Potpisivanje Deklaracije o namjeri i procedurama priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke najavljeno je za 19. decembar, ali i cjelokupan postupak automatskog priznavanja tih dokumenata obično traje nekoliko mjeseci i zavisi isključivo od njemačke administracije.&nbsp;
Tome se raduje brojna dijaspora, potvrdili su Radiju Crne Gore iz Bošnjačke stranke. Dobiti vozačku dozvolu u Njemačkoj je skup i težak proces. Dragocijeno iskustvo za vozače sa ovih prostora koji bivaju oprezni i nakon toga jer se veoma lako gubi i zbog najmanjeg prekršaja u saobraćaju, kažu sagovornici Radija Crne Gore koji žive u toj zemlji.
Početni korak ka priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj biće ozvaničen s potpisivanjem Deklaracije, potvrdila je Kenana Strujić Habić iz Bošnjačke stranke. Ta se partija zalagala za rješavanje tog pitanja, imajući u vidu brojnu dijasporu u Njemačkoj.
- Nadam se zaista da će i Vlada Crne Gore pripremiti sve do 19. decembra. Ja koliko imam informaciju, sve je spremno što se tiče njemačke Vlade, odnosno da će potpisivanje Deklaracije ispred te zemlje biti u resoru saobraćaja - kazala je Strujić Harbić.
Do vozačke dozvole u Njemačkoj nije lako doći. Građani prolaze složene procedure, troše puno novca, kazala je Marija Šikmanović koja sa suprugom boravi i radi u Frankfurtu.
- Mogla sam da koristim svoju vozačku dozvolu prvih šest mjeseci nakon dolaska u Njemačku. Kako bismo mogli normalno da funkcionišemo, moj suprug je morao ponovo da polaže vozački ispit što je bilo finansijski zahtjevno i veoma naporno. Ja sam ipak opdlučila da sačekam, nadajući se da će vozačka dozvola u skorijem periodu biti priznata. Ovo pitanje je jako bitno za sve građane Crne Gore koji žive u Njemačkoj i kojima bi priznavanje vozačke dozvole uveliko olakšalo život - kaže Šikmanovićeva.
Potpisivanju deklaracije se raduje i Jakša Šestović koji je dobio njemačku vozačku dozvolu.
- Izvukao sam jedno fenomenalno iskustvo što se tiče još boljeg znanja i vještina u vožnji. Kad se prođe tako težak put za dobijanje vozačke dozvole, onda, vjerujte mi, čovjek se trudi da tu vozačku dozvolu zadrži. Poštujući sva ta pravila koja su ovdje jako rigorozna, uspjeh je još veći zadržati je - kazao je on.
Uočio je veliku razliku u našoj zemlji i Njemačkoj gdje su složenije procedure i kriterijumi.
- Prevod košta u prosjeku dvije i po do tri hiljade eura, a možete onda da zamislite, neko ko polaže od nule, ko mora da prođe sve te časove. Vozački ispit onda može da izađe i na pet hiljada eura. Teorijski ispit priprema se putem aplikacije, 1.500 pitanja sa videima, raznim situacijama i primjerima u saobraćaju. Otprilike nekih dva mjeseca treba da se dobro spremi taj ispit. Praktični dio traje 50 minuta, a u svakoj sekundi može da se desi mala greška koja će nas koštati ponavljanja ispita. Dosta je pravila koja su nova, koja mi u Crnoj Gori nemamo ni priliku da vidimo - kaže on.
Nakon potpisivanja deklaracije, procedura prelazi u nadležnost Njemačke. Upravo njemačke institucije moraju da izvrše tehničku provjeru sigurnosnih elemenata i kategorija crnogorske vozačke dozvole i uvrste Crnu Goru na službenu listu zemalja čije dozvole priznaju bez polaganja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Priznavanje crnogorske vozačke u Njemačkoj oslobađa velikih troškova i teških ispita

Crnogorske vozačke dozvole i dalje nisu priznate u Njemačkoj i Italiji. Kada će biti? To je pitanje na koje ni danas nema konkretnog odgovora. Nakon što je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović krajem oktobra poručio da će se priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj desiti „veoma brzo“, iz Ministarstva vanjskih poslova za Portal ETV– bez konkretnog odgovora.&nbsp;
&nbsp;„Vjerujemo da će se to dogoditi u najskorijem roku i da će javnost biti blagovremeno informisana.“
Ovo pitanje postavlja se godinama, a odgovor je gotovo uvijek isti.
Još 2017. godine tadašnji premijer Duško Marković, u okviru Premijerskog sata, saopštio je da Crna Gora „aktivno radi“ na sporazumu o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom. Gotovo deceniju kasnije – ni sporazuma, ni priznavanja.
Crna Gora, prema sopstvenim izjavama, i dalje „aktivno radi“ na istom pitanju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova za Portal ETV ponovo stiže slično objašnjenje:
„U vezi sa Sporazumom o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Saveznoj Republici Njemačkoj, obavještavamo da su nadležni organi dviju država u stalnoj komunikaciji i aktivno rade na finalnom usaglašavanju tehničkih i administrativnih detalja za potpisivanje koje očekujemo u najskorijem roku, a o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.“
Na pitanje Portala ETV kada će se to okvirno dogoditi – odgovora nema, osim konstatacije: „u najskorijem roku“.
<h2>Italija – isti šablon&nbsp;</h2>
&nbsp;„U vezi sa Sporazumom Vlade Crne Gore i Republike Italije o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola, obavještavamo da su nadležni organi dviju država u stalnoj komunikaciji i rade na usaglašavanju teksta Sporazuma. Po okončanju propisanih procedura, javnost će biti informisana.“
Drugim riječima – ništa novo. Protokolarni i nekonkretni odgovori koji formalno ispunjavaju obavezu da se „na pitanje odgovori“. Posebno je "upečatljiv i konkretan" &nbsp;odgovor ds će "javnost biti blagovremeno informisana", zaboravljajući &nbsp;valjda da mediji upravo pitaju zbog javnosti, a da "javnost ne dobija konkretnu informaciju" i da to već skoro deceniju taje u slučaju sa priznavanjem crnogorskih vozačlih dozvola u Njemačkoj.&nbsp;
<h2>Optimistična najava ministra Ibrahimovića</h2>
U međuvremenu, potpredsjednik Vlade, ministar vanjskih poslova i predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović nedavno je objavio da će crnogorske vozačke dozvole „veoma brzo“ biti priznate u Njemačkoj:
„Sjajna vijest za mnogobrojne građane Crne Gore koji privremeno borave u SR Njemačkoj. Kraj više od deset godina borbe za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i SR Njemačke – pobjeda vanjske politike CG i politike Bošnjačke stranke da bude servis građanima u Crnoj Gori i dijaspori. Tekst Zajedničke deklaracije o namjeri i procedurama međusobnog priznavanja vozačkih dozvola usaglašen je i spreman za potpisivanje koje očekujem u narednim danima, nakon čega će, već za tri nedjelje, Zajednička deklaracija biti u proceduri završnog odobravanja u Bundesratu i saveznim pokrajinama. Konačno, veoma brzo naše vozačke dozvole biće priznate u SR Njemačkoj i za to više nema administrativnih prepreka...“
Dok zvaničnici najavljuju „skorije rješenje“, građani već deceniju čekaju da njihove vozačke dozvole postanu važeće izvan granica Crne Gore.
Riječi se ponavljaju, obećanja se nižu. Još samo "sitnica" nedostaje, &nbsp;da ovo pitanje bude riješeno.&nbsp;

Miraš Dušević

Vozačke dozvole i decenijska priča: Njemačka će ih „priznati veoma brzo“, Italija – ko zna kad

U Crnoj Gori je obuka za vozačku dozvolu B-kategorije danas postala luksuz koji mnogi građani teško mogu priuštiti, saopšteno je iz SEP-a.
- Cijene obuke koje se kreću do 1.000 eura gotovo su jednake prosječnoj mjesečnoj plati. Za mnoge mlade, učenike i nezaposlene, sticanje vozačke dozvole postalo je finansijski nedostižno. A bez vozačke dozvole, šanse za posao, naročito u privredi, znatno su ograničene- navode u saoopštenju.
Crna Gora je, dodaju, država u kojoj je obuka u auto školama među najskupljima u regionu.
- U Sjedinjenim Državama situacija je sasvim drugačija. Tamo kurs vožnje košta oko 13 odsto mjesečnog prihoda prosječnog domaćinstva. Drugim riječima, polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori višestruko je skuplje u odnosu na životni standard nego u jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta- kazali su iz SEP-a.
Stručnjaci upozoravaju da je uvođenjem novih pravilnika o auto-školama i ispitnim procedurama država povećala formalne zahtjeve, ali bez uvođenja socijalnih mjera koje bi zaštitile građane sa nižim primanjima.
- Dakle - pristupačnost vozačkog ispita drastično je smanjena. Na taj način, mladi ljudi i porodice sa skromnijim prihodima ostaju bez mogućnosti da steknu osnovno pravo na mobilnost kao preduslov mogućnosti za posao- kažu iz SEP-a.
Pored toga, kako ističu, neophodno je uvesti veću transparentnost u radu auto-škola, objavljivati cijene, strukturu troškova i statistiku prolaznosti, kako bi građani mogli da biraju na osnovu kvaliteta, a ne samo cijene.
- Prije svake nove izmjene propisa, stručna javnost poziva da se uradi procjena uticaja na cijene i pristupačnost obuke, uz uključivanje potrošačkih organizacija i omladinskih savjeta. U zemlji u kojoj mobilnost znači pristup poslu, obrazovanju i zdravstvu, vozačka dozvola ne bi smjela biti luksuz. Nažalost ona to u Crnoj Gori danas jeste- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

1250x600

1084x550

SEP: Vozačka dozvola postaje luksuz, cijene obuke prestigle mjesečnu platu

Evropski parlament u utorak je podržao nova pravila EU za vozačke dozvole koje bi sada trebalo da važe 15 godina, dok bi se za vozače početnike uveo probni rok od dvije godine uz stroža pravila i sankcije.
Evropski parlament u utorak je na plenarnoj sjednici u Strazburu potvrdio revidirana pravila Evropske unije o vozačkim dozvolama, odredbe o novim vozačima, digitalnim dozvolama i zabrani vožnje. Cilj novih pravila je da se poveća bezbjednost na putevima i smanji broj saobraćajnih nesreća, koje godišnje odnose gotovo 20.000 života, objavio je EP.
Za sticanje vozačke dozvole sada se mora ispitivati i znanje o mrtvim uglovima, sistemima za pomoć u vožnji, bezbjednom otvaranju vrata i opasnostima upotrebe mobilnog telefona u vožnji. Zahvaljujući zahtjevima poslanika, tokom obuke i ispitivanja veća će se važnost pridavati svijesti o rizicima za pješake, djecu, bicikliste i druge ranjive učesnike u saobraćaju, navodi EP.
Vozačke dozvole za automobile i motocikle trebalo bi da važe 15 godina, ali državama članicama ostavljena je mogućnost da smanje to razdoblje na 10 godina ako vozačka dozvola ujedno služi i kao lična identifikaciona isprava.

Nova pravila o vozačkim dozvolama i kaznama u EU

Prošlo je osam godina otkako je tadašnji premijer Duško Marković, u okviru Premijerskog sata 2017. godine, saopštio da Crna Gora “aktivno radi” na sporazumu o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom. Osam godina kasnije – ni sporazuma, ni priznavanja.
Dok mnogi crnogorski građani u Njemačkoj — kojih prema procjenama ima više destina hiljada — i dalje prolaze kroz mukotrpan proces ponovnog polaganja vozačkog ispita, zemlje bivše Jugoslavije ovaj problem su već odavno riješile bilateralnim sporazumima sa Njemačkom. Crna Gora, pak, ostaje zarobljena u maglovitim najavama i apstraktnim “završnim fazama”.
<h2>Od “uskoro” do “finalne faze”&nbsp;</h2>
U odgovoru na pitanje Bošnjačke stranke, premijer Milojko Spajić je prošlog novembra izjavio da očekuje potpisivanje sporazuma na jesen 2024. godine. Jesen je prošla, godina skoro da je otišla, ali sporazuma nema.
- Prema posljednjim informacijama, od 10. jula 2024. većina saveznih pokrajina u Njemačkoj je dala pozitivno mišljenje za zaključivanje sporazuma. Slijedi priprema nacrta zajedničkog pisma namjere - kazao je tada Spajić, dodajući da je pitanje “formalizovano još 2016.” i da će “uskoro biti riješeno”.&nbsp;
Iako u Ministarstvo vanjskih poslova za Portal ETV potvrđuju da su procedure sa Njemačkom, ali i Italijom, u “završnoj fazi”, ne postoji nijedan konkretan datum kada će se sporazum potpisati niti kada će crnogorske vozačke dozvole biti priznate.
- Procedure za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke, kao i između Crne Gore i Italije, su završnoj fazi. Imajući u vidu važnost ovih pitanja za veliki broj naših državljan u Njemačkoj i Italiji, nadležne institucije, uz učešće naših ambasada u Berlinu i Rimu, su u stalnoj komunikaciji s njemačkim i italijanskim vlastima i zajednički rade na usaglašavanju teksta oba međudržavna sporazuma. Napominjemo da je proces usaglašavanja tekstova za oba sporazuma, takođe, u finaloj fazi, a po okončanju procedura, javnost će biti informisana o svim detaljima - poručuju iz Ministarstva vanjskih poslova u odgovoru na pitanja Portala ETV.&nbsp;
<h2>Zašto je ovo pitanje važno?</h2>
Za hiljade crnogorskih državljana u Njemačkoj i Italiji, priznavanje vozačke dozvole nije luksuz već potreba. Bez priznatog dokumenta, oni su primorani da prolaze kroz komplikovan i skup proces iznova polaganja ispita — uz troškove koji često iznose i po 2.000 eura.
Vozačka dozvola nije samo pitanje mobilnosti, već i zapošljavanja, posebno u sektorima poput logistike, građevine i dostave, gdje je vožnja sastavni dio posla.&nbsp;
<h2>Dokle više?</h2>
Pitanje koje sve glasnije postavljaju i građani: dokle više? Koliko još “finalnih faza” i “pozitivnih mišljenja” je potrebno da bi crnogorska vozačka dozvola bila validna u ovim državama?

Osam godina magle - Crna Gora još čeka na priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv zaposlenog u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zlostavljanje.
Sumnja se, kako se navodi u saopštenju, da je zaposleni u UIKS-u G. Đ.(46) iz Danilovgrada 8. aprila u službenim prostorijama, odnosno u okviru kruga za kratku šetnju Zatvora za kratke kazne, oštećenom osuđeniku zadao više udaraca u predjelu glave i tijela nanoseći mu lake tjelesne povrede.

Krivična prijava protiv zaposlenog u UIKS-u: Osumnjičen da je napao zatvorenika nanoseći mu lake tjelesne povrede

Evropska unija (EU) će usvojiti direktivu koja uključuje prelazak na digitalne vozačke dozvole, kojima će se moći pristupiti na mobilnim telefonima ili drugim digitalnim uređajima, do kraja 2030. godine - javlja Anadolu.
Evropska komisija saopštila je danas da će se ažuriranjem direktive o vozačkim dozvolama promijeniti minimalni zahtjevi za prikladnost vozača u zemljama EU-a, a uskladiće se i pravila za vozače početnike.
- Nova Direktiva o vozačkim dozvolama ima za cilj smanjiti broj nesreća na putevima EU i smanjiti opterećenje građana i vlasti u vezi s administrativnim postupcima - navodi se.
Sprovodiće se politika za koju se pokazalo da povećava bezbjednost na putevima, uvođenje programa vožnje uz pratnju u cijeloj Evropskoj uniji za vozače od 17 godina i starije.
Takođe je napomenuto da će po zahtjevu pojedinca biti izdavane i fizičke verzije vozačke dozvole. Njihov period važenja će biti deset godina ako se koristi i kao lična karta, a 15 godina ako se koristi isključivo kao dozvola za upravljanje automobilima i motociklima.
- Ova ažurirana pravila o vozačkim dozvolama predstavljaju veliki korak napred u modernizaciji našeg sistema izdavanja dozvola i poboljšanju bezbjednosti na putevima širom EU - rekao je evropski komesar za saobraćaj Apostolos Cicikostas.
Dodaje da, od uvođenja digitalnih vozačkih dozvola do mjera koje podržavaju mlade vozače, ovaj akt utemeljava put pristupačnijem, učinkovitijem i sigurnijem sistemu mobilnosti.&nbsp;
- Ono što je najvažnije, pomoći će nam da smanjimo broj smrtnih slučajeva na putevima u EU-u, približavajući nas našem cilju bez smrtnih slučajeva - zaključio je Cicikostas.

EU će uvesti digitalnu vozačku dozvolu do 2030.

Proces priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke ušao je u finalnu fazu i očekuje se skoro potpisivanje sporazuma, saopšteno je iz Ministarstva dijaspore. 
 
Navodi se da je nakon višemjesečnih napora i intenzivnog rada, koji je podrazumijevao komunikaciju između ministarstava dijaspore i vanjskih poslova i aktivnu saradnju sa nadležnim njemačkim institucijama, postignut značajan napredak. 
 
Iz Ministarstva dijaspore su rekli da je Savezno ministarstvo za digitalizaciju i saobraćaj Njemačke dalo pozitivno mišljenje, što je omogućilo da se pristupi izjašnjavanju saveznih pokrajina. 
 
- Svi njemački savezni pokrajinski organi su dali pozitivno mišljenje, čime je proces priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke praktično završen - navedeno je u saopštenju. 
 
Trenutno se, kako su naveli iz Ministarstva, radi na finalizaciji teksta sporazuma, koji će uskoro biti potpisan, čime će se omogućiti jednostavniji i efikasniji proces priznavanja vozačkih dozvola za građane obje zemlje. 
 
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da je uvjeren da će potpisivanje sporazuma biti veoma važno za brojnu crnogorsku dijasporu u Njemačkoj, kao i za sve građane koji borave u obje zemlje. 
 
- Taj sporazum će omogućiti građanima Crne Gore u Njemačkoj, kao i njemačkim državljanima u Crnoj Gori, da bez većih administrativnih prepreka priznaju svoje vozačke dozvole, čime se unapređuje mobilnost i poboljšavaju uslovi za život i rad - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva su rekli da očekuju da će sporazum biti potpisan u najkraćem mogućem roku. 
 
- Ministarstvo dijaspore će nastaviti s aktivnim radom na pitanjima koja se tiču interesa crnogorske dijaspore i unapređenja odnosa sa zemljama u kojima naši građani žive, rade i stvaraju - navodi se u saopštenju.

Uskoro potpisivanje sporazuma sa Njemačkom o priznavanju vozačkih dozvola

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: vozacka-dozvola