Nova epizoda emisije "Galerija tajni" emituje se večeras od 18 sati na TV E.
Maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje predstavljaju ozbiljne društvene probleme u Crnoj Gori, koji utiču i na širu zajednicu.
“Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje”, naslovi su koji se iz godine u godinu ponavljaju, dok institucije i sistem, čini se, ostaju bez suštinske reakcije.
Čak je i u najnovijem izvještaju Evropske komisije ukazano da je nasilje među djecom i dalje ozbiljan problem, te da iako Crna Gora ima dobro uspostavljen pravni okvir, primjena i nadzor su i dalje slabi. 
 
A slučajevi vršnjačkog nasilja koji su se dogodili u posljednjih nekoliko mjeseci, još jednom su pokazali koliko je ovo ozbiljan problem dok sistem i institucije kaskaju.
Emisiju "Galerija tajni" pogledajte večeras od 18 sati na TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRkGlvPOimLM%3Fsi%3D5A8c088F-HnBrKCr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Galerija tajni“ večeras na TV E: Maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje

Mladi u Ulcinju svjesni su govora mržnje, seksizma i rodne diskriminacije. No, istraživanje koje je SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Ulcinju, radio u dvije osnovne škole, u okviru projekta Zajedno za jednakost- Protiv diskriminacije i za rodnu harmoniju u Ulcinju, ukazuje da je na tim temama sa mladima potrebno dodatno raditi.
Posebno zabrinjava i podatak da je skoro 70 odsto ispitanika potvrdilo prisustvo vršnjačkog nasilja u školama. Nešto preko 15 odsto anketiranih osnovaca svjedoči da su bili žrtve nasilja više puta, što zahtjeva, navode iz SOS telefona, hitne i sistemske mjere prevencije.
<h2>NASILJE I PREMA NASTAVNICIMA</h2>
Asistentkinja na projektu Ajdina Metanović Luković kaže da rezultati ukazuju na zabrinjavajuću pojavu nasilničkog ponašanja učenika prema nastavnicima i drugim zaposlenim u školama.
- Čak 33,33 odsto ispitanika je izjavilo da su primjetili takvo ponašanje, dok je najveći procenat 42,42 odsto naveo da su to uočili povremeno - dodala je ona.
Tako 30 odsto đaka tvrdi da su prisustvovali više puta takvom ponašanju. 42 odsto kaže da to nijesu vidjeli, dok zabrinjava što gotovo 28 odsto djece nije ni željelo da odgovori na to pitanje.
<h2>ŽRTVE MANJE ĆUTE</h2>
Iz Odjeljenja bezbijednosti Ulcinj navode da se nasilje sve više prijavljuje i da žrtve sve manje ćute. Poručuju da je edukacija ključna, te da mora biti čak i agresivna, kako niko ne bi trpio nasilje. Kao posebno problematičnu izdvajaju diskriminaciju preko društvenih mreža, jer se do počionica teško dolazi.
Načelnik OB Ulcinj Blažo Ćetković kaže da je „vrlo teško doći do onog nasilnika koji je neprimjerenim porukama, zvanjem, preko drušvenih mreža vrši konstatno nasilje“.&nbsp;
- Najčešće su to žene ili djevojke ili neke druge ranjive kategorije. Zato mislim da bi zakonodavac morao da propiše teže kazne upravo zbog toga što je vrlo teško otkriti ta djela da budu teže kazne, kako bi se nakon otkrivanja, oni koji su i potencijalno takvi nasilnici, da se odvrate od takvih radnji. Jer ako ostanu neotkriveni i nekažnjeni nastaviće sa tim radnjama - ocijenio je on.
<h2>DRUŠTVO NE REAGUJE NA GOVOR MRŽNJE KA ŽENAMA</h2>
Ajdina Metanović Luković istakla je da rezultati pokazuju da većina ispitanika, odnosno 42.42 odsto, smatra da su žene u javnom životu zaista više izložene govoru mržnje u odnosu na muškarce.
- Ovaj procenat ukazuje na visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji i nasilja u javnom diskursu. Zanimljivo je da 15,15 odsto ispitanika odgovara sa „možda“, što ukazuje na određenu neodlučnost ili potrebu za više informacija i dubljim razumijevanjem problema - navela je ona.
Sa druge strane, 90 odsto ispitanika smatra i da društvo nedovoljno ili uopšte ne reaguje kada je u pitanju govor mržnje usmjeren ka ženama koje djeluju u javnom prostoru. To ukazuje, poručuju iz SOS telefona, na slab institucionalni i društveni odgovor na rodno zasnovanu mržnju.
Direktorica SOS telefona Ulcinj Hatidža Nelaj kaže da su glavni ciljevi smanjenje govora mržnje i seksizma prema ženama i djevojkama u javnom i medijskom prostoru, dekonstrukcija tradicionalnih rodnih uloga i osnaživanje mladih da preuzmu aktivnu ulogu u prevenciji diskriminacije i promociji jednakosti.
Iz SOS telefona stižu i preporuke koje se odnose na uvođenje obrazovnih programa u školama o rodnoj ravnopravnosti, nasilju i diskriminaciji, kao i obuke za nastavnike, ali i roditelje i učenike o prevenciji nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vršnjačko nasilje u školama potvrđuje 70 odsto ispitanika, postoji visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji

Ako se apeluje, govori i radi da nema mjesta bilo kojoj vrsti nasilja u društvu onda fizički napad odrasle osobe na dijete u školskom dvorištu izaziva strah, nevjericu i ljutnju kako kod građana, tako i kod stručne javnosti - rekla je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, psihološkinja Stela Burzanović.
Nakon incidenta u dvorištu OŠ ,,Vuk Karadžić” kada je odrasla osoba fizički napala učenika tokom odmora javnost s pravom traži odgovore, kako je moguće da dijete bude napadnuto u školskom dvorištu i to od strane jednog roditelja. Roditelji postavljaju pitanje zbog čega niko nije obavijestio porodicu, niti pozvao policiju.
Kod svih koji su &nbsp;pročitali tu informaciju, kaže Burzanović, javio se strah, tuga, nevjerica i ljutnja, jer takve vijesti ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim.&nbsp;
- Takve i slične vijesti ne mogu nas ostaviti ravnodušnim, ako već govorimo da mi odrasli moramo biti primjer kako omladini, tako i svima i generalno samo su naboji negativnih emocija bili, kako na sve građane, na sve ljude, tako naravno i na stručnjake. Ako apelujemo i govorimo da za bilo koji vid nasilja nema opravdanja, ovo nas samo stavlja u jedan šok i nevjericu zašto se dešava, a svakog dana podižemo taj kub na veći nivo ne bi li se sve to umanjilo - rekla je Burzanović.
Teško je reći roditelju da ostane pribran ako je njegovo dijete fizički napadnuto, jer ako je to bilo kome ko je vidio i pročitao to djelovalo sa ogromnim nabojem negativnosti, kako li je roditelju.
- Ovo su situacije i teme koje moraju institucionalno da se prođu, kad je u pitanju samo dijete, tačnije roditelj prema svom djetetu, mora dijete da osjeti da mu je roditelj podrška, otvoren razgovor, empatija i ljubav i da nekako roditelj ne ide putem da se nasilje vraća nasiljem i slično, nego nekako kad je odnos roditelj dijete u pitanju povući ručnu i vidjeti šta je najbolje za dijete u tom trenutku, da krene sa njim da razgovara, da mu se dijete otvara i slično, a naravno dalji koraci škola, dalje institucije - zaključila je Burzanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3TE6C_q2FN8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Burzanović: Teško je reći roditelju da ostane pribran u trenutku kad je njegovo dijete napadnuto

Vršnjačko nasilje je problem koji se ne vezuje samo za obrazovni sistem već je, ocjenjuje u izjavi za Antenu M ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, jako prisutno u svim sferama života.
- Ne treba ni da se čudimo s obzirom na to da smo mi djeci modeli i uzori, a kad vidimo šta se dešava i na medijskoj sceni i na političkoj sceni onda mi se čini da nažalost takvo ponašanje djece i nije iznenađujuće - ističe Jakšić-Stojanović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije je, navodi ministarka, izmijenilo zakone i pravilnike kojima se reguliše ova oblast tako da je, kako dodaje, po prvi put prepoznato eksplicitno nasilje čak i u opštem Zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Navodi i da, kroz određene pravilnike na kojima rade, planiraju da pooštre mjere koje se odnose na sve oblike nasilja.
- Čak i za slučajeve potencijalnog seksualnog ili nekog drugog vida nasilja od strane nastavnika je prepoznata suspenzija kao moguća kazna. Naravno ne prejudicirajući nečiju krivicu, nastavnik će biti suspendovan do onog momenta dok se ne utvrdi eventualna odgovornost - pojašnjava ministarka prosvjete.
Ministarstvo je, kako je kazala, izmijenilo Pravilnik o normativima, čime je povećan broj psihologa pedagoga, a po prvi put su kroz sistematizacije radnih mjesta uključeni i asistenti u borbi protiv nasilja.
U prvom polugodištu angažovani su i zaštitari, koji će svoj rad, uvjerena je ministarka, nastaviti i u drugom polugodištu.
<h2>Prve obuke za zaštitare na Policijskoj akademiji </h2>
O radu zaštitara su, navodi, u saradnji sa Zavodom za školstvo sproveli i istraživanje, pa će uskoro za njih biti obezbijeđene prve obuke za rad sa djecom na Policijskoj akademiji.
- Sa Policijskom akademijom smo organizovali niz sastanaka, uključena je i Uprava policije, već se radi na tom programu. Ja se nadam veoma brzo da ćemo imati prve obuke na Policijskoj akademiji koje će uključiti sve zaštitare koji su angažovani u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore i upravo će fokus biti na radu sa tim ranjivim kategorijama, odnosno sa djecom. Poseban akcenat će biti i na tom specifičnom pristupu koji je neophodan - ističe Jakšić-Stojanović.
U saradnji sa Savjetom Evrope, Ministarstvo prosvjete je, kaže Jakšić-Stojanović, započelo realizaciju velikog projekta koji se odnosi upravo na nasilje u školama.
- Podržava ga Ambasada Njemačke. Vrijednost projekta je oko pola miliona eura i taj projekat će uključiti istraživanje gdje ćemo tačno da definišemo i reprezentativne uzorke, a na osnovu analiza istraživanja ćemo doći do određenih zaključaka. Prvi put da se radi tako temeljno i sveobuhvatno istraživanje i to će nam biti smjernica na koji način da predvidimo dalje aktivnosti kada je u pitanju ova pojava - pojašnjava ministarka prosvjete.
Veliki broj obuka na temu prevencije vršnjačkog nasilja sprovodi se u osnovnim i srednjim školama, navodi sagovornica Antene M.
- Trudimo se da targetiramo sve uzraste jer se i u različitim uzrastima javljaju i drugačiji problemi i oblici nasilja i potpuno je drugačiji pristup kad su u pitanju manja djeca, adolescenti, djeca koja su u pubertetu i sl. Tako da se nadam da ćemo u narednom periodu još intenzivnije raditi na toj edukaciji, a uz podršku pedagoških i psiholoških službi i angažman zaštitara i asistenata da ćemo uspjeti da damo svoj doprinos da takvih slučajeva bude sve manje - navodi Jakšić-Stojanović.
Ministarstvo se, ističe ministarka, u prethodnom periodu bavilo i video-nadzorom, pa je u skoro svim školama u Crnoj Gori postavljen video-nadzor koji omogućava dodatan mehanizam kontrole i blagovremenu reakciju.

Jakšić-Stojanović: Ponašanje djece nažalost nije iznenađujuće, pooštrićemo mjere koje se odnose na sve oblike nasilja

Istraživanje nevladine organizacije Juventas, koje je obuhvatilo više od 3.000 srednjoškolaca, ukazalo je na postojanje određenih rizika u porodičnom okruženju, a najčešće su bolest bliske osobe, svađe među roditeljima, razvodi, fizički sukobi u porodici, prisustvo problema sa alkoholom, ili drogom, fizičko kažnjavanje djece u čak 60 odsto situacija - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milica Simonović iz ove nevladine organizacije.
Nevladina organizacija Juventas juče je na konferenciji pod nazivom "Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima" predstavila preliminarne rezultate istraživanja o navikama, uvjerenjima, stavovima, iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.
Javnost je više zainteresovana, smatra Simonović, za delikventno ponašanje maloljetnika, pa samim tim broj delikventnih prestupa izgleda veći, a podaci su isti kao i prethodnih godina.&nbsp;
Kaže da su prestupnici i djeca mlađa od 14 godina, što govori da se s djecom treba baviti u najranijem uzrastu, vrijednostima i usmjerenjima, kako kaže, još od vrtićkog uzrasta.
- Moramo djelovati preventivno i posvetiti djeci pažnju još od tog najranijeg uzrasta. Takođe, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju korištenje psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice što je veliki problem u našem društvu - rekla je Simonović.&nbsp;
Smatra da porodica mora biti prva linija zaštite, odmah zatim institucije, škola i društvo. Sama škola nije samo obrazovna ustanova već i vaspitna gdje dijete poslije porodice provodi najviše vremena.
- Neophodno je ojačati sistemsku podršku centrima za socijalni rad, policiji, koji zbog svoje preopterećenosti ne mogu na adekvatan način da odgovore potrebama djece u sukobu sa zakonom, kao ni one djece koja su u riziku da to postanu - istakla je Simonović.
Prema istraživanjima NVO Juventas, trećina mladih je navela da su bili izloženi nekom obliku nasilja u porodici, Simonović ističe da su ispitanici bili uglavnom uzrasta od 15 do 18 godina.
- Anketiranjem je obuhvaćeno oko 3.000 srednjoškolaca, na reprezentativnom uzorku koji obuhvata sve regione Crne Gore i različite tipove škola. Ono što rezultati istraživanja pokazuju je da većina srednjoškolaca ima dobar odnos sa članovima porodice i roditeljskom figurom, većina njih, čak 84,7 oDsto izjavila je da bi se osjećala loše ako bi razočarala roditelje, dok je roditeljski nadzor prema kretanju mladih uglavnom prisutan kod mladih, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju online aktivnosti djece. Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika smatra da roditelji znaju šta rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan - zaključila je Simonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX5hoMECG1NM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simonović: Porodica mora biti prva linija zaštite

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva podnijeli su krivičnu prijavu protiv četrnaestogodišnjaka koji je osumnjičen za nanošenje teških tjelesnih povreda vršnjaka u Budvi 2. oktobra, saopšteno je iz Uprave policije.
Podsjećaju da su službenici policije po saznanju da je došlo do fizičkog sukoba nekoliko maloljetnika ispred Osnovne škole „Stefan Mitrov Ljubiša“ izašli na teren i preduzeli hitne mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti i identifikaciji onih koji su učestvovali u nasilju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbudva-identifikovani-ucesnici-u-vrsnjackom-nasilju-postupanje-policije-u-toku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Brzim i efikasnim aktivnostima na terenu, policijski službenici su identifikovali izvršioce, nakon čega je sa cjelokupnim predmetom upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Nakon detaljnog uvida u spise predmeta postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama maloljetnika (14) stiču elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, te da se protiv njega krivična prijava podnese u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.
Još tri maloljetne osobe, mlađe od 14 godina, koje - imajući u vidu starosnu dob - nisu krivično odgovorne, takođe su identifikovane.
- Od njih su prikupljena obavještenja i u odnosu na njihovo učešće u ovom događaju, u kom je jedan maloljetnik zadobio teške, a drugi maloljetnik lake tjelesne povrede, policija je upoznala Centar za socijalni rad Budva, kao i rukovodstvo Osnovne škole „Stefan Mitrov Ljubiša“ radi preduzimanja aktivnosti iz njihovih nadležnosti - navodi se u saopštenju.
Osim toga, službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva će podnijeti i prekršajnu prijavu protiv zakonskih staratelja ovih maloljetnika.

Budva: Maloljetniku krivična prijava zbog nanošenja teške tjelesne povrede vršnjaku

Roditelji se u prethodnih nekoliko godina sve češće žale zbog toga što većina škola ne nudi mogućnost produženog boravka, a i u onima koje to imaju problematično je što rade samo do 14 sati - rekla je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Sagovornica Budilnika kaže da se stiče utisak da je ove godine nikad manje škola organizovalo takvu vrstu boravka u školama. Podsjeća da škole fizički ne mogu organizovati produženi boravak jer prostora nema zbog prebukiranosti, međutim, ističe ona, nema ga ni u onim školama u kojima ima prostornih mogućnosti.
- Primijetili smo da se u prethodnih nekoliko godina roditelji mnogo više žale na trajanje boravka, jer škole čak i kad uspostave produženi boravak on funkcioniše do nekih 14 sati, što je naravno za roditelje koji rade do 15 ili 17 sati nemoguća misija da se organizuje i da dođe po dijete…Činjenica je da većina škola nema produžene boravke i da u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka iako se kaže da će se raditi na tome u skladu sa potrebama - navela je ona.
Važno je to, cijeni Mihailović, podcrtati ovom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.
- Ali ne samo njima, nego i prethodnima, da moraju da znaju jednu važnu informaciju i činjenicu koja im je i sada vrlo jasno - nijesu roditelji ti koji su odlučivali, niti ih je iko pitao kako će funkcionisati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, nijesu odlučili da se uvede devetogodišnji sistem obrazovanja, već su morali da se prilagode onome što je država odlučila kada je odlučila prije više decenija - navela je Mihailović.
Redakcija Budilnika uputila je resornom Ministarstvu pitanja o tome u koliko je škola organizovan produženi boravak i iz kojih razloga nije u svakoj.
Oni su kazali da je tokom prošle školske godine 51 škola imala organizovan produženi boravak za djecu, dok se za ovu školsku godinu podaci još unose u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS).
- Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole - naveli su oni.
Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi, kažu, od iskazanog interesovanja roditelja i mogućnosti škola.
- Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene boravke. Napominjemo da su novi statuti škola u procesu usvajanja. Zakonom je propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku - istakli su oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture.
- Te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje - naveli su u MPNI.
Mihailović se osvrnula i na činjenicu da je vikend protekao u znaku još jednog slučaja vršnjačkog nasilja u kojem su vršnjaci pretukli maloljetnog državljanina Bosne i Hercegovine, te naglasila da država ne radi ništa po tom pitanju.
- Zaista je više sramota šta smo dopustili, gdje smo došli, jer situacije koje su se samo u posljednjih mjesec dana desile, za koje javnost zna, a mnogo situacije nijesu doprle do javnosti, nam pokazuju gdje smo i u kakvim smo sve problemima - rekla je Mihailović.
Podsjeća da konstantno - već deset godina od nadležnih dobijaju iste odgovore.
&nbsp;- Da je nasilja uvijek bilo i da će ga uvijek biti, da je percepcija kriva i da se stiče da je nasilja mnogo više. Krive sve, pa i medije, samo odrasli i nadležni traže izgovore u krivici druge strane, bez sopstvene odgovornosti - navela je ona.
Sramota je, podvlači ona, da uopšte o ovome govorimo na ovaj način kada se sve ovo dešava i kada ne želimo da se pozabavimo ovim problemom.
- Nijesmo mi mimo svijeta, pa nije valjda moguće da Crna Gora ne može da nađe model da prvo shvati u čemu je problem a onda nakon toga da se ovim pozabavi - istakla je Mihailović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkbezscE6MZk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Činjenica je da je u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka

Policijski službenici će Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeti krivičnu prijavu protiv dva maloljetnika osumnjičena za nasilničko ponašanje na štetu svog vršnjaka iz Sarajeva, kojem su zadali lake tjelesne povrede, kazali su iz Uprave policije.
Kako se navodi u saopštenju, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupili su po prijavi majke oštećenog maloljetnika (15), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je sinoć u tuči, nakon verbalne rasprave, zadobio lakše tjelesne povrede.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpetnaestogodisnjak-iz-sarajeva-brutalno-pretucen-u-podgorici-maloljetnici-ga-psovali-pljuvali-i-udarali-pesnicama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Maloljetnog stranog državljanina sinoć su oko 21.30 sati, u Prinčevom parku u Podgorici, dok se nalazio u društvu maloljetnog druga i dvije maloljetne drugarice (svi državljani Crne Gore), napala dva vršnjaka (obojica imaju po 15), državljana Crne Gore, od kojih je jedan brat drugarice u čijem se društvu oštećeni maloljetnik nalazio - navodi se u saopštenju Uprave policije.
Oštećeni maloljetnik i sestra jednog od dva osumnjičena, u čijem se društvu on nalazio, poznaju se od ranije. Fizičkom napadu je prethodio verbalni sukob.
- Dva osumnjičena maloljetnika su oštećenom maloljetniku zadala više udaraca u predjelu glave i tijela, od kojih je oštećeni zadobio lakše tjelesne povrede - kazali su iz Uprave policije.
Policija je identifikovala sve aktere i svjedoke događaja.&nbsp;
- Od njih su uzete izjave na zapisnik, u propisanoj proceduri, u prisustvu roditelja - staratelja. O događaju je obaviještena državna tužiteljka za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koja se, nakon uvida u spise predmeta, izjasnila da se u radnjama dva maloljetnika, koja su fizički napala oštećenog vršnjaka, stiču bitni elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje - ističu iz Uprave policije.
Policijski službenici će nadležnoj tužiteljki podnijeti krivičnu prijavu protiv dva osumnjičena maloljetnika zbog sumnje da su počinila ovo krivično djelo.

Krivična prijava protiv dva maloljetnika osumnjičena za prebijanje vršnjaka iz Sarajeva

Petnaestogodišnji dječak iz Sarajeva, koji sa majkom boravi u posjeti prijateljima iz Podgorice, povrijeđen je sinoć u maloljetničkom napadu u naselju Blok pet. 
Kako je objavio Portal Roditelji.me, uspješan sportista, reprezentativac BiH u vaterpolu i odličan đak postao je žrtva grupe vršnjaka, koji su ga, nakon psovki i pljuvanja, mučki oborili na zemlju udarajući ga rukama i nogama po glavi. Slučaj je prijavljen Upravi policije.
Prema navodima majke, dječak je oko 21:30 sati izašao u obližnji park sa trinaestogodišnjim drugom, kod kojeg i borave, i njegove dvije drugarice. Dok je razgovarao telefonom, čuo je galamu i vidio da im prilazi grupa od dvadesetak maloljetnika. 
- Jedan od njih prišao je trinaestogodišnjaku i pitao ga šta ima sa njegovom sestrom, ošamario ga dva puta, a potom isto pitanje uputio i dječaku iz Sarajeva. Kada je na pitanje jednog od njih odgovorio odakle je, uslijedile su psovke “došao si ođe da se k***** j**** ti majku balijsku”, pljuvanje, udarci stisnutom pesnicom u glavu. Pridružili su mu se i ostali, oborili ga na zemlju i nastavili da ga udaraju rukama i nogama po glavi i tijelu - navedeno je u objavi na stranici Roditelji.me.
Napad je prekinula ženska osoba, koja je bila u prolazu, i na njenu prijetnju da će pozvati policiju napadači su se razbježali.
- Ne smijem ni da pomislim šta se moglo desiti da se ona nije zatekla tu i reagovala. Nažalost, ne znam ko je ta osoba, kojoj dugujem beskrajnu zahvalnost. Zato bih i voljela da se javi - kaže majka povrijeđenog tinejdžera.
Ljekari Instituta za bolesti djece zbrinuli su kasno sinoć povrijeđenog petnaestogodišnjaka, o čemu svjedoče izvještaji hirurga i oftalmologa. Ovoj zdravstvenoj ustanovi zbog povrede ruke, zadobijene u napadu na petnaestogodišnjaka iz Sarajeva, javio se još jedan maloljetnik.
Sve što se dogodilo, ni po dolasku u bolnicu, nije zaustavilo porodicu napadača, koji su nastavili da prijete i upućuju slične psovke majci povrijeđenog tinejdžera. 
Prema njenim riječima, uvidjevši težinu onoga za što je osumnjičeno njihovo dijete otišli su i korak dalje, nudeći da se stvar izgladi na drugi način i da porodica, ne tražeći pravdu, napusti Crnu Goru.
Majka tinejdžera koji živi u Sarajevu očekuje od policije i tužilaštva da učine sve da ovaj slučaj, bez oduglovlačenja, bude rasvijetljen i vinovnici kažnjeni.
- I da niko nikada ne doživi ono kroz šta moje dijete i mi kao porodica trenutno prolazimo - kaže ona.
Iz Uprave policije je potvrđeno Portalu Roditelji.me da su u toku istražne radnje u ovom predmetu, da službenici uzimaju izjave maloljetnika, te da je sa slučajem upoznat i dežurni tužilac ODT-a Podgorica.

Petnaestogodišnjak iz Sarajeva brutalno pretučen u Podgorici: Maloljetnici ga psovali, pljuvali i udarali pesnicama

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, a u Budvi dvije.
U Kolašinu, Baru, Kotoru i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 407 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 70 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, dvije osobe teže povrijeđene

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Studentska reprezentacija Crne Gore boravi u Val di Zondu, u Italiji, gdje će u narednih pet dana učestvovati na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima.
Boje Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju braniće Anastasija Vukasović i Petar Kasom, koji će se 16. i 17. decembra takmičiti u disciplinama veleslalom i slalom, dok je 18. decembra planiran njihov nastup u timskom veleslalomu.
Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić Radović i trener Pavle Kasom.
Učešće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu predstavlja značajnu priliku da crnogorski studentski sportisti još jednom dostojno predstave državu na međunarodnoj sceni, ali i potvrdu kontinuiranog i kvalitetnog rada Studentskog sportskog saveza Crne Gore, koji kroz svoje aktivnosti afirmiše sport među mladima i omogućava im nastupe na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima.
Predsjednik Studentskog sportskog saveza Crne Gore Zoran Medenica istakao je da je nastup crnogorskih studenata na ovom prvenstvu veliki uspjeh i pokazatelj pozitivnog razvoja studentskog sporta u Crnoj Gori.
– Anastasija Vukasović i Petar Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju zemlju i univerzitete koje predstavljaju. Studentski sportski savez Crne Gore nastaviće da pruža snažnu podršku mladim sportistima, jer vjerujemo da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za nastupe na međunarodnim takmičenjima ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima – poručio je Medenica.

Crnogorski studenti skijaši na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u Italiji

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: vrsnjacko-nasilje