Nedostatak prilagođenih vozila u auto-školama, visoki troškovi ugradnje ručnih komandi i nepostojanje adekvatne institucionalne podrške u Crnoj Gori ključni su izazovi sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom prilikom sticanja vozačke dozvole, ocijenjeno je na okruglom Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore.
- Iskustvo i praksa zemalja u okruženju u dijelu obuka i provjera vozačkih sposobnosti osoba sa invaliditetom“ da je tema mobilnosti osoba s invaliditetom izuzetno važna, jer se ova populacija u praksi i dalje suočava sa brojnim oblicima diskriminacije, naročito kada je riječ o pristupačnosti i dostupnosti informacija, što se direktno odražava i na oblast saobraćaja- istakla je na okruglom stolu predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković.
Ona je naglasila da je jedan od ključnih problema nepostojanje prilagođenih vozila &nbsp;u auto školama, sa posebnim fokusom na Podgoricu, dakle u Crnoj Gori ne postoje vozila opremljena komandama neophodnom za obuku lica sa invaliditetom.
- Zbog toga su osobe s invaliditetom primorane da vozački ispit polažu na sopstvenim vozilima, često bez duplih komandi, što predstavlja dodatni stres i za kandidate i za instruktore- kazala je Ćirković.
Prema njenim riječima, ovakva praksa jasno pokazuje da sistem nije prilagođen osobama s invaliditetom, navodeći da se odgovornost prebacuje na pojedince umjesto da se obezbijede sistemska, održiva i zakonski utemeljena rješenja.
Ćirković je poručila da je unapređenje sistema obuke i polaganja vozačkog ispita ključno za ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u saobraćaju.
Predstavljanje rezultata aktivnosti projekta ,,Mobilnost OSI kao aktivnih učesnika u saobraćaju” generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica Dejan Bašanović, ukazao je na niz sistemskih prepreka sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju prilikom učešća u saobraćaju, naročito kada je riječ o sticanju vozačke dozvole i prilagođavanju vozila.
Kazao je da je u okviru projekta pokrenuta i inicijativa prema Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore za izmjene Pravilnika o medicinsko-tehničkim indikacijama, posebno u dijelu koji se odnosi na oslobađanje od plaćanja ručnih komandi za upravljanje vozilom.
- Trenutno, sve troškove nabavke i ugradnje ovih komandi snose sami korisnici. Ručne komande koštaju od nekoliko stotina do više hiljada eura, a dodatni problem je što moraju proći atestiranje kako bi se mogle koristiti- naglasio je Bašanović, dodajući da bez atesta nije moguće ni finansiranje putem kredita ili donacija.
Kao dodatnu temu otvorio je i pitanje subvencionisane nabavke motorizovanih dodataka za invalidska kolica, koji se koriste za samostalno kretanje i prevoz u urbanim sredinama, posebno za osobe koje nijesu u mogućnosti da kupe motorno vozilo.
Bašanović je kazao da je u okviru projekta sprovedena analiza o učešću osoba s invaliditetom u saobraćaju, koja je obuhvatila i njihovu percepciju, ali i stavove građana bez invaliditeta. Istraživanje je sprovedeno u Baru, Cetinju, Kotoru, Podgorici, Bijelom Polju i Rožajama, a učestvovao je ukupno 261 ispitanik.
Od tog broja, 140 ispitanika bile su osobe s invaliditetom, dok je 121 ispitanik bio bez invaliditeta. Među osobama sa invaliditetom, 55 odsto posjeduje vozačku dozvolu, dok je 45 odsto nema.
- Kao glavni razlozi zašto nijesu polagali vozački ispit, ispitanici su naveli: visoke cijene polaganja (37,9 odsto), zdravstvene barijere (34,5 odsto), strah i nesigurnost (17,2 odsto), nedostatak podrške i starost (10,3%)- naveo je Bašanović.
Kazao je da je analiza pokazala da od osoba koje imaju vozačku dozvolu, 59,5 odsto aktivno vozi, dok 40,5 odsto ne koristi automobil, uglavnom zbog nepristupačne infrastrukture, visokih troškova održavanja i adaptacije vozila, kao i zdravstvenih razloga.
- Samo 29,2 odsto ispitanika vozi prilagođeno vozilo, dok 22 odsto ima ugrađene ručne komande. Najčešći način finansiranja ručnih komandi je putem porodice i prijatelja (42,9 odsto), ličnih sredstava (35,7 odsto), donacija i kredita (po 10,7 odsto)- naveo je Bašanović.
Ukazao je da je istraživanje pokazalo i da 70 odsto ispitanika nema dovoljno informacija o procedurama nabavke, ugradnje i atestiranja ručnih komandi, dok je 27 odsto imalo poteškoće prilikom dobijanja ljekarskog uvjerenja.
- Većina ispitanika, njih 60,9 odsto, smatra da bi država trebalo da kroz subvencije učestvuje u finansiranju nabavke i ugradnje specijalizovane opreme. Dodatnih 28,4 odsto podržava kombinovani model finansiranja između korisnika i države- naveo je Bašanović.
Prema njegovim riječima, kao ključne preporuke projekta navedeni su: uvođenje subvencija za nabavku i ugradnju ručnih komandi, povećanje broja prilagođenih vozila u auto-školama, razvoj lokalnih servisa za ugradnju opreme, pojednostavljivanje administrativnih procedura i atestiranja, edukacija službenika i jačanje institucionalne podrške, informativne kampanje za smanjenje predrasuda.
Bašanović je istakao i ohrabrujući podatak da je više od 90% građana bez invaliditeta izrazilo povjerenje u osobe sa invaliditetom kao ravnopravne i bezbjedne učesnike u saobraćaju.
- To pokazuje da društvo ima visok stepen povjerenja i da je vrijeme da sistem prepozna i podrži potrebe osoba sa invaliditetom u saobraćaju- zaključio je Bašanović.
Predstavnik Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara Srbije Željko Likić podijelio je iskustva Srbije kada je riječ o ugradnji ručnih komandi i upravljanju prilagođenim vozilima, naglašavajući da su samostalnost i bezbjednost osoba s invaliditetom ključni ciljevi svakog sistema.
- Moje osnovno mišljenje je da ručne komande treba tretirati kao ortopedsko pomagalo. Kao što osoba s invaliditetom ne može da funkcioniše bez invalidskih kolica, isto tako ne može biti samostalna bez prilagođenog automobila- rekao je Likić.
On je naglasio da bez prilagođenog vozila osoba s invaliditetom postaje zavisna od drugih prilikom odlaska na posao, trening, sastanak ili obavljanja svakodnevnih obaveza, što je, kako je rekao, u 21. vijeku neprihvatljivo.
Likić je podsjetio da su u Srbiji još od devedesetih godina ručne komande finansirane od strane Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, navodeći da je u Novom Sadu postojala firma koja ih je proizvodila i ugrađivala. Sredinom 2000-ih, kako je ukazao,sa porastom broja vozila sa automatskim mjenjačem, došlo je do potrebe za ugradnjom savremenijih, namjenskih ručnih komandi, kao i do zakonskih izmjena koje su uvele obavezno atestiranje.
- Atestiranje je uvedeno iz jednog razloga bezbjednosti u saobraćaju, kako za osobe sa invaliditetom, tako i za ostale učesnike- istakao je Likić.
Kazao je da danas Savez paraplegičara i kvadriplegičara Srbije, kroz projekte koje realizuje uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstva pravde, obezbjeđuje ručne komande njemačkog proizvođača „Feige“. Riječ je o komandi koja ispunjava sve propise Evropske unije, atestirana je i priznata širom Evrope.
Likić je rekao da se nakon ugradnje, vozilo upućuje na ispitivanje koje sprovode institucije određene od strane Agencije za bezbjednost saobraćaja, a potrebno je da proizvođač ili serviser posjeduje sertifikat, tehnički nacrt i podatke o materijalima od kojih je komanda izrađena. Ispitivanja se obavljaju na mašinskim fakultetima.
- Nekada je ovaj proces trajao i do 28 dana, ali danas, zahvaljujući razumijevanju nadležnih institucija, traje oko sedam dana, jer se tretira kao prioritet s obzirom da se radi o osobama sa invaliditetom- naveo je Likić.
Govoreći o polaganju vozačkog ispita, Likić je istakao da u Srbiji trenutno ne postoji auto-škola koja posjeduje vozilo namjenski prilagođeno osobama s invaliditetom, sa ručnim komandama za kandidata i dodatnim komandama za instruktora.
- Sve osobe s invaliditetom koje su polagale vozački ispit, a prethodno nijesu imale vozačku dozvolu, polagale su na sopstvenom vozilu. Smatram da to nije bezbjedno, jer instruktor nema mogućnost da reaguje u kritičnoj situaciji- upozorio je Likić.
On smatra da auto-škole moraju imati vozila sa duplim komandama kako bi se obezbijedila potpuna bezbjednost tokom obuke.
Likić je podsjetio i na primjer dobre prakse iz 2016. godine, kada je u Srbiji nabavljen simulator iz Švedske za procjenu sposobnosti osoba s invaliditetom za upravljanje vozilom. Simulator je mjerio reflekse, reakcije u kriznim situacijama, kočenje i upravljanje vozilom, a na osnovu rezultata se utvrđivalo da li kandidat može nastaviti proces polaganja vozačkog ispita.
- Danas taj simulator više nije u funkciji jer nije bio finansijski isplativ, ali smatram da bi njegovo funkcionisanje trebalo da finansira država, jer je bezbjednost najvažniji segment u saobraćaju- &nbsp;zaključio je Likić.
Prema njegovim riječima, država mora učiniti sve da obezbijedi adekvatne uslove kako bi svi građani, uključujući i osobe s invaliditetom, bili ravnopravni i bezbjedni učesnici u saobraćaju.
Profesor Mašinskog fakulteta prof. dr Milanko Damjanović govorio je o postupku dobijanja atesta za prilagođena vozila za osobe s invaliditetom, ukazujući na nedostatak sistemskog uređenja ove oblasti u Crnoj Gori, ali i u regionu.
Kako je naveo, ni Crna Gora ni države regiona nemaju jasno i sveobuhvatno uređen sistem kada je riječ o prilagođavanju vozila i učešću osoba sa smanjenom pokretljivošću u saobraćaju, dok ni praksa u Evropskoj uniji nije u potpunosti ujednačena.
- Ono što je važno naglasiti jeste da u analizama saobraćajnih nezgoda nijesam naišao na podatak da su osobe sa smanjenom pokretljivošću ruku ili nogu bile uzrok nezgoda“, kazao je Damjanović.
On je naveo da je Mašinski fakultet tokom godina izdao više atesta za prilagođena vozila osobama s invaliditetom, pri čemu se postupalo sa velikom dozom opreza, a sama usluga atestiranja nikada nije naplaćivana korisnicima.
Damjanović je naglasio da je prvi i najvažniji korak u procesu prilagođavanja vozila detaljan ljekarski pregled, kojim se precizno utvrđuju potrebe osobe za dodatnim komandama i pomagalima kako bi mogla bezbjedno učestvovati u saobraćaju.
- Bez obzira na sve okolnosti, ljekarski pregled mora biti temelj sistema, jer on daje sigurnost i osobi s invaliditetom i svim ostalim učesnicima u saobraćaju- &nbsp;rekao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, dosadašnja praksa pokazuje da su osobe s invaliditetom često polagale vozački ispit na sopstvenim vozilima, ali se postavlja pitanje kvaliteta njihove obuke i bezbjednosti tokom procesa osposobljavanja.
Damjanović je podsjetio da je tokom svoje dugogodišnje karijere u ispitnim komisijama zabilježen samo jedan primjer auto-škole koja je posjedovala vozilo namijenjeno obuci osoba &nbsp;invaliditetom, ali da ni to vozilo nije u potpunosti odgovaralo potrebama kandidata.
- Vozilo nije bilo prilagođeno na način da osoba sa određenim ograničenjima može bezbjedno da upravlja, što govori koliko je ova oblast nedovoljno razvijena- naveo je Damjanović.
Dodao je da je potrebno sistemski urediti i teorijski dio ispita, jer pojedine osobe s invaliditetom nijesu u mogućnosti da standardno polažu pisani dio ispita, što takođe zahtijeva prilagođene procedure.
- Procedura atestiranja podrazumijeva dostavljanje kompletne tehničke dokumentacije od strane onoga ko je izvršio ugradnju, uključujući tehničke crteže i spisak materijala. Na Mašinskom fakultetu se potom provjerava funkcionalnost ugrađenih komandi- pojasnio je Damjanović.
On je dodao da Crna Gora trenutno nema ovlašćene firme koje se bave ugradnjom ovakvih sistema, navodeći da se prilagođavanja najčešće rade individualno, u zavisnosti od potreba svake osobe.
- Najčešće se ugrađuju ručne komande za gas i kočnicu, a kod takvih vozila se insistira na automatskom mjenjaču kako bi se smanjilo opterećenje i povećala bezbjednost upravljanja- rekao je Damjanović.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Mobilnost OSI kao aktivni učesnici u saobraćaju“ , kojeg sprovodi Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstu sa Udruženjem paraplegičara Podgorica. Projekat je finansijski podržan od Ministarstva saobraćaja, za 2024. godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

OSI i dalje bez adekvatnih uslova za sticanje vozačke dozvole

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić potpisao je danas u Berlinu, u ime Crne Gore, Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola, čime se rješava višedecenijski problem crnogorske dijaspore u Njemačkoj.
– Naše vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj. Velika mi je čast što sam u prilici da potpišem Deklaraciju o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola, kojom se rješava dugogodišnji problem. Zahvalan sam zvaničnom Berlinu što je u relativno kratkom periodu saradnje sa našom Vladom ovo pitanje stavljeno na dnevni red i što naši građani u Njemačkoj u novu godinu ulaze sa lijepim vijestima – poručio je Spajić.
On je ocijenio da je riječ o još jednom prijateljskom gestu Njemačke prema Crnoj Gori, koji potvrđuje snagu bilateralnih odnosa, ističući da se Njemačka u posljednje vrijeme pokazala kao snažan partner i pouzdan saveznik.
– Njemačka je više puta pokazala da je veliki prijatelj Crne Gore i lider na koga se zemlje poput naše mogu ugledati i osloniti se, posebno u procesu evropskih integracija, pod čijim snažnim vođstvom Crna Gora ispunjava uslove za punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine – kazao je predsjednik Vlade.
Deklaraciju je sa njemačke strane potpisao ministar saobraćaja Savezne Republike Njemačke Patrik Šnider, koji je istakao da potpisivanje ovog dokumenta predstavlja značajan trenutak za obje države, ali i za njihove građane.
– Ovaj sporazum je još jedan korak u jačanju našeg partnerstva i potvrda da možemo pronalaziti zajednička, pragmatična rješenja koja odgovaraju potrebama građana – poručio je Šnider.
Iako predstoji zakonodavni postupak koji će, kako je najavljeno, biti iniciran u prvom kvartalu naredne godine, sagovornici su izrazili očekivanje da će, na preporuku Ministarstva saobraćaja SR Njemačke, implementacija ove mjere u svim njemačkim pokrajinama stupiti na snagu u najkraćem mogućem roku.

Spajić u Berlinu: Crnogorske vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sa ministrom saobraćaja Savezne Republike Njemačke Patrikom Šnajderom danas će potpisati Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola, saopšteno je iz Vlade.
Potpisivanjem će, ističe se u saopštenju, nakon višegodišnjih pregovora, biti stvoreni uslovi za zamjenu crnogorskih vozačkih dozvola za njemačke, bez potrebe polaganja ispita za sticanje njemačke vozačke dozvole.
Finalizacijom ovog procesa Vlada će značajno olakšati rad i boravak državljanima Crne Gore koji privremeno borave u SR Njemačkoj.
- Tokom radne posjete Berlinu 17. i 18. decembra predsjednik Vlade Milojko Spajić će imati sastanke sa članovima Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu, državnim ministrom za Evropu Gunterom Krihbauom i savjetnikom njemačkog kancelara Fridriha Merca za evropska pitanja Mihealom Klausom- navode iz Vlade.
Planirano je i da u okviru posjete Njemačkoj premijer sa delegacijom posjeti i Fondaciju Konrad Adenauer.

Berlin: Spajić danas potpisuje Deklaraciju o priznavanju vozačkih dozvola u Njemačkoj

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj oglasio se povodom medijskih napisa o procesu priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj, reagujući na pokušaje Bošnjačke stranke da sebi pripiše isključive zasluge za napredak u ovom postupku, ističući da je to zapravo rezultat dugogodišnjeg procesa.
Iz ovog &nbsp;Saveza podsjećaju da je riječ o dugogodišnjem i složenom procesu u kojem su brojni akteri — od više ministarstava i diplomatsko-konzularnih predstavništava do organizacija dijaspore — kontinuirano radili na postizanju međudržavnog sporazuma o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola.
U javnosti se, kako ističu, šire pogrešne interpretacije i politička svojatanja jednog dugotrajnog i tehnički zahtjevnog procesa.
- Potpisivanje Deklaracije nije automatsko priznavanje crnogorske vozačke dozvole. Ona predstavlja prvi korak, a ne završetak procedure. Poslije nje slijedi dug administrativni, tehnički i bezbjednosni proces, u kojem Njemačka primjenjuje stroge kriterijume – uključujući stalno praćenje broja saobraćajnih nezgoda, stepena saobraćajne kulture, kao i uvida u to koliko su naši vozači savjesni i poštuju propise - kazali su iz Saveza patriota.
Njemačka vlada je, kako pišu mediji već spremna da 19. decembra potpiše Deklaraciju, nakon čega će se ići u dalju proceduru.
- Sada je, međutim, važno i da naša administracija uradi svoj dio posla, kako bi se proces okončao i kako bi naši građani u Njemačkoj konačno dobili praktičnu korist, a ne samo naslove u medijima. Zbog toga je potpuno pogrešno predstavljati ovaj trenutak kao konačnu pobjedu ili pripisivati zasluge jednoj političkoj opciji. Ovaj proces se vodi godinama, uz rad više ministarstava, ekspertskih timova, diplomatskih kanala i organizacija dijaspore. Mnogi su učestvovali, mnogi su urgirali i mnogi su radili – i niko nema pravo da sada sve te napore predstavi kao sopstvenu, usamljenju zaslugu. Naši građani koji polažu preskupe ispite sa stotine teorijskih pitanja, dodatnim časovima i dugim procedurama, znaju koliko je ova tema ozbiljna i koliko je preuveličavanje opasno i neodgovorno - poručuju.
Iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj ističu da uvijek djeluju odgovorno, bez političkog marketinga i bez potrebe za prisvajanjem tuđeg rada.
- Nastavićemo da insistiramo na tačnim informacijama, transparentnosti i realnom napretku, jer samo tako štitimo interese naše zajednice u Njemačkoj- zaključuje se u saopštenju.

Savez patriota: Priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj je rezultat rada institucija, a ne uspjeh samo Bošnjačke stranke

Vlasnici automobila u Njemačkoj moći će saobraćajnu dozvolu koja je u obliku kartice zamijeniti aplikacijom na svom mobilnom telefonu, u planu da se to isto i sa vozačkom dozvolom.
Policija već prepoznaje digitalnu verziju, rekli su ministri saobraćaja i digitalne infrastrukture (BMVI) Patrik Šnajder i Karsten Vildberger na konferenciji za novinare s šefom Kancelarije za motorna vozila (KBA) Ričardom Daumom, prenose Nezavisne novine.
Od sada građani mogu prenijeti svoju potvrdu o registraciji vozila u aplikaciju na svom pametnom telefonu i praktično joj pristupiti u bilo kojem trenutku.
<h2>Pojednostavljuje svakodnevni život ljudi</h2>
S ovom inovacijom, potvrda o registraciji vozila više ne mora biti u papirnom obliku prilikom vožnje automobila ili motocikla.
Ova inovacija pojednostavljuje svakodnevni život ljudi i modernizuje administraciju dokumenata za vozilo.
Aplikaciju su razvili Savezna uprava za motorni saobraćaj i Bundesdruckerei GmbH u ime Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.
Digitalizacija dozvole olakšava svakodnevni život vozačima i pojednostavljuje postupak za administraciju.
Za prelazak na digitalnu dozvolu korisnici treba da preuzmui aplikaciju i-Kfz na svoj uređaj.
Aplikacija je dostupna u iOS i Android verzijama.
<h2>Vozačke dozvole</h2>
Vlasnici vozila tada trebaju samo da ispune polja za registracijski broj vozila ili, još brže, skeniranjem QR koda na saobraćajnoj dozvoli, a zatim da potvrde svoj identitet skeniranjem ili brojem lične karte.
Savezno ministarstvo saobraćaja i digitalne infrastrukture intenzivno provodi digitalizaciju dokumenata vezanih za vozače i vozila.
Digitalizacija vozačkih dozvola je trenutno u toku.
- Plan je da se ponudi digitalna vozačka dozvola, takođe u obliku aplikacije, vjerovatno do kraja 2026. godine. Oba dokumenta (potvrda o registraciji vozila i vozačka dozvola) trebalo bi da budu dostupna u jednoj aplikaciji - navode iz Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.

Saobraćajnu dozvolu u Njemačkoj zamijeniće aplikacija na mobilnom

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da će uskoro uskoro piti potpisan međunarodni sporazum o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj.
- Srećan sam jer sam se deset godina interesovao za ovaj problem. Danas možemo reći da smo blizu potpisivanja međunarodnog sporazuma između dvije države što je značajno za naše ljude tamo - rekao je Ibrahimović, odgovarajući u parlamentu na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BSCG) Amera Smailovića.
Na državi je odgovornost, navodi on, da olakša našim građanima svoj privremeni boravak u toj zemlji.
- I danas šaljemo poruku građanima da brzo mogu da očekuju potpisivanje ugovora, a vjerujem i tokom dolaska mog kolege iz Njemačke Johana Vadefula i vjerujem da ćemo tada poslati snažnu poruku da je Vlada na zadatku kada je u pitanju briga o našim građanima i dijaspori i ljudima na privremenom radu - kazao je Ibrahimović.

Tamara Klikovac

Uskoro potpisivanje međunarodnog sporazuma o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Amerikanci i Rusi dva sata razgovarali u Davosu: ''Sve je bilo vrlo pozitivno''

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Sjeverna Makedonija: Vozio 293 kilometara na sat i objavio video na društvenim mrežama

Nekada najbolji odbrambeni igrač svijeta je kao selektor oborio sve negativne rekorde crnogorske rukometne reprezentacije - "lavovi" su pod vođstvom Didijea Dinara bili akteri utakmice sa najviše golova u istoriji evropskih prvenstava (izgubili 41:40), a grupu D su završili sa 121 primljenim pogotkom na tri utakmice.
- Mislim da smo u prvoj utakmici dali mnogo, baš mnogo. Doživjeli smo veliko razočaranje protiv Farskih Ostrva, a na trećoj utakmici nam je takođe trebalo mnogo motivacije. Ovo je bio težak meč za igranje. Treća utakmica je nešto drugo, jer smo bili razočarani što se nijesmo kvalifikovali. 
Zbog toga smo doživjeli tri poraza, ali uz dobru prvu utakmicu. Zaslužili smo nešto drugačije. Znamo da bi, da smo odigrali neriješeno na prvoj utakmici, takmičenje izgledalo drugačije. Ali, znamo i da uz psihološko stanje ponekad stvari budu drugačije. Doživjeli smo tri poraza i svi smo, naravno, nezadovoljni- poručio je Dinar <a href="https://rtcg.me/sport/rukomet/802542/dinar-naravno-da-zelim-da-ostanem-selektor.html">za RTCG.</a>
Komentarisao je i ogroman broj primljenih golova i lošu odbranu.
- Da, da, da. Ja sam bio kralj odbrane. Ali, problem je biti kralj tokom igračke karijere i imati način da se odbrana organizuje. Potrebne su nam i rotacije. (1:16) Kada želimo da promijenimo pozicije tri i četiri, nemamo zamjene da bismo uvijek mogli to da uradimo. Imamo pivota koji brani na trojci, a zamjene koje ulaze igraju dvojku. Uvijek moramo da pravimo gimnastiku da bismo mijenjali stvari, a potrebne su nam stalne rotacije. Iz grešaka se uvijek uči i mora se nastaviti sa napretkom. Vidjeli smo i Bakića, mladog igrača, kojem je potrebno više prostora da bi igrao i učio. I potrebno je da se neke stvari obnove i da se izvuku pouke iz onoga što se desilo kako bismo se popravili. Danas, naravno, nije dobro, ali sada imamo kvalifikacije protiv Finske, s kojom smo već igrali. Imamo i želju da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo, jer ovo nije posljednja prilika- kazao je selektor.
Govorio je i tome da li su on i igrači razočarani, kao i o očekivanjima za dalje.
- Ne, ne, ne bi trebalo biti razočaran. Mi smo tim. U timu se uvijek pobjeđuje zajedno, gubi zajedno i uči zajedno. Sada ne bi trebalo tražiti krivca, jer kada su stvari vruće svi smo ljuti. Trebalo bi tražiti rješenja i razmišljati hladne glave. Dakle, razočarani jesmo zbog poraza, ali moramo da učimo- poručio je Dinar.

Dinar: Mi smo tim, pobjeđujemo i gubimo zajedno, želim da ostanem selektor

Prioritet Vlade u prva dva kvartala ove godine biće obaveze koje se odnose na zatvaranje preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopšteno danas na prezentaciji Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), u konsultacijama o tom dokumentu učestvovali su predstavnici Odbora za evropske integracije Skupštine, članovi pregovaračke strukture i nevladinih organizacija.
&nbsp;Državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović je pojasnila da Program pristupanja predstavlja najvažniji strateški dokument u pregovaračkom procesu i da obuhvata obaveze za ovu i narednu godinu.
&nbsp;- Pred Crnom Gorom je, shodno dosadašnjoj praksi, veliki broj obaveza u okviru samog dokumenta, ali da je neophodno napraviti jasnu razliku između onih koje proizilaze iz završnih mjerila, odnosno zatvaranja pregovaračkih poglavlja- navela je Papović.
&nbsp;Ona je istakla da su upravo te obaveze prioritet Vlade i pregovaračke strukture u prva dva kvartala 2026. godine, kada je predviđen rok za njihovu realizaciju, a sve u cilju zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.
&nbsp;Kako je kazala Papović, od ukupno 564 akta, od čega je 490 planirano za 2026. godinu, 122 obaveze direktno su vezane za ispunjenje mjerila i zatvaranje poglavlja, i to 22 strateška akta, 48 zakona i 52 podzakonska akta.
&nbsp;Ona je naglasila da je izuzetno važno da Crna Gora do kraja naredne godine završi pregovarački proces, navodeći da su rokovi kratki.
&nbsp;Papović je, imajući u vidu značaj uloge i djelovanja civilnog društva u procesu pristupanja države EU, pozvala predstavnike nevladinih organizacija da se uključe i doprinesu kako bi se kvalitetno i na vrijeme završio posao.
&nbsp;Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU Denis Vukotić je kazao da Program pristupanja predstavlja ključni strateški dokument evropske integracije.
&nbsp;Njime se, kako je pojasnio, definišu obim i dinamika reformi neophodnih za usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije i koji se, uslijed kontinuiranog razvoja pravne tekovine EU, ažurira na godišnjem nivou kako bi odražavao najnovije izmjene i osigurao usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima.
&nbsp;On je pojasnio da je izrada tog dokumenta započeta tokom četvrtog kvartala prošle godine, sa ciljem da se dokument uskladi sa novom pravnom tekovinom EU iz perioda od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025, kao i sa dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških dokumenata neophodnih za finalizaciju pristupnih pregovora do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Priprema Programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 podrazumijevala je detaljnu analizu 2.625 akata Unije, pri čemu su relevantni propisi koji se prenose u nacionalni pravni poredak pretočeni u planske obaveze sadržane u Programu- naveo je Vukotić.
&nbsp;Kako je pojasnio, Program je koncipiran tako da jasno razdvaja aktivnosti koje predstavljaju neposredan preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se sprovode u okviru redovnog procesa daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
&nbsp;- Aktivnosti od ključnog značaja za zatvaranje poglavlja planirane su u prva dva kvartala godine, u skladu sa praksom Evropske komisije prema kojoj sve obaveze moraju biti realizovane najmanje četiri mjeseca prije planiranog zatvaranja pregovaračkih poglavlja- kazao je Vukotić.
&nbsp;Šefica Odsjeka za poljoprivredu i ribarstvo u Ministarstvu evropskih poslova Granica Kovačević Petrić predstavila je statistički aspekt dokumenta, ukazavši na obim obaveza u okviru strateškog i zakonodavnog okvira po godinama, sa posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja i institucije sa najvećim brojem planiranih obaveza.
&nbsp;Ona je istakla da je Nacrtom Programa pristupanja najveći broj obaveza planiran u šest pregovaračkih poglavlja: 14 – Saobraćajna politika (81 obaveza); 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza); 1 – Sloboda kretanja robe i Poglavlje 13 sa istim brojem obaveza (55 obaveza); 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37 obaveza) i 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28 obaveza).
&nbsp;Kovačević Petrić je istakla da su najviše obaveza planirali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede (94), Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (80), Ministarstvo finansija (62), Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (41), Ministarstvo ekonomskog razvoja (38) i Ministarstvo saobraćaja (36).

Tag: vozacke-dozvole