Američki predsjednik Donald Tramp je na sastanku sa guvernerima u Bijeloj kući rekao da je današnja presuda Vrhovnog suda o ukidanju carina „sramotna“, prenosi CNN.
Prema riječima jednog učesnika tog sastanka, Tramp je kazao da za zadržavanje carina na snazi ima u vidu rezervni plan.
Zvaničnici unutar Trampove administracije spremali su se za poraz na Vrhovnom sudu, uvjeravajući predsjednika da će, ako sud ukine carine, postojati drugi načini da se one sprovedu, navodi CNN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp presudu Vrhovnog suda o ukidanju carina nazvao „sramotnom“

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu donio je danas odluku kojom poništava širok spektar globalnih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Sud je presudio da je Tramp prekoračio ovlašćenja kada je koristio zakon o saveznoj vanrednoj situaciji za uvođenje recipročnih carina širom svijeta, prenosi Blumberg.
Odluka se odnosi i na ciljane uvozne dažbine koje je administracija pravdala borbom protiv trgovine fentanilom.
Sudska odluka predstavlja ozbiljan udarac Trampovoj ekonomskoj politici, koja je bila zasnovana na agresivnom carinskom pristupu s ciljem zaštite američke industrije i trgovinskih interesa Vašingtona.
Očekuje se da će ova presuda imati široke implikacije na trgovinske sporazume i politike Sjedinjenih Američkih Država, ali i na globalna tržišta, prenose američki mediji.

Poništene Trampove carine

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je danas da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama svijeta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
- Vrhovni sud dobio je pogrešne brojke. U slučaju negativne odluke o carinama gubitak bi, uključujući investicije koje treba da se ulože i povraćaj sredstava, bio veći od tri biliona dolara, što nikada ne bismo mogli da nadoknadimo. To bi bila nenadoknadiva šteta za nacionalnu bezbjednost i imalo bi razarajuće posljedice po budućnost naše zemlje - neodrživo - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Sudski procesi su pokrenuti kada je više kompanija tužilo vladu zbog uvođenja carina, tvrdeći da su one nezakonite i da im nanose velike štete u poslovanju. Apelacioni sud okruga Kolumbija je 29. avgusta presudio da Tramp nema ovlašćenja da uvede neke carine koje je uveo, nakon čega se federalna administracija obratila Vrhovnom sudu.
Nakon prvog ročišta, koje je pred Vrhovnim sudom održano 5. novembra, neke sudije su izrazile sumnje u zakonitost carina.

Tramp upozorava Vrhovni sud: Ukidanje carina bi uništilo američku ekonomiju

Ključne sudije u konzervativnoj većini Vrhovnog suda SAD djelovale su skeptično prema tvrdnji predsjednika Donalda Trampa da ima ovlašćenje da uvodi carine na uvoznu robu.
To potencijalno ugrožava jednu od ključnih tačaka njegovog političkog programa i predstavlja do sada najveću pravnu probu njegovog drugog predsjedničkog mandata tokom kojeg preduzima postupke bez presedana.
Republikanska Trampova adminstracija pokušava da pred Vrhovnim sudom odbrani carine koje su centralni dio Trampove ekonomske politike. Niži sudovi su već utvrdili da Zakon o vanrednim ovlašćenjima na koji se Tramp poziva, ne daje gotovo neograničeno pravo da ustanovljava i mijenja namete na uvoznu robu.
Ustav SAD kaže da Kongres ima pravo da ustanovljava carine, ali Trampova administracija tvrdi da u vanrednim situacijama predsjednik ima pravo da sam reguliše uvoz – i da to uključuje carine.
Na izlaganju argumentacije juče, sutkinja Ejmi Koni Baret, za koju važi da je konzervativna, postavila je neprijatno pitanje predstavnicima savezne vlade: „Da li je ikada postojao drugi slučaj u kojem je neki pravni akt koristio takvu formulaciju da bi dodijelio takvo ovlašćenje?“.
Sudija Nil Gorsah, isto konzervativac, pitao je predstavnike vlade da li Trampov stav znači da se previše ovlašćenja Kongresa prenosi na predsjednika.
- Da li je na Ustavu zasnovano povjeravanje poreskih ovlašćenja Kongresu – ovlašćenja da se zadira u džep američkog naroda – drugačije (od ovoga sa carinama) - pitao je Gorsah i dodao: „Da li je ikada bilo drugačije otkako je osnovana ova država?“.
Tramp smatra da je slučaj koji je stigao pred Vrhovni sud, najvažniji u istoriji SAD i tvrdi da bi presuda protiv njega bila – katastrofalna za ekonomiju.
Oni koji osporavaju njegovu pravnu argumentaciju kažu da zakon iz 1977. godine koji reguliše ovlašćenja u vanrednim situacijama, a na koji se Tramp poziva, čak i ne pominje carine, i da nijedan drugi predsjednik prije njega nije koristio taj zakon da ih nameće.
Grupa malih preduzetnika ističe da carine guraju njihovo poslovanje ka bankrotstvu.
Predmet koji je iznijet pred Vrhovni sud odnosi se na dva carinska paketa. Jedan je iz februara, na čijoj meti su proizvodi iz Kanade, Kine i Meksika. Uveo ga je Tramp pošto je u zemlji zaveo vanredno stanje zbog krijumčarenja droge. Drugi paket sadrži „recipročne carine“ koje je Tramp u aprilu najavio za ogromnu većinu država svijeta.
Uslijedila je gomila tužbi protiv Trampove administracije, i od saveznih država sa administracijama opozicionih demokrata, i od malih preduzetnika zbog uvođenja carina na sve i svašta – od opreme za vodoinstalatere do higijenskih uložaka za žene.
Niži sudovi su oborili mnoge Trampove uredbe o carinama zbog ilegalnog korišćenja ovlašćenja u vanrednim situacijama. Vrhovni sud SAD bi, pak, cijelu stvar mogao vidjeti drugačije.
Upravo je Tramp u prvom predsjedničkom mandatu (2017-2021) doprinio stvaranju sadašnje konzervativne većine u Vrhovnom sudu pošto su neke sudije umrle, a neke otišle u penziju.
Novi sastav Vrhovnog sudija, sa šest konzervativnih i troje liberalnih sudija, dao je Trampu niz važnih pobjeda u situacijama kada je propisano da taj sud hitno postupa. Ali malo toga od Trampove konzervativne politike najšireg ranga je bilo iskušavano pred najvišom sudskom instancom SAD.
Vrhovni sud je bio skeptičan prema načinu na koji je bivši predsjednik, demokrata Džozef Bajden koristio svoja izvršna ovlašćenja, pa je neke od njegovih uredbi obarao, poput one o oprostu studentskih kredita u iznosu od ukupno 400 milijardi dolara.
Trampovi kritičari kažu da i Tramp mora imati isti tretman – tim prije što njegove politike imaju mnogo veći ekonomski uticaj od Bajdenovih.

Vrhovni sud SAD ne vjeruje da je Tramp imao ovlašćenje da nameće carine

Vrhovni sud SAD-a počinje svoj novi mandat, a već je prepun potencijalno značajnih slučajeva koji bi mogli definisati opseg predsjedničkih ovlašćenja Donalda Trampa i izglede za još više takvih predmeta.
U osam mjeseci, koliko ima da se Tramp vratio u Bijelu kuću, testirao je granice izvršne vlasti, jednostrano implementirajući nove politike, smanjujući savezne budžete i radnu snagu, te pokušavajući da prethodno nezavisne agencije i institucije stavi direktnije pod svoju kontrolu.
Najnovija pravna bitka koja se zahuktava dolazi od predsjednikovih pokušaja da preuzme kontrolu nad jedinicama državne Nacionalne garde i rasporedi ih u gradove u kojima, kako tvrdi, postoje javni nemiri i rašireni kriminal uprkos protivljenju lokalnih i državnih zvaničnika.
U Oregonu je savezni sudija izdao naredbe kojima se blokira Trampovo slanje trupa u Portland. Apelacioni sud će u narednim danima preispitati taj potez.
- Ovo je nacija ustavnog prava, a ne ratnog stanja ... Optuženi su iznijeli niz argumenata koji, ako se prihvate, riskiraju da zamagle granicu između civilne i vojne federalne vlasti - na štetu ove nacije - napisala je u svom mišljenju sutkinja Karin Imergut, koju je Tramp imenovao na tu poziciju u svom prvom mandatu.
Nakon što apelacioni sud kaže svoje, Vrhovni sud bi mogao intervenisati putem svog takozvanog "sjenke", donoseći presudu koja bi mogla ograničiti Trampovu mogućnost korištenja vojske na tlu SAD-a - ili mu dati odriješene ruke, barem privremeno.
Takve revizije su u posljednje vrijeme postale rutinska pojava, budući da je većina sudija Vrhovnog suda, kao odgovor na hitne peticije Trampove administracije, uglavnom dozvolila da se predsjednikove akcije nastave dok se pravni izazovi rješavaju.
- Natezanje konopa između Vrhovnog suda i nižih saveznih sudova biće pokretačka snaga u narednom mandatu - rekao je profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Čilagu Semjuel Brej.
Oslanjanje suda na "sjenke" kritikovali su lijevo orijentisani pravni stručnjaci i političari kao nepravilnu upotrebu sudskog autoriteta. Njegove odluke su obično bile kratke, nudeći ograničeno pravno obrazloženje i ostavljajući sudije nižeg nivoa s minimalnim smjernicama.
Sud je već trebalo razmotriti da li savezni zakoni koji zabranjuju predsjedniku da smjenjuje članove agencija koje je Kongres osnovao da budu nezavisne od predsjedničkog uticaja, zadire u izvršnu vlast.
Sudije će takođe saslušati argumente u ubrzanom postupku preispitivanja Trampovog pokušaja da otpusti Lisu Kuk s mjesta guvernerke uticajnog Odbora Federalnih rezervi - slučaja koji bi mogao dramatično povećati predsjednikovu moć nad američkom ekonomskom politikom.
Američka i globalna ekonomija takođe su u prvom planu jer će sudije Vrhovnog suda imati priliku odlučiti imaju li mnoge Trampove jednostrano nametnute carine na uvoz robe odgovarajuću pravnu osnovu ili ih treba poništiti.
Sudije bi takođe mogle preispitati Trampove pokušaje jednostranog smanjenja savezne potrošnje i otpuštanja nižih državnih službenika, kao i njegovu agresivnu imigracijsku i deportacijsku politiku.
Iako sud još nije pristao razmotriti Trampov pokušaj ukidanja automatskog državljanstva za one rođene na američkom tlu, mogao bi to učiniti u narednim mjesecima.
Sud je koristio svoju novoosnovanu "doktrinu glavnih pitanja" kako bi osujetio napore prethodnog predsjednika SAD Džoa Bajdena u pogledu oprosta studentskih kredita i propisa o zaštiti okoline, smatrajući da mu Kongres nije dao eksplicitno ovlašćenje za to.
Predsjednička moć je centralni fokus ovogodišnjeg mandata Vrhovnog suda, ali slučajevi koji uključuju nekoliko vrućih političkih i kulturnih kontroverzi takođe su zakazani za naredne mjesece.
Sud će preispitati da li zabrana konverzivne terapije u Koloradu – kontroverzne prakse koja pokušava koristiti savjetovanje za promjenu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta osobe – krši ustavnu zaštitu slobode govora.
Takođe, na spisku su dva slučaja koja se odnose na državne zabrane transrodnim sportistima učešća u međuškolskim sportskim takmičenjima.
Tokom proteklih nekoliko godina, ovaj Vrhovni sud, u kojem dominiraju konzervativci, pokazao je spremnost da donese nove, značajne presude koje su dramatično promijenile američki pravni pejzaž.
U temama poput prava na abortus, federalnih regulatornih ovlašćenja i razmatranja rase prilikom prijema na fakultet, sud je poništio višedecenijsko postojanje presedana.

Novi mandat Vrhovnog suda SAD-a će preoblikovati Trampova ovlašćenja

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa zatražila je danas od Vrhovnog suda te zemlje da donese hitnu odluku prema kojoj bi milijarde dolara namijenjene stranoj pomoći ostale zamrznute, a nakon dvije odluke saveznog suda da je to zamrzavanje ilegalno.
U žiži ovog problema je pomoć u vrijednosti od gotovo pet milijardi dolara koje je odobrio američki Kongres. Međutim, Tramp je prošlog mjeseca, sa namjerom da uskrati tu pomoć, posegao za spornim predsjedničkim manevrom zaobilaženja Kongresa koje je posljednji put neki predsjednik koristio prije pedesetak godina.
Manevar se zove „ukidanje džepa“, a sastoji se u tome da predsjednik pri kraju tekuće budžetske godine šalje Kongresu zahtjev da se kongresno odobreni novac ne troši. Ovako kasno obavještavanje dovodi do onemogućavanja zakonodavnog tijela da se izjasni po zahtjevu u zakonskom roku od 45 dana, i onda taj novac ne biva potrošen, tj. ne može da se koristi za svrhu za koju je namijenjen.
Tramp je 28. avgusta obavijesti šefa Predstavničkog doma Kongresa Majka Džonsona da nema namjeru da dozvoli trošenje 4,9 milijardi dolara opredijeljenih za inostranu pomoć.
Međutim, američki okružni sudija je, po tužbi neprofitnih organizacija, utvrdio da je ovaj manevar republikanske administracije po svoj prilici nezakonit i da je na Kongresu da odobri eventualno povlačenje novca.
Sudija je napisao da je zakon „izričit u tome“ da je nadležnost za povlačenje na Kongresu i da se to ne može činiti „predsjednikovim prenošenjem specijalne poruke“.
Potom je federalno sudstvo u višem stepenu potvrdilo odluku prvostepenog sudije.
Naposljetku se republikanska adminstracija obratila Vrhovnom sudu radi izdavanja hitne odluke da kongresna sredstva ne budu potrošena.

Tramp od Vrhovnog suda traži da zamrzne sredstva za stranu pomoć

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u petak je zadržao svoju blokadu predsjednikovih deportacija venecuelskih migranata prema zakonu iz 1798. koji se istorijski koristio samo u ratno vrijeme, okrivljujući administraciju Donalda Trampa za pokušaj njihove deportacije bez odgovarajućeg pravnog postupka.
Sudije su u kratkom i nepotpisanom mišljenju odobrili zahtjev advokata Američke unije za građanske slobode, koji zastupaju migrante, da se zasad zadrži obustava deportacija.
Sud je 19. aprila naredio privremenu obustavu deportacija desetaka migranata koji su bili zatočeni u pritvorskom centru u Teksasu od Trampove administracije.
Deportacije su dio imigracijske represije republikanskog predsjednika otkako se vratio na dužnost u januaru.
Advokati ACLU-a zatražili su od Vrhovnog suda da interveniše nakon što su 18. aprila izvijestili da će Trampova administracija uskoro deportovati migrante bez potrebne obavijesti ili mogućnosti osporavanja deportacija. Sudije su u petak postigle saglasnost.
- U ovim okolnostima, obavijest otprilike 24 sata prije deportacije, bez informacija o tome kako ostvariti prava na pravičan postupak za osporavanje deportacije, sigurno ne prolazi - napisao je sud u svojoj presudi.&nbsp;
Pravičan postupak oupšteno zahtijeva od vlade da dostavi obavijest i priliku za saslušanje prije poduzimanja određenih negativnih radnji.
Tramp je kritikovao postupak Vrhovnog suda napisavši na društvenim mrežama: "Ovo je loš i opasan dan za Ameriku!".
Predsjednik SAD-a izrazio je i žaljenje što se prema presudi ilegalni imigranti za koje je rekao da su počinili zločine "ne smiju prisilno izbaciti bez prolaska kroz dug, razvučen i skup pravni postupak koji bi mogao trajati godinama. Presuda, dodao je Tramp, takođe će podstaknuti druge kriminalce da ilegalno uđu u zemlju.
Konzervativne sudije Samuel Alito i Klarens Tomas nisu se složili s odlukom Vrhovnog suda. Alito je u mišljenju napisao da ne misli da Vrhovni sud ima ovlasti da se izjasni u ovoj fazi slučaja i doveo je u pitanje je li pružanje pomoći pritvorenicima kao grupi bilo legalno.

Vrhovni sud SAD-a zadržao blokadu Trampovih deportacija

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) danas je tijesnom većinom od 5:4 odbacio zahtjev administracije republikanskog predsjednika države Donalda Trampa da se zamrznu sredstva za međunarodnu pomoć koja je već odobrio američki Kongres, javlja CNN.
Sud, međutim nije odmah saopštio kada novac mora biti oslobođen, što Bijeloj kući omogućava da po nižim sudovima nastavi borbu za očuvanje zamrznutog stanja ovih sredstava.
Sredstva su zamrznuta otkako je Tramp ubrzo po inauguraciji u januaru naredio tromjesečno obustavljanje isplata. Radi se o oko dvije milijarde dolara.
Sredstva za međunarodnu pomoć dodjeljuje Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kojoj u sklopu kresanja rashoda savezne vlade Trampova administracija nastoji da ukine status nezavisne federalne agencije.

Vrhovni sud SAD odbacio Trampov zahtjev za zamrzavanje američke pomoći svijetu

Donald Tramp pozvao je Vrhovni sud SAD da obustavi primjenu saveznog zakona o TikToku koji bi doveo do zabrane popularne društvene mreže ili prisilne prodaje, i poručio da će kao predsjednik tražiti "političko rešenje" tog pitanja.
TikTok i njegov vlasnik ByteDance bore se kako bi zadržali popularnu aplikaciju dostupnom u SAD-u nakon što je Kongres u aprilu izglasao njenu zabranu osim ako kineska matična kompanija ne proda TikTok do 19. januara.
Tražili su ukidanje tog zakona, a Vrhovni sud je pristao da istraži slučaj.
Međutim, ako sud ne presudi u korist ByteDancea, a ne dođe do prodaje, aplikacija bi mogla biti zabranjena u SAD-u 19. januara, dan prije nego što Tramp preuzme dužnost.
- Ovaj slučaj predstavlja neviđenu, novu i složenu napetost između prava na slobodu govora, s jedne strane, i zabrinutosti za spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost, s druge strane - rekao je Tramp u petak.
Tramp je ranije ove nedjelje naznačio da podržava dozvolu TikToku da nastavi da funkcioniše u SAD-u barem neko vrijeme, istakavši da je tokom svoje predsjedničke kampanje imao milijarde pregleda na toj društvenoj mreži.
Američko ministarstvo pravosuđa tvrdi da kineska kontrola nad TikTokom predstavlja trajnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.
TikTok tvrdi da je ministarstvo pravosuđa netačno predstavilo veze te društvene mreže s Kinom, argumentirajući da se njen algoritam za preporuke sadržaja i korisnički podaci pohranjuju u SAD-u na cloud serverima kojima upravlja Oracle, dok se odluke o moderiranju sadržaja koji utiču na američke korisnike donose takođe u SAD-u.

Tramp traži obustavu zakona koji bi mogao zabraniti TikTok

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Polovičan učinak crnogorskih selekcija na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu

Holandska brzoklizačica Antoaneta Rajpma de Jong osvojila je zlato u trci na 1.500 metara na Zimskim olimpijskim igrama Milano–Kortina 2026, sa vremenom 1:54,09 minuta.
Srebro je pripalo Norvežanki Ragne Viklund (1:54,15), koja je tako kompletirala kolekciju medalja na ovim Igrama, nakon srebra na 3.000 i bronze na 5.000 metara.
Bronzu je osvojila Kanađanka Valeri Maltez rezultatom 1:54,40, čime je stigla do drugog odličja u Milanu i Kortini, poslije bronze na 3.000 metara.
Bez postolja su ostale favorizovane Femke Kok, Britani Bou i Miho Takagi, koje su zauzele plasman od četvrtog do šestog mjesta.
Dvostruka olimpijska šampionka Frančeska Lolobriđida trku je završila na 13. poziciji, ali ova disciplina ne spada među njene najjače, pa takav ishod ne predstavlja iznenađenje.

Holanđanka De Jong osvojila zlato na 1.500 metara

Ministar trgovine Kanade Domink Le Blank rekao je danas da je odluka Vrhovnog suda SAD o ukidanju carina koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kanadi i drugim zemljama, samo učvrstila stav njegove zemlje da su te carine bile "nepravedne", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Međutim, Le Blank je dodao da ostaje da se radi na sektorskim carinama u sektoru kanadske automobilske industrije, i sektorskim carinama na čelik i alumunijum.
Prema njegovim riječima, te industrije trpe od ovih carina.
Vrhovni sud SAD ocijenio je danas da je Tramp uvođenjem carina na osnovu propisa o vanrednim situacijama iz 1977. godine prekoračio svoja ovlašćenja, jer carinska ovlašćenja potpadaju pod nadležnost američkog Kongresa.
Odlukom Vrhovnog suda SAD poništen je veći dio Trampovih carina, ali ne i sve koje je on uveo drugim zemljama.
Carine su jedno od ključnih oruđa Trampove ekonomske politike u njegovom drugom predsjedničkom mandatu.

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

Svečanim otvaranjem biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obogatio je institucionalnu i kulturnu mapu Crne Gore prostorom koji objedinjuje znanje, dijalog i kulturu sjećanja. Biblioteka sa oko 2.000 pažljivo odabranih naslova predstavlja vrijedan fond znanja, istorije, jezika i tradicije manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Građa je sistemski obrađena i postavljena u skladu sa nacionalnim i savremenim bibliotekarskim standardima, organizovana po principima koji omogućavaju preglednost, laku dostupnost i kvalitetan istraživački rad. Na ovaj način stvoren je prostor koji će služiti kako stručnoj javnosti, tako i učenicima, studentima i svim zainteresovanim građanima.
- Ovaj događaj šalje snažnu poruku posvećenosti očuvanju, afirmaciji i poštovanju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Znamo da je Crna Gora kroz svoju istoriju gradila identitet na multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti. Otvaranjem ove biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava čini važan korak u daljem jačanju institucionalne brige o kulturi sjećanja, boljem međusobnom poznavanju i uvažavanju- kazao je mnistar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.
Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Dženis Nurković nije krio zadovoljstvo,
- Danas ne otvaramo samo biblioteku – otvaramo prostor dijaloga, učenja i međusobnog uvažavanja. U vremenu kada je očuvanje identiteta jednako važno kao i njegovo povezivanje sa savremenim tokovima, ova biblioteka postaje most između tradicije i budućnosti- istakao je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata i PR Fonda, Emina Skrenderović, istakla je značaj otvaranja biblioteke.
- Istovremeno, želim da istaknem da smo u prethodnom periodu bili intenzivno posvećeni realizaciji preporuka Državne revizorske institucije, koja je nedavno sprovela četvrtu kontrolnu reviziju u Fondu. Veliki broj preporuka je već realizovan, posebno u dijelu unapredenja internih procedura, preciziranja kontrolnih mehanizama i jačanja sistema finansiskog upravijanja i izvještavanja. Preostale aktivnosti su u završnoj fazi, a naš cilj je da u potpunosti uskladimo rad Fonda sa najvišim standardima zakonitosti, odgovornosti i transparentnosti. Upravo zato ovaranje biblioteke ne vidimo samo kao simbolican cin, već kao dio šireg procesa institucionalnog jačanja i dodatnog ovaranja Fonda prema javnosti- poručila je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Željka Raščanin je poručila: „Izdavaštvo je jedna od projektnih aktivnosti kojima mi finansiramo fizička i pravna lica. Vremenom se tu nakupilo više od 2.000 naslova i više hiljada primjeraka raznoraznih knjiga. Tako da je novo rukovodstvo došlo na ideju da se ovaj prostor sredi. Te knjige smo razvrstali, uradili kategorizaciju, sistematizaciju, digitalnu obradu i elektronsku bazu podataka. Osim što lijepo izgleda, mislim da je još važnije to što je danas dostupna i građanima.“
- Samim tim se trudimo da rad Fonda predstavimo jasno i dostupno na načine koji se danas i očekuju od nas. Pored zvaničnog sajta, mi smo aktivni i na Vajber kanalu, kao i na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Tu možete pratiti zvanične podatke kao što su konkursi, rezultati konkursa, uslovi konkursa i zvanične odluke, ali i razne najave manifestacija, seminara, radionica i ostalih aktivnosti koje Fond podržava- istakla je savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Edita Burdžović.
Poseban akcenat stavljen je i na digitalizaciju. Fond je razvio novi softver koji funkcioniše kao digitalna biblioteka, omogućavajući elektronsku obradu, pretragu i pristup bibliotečkoj građi i van fizičkog prostora biblioteke. Digitalna biblioteka biće uskoro predstavljena javnosti i dostupna svim zainteresovanim korisnicima, čime Fond čini važan korak ka modernizaciji i digitalizaciji svog rada.
Direktor Fonda zahvalio se ministru na prisustvu i podršci, kao i svima koji su svojim radom, znanjem i posvećenošću doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta.
Svečanom otvaranju biblioteke prisustvovali su i predstavnici državnih institucija i rukovodstva Fonda.

Otvorena biblioteka Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava: Most između tradicije i budućnosti

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: vrhovni-sud-sad