razmotrili unapređenje korišćenja sredstava iz EU fondova“, kazala je ministarka.
Bernard Brunet, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, istakao je da naredni period zahtijeva punu posvećenost svih institucija, ali i cijelog društva, jer ključne i najzahtjevnije reforme tek predstoje.
„To je zajednički napor, i centralnih i lokalnih institucija, i cijelog društva. Upravo na lokalnom nivou primjenjuje se veliki dio evropskog zakonodavstva, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, kvaliteta vazduha i komunalnih usluga“, naglasio je Brunet.
On je podsjetio da se najveći broj investicija koje su neophodne za ispunjavanje evropskih obaveza, od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, preko kanalizacionih i vodovodnih mreža, do ekoloških standarda, sprovodi upravo u opštinama.
„Ako ne postoji jasna obaveza i spremnost da se te investicije realizuju, rizikujemo probleme u budućnosti, uključujući i eventualne povrede evropskog zakonodavstva nakon pristupanja“, upozorio je Brunet, dodajući da je zbog toga neophodno da se još u pretpristupnoj fazi pokaže odlučnost da se obaveze ispune.
Brunet je naglasio i da su investicione potrebe lokalnih samouprava znatno veće od njihovih fiskalnih kapaciteta" zbog čega EU već radi na mobilisanju dodatnih sredstava, iz fondova Evropske komisije, ali i međunarodnih finansijskih institucija".
On je podsjetio i da 27 država članica EU u Briselu finalizuje pripreme za Međuvladinu konferenciju na kojoj bi trebalo da budu zatvorena pet pregovaračkih poglavlja, što predstavlja „snažan signal da se evropska perspektiva Crne Gore ubrzano približava“.
Kako je rekao, ulaskom Crne Gore u EU biće potrebna još snažnija koordinacija između centralne i lokalne vlasti, jer će nova koheziona politika EU zahtijevati pripremu nacionalnih i regionalnih razvojnih planova u bliskoj saradnji sa opštinama.
„Sa tim procesom treba početi sada. Kada Crna Gora postane članica, biće spremna da predstavi razvojne planove i da pristupi daleko većim fondovima nego danas“, kazao je Brunet.
On je zaključio da EU ostaje posvećen partner Crne Gore u svim fazama pristupanja i da će nastaviti da snažno podržava razvoj lokalnih zajednica i infrastrukturne projekte širom zemlje.
Radoš Žugić predsjednik Opštine Žabljak i predsjednik UO ZOCG, istakao je da lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u evropskim integracijama Crne Gore i da su spremne da budu pouzdan i konstruktivan partner u procesu pristupanja EU.
„Crnogorske opštine spremne su da budu konstruktivne, odgovorne i potpuno uključene u ispunjavanje evropskih obaveza. Naš zadatak je jasan, da evropske standarde primijenimo tamo gdje se život stvarno odvija, u našim zajednicama“, poručio je Žugić.
On je naglasio da se upravo na lokalnom nivou odvija najveći dio posla kada je riječ o usklađivanju sa EU pravilima.
„Dvije trećine evropske pravne tekovine sprovodi se na nivou opština. Zato lokalne samouprave moraju imati snažnu ulogu u kreiranju i sprovođenju politika koje nas vode ka punopravnom članstvu“, kazao je Žugić.
On je istakao da Žabljak i sve crnogorske opštine već pokazuju da znaju da koriste evropske fondove, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, održivog turizma i digitalizacije.
„Na lokalnom nivou najbolje se vide koristi evropskog puta kroz projekte, investicije, bolju komunalnu infrastrukturu i veći kvalitet života naših građana. Nastavićemo da budemo aktivan partner Vladi i Delegaciji EU u svim narednim fazama. Uvjeravam vas da ćemo kao Odbor i lakalne samouprave ostati snažno posvećeni ovom procesu uz punu saradnju sa Komitetom regiona Evropske unije“, zaključio je Žugić.
Predsjednica Skupštine ZOCG i predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, saopštila je da je u prethodnom periodu u parlamentu Podgorice donijeta odluka o osnivanju Centra za održivi razvoj, "strateške institucije koja će unaprijediti korišćenje EU fondova i ojačati saradnju civilnog, nevladinog sektora i administracije Glavnog grada".
„Ideja Centra jeste da omogući bolju iskorišćenost IPA i drugih evropskih fondova, kroz zajedničko djelovanje institucija i civilnog društva. Vrlo brzo ćemo svjedočiti njegovom otvaranju“, istakla je Borovinić Bojović.
Centar će se fokusirati na projekte iz oblasti energetske efikasnosti, zelene tranzicije, upravljanja otpadom, zaštite ranjivih grupa i održivog razvoja, tema koje su od ključnog značaja ne samo za Podgoricu, već i za Crnu Goru u cjelini.
Predsjednica je podsjetila da je Podgorica pokrenula veliki reformski proces kroz revitalizaciju mjesnih zajednica, po ugledu na uspješne modele iz regiona.
„Uveli smo neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica i predsjednika savjeta, preko zborova građana. Time smo napravili iskorak ka većoj transparentnosti i direktnoj demokratiji“, naglasila je.
Govoreći o jednom od najznačajnijih uspjeha Glavnog grada, ona je podsjetila da će Podgorica 2028. godine biti Evropska prijestonica mladih.
„Ovaj projekat ima državni karakter i ponosni smo na izvanrednu saradnju sa Vladom, lokalnim samoupravama širom Crne Gore i nevladinim sektorom. Uspjeli smo da osvojimo ovu prestižnu titulu i sada ulazimo u trogodišnju implementaciju aktivnosti koje će Podgoricu predstaviti u najboljem svjetlu“, kazala je Borovinić Bojović.
„Evropska prijestonica mladih 2028. biće projekat koji će transformisati naš grad, otvoriti prostor za inovacije, učešće mladih i evropske vrijednosti onako kako Podgorica zaslužuje“, poručila je na kraju Borovinić Bojović.
Sastanak je nastavljen drugom tematskom sesijom posvećenom planu rasta EU za Zapadni Balkan – mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori ,na kojoj učestvuju dr Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore, dr Bernd Christoph Ströhm, postdoktorski istraživač i predavač, Bečka diplomatska akademija i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW), dr Nenad Koprivica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Podgorica i Žana Jovanović, rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu, Struktura za upravljanje fondovima EU, Ministarstvo finansija Crne Gore

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Regionalni sastanak Komiteta regiona Evropske unije (EU) i Crne Gore biće održan danas na Žabljaku.
&nbsp;Predsjednik Opštine Žabljak, Radoš Žugić, rekao je agenciji MINA, da sastanak predstavlja značajan korak u jačanju saradnje između lokalnih i regionalnih nivoa vlasti.
Žugić je podsjetio da je u maju, u Briselu, zvanično predstavio kandidaturu Opštine Žabljak za održavanje tog skupa, dodajući da su u potpunosti spremni da pruže adekvatne uslove za sjednice tog ranga.
- Posebnu čast predstavljaće prisustvo ministarke evropskih poslova Crne Gore, Maide Gorčević, kao i visokih predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti država članica EU, gradonačelnika evropskih gradova, predstavnika regionalnih uprava i predsjednika zajednica opština- naveo je Žugić.
Kako je dodao, sastanku će prisustvovati i predsjednici opština i predstavnici skupština crnogorskih opština, zajedno sa predstavnicima Zajednice opština Crne Gore.
- Ovaj događaj predstavlja važnu priliku za promociju Žabljaka i Crne Gore na evropskoj sceni i potvrđuje našu posvećenost unapređenju međuinstitucionalne saradnje- rekao je Žugić.
Prema njegovim riječima, radi se o sastanku najvišeg nivoa, čije održavanje na Žabljaku dodatno potvrđuje rastući značaj te opštine u regionalnim i evropskim okvirima.

1250x600

1084x550

Žabljak danas domaćin sastanka Crne Gore sa Komitetom regiona EU

Olivera Blagojević ispred Ministarstva turizma istakla je da će vještačkog osnježavanja biti na žabljačkom skijalištu ove sezone na Plavoj stazi. Što se tiče Kolašina nijesu uspjeli da taj sistem ugrade, jer je zaustavljen projekat vodosnabdijevanja skijališta, te očekuje da to bude spremno za narednu zimsku sezonu. Predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić naglašava da su u poslu obezbjeđivanja vodosnabdijevanja za skijališta vraćeni na početak, jer je izvođač raskinuo ugovor. Turizmolog Petar Golubović ocjenjuje da će zimska sezona i ove godine zavisiti od vremenskih prilika što svakako nije dobro.
Blagojević je u emisiji "Naglas" na TVCG navela da su preduzeli sve mjere za vještačko osnježavanje i ove godine će ga imati na Žabljaku na Plavoj stazi.
- To svakako nije garancija uspješne sezone, ali je dobar znak. Staze su spremne, remontovane su žičare i optimisti smo da će sezona biti uspješna, jer smo uradili sve što smo mogli. Što se tiče Kolašina vodosnabdijevanje koje je bilo uslov za realizaciju projekta osnježavanja nije riješen, ali uspjeli smo da uradimo hidrotehnički projekat, radimo zajedno sa opštinom na idejnom rješenju i ako sve bude kako smo planirali i obezbijedimo finasije, imaćemo tu mogućnost sljedeće sezone - kazala je Blagojević.
Predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić, je naglasio da će morati da gledaju u nebo i ove godine.
- Došlo je do nekih sporih koraka i nepromišljenih odluka. Na Ski centru Kolašin 1450 i 1600 realizuju se investicije kroz ekonomsko državljanstvo i bilo je planirano da taj dio dobije značajne količine vode i za hotele i za skijališta. Stopiranjem tog projekta zaustavljen je razvoj grada. Prošle godine smo dobili izvođača radova ali on je polovinom godine obavijestio da ne može više ništa da radi, jer su građani koji žive u blizini rijeke Ljevaje sa kojeg je trebalo da dođe voda zaustavili radove. Mi smo uradili sve što smo mogli da taj proces odblokiramo, ali ništa nije urodilo plodom - naveo je Bakić.
U septembru je, kako je kazao, izvođač raskinuo ugovor o čemu Opština nije ni obaviještena i vratili su se na početak. Kolašin ima problema sa infrastruktrom, planirano je, kako je kazao i postrojenje za otpadne vode iduće godine, ali svi su ti projekti povezani.
Marinko Purić, direktor skijališta “Savin kuk” na Žabljaku je kazao da su pripreme za sezonu obavljene adekvatno. Imali su i novac od države za osnježavanje i uspjeli su da obezbijede taj sistem i samo se čekaju uređaji koji će stići do 15. decembra.
- Ne znam da li smo riješili svu sezonu na Žabljaku sa ovim potezom, mi nemamo kapacitet za onoliko ljudi koliko nam dolazi. Imaćemo taj sistem samo na jednoj maloj stazi i to je samo da spasimo dio sezone. Ne može se održati sezona i biti ekonomski isplativa na vještačkom osnježavanju, ali ono može biti od pomoći - naglasio je Purić.
Što se tiče stanja žičare Purić ističe da su instalacije stare preko 35 godina i održavanje je vrlo teško sa dosta improvizacija, jer je teško naći orginalne djelove.
- Prikupljeni su svi papiri i atesti i imaćemo 100 odsto sigurnosti za korisnike. Svake godine se od države traži više ulaganja, ali ni u ovom budžetu nas nema, a mi nismo u stanju da sami finansiramo modernizaciju žičare, a sigurno je da nam je potrebna - istakao je Purić.
Turizmolog Petar Golubović, ocjenjuje da će sudbina i ove sezone direktno zavisiti od vremenskih prilika. Bez sistema za osnježavanje u današnjem momentu se ski ponuda svodi na amaterizam.
- Pozitivan je pomak što će biti ta dva topa i osnježeno 600 metara staze na Žabljaku. Ako pogledamo period od decembra do ferbuara kada se očekuje najviše prometa, Žabljak u tom period ima svega 14 odsto turističkog prometa, odnosno noćenja u kolektivnom smještaju, a u ljetnjim mjesecima je dominantan i atraktivniji. S druge strane Kolašin je predstavljen kao zimski centar, a podaci govore da je zimi 28 odsto noćenja u kolektivnom smještaju. Kopaonik ili Jahorina u tom periodu ostvaruju 55 do 70 odsto ukupno ostvarenih noćenja tokom godine, što znači da su se oni profilisali kao zimski centri. Oni zahvaljujući ovim sistemima produžavaju sezonu i privlače korisnike mnogih zimskih aktivnosti. Tako da to dovoljno govori koliko je to značajno - ističe Golubović.

Vještačko osnježavanje uskoro na Žabljaku, u Kolašinu će i ove sezone gledati u nebo

Rekonstrukcija puta &nbsp;Marina dolina-Radovan Luka jedan je jako važan infrastrukturni projekat za Opštinu Žabljak. Do sada je na ovoj saobraćajnici asfaltirano preko tri kilometra puta i radovi se nastavljaju intenzivno još nekoliko dana ukoliko to vremenske prilike dozvole, kazao je za TV E inženjer kompanije Bemax, Nemanja Ivanović. On ističe da se radi o veoma komplikovanoj rekonstrukciji puta dužine 7,1 kilometar. "S obzirom da početna i krajnja tačka ove saobraćajnice ima visinsku razliku od preko 600 metara nadmorske visine, jasno govori o podužnom nagibu saobraćajnice. Put još prolazi jednim dijelom od oko dva kilometra kroz Nacionalni park Durmitor, pa je samim tim radove trebalo prilagoditi tom ambijentu. Ali naša kompanija posjeduje mehanizaciju i stručni inženjerski tim koji je usko specijalizovan za ovu vrstu radova", naglasio je Ivanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9VqTC5jUwRk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz kompanije Bemax, koja je izvođač radova, najavljuju da će rekonstrukcija puta biti završena prije zakonskog roka. "Rok za završetak radova je šest mjeseci, dok ćemo mi ovaj projekat završiti nešto više od dva mjeseca prije roka. Vrijednost radova je 1,3 miliona sa uračunatim PDV-om", rekao je inženjer te kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_21a2a0ee4e8ba3a8edd1f3add5436759b5b17aeae9ceae61cfe1bf209e5c6264.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115191112_21a2a0ee4e8ba3a8edd1f3add5436759b5b17aeae9ceae61cfe1bf209e5c6264" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Ivanović se zahvalio i Ministarstvu javnih radova koji su, kako kaže, uz njihove konsultacije pomagali u rješavanju mnogobrojnih problema kako bi ovaj projekat uspješno priveli kraju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_4f5d89e2a10e8ee7e830d629f4b7ab7b9eaa4f87d7c01a081ea19d68f4ae2d1b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251115191112_4f5d89e2a10e8ee7e830d629f4b7ab7b9eaa4f87d7c01a081ea19d68f4ae2d1b" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115191112_5498e4f400c4169cf69afa2a9962274bb3ac00cdc7e236259e6ecbfa41125525.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251115191112_5498e4f400c4169cf69afa2a9962274bb3ac00cdc7e236259e6ecbfa41125525" data-rendition-name="original" width="5472" height="3078" loading="lazy" alt="Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka"> <figcaption>Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

(VIDEO) Ivanović: Rekonstrukcija puta Marina dolina-Radovan Luka jako važna za Žabljak, radovi se nastavljaju intenzivno

Opština Žabljak i DOO Komunalno i vodovod, čiji je osnivač lokalna samouprava, započeli su izgradnju vodovoda „Prisoje“, saopštio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
- Obezbjeđivanje pitke vode jedan je od najvažnijih preduslova za dalji razvoj lokalne zajednice, ravnomjeran prostorni razvoj i stvaranje boljih uslova za život svih naših sugrađana. Realizaciojom ove investicije, mještani koji žive svega tri kilometra od centra grada uskoro će po prvi put imati uredno i stabilno vodosnabdijevanje, što predstavlja veliki korak naprijed u unapređenju kvaliteta života na ovom području- objavio je Žugić i dodao da je 
projekat je vrijedan 265.000 eura u potpunosti finansiran od strane Opštine Žabljak, a radove izvodi DOO “Komunalno i vodovod” Žabljak.

Žabljak: Počeli radovi na novom vodovodu

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Žabljak tokom noći tragali su za državljankom Letnoije koja se izgubila na Durmitoru.
- Uspješno je okončana potraga na Durmitoru. Državljanka Letonije u kratkom roku je pronađena u reonu katuna Lokvice - saopštili su žabljački vatrogasci.
Turistkinja je nepovrijeđena i u pratnji spasilaca bezbjedno dovedena na Žabljak.&nbsp;

Akcija na Durmitoru: Sinoć spašena državljanka Letonije

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Žabljak su sinoć, u koordinisanoj akciji zajedno sa službenicima NCB Interpola Podgorica, uhapsila ukrajinskog državljanina A. K. (43) koji je osumnjičen za organizovanje ilegalnih migracija i pranje novca na sofisticiran način, saopšteno je iz Uprave policije.
Nakon lociranja, A. K. je uhapšen shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpola Kišinjev-Moldavija, a po naredbi koju je izdao Viši istražni sud u tom gradu radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela.
Kako se navodi u saopštenju, on se sumnjiči da je krijumčarenje migranata i sofisticirano pranje novca uočinio posredstvom platformi Telegram i TikTok, dok se plaćanje usluga odvijalo platformom Binance.
- Za ova krivična djela u zakonodavstvu Moldavije je predviđena kazna zatvora u trajanju do 18 godina - ističu iz Uprave policije.
On će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istrage Višeg suda u Bijelom Polju radi određivanja ekstradicionog pritvora.

Na Žabljaku uhapšen ukrajinski državljanin osumnjičen za krijumčarenje migranata i sofisticirano pranje novca

Državni sekretar u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Boško Vukićević saopštio je da je donijeta 31 mjera zabrane izvođenja građevinskih radova u Opštini Žabljak i da je podnijeto pet prekršajnih naloga.
Resor na čijem je čelu Slaven Radunović je krajem septembra organizovao akciju kontrole nad izgradnjom objekata na teritoriji Opštine Žabljak.&nbsp;
Kako je rekao Vukićević, značajan doprinos akciji, višednevnim prisustvom na terenu, dali su predsjednik opštine Žabljak Radoš Žugić, kao i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tadija Ćetković sa svojim službenicima.
- U periodu trajanja pojačane kontrole donesena je 31 mjera zabrane izvođenja građevinskih radova na kontrolisanim objektima u izgradnji. Tom prilikom na terenu je zatečeno i više stranih državljana koji su učestvovali u izgradnji nelegalnih objekata, te su službenici granične policije donijeli četiri rješenja o otkazu boravka do 90 dana i jedno rješenje o povratku lica u matičnu zemlju - istakao je on, dodajući da je uručeno i pet prekršajnih prijava.
&nbsp;O ozbiljnosti akcije, kako kaže, svjedoči i činjenica da su njenoj uspješnoj realizaciji doprinos dali državni sekretar Ministarstva prostornog planiranja, direktor direktorata za inspekcijski nadzor, građevinski inspektori, komunalni inpektor i policajci zaposleni u Opštini Žabljak.
- Hvala svima koji su na terenu pomogli da se obavi veliki broj kontrola i da ova akcija, koja će se nastaviti, bude ovako uspješna - zaključio je Vukićević.

Tamara Klikovac

Vukićević: Na Žabljaku 31 mjera zabrane gradnje, otkazan boravak za četiri strana državljana, jedan vraćen u matičnu zemlju

U Šarancima večeras je prava zimska idila.&nbsp;
Kako javljaju čitaoci Analitike, u selima oko Žabljaka visina snježnog pokrivača iznosi oko 15 centimetara.
U Njegovuđi je, kako tvrde, oko 5 centimetara snijega.
Prema riječima mještana, na Žabljaku je večeras jako hladno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F33wumioilEg%3Fembeds_referring_euri%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Zimska idila na Žabljaku

Miloš Risančić, koji je sa Petrom Gačevićem uhapšen na Žabljaku zbog povređivanja više osoba, sin je tivatskog odbornika Dejana Risančića, saznaje Portal ETV. Podsjetimo, iz policije je saopšteno da su Tivćani Petar Gačević (19) i Miloš Risančić (22), inače operativno interesantna lica, uhapšeni sinoć na Žabljaku nakon što su u tuči povrijedili najmanje dvije osobe a potom izazvali udes. Dejan Risančić pripadnik je vladajuće koalicije “Željko Komnenović - Narod pobjeđuje, Demokrate, Demokratska srpska stranka (DSS), Evropa sad! za Tivat" i odbornik Skupštine Opštine Tivat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928140912_d28a638ecc646ecb213001844bee7b7fc2665318f9e5d5ae54645b96847aac68.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250928140912_d28a638ecc646ecb213001844bee7b7fc2665318f9e5d5ae54645b96847aac68" data-rendition-name="original" width="1109" height="724" loading="lazy" alt="Odbornici Skupštine Opštine Tivat"> <figcaption>Odbornici Skupštine Opštine Tivat(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Dejanov sin, Miloš Risančić &nbsp;i Petar Gačević osumnjičeni su da su juče oko 15 sati ispred marketa u Žablljaku, izazvali tuču i fizički napali dvije muške osobe iz Žabljaka. Nakon toga, bježeći autom sa lica mjesta, isti su izazvali udes u kojem nije bilo povrijeđenih ali je nastala materijalna šteta na vozilima.&nbsp; Iz policije je saopšteno da je Risančić, koji je upravljao automobilom, bio &nbsp;pod dejstvom alkohola i narkotika, dok je Gačević bio pod dejstvom alkohola. “Policijski službenici su nad ova dva lica spoveli alkotestiranje i test na prisustvo psihoaktivnih supstanci. Utvrđeno je da M.R, koji je i upravljao vozilom, ima 1,99 promila alkohola u organizmu i da je pozitivan na kokain, a da P.G. ima 1,64 promila alkohola u organizmu”, saopšteno je iz Uprave policije. Na društvenim mrežama objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako su Tivćani ničim izazvani napali više osoba. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3469%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpogledajte-kako-su-tivcani-divljali-i-nicim-izazvani-napali-vise-osoba-na-zabljaku-dvije-tesko-povrijedili&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Sinovi tivatskog odbornika od ranije poznati javnosti Ovo nije prvi put da sinovi odbornika Risančića dospiju u javnost. Naime, njegov drugi sin Slobodan, na društvenim mrežama slavio je ratnog zločinca i prijetio "ulaskom na Cetinje kao Ratko ‘95. u Srebrenicu". On je, u avgustu 2021. godine, u periodu kada su se građani Cetinja okupljali u tom gradu u znak protesta protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru, uputio prijeteću poruku: “Nema tu tolerancije i tih s****, petog ulazimo mi, Tivćani na Cetinje, kao Ratko 95. u Srebrenicu”, napisao je tada Slobo Risančić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928140912_23525678de1c45918847e641ee4286b63147694a2e8e1e97bcdb0534c0edc730.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250928140912_23525678de1c45918847e641ee4286b63147694a2e8e1e97bcdb0534c0edc730" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Slobo Risančić"> <figcaption>Slobo Risančić(Photo: društvene mreže)</figcaption> </figure>  Dejan Risančić prekršio zakon Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) 2022. godine utvrdila je da je javni funkcioner Dejan Risančić prekršio član 23 stav 2 Zakona o sprječavanju korupcije, jer u Izvještaju o prihodima i imovini za 2020. godinu nije prijavio tačne i potpune podatke.&nbsp; Iz ASK-a su tada pojasnili da Risančić nije prijavio putničko motorno vozilo marke VW ,,Passat" , motocikl marke,„Piaggio" koji se vode na njegovo ime, osnivački udio od 100% u pravnom licu ,,Dispromet" Tivat &nbsp;na íme supruge Lidije, kreditno zaduženje u iznosu od 4.000 eura. Tada je ASK konstatovao da Dejan Risančić je prekršio zakon i tako što nije prijavio za sina Miloša prihod u iznosu od 1.177,27 eura, a za sina Slobodana nije prijavio prihod u iznosu od 133,80 eura.

Sin tivatskog odbornika jedan od napadača na Žabljaku: Miloš Risančić pod dejstvom alkohola i droge tukao građane, pa izazvao udes

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: zabljak