Tunel Sozina je od početka godine opslužio 121,7 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kroz Sozinu prošlo 121,7 hiljada vozila

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.&nbsp;
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su - Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

500x500

Auto-putem od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 62,15 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 62,15 hiljada vozila

Iz kompanije Monteput saopštili su da je 2025. bila rekordna godina po obimu saobraćaja, te da je više od 7.3 miliona vozila prošlo auto-putem i tunelom Sozina.
- Kompanija Monteput ostvarila je rekordne rezultate u protekloj godini, kada je riječ o prometu vozila na infrastrukturnim objektima kojima upravlja. To potvrđuje rastuću ulogu savremene putne infrastrukture u unapređenju mobilnosti, bezbjednosti saobraćaja i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore - naveli su oni.
Prema njihovim riječima, prioritetnom dionicom auto-puta „Princeza Ksenija“, od Smokovca do Mateševa, tokom prošle godine prošlo je ukupno 3.212.608 vozila.
- Što predstavlja do sada najveći zabilježeni godišnji promet na ovoj saobraćajnici. U strukturi saobraćaja dominiraju putnička vozila, kojih je evidentirano 2,83 miliona, što potvrđuje značaj auto-puta za svakodnevna i turistička putovanja. Znatan udio čine i vozila privrede i javnog prevoza - registrovano je 176.460 lakih teretnih, 121.658 srednjih teretnih, te 67.430 autobusa i teških teretnih vozila - naveli su u Monteputu.
Tunel Sozina je, kažu, i u prošloj godini potvrdio status jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u državi.
- Kroz tunel je prošlo ukupno 4.152.305 vozila, pri čemu su putnička vozila najzastupljenija sa 3,64 miliona prolazaka. Kada je riječ o teretnom i autobuskom saobraćaju, zabilježeno je 203.741 lakih teretnih, 137.680 srednjih teretnih, kao i 136.055 autobusa i teških teretnih vozila - kazali su oni.
Monteput, poručuju oni, i u narednom periodu ostaje snažan partner državi u razvoju moderne putne infrastrukture.
- Sa jasnim ciljem da doprinese boljoj povezanosti regiona, razvoju turizma i jačanju ukupne ekonomske aktivnosti Crne Gore - zaključili su u Monteputu.

Monteput: Rekordna godina po obimu saobraćaja - više od 7,3 miliona vozila na auto-putu i tunelu Sozina

Operativni budžet Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada iznosiće 2.519.300 eura u 2026, dok je kapitalni za nabavku vozila i opreme povećan na 1.720.000 eura, skoro duplo više u odnosu na 2025. godinu. Time su, kako je za Portal ETV kazao komandir Službe Nikola Bojanović, obezbijeđeni stabilni uslovi za njihovo nesmetano funkcionisanje. - Podgorica u 2026. godinu ulazi sa snažno ojačanom i modernizovanom Službom zaštite i spašavanja, koja danas predstavlja jedan od najorganizovanijih i najopremljenijih sistema zaštite u Crnoj Gori. Značajno povećanje kapitalnog budžeta za nabavku opreme i vozila potvrđuje jasno strateško opredjeljenje Glavnog grada da bezbjednost građana bude jedan od njegovih ključnih prioriteta - istakao je Bojanović. Osvrćući se na godinu na izmaku, Bojanović je podsjetio da je prema Odluci o budžetu Glavnog grada za 2025. godinu, za potrebe Službe zaštite i spašavanja opredijeljeno 2.174.000 eura za operativne troškove i 972.900 eura kapitalnog budžeta, koji je isključivo namijenjen nabavci vozila i savremene opreme. - Nakon dodatnog usmjeravanja sredstava tokom godine, operativni budžet je povećan na 2.445.900 eura, čime su obezbijeđeni stabilni uslovi za nesmetano funkcionisanje službe - kazao nam je Bojanović. <h2>Niz značajnih nabavki</h2> On je rekao da je tokom ove godine realizovan niz značajnih kapitalnih nabavki, zahvaljujući kojima je dodatno unaprijeđena operativna spremnost vatrogasaca.&nbsp; - Nabavljena su specijalizovana vatrogasna vozila, spasilačka i komunikaciona oprema, oprema za tehničke intervencije, kao i savremeni uređaji neophodni za reagovanje u najzahtjevnijim situacijama saopštio je Bojanović. Dodaje da je procedura nabavke auto-ljestve u potpunosti završena, te da će ovo izuzetno važno vozilo biti biti opretaitvno odmah nakon Nove godine.&nbsp; - Riječ je o prvom vozilu te vrste koje je stiglo u Crnu Goru, čime je Podgorica postavila nove standarde u oblasti zaštite i spašavanja. Ovom nabavkom Glavni grad je još jednom pokazao spremnost da podgoričkim vatrogascima obezbijedi najbolju moguću opremu, zbog čega se Služba zaštite i spašavanja danas s pravom smatra najopremljenijom službom u državi, kojoj po nivou tehničke opremljenosti, organizacije i spremnosti mogu da pozavide i znatno veći sistemi, uključujući i pojedine službe u zemljama Evropske unije - ističe Bojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226011228_1eb9c31b00321111a93f1367d70482400a9f846d3c9354dac146b42c202ea934.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226011228_1eb9c31b00321111a93f1367d70482400a9f846d3c9354dac146b42c202ea934" data-rendition-name="original" width="789" height="1160" loading="lazy" alt="Nikola Bojanović"> <figcaption>Nikola Bojanović(Photo: Služba zaštite i spašavanja)</figcaption> </figure>  Uporedo sa tim, u toku su, kaže on, procedure za nabavku dodatnog vatrogasnog vozila i uniformi za intervencije tokom šumskih požara, dok će u narednom periodu biti pokrenuta i nabavka vozila za tehničke intervencije, čime se nastavlja kontinuirano jačanje kapaciteta službe. Bojanović je istakao da su rezultati višegodišnjeg sistemskog rada danas jasno vidljivi na terenu. - Od trenutka kada sam preuzeo rukovođenje Službom, pokrenut je snažan investicioni i reformski ciklus koji je obuhvatio nabavku opreme i vozila, rekonstrukciju objekata, intenzivne obuke vatrogasaca, prijem novih pripadnika i proširenje sistematizacije u cilju jačanja kapaciteta. Služba je doživjela potpuni preporod i danas predstavlja vodeći sistem zaštite i spašavanja u svakom smislu te riječi. To je na najbolji način potvrđeno tokom požarne sezone 2025. godine, koja je bila najteža od njenog osnivanja, a na koju smo odgovorili odlučno, organizovano i efikasno - naglasio je Bojanović. <h2>Jačanje kapaciteta</h2> I iz Glavnog grada su poručili da će i u narednom periodu nastaviti snažna ulaganja u modernizaciju i jačanje kapaciteta Službe zaštite i spašavanja, sa ciljem da Podgorica zadrži i dodatno učvrsti poziciju grada sa najjačim i najmodernijim sistemom zaštite i spašavanja u Crnoj Gori, ali i šire u regionu. &nbsp;Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da su snažna, moderno opremljena i dobro organizovana Služba zaštite i spašavanja temelj bezbjednosti svakog grada.&nbsp; - Glavni grad je prepoznao značaj kontinuiranih ulaganja u ljude, opremu i infrastrukturu, zbog čega danas s ponosom možemo reći da Podgorica ima najopremljeniju i najspremniju vatrogasno-spasilačku službu u Crnoj Gori. Nastavićemo sa ovakvim odgovornim pristupom, jer je sigurnost građana naš apsolutni prioritet - zaključio je Mujović.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Skoro duplo veći budžet za podgoričke vatrogasce: 1,72 miliona eura za nova vozila i opremu

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,76 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Kroz Sozinu prošlo 3,76 miliona vozila

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je javni oglas za nabavku osam službenih vozila, procijenjene ukupne vrijednosti 100.000 eura sa uračunatim PDV-om.&nbsp;
Vozila će služiti za aktivnosti preduzeća na terenu, a specifikacije pokazuju da se traže modeli različitih klasa.
Prema dokumentaciji, preduzeće namjerava da kupi kombi proizvedeno 2020. ili mlađe, sa minimalno osam sjedišta, dizel motorom od najmanje 100 kW i bogatom opremom, uključujući krovnu klimu i klizna vrata sa obje strane, te dva SUV modela (2020. i 2021. godište ili mlađi), oba sa dizel motorima jačine 70 kW i 80 kW, crne boje, sa naprednim bezbjednosnim sistemima poput prepoznavanja trake i saobraćajnih znakova, navigacijom, kamerama i virtualnim instrument tablama.
Takođe, planirana je nabavka tri votila karoserije limuzina različitih godišta (2019, 2018, 2017 i 2021. ili mlađe), bijele ili sive boje, sa dizel motorima jačine od 55 do 75 kW, opremljene standardnim bezbjednosnim sistemima kao što su ABS, ESP, airbagovi, kao i klima uređajem, senzorima i navigacijom i pick-up vozila (2018. godište ili mlađe), bijele boje, sa dizel motorom i pet sjedišta.
Svi modeli moraju biti dizel pogona, većinom sa manuelnim mjenjačem (izuzetak je jedno vozilo sa automatskim), uz strogo definisane granice starosti i kilometraže - od maksimalnih 160.000 do 220.000 pređenih kilometara, zavisno od kategorije.
Ponude se podnose elektronski najkasnije do 26. novembra, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Kombi, SUV, pick-up: Morsko dobro kupuje osam vozila vrijednih 100.000 eura

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,58 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,58 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,36 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,36 miliona vozila

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Petnaest osoba povrijeđeno je kada je prigradski voz iskočio iz šina nakon što se zaštitni zid srušio na šine u blizini Barselone,saopštil su španske hitne službe.
Španska televizija TVE saopštila je da su četiri osobe, uključujući mašinovođu, teško povrijeđene.
Do ove nesreće došlo je samo dva dana nakon teške željezničke nesreće u Andaluziji, u kojoj je poginula 41 osoba.

Tag: vozila