Ponude na tenderu za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju su apsolutno mogle da budu bolje, ocijenila je u intervjuu Pobjedi ministarka saobraćaja Maja Vukićević. Ona smatra da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo vazdušni saobraćaj, te da je država i u prethodnom periodu pokazala da može da upravlja aerodromima.&nbsp;
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC), dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP).
Vukićević je navela da Ministarstvo saobraćaja ima rok trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije.
&nbsp;Još se ne zna da li će crnogorski aerodromi biti dati u koncesiju. Imate li u ovom trenutku informaciju kada će Vlada donijeti odluku o tome?
VUKIĆEVIĆ: Tenderska komisija je završila svoj dio posla, koji se svodi na evaluaciju samih ponuda. Ministarstvo saobraćaja ima trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije. Rok za prigovor je petnaest dana od dana objavljivanja dokumenata. Oba ponuđača zahtijevala su da im se omogući uvid u dokumentaciju i Ministarstvo saobraćaja je postupilo u skladu sa zakonom, te ponuđači trenutno vrše uvid u dokumentaciju Tenderske komisije.
Kakvo je Vaše o mišljenje o pristiglim ponudama? Da li ste zadovoljni? Imate li svog favorita? Kako komentarišete to što ponuda južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation ne predviđa razvoj baza za niskotarifne avio-kompanije, za razliku od luksemburško-američke kompanije Corporación América Airports?
VUKIĆEVIĆ: Ponude su takve kakve su, da li su mogle biti bolje – apsolutno mislim da jesu. Tender se sprovodi po javnom pozivu koji je raspisan prije osam godina i nažalost nikada nije doveden do kraja. Vlada je u januaru 2024. godine donijela odluku da isti treba završiti kako bi se konačno riješilo pitanje da li će biti koncesije. Prisustvo niskotarifnih kompanija važno je za Crnu Goru, za turizam, privredu, ali i naše građane, koji treba da imaju izbor kada žele da putuju i da to bude po povoljnijim cijenama. Ministarstvo saobraćaja i Aerodromi Crne Gore uložili su veliki trud da vrate niskotarifne kompanije u Crnu Goru. Odmah po preuzimanju ministarstva inicirala sam izmjenu podsticajne šeme, što nam je otvorilo vrata za početak pregovora o većem prisustvu niskotarifnih kompanija i u krajnjem rezultiralo dolaskom Wizz Aira. Ukoliko crnogorski aerodromi na kraju budu predati na upravljanje koncesionaru mora se jasno precizirati da je saradnja i sa niskotarifnim kompanijama veoma važna za našu državu.
Kakav je Vaš stav o davanju crnogorskih aerodroma u koncesiju? Da li je to, prema Vašem mišljenju, neophodno ili bi država mogla i trebalo da i dalje upravlja tom kompanijom? Da li bi Aerodromi CG mogli, prema Vašoj ocjeni, i bez koncesija da uspješno posluju i ulože sredstva u modernizaciju? 

&nbsp;VUKIĆEVIĆ: Mislim da smo u prethodnom periodu pokazali da možemo da upravljamo aerodromima. I u ovoj godini imali smo izuzetne rezultate kad je u pitanju broj putnika. Čak i pored problema vezanih za letove Turkish Airlines-a, uskoro bi trebalo da dođemo do broja od tri miliona putnika i to prvi put u istoriji. Uspjeli smo da za narednu godinu dogovorimo rekordan broj letova i destinacija, otvara se baza Wizz Aira, prvi put imamo dolazak kompanije poput British Airways, postoji interesovanje za bazu i od kompanije Ryanair, što pokazuje da smo uspješno upravljali u prethodnom periodu. Ono što posebno želim da napomenem jeste da su svi ovi rezultati postignuti u posljednjih godinu i na to sam izuzetno ponosna. Smatram da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo aerodrome i vazdušni saobraćaj.
Da li ste zadovoljni trenutnim poslovanjem i rezultatima kompanije Aerodromi Crne Gore i radom menadžmenta, izvršnog direktora i Odbora direktora ove državne kompanije?
VUKIĆEVIĆ: Apsolutno. Sadašnji menadžment kompanije radi izuzetno dobar posao. Imamo sjajnu saradnju i zaista postoji dobra sinergija između Ministarstva i uprave Aerodroma CG, i zahvaljujući dobroj saradnji uspjeli smo da ostvarimo odlične rezultate i pored svih izazova. Direktor Aerodroma CG Roko Tolić je vrhunski stručnjak kada je ova oblast u pitanju i treba što duže da ga zadržimo u Crnoj Gori, jer radi sjajan posao. Odbor direktora, na čelu sa gospođom Jelenom Maraš, pruža mu podršku u tom radu i kao rezultat imamo činjenicu da naši aerodromi postaju sve atraktivniji za brojne kompanije.
Kako ocjenjujete rad i rezulate poslovanje avio-kompanije ToMontenegro? Da li ste zadovoljni sadašnjim menadžmentom koji rukovodi ovim državnim preduzećem?
VUKIĆEVIĆ: Kompanija ToMontenegro je radila izuzetno dobro u ovoj godini i moram reći da sam jako zadovoljna radom menadžmenta, ali moram posebno istaći izvršnog direktora kompanije Vukadina Stojanovića. Drago mi je što se moj stav da čovjek iz Crne Gore treba da dobije priliku da upravlja nacionalnom kompanijom pokazao ispravnim, jer u momentu kad sam preuzela resor bilo je i drugačijih mišljenja i zahtjeva da se na tu poziciju imenuje stranac. Odbor direktora je takođe sjajno procijenio da je gospodin Stojanović pravi izbor i ta se odluka pokazala ispravnom kroz rezultate koje je kompanija postigla u prethodnom periodu.
Na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta Bar – Boljare, od Mateševa do Andrijevice dostavljene su četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi. Kada će se znati ko će biti izvođač radova druge dionice auto-puta, odnosno kada će biti završen postupak vrednovanja ponuda? Da li ste Vi zadovoljni interesovanjem i ponudama za ovaj tender? 

&nbsp;VUKIĆEVIĆ: Tenderski postupak je u nadležnosti kompanije Monteput, koja isti sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, u skladu sa procedurama i pravilima EBRD-a. Komisija trenutno radi evaluaciju ponuda, a kada završe svoj dio posla očekujemo da nam predlože izvođača radova na drugoj fazi auto-puta. Kada će se to desiti zavisi od Monteputa i EBRD-a i vremena koje će im biti potrebno da izvrše evaluaciju. Mislim da možemo smatrati da je tender uspješan sa aspekta broja ponuda i interesovanja. U prvoj fazi imali smo deset kompanija, od kojih je pet prošlo u drugu fazu postupka, a na kraju smo dobili četiri ponude, što potvrđuje da je sa tog aspekta tender uspješan.
Kada se, prema Vašem mišljenju, realno može očekivati da počne izgradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice? Da li postoji mogućnost da to bude i krajem ove godine ili je izvjesnije da radovi započnu naredne?
VUKIĆEVIĆ: To sada zavisi od Monteputa i Evropske banke za obnovu i razvoj. Čim se izabere izvođač otpočeće i radovi na drugoj dionici, ali dinamika u ovom momentu zavisi od komisije koja radi evaluaciju samih ponuda.&nbsp;
<h2>Novi vozovi i ugovor za rekonstrukciju pruge</h2>
Željeznička preduzeća godinama su u problemima i često posluju sa gubitkom. Da li je poboljšano poslovanje ovih državnih kompanija u ovoj godini? Da li se i kada može očekivati spajanje kompanija Željeznički prevoz (ŽPCG) i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS)?
VUKIĆEVIĆ: Stanje u kompanijama je bolje nego ranije, ali i dalje ima mnogo problema koji se tiču zaostalih poreskih dugova. Same kompanije su bolje radile kada uzmemo u obzir redovnost prevoza, održavanje vozova i broj vozova koji je u upotrebi, bez obzira na starost istih, i drago mi je da su i građani vidjeli određeni pomak kada je u pitanju usluga. Takođe uspjeli smo da pokrenemo proceduru nabavke novih vozova, tender je trenutno u toku. Uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora sa EIB i EBRD u vezi sa rekonstrukcijom pruge, a sama izrada glavnih projekta treba da bude završena tokom decembra. Ipak, ovo je osjetljiv sektor koji je dugo godina zanemaren.
Isticala sam da nijesam uvijek bila zadovoljna odnosom koji je postojao prema željeznici, ali moram pomenuti da su kolege iz Ministarstva finansija za narednu godinu pripremile budžet koji podrazumijeva i garancije za kompanije koje su u sistemu željeznice, što će mnogo značiti za unapređenje voznih sredstava i sam kvalitet usluge. Postupak spajanja ŽPCG i OŽVS je u toku i očekujemo da bude završen u predviđenom roku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Država ima kapacitet da sama razvija aerodrome

Avio-kompanija Ryanair je zainteresovana da otvori bazu u Podgorici, što bi značilo mnogo više avio-konekcija ove kompanije iz glavnog grada Crne Gore, saznaje Portal ETV.
Razgovori na ovu temu, kako tvrde izvori Portala ETV, su u toku, a ovo pitanje je posebno aktuelizovano nakon što je Wizz Air dogovorio otvaranje baze u Podgorici i najavio brojne nove konekcije iz Crne Gore.
Ryanair trenutno povezuje Podgoricu sa šest destinacija, dok iz Tirane leti ka čak 31 gradu.
Podsjetimo, Wizz Air će od marta 2026. godine u Podgorici stacionirati dva moderna aviona Airbus A321neo i pokrenuti 14 novih avio-linija prema ključnim evropskim gradovima, čime se očekuje milion dodatnih sjedišta godišnje.
Počevši od marta 2026. godine, Wizz Air će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad sa ključnim evropskim destinacijama, uključujući Bazel-Miluz, Pariz, Baden-Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malme, Gdanjsk, Poznanj, Žešov i Vroclav.

Miraš Dušević

1250x600

Ryanair razmatra otvaranje baze u Podgorici

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević ocijenila je da će nove linije kompanije Wizz Air od naredne godine biti značajne ne samo za avio povezanost Crne Gore nego i za turizam i privredu.
Vukićević je, kako je navedeno u saopštenju, rekla da ne očekuje da će otvaranja baze Wizz Aira ugroziti poslovanje crnogorske nacionalne avio kompanije “ToMontenegro”, kao i da će naredne godine i oni imati još više linija.&nbsp;
- Nove avio linije su i te kako bile potrebne, stalno se ispostavljalo da nismo dovoljno povezani sa ostatkom svijeta i od početka mandata bila sam posvećena tom cilju da vratimo low cost kompanije na naše aerodrome - rekla je ministarka u intervjuu za Prvu televiziju.
Podsjetila je da “Wizz Air nikada nije zvanično ni odlazio, te da su imali određen broj destinacija.”
- Preko godinu dana smo bili u pregovorima o otvaranju baze i konačno smo ih doveli do kraja. Potpisali smo memorandum, prodaja karata je već počela i to je imalo dobar odjek što je vrlo značajno za crnogorsku privredu i turizam. Najvaljeno je da će biti preko milion sjedišta što znači da ćemo imati mnogo više putnika koji će koristiti usluge naših aerodroma - dodala je Vukićević.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li je shodno tome potrebno osnažiti infratsrukturu konkretno u Tivtu i da li će Wizz Air ugroziti poslovanje kompanije Air Montenegro ministarka je kazala da kazala da se treba pripremiti.
&nbsp;- Mi smo već napravili neki plan da se infrastrukturno pripremimo za ono što dolazi jer naravno sve je to lijepo, imamo veliki broj destinacija i veći broj putnika ali nosi mnogo izazova - dodala je.
Ministarka je ukazala da crnogorska avio kompanija “2Montegero” ostvaruje dobre rezultate-
- Ne očekujem da naša nacionalna kompanija bude ugrožena, jer i za nju takođe postoji plan, oni su ove godine jako dobro poslovali, čini mi se da imaju jako dobar rezultat što je vrlo pohvalno s obzirom da nacionalne kompanije širom svijeta nisu uvijek u plusu - navela je Vukićević.&nbsp;
Objasnila je da “naša nacionalna avio kompanija sa kapacitetima koje ima, sa brojnim problemima sa kojima je suočena posluje vrlo dobro ove godine” i naglasila da “očekuje da će naredne godine imati i za njih veći broj destinacija i da će rezultat poslovanja biti još bolji”.
- Dolazak Wizz Aira ne treba shvatati kao bilo kakvo ugrožavanje bil koga, ovo je bum za Crnu Goru, investicioni bum. Dolazak renomirane kompanije, otvaranje većeg broja destinacija i vjerujem da će to privući i ostale kompanije da imaju mnogo više destinacija koje će voziti ka Crnoj Gori i iz Crne Gore - poručila je Vukićević.

Vukićević: Dolazak Wizz Aira je investicioni bum, naredne godine više letova imaće i "2Montenegro"

Da li su novi letovi sa crnogorskih aerodroma nova šansa za Crnu Goru? 
Što nam govori novo istraživanje CEDEM-a? Zašto je uvozno mlijeko na policama, dok se domaće prosipa? Kako izgleda rad na Univerzitetu veterinarske medicine u Beču i kakvu šansu za razvoj crnogorski naučnici imaju u inostranstvu pitamo dr Bojanu Radoman.
Možemo li odoljeti konzumerizmu u današnjici? Da li biste se upustili u „kruzing u nepoznato“? 
 
O ovim i ostalim aktuelnim temama govorimo u emisiji E uživo u terminu od 16 do 18 sati na kanalu E televizije.

E uživo: Zašto je uvozno mlijeko na policama dok se domaće prosipa, istraživanje CEDEM-a, novi letovi...

Ovo je istorijski trenutak za Aerodrome Crne Gore i za Crnu Goru u cjelini – možda i nije pretjerano reći da je ovo prekretnica - poručio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, povodom odluke mađarske loukost kompanije Wizz Air da upravo Crnu Goru izabere za svoju novu bazu. Ovaj potez, kako Tolić ističe za Pobjedu, otvara novo poglavlje u razvoju domaće avijacije i pozicionira Podgoricu kao važnu tačku na evropskoj mapi.
Sa 14 novih linija ka ključnim destinacijama i milion dodatnih sjedišta godišnje, Crna Gora dobija priliku da postane istinska city break destinacija i da osigura cjelogodišnju povezanost sa Evropom, uz otvaranje stotina radnih mjesta i jačanje turističkog i ekonomskog prometa.
<h3>Rekordi</h3>
- Možda i nije pretjerano reći da je ovo prekretnica, jer iako se u ovu zemlju dugo leti, Crna Gora je možda bila nedovoljno zastupljena i otkrivena u tom kontekstu. Ovo će, međutim, biti sjajan alat da se avio-povezanost podigne na nivo kakav do sada nijesmo imali. Posebno nas raduje što se sve to dešava u godini kada ostvarujemo rekordne rezultate, nadovezujući se na prethodnu, koja je bila najbolja u istoriji crnogorske avijacije - kazao je Tolić Pobjedi.
Napomenuo je i da Aerodrom Tivat ostvaruje rekordnu godinu, uspijevajući da nadomjesti promet koji je nekada činilo čak 65 odsto tržišta.
- Ponekad je potrebno 14 pregovora da bi se ostvarilo 14 odredišta. A ovdje imamo jednog partnera koji svoju mrežu širi snažno i strateški, promovišući Crnu Goru i Aerodrome Crne Gore kao svoje ključne partnere. I to nijesu jedine dobre vijesti. Tradicionalni prevoznici, takozvani legacy carriers, takođe povećavaju broj rotacija i sjedišta, leteći većim avionima. To su, zapravo, kičma svake avio-povezanosti, jer su to kompanije koje vas, već sa jednim presijedanjem, vode do svakog kutka svijeta. Ne bih da pravim šou ali ovo je zaista fantastična vijest. Četrnaest destinacija, a iza toga četrnaest mjeseci intenzivnih pregovora. Posebno mi je drago što sam čuo našu resornu ministarku, kojoj zahvaljujem na aktivnom učešću, jednako kao i premijeru Milojku Spajiću. To nije bilo simbolično učešće, već su na nekoliko ključnih sastanaka zaista odigrali važnu ulogu, dali podršku i povjerenje Aerodromima Crne Gore da će biti sposobni da iznesu ovako veliki iskorak u prometu - poručuje Tolić.
Naravno, kako je kazao sve počiva na entuzijazmu, vještini, profesionalizmu i predanosti zaposlenih u Aerodromima Crne Gore.
- Čeka nas veliki posao da obezbijedimo da ova baza zaživi u punom kapacitetu i da se stvore uslovi za njeno dalje širenje – i u broju linija i u obimu operacija - kazao je Tolić.
Na pitanje koliko će ovo uticati na putnike iz Crne Gore koji trenutno koriste druge aerodrome, posebno tiranski, Tolić odgovara:
- Vidite sami mrežu odredišta – među njima ima i onih koje konkurencija ne pokriva. Očekujem, ne samo da će naši građani više letjeti iz Crne Gore, već i da će se povećati broj dolazaka stranih putnika upravo zbog pažljivo odabranih linija. Vizz Air, kao partner koji je već dobro poznat, jasno je pokazao spremnost da osluškuje potrebe Crne Gore – bilo da se radi o dijaspori, privredi, ili novim tržištima. Dakle, spremni su da prilagođavaju svoje letove našim interesima, što je zapravo najvrednija poruka – to je suština i smisao jedne bazirane kompanije u Crnoj Gori - tvrdi Tolić.
Naglašava da letovi počinju već krajem marta, a pojedine linije biće uvedene u aprilu i maju.
- Najvažnije je što se radi o cjelogodišnjim linijama – to je najveći iskorak za Crnu Goru. Sada zaista niko više ne može reći da Crna Gora zavisi od sezone ili od tri ljetnja mjeseca. Nakon prošlogodišnjeg produženja sezone, kada smo letjeli punih sedam mjeseci, sada dobijamo i cjelogodišnje linije. To znači da glavni grad buduće članice Evropske unije postaje vidljiv na evropskoj mapi, a Podgorica dobija priliku da postane nova „city break“ destinacija koju Evropa tek treba da otkrije - kazao je Tolić.
Po njegovim riječima ovaj potez daje mogućnost i drugim avio-kompanijama da otvore bazu u Crnoj Gori.
- Naravno da postoje interesovanja. Ovo je snažan signal čitavoj avio-industriji. Drago nam je što je Vizz Air prvi prepoznao potencijal, ali nije jedini. Već imamo najave i drugih kompanija. Ne treba, međutim, zaboraviti značaj nacionalne aviokompanije, koja, po mom mišljenju, sada ima možda i najveću šansu, posebno nakon usvajanja Zakona o letovima od javnog interesa. Ne prejudiciram ništa, ali bilo bi logično da upravo nacionalni prevoznik obavlja najveći broj tih letova – kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama - tvrdi Tolić.
Očekuje, ne samo da će naši građani više letjeti iz Crne Gore, već i da će se povećati broj dolazaka stranih putnika upravo zbog pažljivo odabranih linija.&nbsp;
- Wizz Air, kao partner koji je već dobro poznat, jasno je pokazao spremnost da osluškuje potrebe Crne Gore – bilo da se radi o dijaspori, privredi, ili novim tržištima. Dakle, spremni su da prilagođavaju svoje letove našim interesima, što je zapravo najvrednija poruka, to je suština i smisao jedne bazirane kompanije u Crnoj Gori – kazao je direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić.
Fokus razvoja
Očekuje dalji rast letova, kao i interesovanje drugih prevoznika koji već prepoznaju Crnu Goru kao fokus budućeg razvoja.
- To je sasvim realno – Crna Gora je danas jedna od najčešće pominjanih zemalja regiona. Ipak, ne treba se zanositi. Ovo jeste lijep signal i važna ceremonija, ali sada nas čeka veliki posao. Sve ove dobre rezultate postižemo u veoma zahtjevnim uslovima, koji nijesu na nivou onoga što bi jedna renomirana turistička destinacija trebalo da ima. Na to ne treba zatvarati oči. Čarobnog štapića nema. Kao što sam više puta rekao, nekoliko modernizacija preko noći neće riješiti sve. Ali ovo su veliki koraci i vrijeme je da se donesu ključne odluke o smjeru u kojem idemo, kako bismo mogli preduzeti i konkretne mjere - zaključuje Tolić.
Počevši od marta 2026. godine, Wizz Air će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova „airbus A321neo“ u Podgorici i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Basel Mulhouse, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malmo, Gdanjsk, Poznan, Rzeszow i Vroclav.
Ova ekspanzija donosi jedan milion dodatnih sjedišta godišnje i pozicionira Podgoricu kao živu poveznicu sa Evropom. Ovim potezom, kako su naveli, Wizz Air učvršćuje svoju ulogu kao broj jedan avio-kompanija na Aerodromu Podgorica i približava se poziciji broj jedan avio-prevoznika u Crnoj Gori. Očekuje se da će se otvaranjem baze kreirati 80 direktnih i 700 indirektnih radnih mjesta, čime se podstiče lokalno zapošljavanje i jačaju turizam, trgovina i povezanost.
- Ovo je snažan signal čitavoj avio-industriji. Drago nam je što je Vizz Air prvi prepoznao potencijal, ali nije jedini. Već imamo najave i drugih kompanija. Ne treba, međutim, zaboraviti značaj nacionalne avio-kompanije, koja, po mom mišljenju, sada ima možda i najveću šansu, posebno nakon usvajanja Zakona o letovima od javnog interesa. Ne prejudiciram ništa, ali bilo bi logično da upravo nacionalni prevoznik obavlja najveći broj tih letova – kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama - tvrdi direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić
<h3>Sindikat: Crnoj Gori nije potreban koncesionar za aerodrome</h3>
Crnoj Gori nije potreban koncesionar za aerodrome, nakon najave otvaranja baze Wizz Air-a u Podgorici, saopštio je predsjednik reprezentativnog sindikata podgoričkog aerodroma Slobodan Martinović.
On je kazao da je najava otvaranja baze Wizz Air-a u Podgorici i novih 14 linija ,,tema u svakom crnogorskom domu i vijest godine“.
- Aerodromi Crne Gore su na ovaj način, maltene, ,,dali otkaz“ svakom mogućem koncesionaru. Nadamo se da će i Vlada i tenderska komisija čuti i razumjeti tu poruku. Jer, znamo da je koncesionar = (jednako) gašenje svih niskobudžetnih linija. To u ovoj zemlji, nakon najave otvaranja baze Wizz-a u Podgorici, niko ne smije dozvoliti - naveo je Martinović u saopštenju.
On je objasnio da samo ova jedna najava od jednog avio-prevoznika znači da se očekuje blizu milion putnika više.
- Naše kolege su dostojne tog zadatka. Radićemo ako bude potrebno i treću smjenu - rekao je Martinović.
Prema njegovim riječima, građani Crne Gore moraju da znaju da sve te avione i putnike neko mora profesionalno da dočeka i isprati.
- Mi želimo da cijela Crna Gora zna da mi to možemo - naglasio je Martinović.
Ovom menadžmentu, kako je saopštio, treba dati podršku da nastavi da razvija aviodostupnost.
On je rekao da su predstavnici sindikata tu i da čekaju fer dogovor u vezi sa statusom zaposlenih i uslovima rada, s obzirom na nove okolnosti koje znače mnogo više rada i truda.
- I pored toga što dajemo potpunu podršku menadžmentu, reprezentativni sindikat će budno pratiti poteze istog i ukazivati na eventualne odluke koje nijesu u interesu zaposlenih. Mi smo ključna komponenta u ostvarenju ovog velikog zajedničkog cilja - zaključio je Martinović.

Tolić: Prekretnica za Crnu Goru – Wizz Air donosi rekordnu povezanost i investicije

U emisiji E uživo govorimo o stavovima građana o oružju iz istraživanja emisije Eho. Komentarišemo najavu novih linija WIZZ AIR-a iz Podgorice od marta. Koliko se u Crnoj Gori ulaže u kulturu? Da li su prosidbe spektakli ili intimni događaji?
Gosti emisije su članovi ŽKK Budućnost Bemax koji su spremni za novu sezonu WABA LIGE i meč koji je na programu sjutra u 18 sati u „Bemax areni“. Naša gošća je i glumica Anđela Marunović, dobitnica nagrade “Rejhan Demirdžić” za najbolju mladu glumicu za ulogu u predstavi “Naličje” Borisa Liješevića. 
 
Emisiju E uživo možete pratiti na kanalu E televizije radnim danima u terminu od 16 do 18 sati.

E uživo: Stavovi o oružju, najava novih linija Wizz Air-a, koliko Crna Gora ulaže u kulturu...

Koncesionar nije potreban, poručio je Slobodan Martinović ispred Reprezentativnog Sindikata Aerodroma Podgorica, a povodom najave otvaranja baze Wizz Air-a u Podgorici i otvaranja novih 14 linija.
- To je juče i danas tema u svakom Crnogorskom domu i vijest godine- navodi se u saopštenju Martinovića.
Martinović je kazao da su Aerodromi Crne Gore na ovaj način, maltene, ”dali otkaz” svakom mogućem koncesionaru.&nbsp;
- Nadamo se da će i Vlada i tenderska komisija čuti i razumjeti tu poruku. Jer, znamo da je koncesionar = (jednako) gašenje svih niskobudžetnih linija. To u ovoj zemlji, nakon najave otvaranja baze Wizz-a u Podgorici, niko ne smije dozvoliti- kaže Martinović.&nbsp;
Objašnjava šta u redovnom radu znači to otvaranje baze u Podgorici.
- Samo ova jedna najava od jednog avio-prevoznika znači da očekujemo blizu milion putnika više – a naše kolege su dostojne tog zadatka. Radićemo ako bude potrebno i treću smjenu- kaže on.
Dodao je da građani Crne Gore koji su, kao u ostalom i oni koji rade u Aerodromima Crne Gore, sa oduševljenjem dočekali vijest o nizu novih ruta sa našeg aerodroma, moraju da znaju da sve te avione i putnike neko mora profesionalno da dočeka i isprati, i mi želimo da cijela Crna Gora zna – da mi to možemo.
- Ipak, iako često nismo istomišljenici, smatramo da ovom menadžmentu treba dati podršku da nastave da razvijaju aviodostupnost. Mi smo tu i čekamo fer dogovor u vezi sa statusom zaposlenih i uslovima rada s obzirom na nove okolnosti koje znače mnogo više rada i mnogo više truda. I pored toga što dajemo potpunu podršku menadžmentu, reprezentativni sindikat će budno pratiti poteze istog i ukazivati na eventualne odluke koje nisu u interesu zaposlenih. Mi smo ključna komponenta u ostvarenju ovog velikog zajedničkog cilja- zaključuje Martinović.

Martinović: Koncesionar nije potreban, Wizz Air baza znači milion putnika više

Nakon najave niskobudžetne avio-kompanije Wizz Air da će od marta otvoriti bazu sa dva aviona u Podgorici, Crna Gora bilježi veliko interesovanje i drugih međunarodnih prevoznika, kazala je za Bankar ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je poručila da će država biti spremna da odgovori na sve infrastrukturne i logističke izazove koje ovakvi projekti nose.
- Imamo i od drugih prevoznika najavu da bi rado došli u Crnu Goru. Mi ćemo biti spremni za sve te izazove. Lijepo je kada dolaze aviokompanije, lijepo je kada imamo veći broj destinacija, ali to znači i dodatni izazov za nas, da se za sve to pripremimo. Već smo krenuli sa pripremama za narednu godinu - kazala je Vukićević.
Ona je istakla da očekuje značajan uticaj dolaska Vizera ne samo na turizam i privredu, već i na građane Crne Gore.
- Građani više neće morati da koriste aerodrome u regionu, što mi je negdje i bio cilj na samom početku mandata - dodala je Vukićević.
Govoreći o izboru destinacija, Vukićević je pojasnila da su one rezultat zajedničkih dogovora između Ministarstva, Aerodroma Crne Gore i same aviokompanije.
- Lokacije su birane u saradnji sa kompanijom VizzAir-a. Oni su imali neke svoje prijedloge, Aerodromi Crne Gore takođe neke svoje, i tako smo došli do destinacija kao što su Budimpešta i Barselona. Uz već postojeće linije, ukupno će biti nešto preko dvadesetak destinacija koje će Vizer pokrivati iz Crne Gore - navela je ona.
<h2>Balans između infrastrukture i ekologije</h2>
Ministarka Maja Vukićević je posebno naglasila da svi infrastrukturni projekti koje Ministarstvo sprovodi moraju biti u skladu sa evropskim ekološkim i socijalnim standardima, jer se finansiraju iz EU grantova i povoljnih kredita međunarodnih finansijskih institucija.
- Da biste dobili sredstva, morate ispuniti određene standarde koji se odnose i na ekološke i na socijalne aspekte svakog projekta. Tek kada dobijete pozitivnu ocjenu studija uticaja na životnu sredinu i društvo, možete pristupiti finansiranju -istakla je Vukićević.
Ona je dodala da je riječ o projektima koji su „veoma veliki i zahtjevni“, te da zahtijevaju ozbiljne pripremne faze — od eksproprijacije i geoloških ispitivanja, do izrade detaljnih studija.
- Vi ne možete izgraditi auto-put preko noći. To nije samo gradnja puta, već i kompletne prateće infrastrukture. Za sada uspješno odolijevamo svim izazovima koje smo imali. Imamo skroman broj službenika, ali sam zadovoljna timom koji sam formirala, a naši rezultati pokazuju da funkcionišemo dobro - zaključila je Vukićević.

Vukićević: Dolazak Wizz Aira privlači druge avioprevoznike – spremni smo za infrastrukturne izazove

Niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air i predstavnici crnogorskih vlasti potpisali su memorandum o razumijevanju s ciljem jačanja saradnje i razvoja avio-saobraćaja u Crnoj Gori.
U ime Vlade Crne Gore memorandum su potpisali premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, dok je u ime Wizz Aira potpis stavio izvršni direktor kompanije József Váradi.
Ovim dokumentom trasira se okvir za potencijalno širenje mreže letova i unapređenje dostupnosti Crne Gore kao turističke i investicione destinacije.
Wizz Air je ranije objavila da će svoju 36. bazu otvoriti u Podgorici, što predstavlja, kako su kazali značajan korak u daljem rastu u zemlji i prekretnicu u transformaciji za sektor vazdušnog saobraćaja i ekonomiju Crne Gore.
Vlada je juče, kako je saopšteno, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila Informaciju o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju (MOU) između države Crne Gore i avio kompanije Wizz Air Holdings plc s Predlogom memoranduma.

Potpisan memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore i Wizz Air-a

Wizz Air, jedna od vodećih avio-kompanija u Crnoj Gori objavljuje da će svoju 36. bazu otvoriti u Podgorici, što predstavlja značajan korak u daljem rastu u zemlji i prekretnicu u transformaciji za sektor vazdušnog saobraćaja i ekonomiju Crne Gore, navedeno je u saopštenju Aerodroma Crne Gore.&nbsp;
Počevši od marta 2026. godine, Wizz Air će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Basel Mulhouse, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malmo, Gdanjsk, Poznan, Rzeszow i Vroclav.&nbsp;
Ova ekspanzija donosi jedan milion dodatnih sjedišta godišnje i pozicionira Podgoricu kao živu poveznicu sa Evropom. Karte su već u prodaji na wizzair.com i putem mobilne aplikacije WIZZ mobile app.
Ovim potezom, Wizz Air učvršćuje svoju ulogu kao broj 1 avio-kompanija na Aerodromu Podgorica i približava se poziciji broj 1 avio-prevoznika u Crnoj Gori. Očekuje se da će se otvaranjem baze kreirati 80 direktnih i 700 indirektnih radnih mjesta, čime se podstiče lokalno zapošljavanje i jačaju turizam, trgovina i povezanost.
Od lansiranja prvog leta iz Podgorice za Bergamo u avgustu 2016. godine, Wizz Air je prevezao skoro 2 miliona putnika u Crnoj Gori. Samo u 2025. godini, avio-kompanija nudi 402.000 sjedišta (+12,6% u odnosu na prošlu godinu) i očekuje da će prevesti 309.000 putnika (+14,6 odsto u odnosu na prošlu godinu), sa impresivnom stopom realizacije letova od 99,8 odsto i poboljšanjem tačnosti letova od 18,1 odsto.
Izvršni direktor avio-kompanije Wizz Air, József Váradi ističe da je ta avio-kompanija duboko posvećena budućnosti Crne Gore kroz proširenje pristupačnih opcija putovanja za njene građane, podršku održivoj avijaciji modernim, štedljivim avionima, podsticanje rasta turizma i povezanih industrija, te jačanje uloge Podgorice kao regionalnog transportnog čvorišta.
- Ponosni smo što produbljujemo svoje korijene u Podgorici i donosimo nove prilike ljudima u Crnoj Gori. Ova baza predstavlja mnogo više od samog operativnog širenja – ona je dugoročna investicija u budućnost mobilinosti, ekonomije i globalne povezanosti Crne Gore - izjavio je Varadi.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić, naglasio je da je najava otvaranja baze Wizz Air-a veliki dan za crnogorsku avijaciju.
- Posebno sam radostan jer je ovo jedna od vijesti koja će obradovati sve građane Crne Gore, ali i kompletnu privredu. Ipak, mi imamo ovaj jedan dan za slavlje jer je već od sjutra – pred Aerodromima Crne Gore nastavak važnih aktivnosti. Mi u kratkom roku, dakle - prije narednog proljeća, hitno moramo da unaprijedimo svoje infrastrukturne i operativne kapacitete, da uspješno organizujemo produženje radnog vremena i da obučimo novi kadar. Mi smo spremni za treću smjenu u Podgorici, a odlučni smo da razvijamo Aerodrome Crne Gore do razine koja prati potencijale ove jedinstvene zemlje - poručio je Tolić.
Sa današnjom najavom, Wizz Air proširuje svoju ponudu, te iz Podgorice od naredne sezone nudi ukupno 23 avio-linije koje Crnu Goru povezuju sa 12 zemalja 23 avio-linije koje Crnu Goru povezuju sa 12 zemalja.

Wizz Air najavljuje bazu u Podgorici: Dva stacionirana aviona, 14 novih avio-linija, više od miliona dodatnih sjedišta

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: wizz-air