Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

Orban: Zelenski želi novac od Brisela, mi ne pristajemo na taj scenario

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži novi sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, dok su zvaničnici njihovih zemalja ponovo razmatrali dva najproblematičnija pitanja u mirovnim pregovorima čiji je cilj okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Kijev je pod pritiskom Sjedinjenih Država da brzo obezbijedi mir, ali traži bezbjednosne garancije od saveznika i protivi se ruskim zahtjevima da se odrekne istočne oblasti Donjeck i prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje.
Obraćajući se danas novinarima putem WhatsAppa, Zelenski je rekao da želi da se uskoro ponovo sastane sa Trampom kako bi provjerio njegovu spremnost da razmotri ukrajinski prijedlog da Vašington obezbijedi bezbjednosne garancije u trajanju dužem od petnaest godina u slučaju primirja.
On je takođe pozvao Trampa da pojača pritisak na Rusiju, koja se hladno odnosi prema mirovnoj inicijativi koju podržavaju Sjedinjene Države i nastavlja masovne vazdušne napade na ukrajinske gradove i energetsku mrežu zemlje.
- Amerikanci su, po mom mišljenju, trenutno veoma konstruktivni; imamo dobre rezultate… Oni treba da izvrše pritisak na Rusiju. Imaju alate i znaju kako da ih koriste - rekao je Zelenski.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar povodom prijedloga novog sastanka između Zelenskog i Trampa.
Pozivajući se na američku operaciju usmjerenu protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Zelenski je sugerisao da bi Vašington na sličan način mogao djelovati protiv čečenskog lidera Ramzana Kadirova, saveznika Vladimira Putina, čije su se snage u Ukrajini proslavile brutalnošću.
- Možda bi tada Putin to vidio i dvaput razmislio - rekao je on.
Razgovori održani ove sedmice u Parizu rezultirali su obavezama saveznika Kijeva da primirje podrže garancijama, poput prisustva multinacionalnih trupa.
Međutim, Zelenski je rekao da se iskazana „politička volja“ još nije pretočila u pravno obavezujuće sporazume koje bi potvrdili nacionalni parlamenti.

Zelenski traži novi sastanak s Trampom dok mirovni pregovarači razmatraju pitanje teritorije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

Predsjednik Francuske Emanuel Makron će u ponedjeljak, 1. decembra, ugostiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog na razgovorima u Parizu.
To je saopšteno iz kabineta francuskog lidera, dok Vašington nastoji da progura plan usmjeren na okončanje rata između Kijeva i Moskve.
- Dvojica lidera će razgovarati o uslovima za pravedan i trajan mir - rekao je zvaničnik u subotu, dok se visoka ukrajinska delegacija uputila u Vašington, a Zelenski se suočava s političkim turbulencijama kod kuće nakon što je smijenio svog glavnog pomoćnika Andrija Jermaka.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro je za novine La Tribune Dimanche rekao da će dočekati Zelenskog kako bi pokrenuli pregovore naprijed.
- Mir je nadohvat ruke, ako (ruski predsjednik) Vladimir Putin napusti svoje zablude o rekonstrukciji Sovjetskog carstva, prvo podjarmljujući Ukrajinu - dodao je on.
U upozorenju Moskvi, Baro je dodao Vladimir Putin mora prihvatiti prekid vatre ili prihvatiti izlaganje Rusije novim sankcijama koje će iscrpiti njenu ekonomiju.
Makron i Zelenski su u intenzivnom kontaktu tokom ove faze rata, koji je izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ukrajinski lider je posljednji put posjetio Jelisejsku palatu prije dvije sedmice, 17. novembra.
Baro je dodao da uprkos političkim turbulencijama u Kijevu, Zelenski ima "puni legitimitet da vodi Ukrajinu ka miru".

Sjutra u Parizu sastanak Makrona i Zelenskog o uslovima za mir

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da su ukrajinski, američki i evropski timovi u bliskom kontaktu na razgovorima u Ženevi, i da se nada da će "biti rezultata".
- Krvoproliće mora biti zaustavljeno i moramo osigurati da se rat nikada više ne rasplamsa. Čekam rezultate današnjih razgovora i nadam se da će svi učesnici biti konstruktivni. Svima nam je potreban pozitivan ishod - rekao je Zelenski u objavi na platformi X, prenosi Rojters.
Šef ukrajinske delegacije na pregovorima u Ženevi Andrij Jermak, koji je i šef kabineta Zelenskog, je potvrdio da je ukrajinska delegacija počela svoj rad u Ženevi, gdje se danas razgovara o predloženom mirovnom planu Vašingtona za Ukrajinu.
- Generalno, za danas je planiran niz sastanaka u različitim formatima. Nastavljamo da radimo zajedno kako bismo postigli održivi i pravedni mir za Ukrajinu. Sljedeći sastanak biće sa delegacijom Sjedinjenih Američkih Država. Mi smo veoma konstruktivni - kazao je Jermak u objavi na platformi X.
Savjetnici za nacionalnu bezbjednost zemalja E3 - Francuske, Njemačke i Velike Britanije danas se u Ženevi sastaju sa zvaničnicima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine kako bi razgovarali o američkom prijedlogu mirovnog plana za Ukrajinu.

Zelenski o razgovorima u Ženevi: Krvoproliće mora biti zaustavljeno

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba s Rusijom i poručio da neće izdati nacionalne interese svoje zemlje.
On je u video izjavi pozvao Ukrajince da ostanu ujedinjeni u onome što je opisao kao jedan od najtežih trenutaka u istoriji države, dodajući da očekuje veći politički pritisak tokom sljedeće sedmice.
Zelenski je rekao da će konstruktivno sarađivati ​​sa Sjedinjenim Američkim Državama na mirovnom planu za okončanje rata Ukrajine s Rusijom &nbsp;i da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba, prenosi Hina.
- Iznijeću argumente, uvjeravaću, predložiću alternative - rekao je Zelenski u video obraćanju naciji, obećavajući da neće "izdati" Ukrajinu.
On je upozorio da Ukrajina rizikuje gubitak američke podrške zbog Vašingtonskog plana za okončanje rata s Rusijom.
- Ukrajina bi se mogla suočiti s vrlo teškim izborom: gubitkom dostojanstva ili rizikom gubitka ključnog partnera - rekao je Zelenski.

Zelenski: Pred Ukrajinom najteži trenuci, neću izdati nacionalne interese

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prihvati ruske uslove za okončanje rata u Ukrajini.
Kako piše Financial Times, na sastanku u Bijeloj kući u petak Tramp je Zelenskog upozorio da je predsjednik Vladimir Putin prijetio da će „uništiti“ Ukrajinu ako se ona ne povinuje tim uslovima.
Tokom sastanka, Tramp je insistirao da Zelenski preda cijeli Donbas Rusiji, više puta ponavljajući teze koje je ruski predsjednik iznio u njihovom razgovoru dan ranije, naveo je Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorom.
Ukrajina je na kraju uspjela da ubijedi Trampa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta, navodi FT.
Tramp je nakon sastanka rekao da bi obje strane trebalo da zaustave rat na liniji fronta.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar o izvještaju Financial Timesa.
Zelenski je stigao u Bijelu kuću u petak tražeći oružje za nastavak borbe, ali se sastao s američkim predsjednikom koji je djelovao više zainteresovano za posredovanje u mirovnom sporazumu, piše Reuters.
U razgovoru s Trampom u četvrtak, Putin je ponudio neka manja područja dvaju južnih regiona – Hersona i Zaporožja – u zamjenu za mnogo veće dijelove Donbasa koji su sada pod ukrajinskom kontrolom, dodaje se u izvještaju Financial Timesa.
To je manje od njegovog prvobitnog zahtjeva iz 2024. godine, da Kijev ustupi cijeli Donbas, plus Herson i Zaporožje na jugu – područje od gotovo 20.000 kvadratnih kilometara.
Portparol Zelenskog još uvijek nije odgovorio na upit Reutersa da li je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mir pod ruskim uslovima.
Tramp i Putin su se u četvrtak saglasili da održe drugi samit o ratu u Ukrajini u naredne dvije sedmice, vjerovatno u Budimpešti, nakon sastanka 15. avgusta na Aljasci koji nije donio nikakav napredak. 
&nbsp;

Tramp pozvao Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom ili „rizikuje da se suoči s uništenjem“

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

"Budilnik": Obrazovne promjene, zdravstvo i ljudska prava, neradna nedjelja pred sudom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim predjelima, uglavnom u jutarnjim i večernjim časovima.
Vjetar u jutarnjim satima još ponegdje umjeren, pretežno južni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, kiša mjestimično

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

U novom izdanju emisije "Srećan dan" na Televiziji E, gledaoci će imati priliku da saznaju više o ličnim promjenama kao procesu koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i dosljednost.
Gošća emisije biće Aleksandra Anđelić, NLP trenerica, koja govori o unutrašnjim obrascima ponašanja, značaju malih koraka i načinima na koje se postižu trajne životne promjene.
Emisija se bavi i pitanjem povezanosti karaktera i zdravlja – kako navike, način razmišljanja i emocionalni obrasci utiču na fizičko stanje organizma i ukupno blagostanje.
U gastro segmentu, kuvarica Marija Vulić priprema pastu sa mariniranim krapom, jelo koje spaja tradicionalne ukuse sa savremenim kulinarskim pristupom.
Emisiju Srećan dan gledajte na Televiziji E, od 9 do 11 sati.

Tag: volodomir-zelenski