U vremenu u kojem se država nerijetko stavlja u službu ličnog interesa, postoje i oni ljudi koji su cijeli svoj život stavili u službu države Crne Gore. Naučne reference Vukića Pulevića odavno su prevazišle granice Crne Gore, a pedagoškim radom, kojima je iznjedrio nove generacije intelektualaca, ostavio je bogato nasljeđe crnogorskom društvu.
U devetoj deceniji - on i dalje ima šta da da svojoj državi. Dok intelektualci, akademici i profesori, neki bi rekli - mudro ćute na degradirajuće pojave u društvu - današnji gost emisije E-uživo Vukić Pulević pokazuje da je intelekt, prožet ličnim integritetom i patriotizmom - najbolja brana svemu onome lošem što što navire ka Crnoj Gori.
Emisiju E-uživo danas gledajte na TV E, od 16 do 17.30 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

E uživo: Vukić Pulević i dalje ima šta da da svojoj državi

Dobitnik Godišnje nagrade časopisa "Komuna" za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore za 2025. godinu je akademik prof. dr Vukić Pulević.
Ovo je, kako se navodi u saopštenu, odluka tročlanog Žirija za dodjelu nagrade, koga su činili prof. dr Vladimir Vojinović, (predsjednik), doc. dr Adnan Prekić i Nevenka Jovović.
Akademik Pulević diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, a magistarski rad i doktorat odbranio je na Univerzitetu u Ljubljani. Obavljao je poslove kustosa i konzervatora u Republičkom zavodu za zaštitu prirode Crne Gore, potom profesora Više pedagoške škole i Pedagoške akademije u Nikšiću, a nakon toga obavljao je poslove profesora botaničke grupe predmeta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.
Naučnim radom i pregalaštvom Pulević je postavio čvrste temelje botanike u Crnoj Gori i dao neprocjenjiv doprinos očuvanju crnogorskog naučnog i kulturnog nasljeđa, zbog čega njegov doprinos ostaje trajno svjedočanstvo o Crnoj Gori, čineći ujedno ovoga naučnika jednim od najznačajnijih u crnogorskoj nauci savremenoga doba.
Pulević je i dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo, član je Matice crnogorske, Crnogorskog PEN centra, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u odjeljenju prirodnih nauka. Od 1990-ih se intenzivno bavi onomastičkim istraživanjima, posebno fitonimijom i fitotoponimijom Crne Gore, čime je doprinio borbi za afirmaciju crnogorskog jezika i kulture, a njegove publikacije i monografije predstavljaju vrijedan leksikografski i naučni materijal koji čuva dragocjenu leksiku crnogorskog jezika.
- Kada je došlo vrijeme političkih previranja, još početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, morao sam da se uključim u te procese. Nijesam mogao ostati izvan njih i posmatrati sa strane. Ponoviću svoju davnu ocjenu, da je nemoralno previđati probleme i ne uključivati se u njihovo rješavanje. Bio sam podrška osnivanju svih crnogorskih institucija koje su se ticale njenog identiteta i koje su štitile Crnu Goru. U početku je to izgledalo neobično i često su me pitali: „Što će ti to?“. Ja sam znao što mi to treba. Da pomognem Crnoj Gori da se osvijesti, da dođe k sebi, da krene demokratskim putem, da ne srlja u ratove, da ne robuje tuđim interesima, da nađe samu sebe, da valorizuje svoje prirodne, kulturne, istorijske vrijednosti… Borili smo se za pravo i slobodu crnogorskih građana, za načela slobodnog duštva. Srećom, bilo je dosta ljudi koji su bili u toj akciji i te ideje su se sve više širile, tako da Crna Gora 2006. godine, ipak, nije sa ravne ledine krenula u obnovu državnosti, nego je imala temelj... - saopštio je Pulević na prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade.
Osim Godišnje nagrade, kako se navodi u saopštenju, žiri je odlučio da dodijeli i tri Specijalne plakete i to Miloradu Miću Miranoviću, publicisti i novinaru, za doprinos afirmaciji i očuvanju muzičkog nasljeđa.&nbsp;
Miranović je autor i urednik dokumentarnih filmova iz oblasti muzičkog nasljeđa (poput onih o ostavštini Hamdije Šahinpašića i Ksenije Cicvarić), te autor knjiga, koautor ili producent brojnih projekata koji doprinijeli očuvanju i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
Akademiku Ljubomiru Mudreši, književniku i novinaru, za doprinos očuvanju i afirmaciji crnogorske kulture.&nbsp;
Mudreša je autor 15 zbirki poezije i šest romana (među kojima je i nedavno objavljeni roman ,,Śeme“), glavni urednik časopisa za književnost i društvo “Gledišta”, redovni je član DANU, Crnogorskog PEN centra, CDNK, KZ “Vladimir Mijušković” i Matice crnogorske.
Nagradom Komuna, kako dodaju, posthumno je odata pošta nedavno preminulom crnogorskom novinaru i uredniku Esadu Krciću, čiji iznenadni odlazak predstavlja gubitak za novinarski esnaf u Crnoj Gori.
Datum organizovanja svečanosti povodom dodjele nagrade i plaketa "Komun@" biće naknadno saopšten.

Vukiću Puleviću Godišnja nagrada časopisa "Komuna"

Četničko vašarsko orgijanje posljednjih sedmica dobilo je danas prvu konkretnu opipljivu formu - Vlada CG ne dozvoljava upis nove generacije studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, saopštio je akademik CANU i DANU Vukić Pulević.
Pulević je rekao da ovo nije samo skandalozna odluka, već akademska i demokratska katastrofa.
- Zamislite da Vlada Češke obustavi finansiranje Fakulteta za češki jezik i književnost? Da, to je bilo moguće pod totalitarnom sovjetskom čizmom. Danas je to nemoguće tamo! Ali dakako jeste u Crnoj Gori, đe revizionistička četnička hobotnica koja je zahvatila svaku poru crnogorskog državnog sistema guši sve što ima procrnogorski prefiks i antifašističku konotaciju - istakao je Pulević.
Podsjeća da od prvoga dana čvrsto stoji uz misiju FCJK, njegove studente i profesore.
- Nikad nijesam bio ubjeđeniji nego danas da je to jedna od najboljih institucija u istoriji crnogorskog školstva, koja gordo čuva građanski karakter ove zemlje i afirmiše njene najbolje lingviste i pisce. Zato Vladi Crne Gore poručujem - ja vam ne dam na FCJK! Kao nekadašnji član Vlade, kao akademik CANU i DANU, kao univeriztetski profesor skoro četiri decenije, ne dam na dostojanstvo i akademske slobode! Ne dam na naš FCJK, našu luču i našu savjest! Svi uz FCJK - poručio je akademik Pulević.

Pulević: Četnička hobotnica u Vladi guši akademske slobode

Na karnevalima širom Njemačke, uz šaljive prikaze i veselu atmosferu, pojavile su se i satirične lutke američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koje su izazvale značajnu pažnju.
Na drugom automobilu na paradi u Dizeldorfu, Putin je prikazan kako daljinski upravlja nekom vrstom ljudskog drona koji predstavlja političara njemačke Alternative za Njemačku (AfD), uz natpis "AfD: Izdajnici", dok treći prikaz koji se odnosi na Putina prikazuje "još jedan ratni zločin Rusije", dok tri osobe drhte na ledenoj hladnoći u svom stanu, nakon što je Rusija više puta napala energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Lutka koja izgledom podsjeća na Putina prikazana je i kako mačem probija satiričnog klovna, dok klovn uzvraća udarac šaljivdžijskim žezlom.
Na još jednom prikazu u Kelnu, na paradi se našla i lutka iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, koji je prikazan kako proždire osobu, koja izgleda kao da je bila dio grupe demonstranata koji su stajali ispred njega.

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E biće otvorene teme od društvenog značaja – od položaja žena i kulture sjećanja, do obrazovanja i prava osoba sa invaliditetom.
U studiju će se analizirati koliko su žene i njihova iskustva iz devedesetih zaista vidljive u javnom prostoru i da li je društvo spremno da čuje njihove priče i suoči se sa nasljeđem tog perioda.
Jedna od tema biće i stanje u obrazovnom sistemu, uz podatak da gotovo 30 odsto osnovaca pohađa privatne časove, dok je dopunska nastava u školama slabo posjećena. Šta takvi pokazatelji govore o kvalitetu i dostupnosti obrazovanja?
Budilnik donosi i analizu izmjena Pravilnika o socijalnoj i dječjoj zaštiti osoba sa invaliditetom, koji je mijenjan dva puta u samo mjesec dana. Ko donosi takve odluke i kakve posljedice one imaju na svakodnevni život najranjivijih kategorija društva?
U emisiji će biti predstavljena i priča o tome kako nauka može izaći iz učionica i postati inspirativno iskustvo za sve generacije, kroz aktuelnu izložbu u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici.
"Budilnik" gledajte od sedam do devet sati na Televiziji E.

"Budilnik": Žene devedesetih, privatni časovi i izmjene pravilnika za OSI u fokusu

U novom izdanju emisije "Srećan dan" biće predstavljena nova pjesma „Alibi“ – emotivna priča o ljubavi, odnosima i unutrašnjim preispitivanjima. O inspiraciji, procesu stvaranja i snazi muzike koja povezuje ljude govori muzičar Bojan Marović.
Emisija donosi i razgovor o studiranju u inostranstvu – koliko jedna odluka može promijeniti život i koje su prednosti i izazovi obrazovanja van granica. Gost u studiju je Baćko Babić iz Agencije ISEM, koji će pojasniti koje su mogućnosti dostupne mladima i kako izgleda put do diplome na stranom univerzitetu.
U segmentu SrećanAI biće otvorena tema digitalnog umora. Šta znači biti stalno online i zašto, uprkos tehnološkim olakšicama, sve češće osjećamo iscrpljenost? Da li nam tehnologija pomaže ili nas dodatno opterećuje?
Emisiju "Srećan dan" gledajte od 9 do 11 sati.

"Srećan dan": Premijera pjesme „Alibi“, studiranje u inostranstvu i fenomen digitalnog umora

I Opština Herceg Novi krenula je primjerom Opštine Žabljak, pa se danas, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, ispred zgrade zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore, piše <a href="https://www.antenam.net/clanak/foto-ispred-opstine-herceg-novi-trobojka-umjesto-zastave-eu">Antena M.</a>
Da li će ostati trajno tu, ili je postavljena jer se u Srbiji proslavlja Dan državnosti, vidjećemo u narednim danima. Mada je politička orijentacija većine u Herceg Novom posve jasna.
Do tada, evo ideje, koju nam je poslao čitalac - umjesto trobojke čelnici Opštine mogli bi okačiti zastavu koja asocira na Praznik mimoze, već kad se toliko diče tradicijom.

Tag: vukic-pulevic

E uživo: Vukić Pulević i dalje ima šta da da svojoj državi

Vukiću Puleviću Godišnja nagrada časopisa "Komuna"

Pulević: Četnička hobotnica u Vladi guši akademske slobode

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

"Budilnik": Žene devedesetih, privatni časovi i izmjene pravilnika za OSI u fokusu

"Srećan dan": Premijera pjesme „Alibi“, studiranje u inostranstvu i fenomen digitalnog umora

Ispred Opštine Herceg Novi trobojka umjesto zastave EU

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO