Njemačka automobilska grupa Volkswagen planira ulaganja od 160 milijardi eura do 2030. godine, saopštio je izvršni direktor Oliver Blume, signalizirajući skromniji iznos u uslovima krize na dva ključna tržišta, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.
Uprava grupe ažurira iznos ulaganja svake godine, u sklopu petogodišnjeg investicijskog plana, i u razdoblju od ove do 2029. zacrtala je iznos od 165 milijardi eura.
U periodu od prošle do 2028. godine plan je predviđao 180 milijardi eura ulaganja, s vrhuncem u prošloj godini, prenosi SEEbiz.
Grupa Volkswagen uključuje, uz istoimeni brend, i Porsche i Audi, i trenutno ima poteškoće s američkim carinama i sa žestokom konkurencijom u Kini. Najviše je u takvim uslovima stradala zarada Porschea koji na ta dva tržišta prodaje otprilike polovinu automobila.
Blume je za nedjeljno izdanje Frankfurter Allgemeine Zeitunga rekao da je fokus najnovijeg plana potrošnje na Njemačkoj i na Evropi, uključujući proizvode, tehnologiju i infrastrukturu.
Razmatra se i mogućnost fabrike u SAD-u čija bi gradnja zavisila od finansijske podrške Vašingtona, dodao je čelnik automobilskog diva.
Uprava ne očekuje rast brenda Porschea u Kini, ali Blume je naznačio mogućnost lokalizacije proizvodnje u okviru grupe, uz napomenu da bi jednoga dana mogli kreirati model Porschea prilagođen kineskom tržištu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Planiraju skromnija ulaganja do 2030. godine

Volkswagen razmatra niz mjera za smanjenje troškova za svoju glavnu marku, uključujući smanjenje plata od deset odsto i dvogodišnje zamrzavanje plata, dok nastoji da uštedi četiri milijarde EUR, objavio je list Handelsblatt pozivajući se na insajdere kompanije. 
 
Proizvođač automobila je pod sve većim pritiskom da smanji troškove usred izazovne ekonomske klime. Radnici su u međuvremenu kritikovali upravu jer nije predstavila jasnu buduću strategiju, uprkos obećanjima o novom planu u pripremi, prenosi Biznis.ba. 
 
Prema Handelsblattu, uprava Volkswagena raspravljala je o nekoliko potencijalnih poteza za uštedu troškova. To uključuje ograničavanje bonusa za najviše zaposlene, smanjenje dodatnih isplata za godišnjice zaposlenih i istraživanje mogućnosti zatvaranja nekih njemačkih proizvodnih pogona. 
 
Portparol Volkswagena odbio je da za Handelsblatt komentariše tekuće pregovore s radničkim savjetom kompanije i IG Metallom, moćnim njemačkim sindikatom metalaca. 
 
Od početka oktobra, uprava Volkswagena sastaje se sedmično s predstavnicima radnika iz svojih njemačkih fabrika, analizirajući gdje se mogu smanjiti troškovi i koji će se modeli proizvoditi na svakoj lokaciji. 
 
Pregovori o povećanju plata vode se odvojeno, prema sindikatu, a naredna formalna runda zakazana je za 30. oktobar.

500x500

1084x550

Volkswagen razmatra snižavanje plata i bonusa kako bi uštedio četiri milijarde eura

Kad se vozom stigne u Volfsburg, prvo se vide četiri divovska ciglena dimnjaka iznad Folksvagenove fabrike. Na zgradi je veliki plavo-bijeli znak VW. Tu je jedna od najvećih fabrika automobila na svijetu. Volfsburg je planski izgrađen u prvoj polovini dvadesetog vijeka, na čistoj ledini u blizini gradića Falerslebena. Danas je Falersleben deo Volfsburga. Nacisti su 1. jula 1938. novoosnovani grad nazvali „Grad vozila KdF kod Falerslebena“. KdF je skraćenica za „Snaga kroz radost“ (Kraft durch Freude), a to je bila organizacija koja je uređivala slobodno vrijeme i godišnje odmore za radničku klasu. Auto KdF bio je planiran kao jeftina ponuda za mase – dakle kao „narodni auto“ (Volkswagen). Ali, između 1939. i 1945. proizvodila su se gotovo isključivo vojna vozila. Tek poslije rata je krenula masovna proizvodnja legendarne Folksvagen bube, koja je zasnovana na planovima KdF auta. Volfsburg postoji zbog Folksvagena koncerna, kažu u gradu koji je u međuvremenu peti po veličini u pokrajini Donjoj Saksoniji. Kad Folksvagen kihne, grad se razboli. <h2>Kraj snova?</h2> Ali, trenutno nad gradom visi kriza proizvođača automobila. Najveći evropski proizvođač prvi put u istoriji planira zatvaranje pogona u Njemačkoj i otpuštanje hiljada zaposlenih. Više od 60.000 osoba radi u Folksvagenu, to je gotovo svaki drugi stanovnik Volfsburga. Plate su u Folksvagenu iznad prosjeka. To je dobro za zaposlene, loše za bilans koncerna, jer Volkswagen plaća jedan sat oko 62 eura (uključujući osiguranja), a to je 2023. bila najskuplja satnica u autoindustriji. Sa prosječnom platom od 5.238 eura (bruto), Volfsburg je jedan od najbogatijih industrijskih gradova u Njemačkoj. Bogatiji je samo Ingolštat, gdje je sjedište Audija, koji takođe pripada koncernu Folksvagena. Kristin Reser kaže da ovdje još živi tipičan njemački san o kući s vrtom, automobilu i ženi s dvoje djece. Ona posreduje u prodaji nekretnina. <h2>Bogate godine su prošlost</h2> Reser je cijeli život provela u Volfsburgu. Danas osjeća nesigurnost koja vlada u gradu. Puno radnika je zove jer hoće da prodaju svoje kuće „prije nego što one izgube na vrijednosti“, priča ona za Dojče vele. Drugi su otkazali ugovore o kupovini kuće i prije nego što su se uselili.&nbsp; - Ljudi se boje da kupe kuću, radije žele da zadrže novac dok ne budu znali šta će odlučiti Volksvagen - kaže ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102208100_cbec58886144297550afbc9a6741e2856a43ab02d461f0d82aed42640273b7e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024102208100_cbec58886144297550afbc9a6741e2856a43ab02d461f0d82aed42640273b7e0" data-rendition-name="original" width="1110" height="624" loading="lazy" alt="Kristin Reser (desno) sa reporterkom Dojče velea"> <figcaption>Kristin Reser (desno) sa reporterkom Dojče velea(Photo: Anna Chaika/DW)</figcaption> </figure>  Prošle godine, koncern je ostvario solidan profit od više od 18 milijardi eura i 4,5 milijardi eura isplatio akcionarima kao dividendu. Ali, menadžment Folksvagena je prošle godine pokrenuo program efikasnosti kojim bi do 2026. trebalo da uštedi deset milijardi eura kako bi koncern postao konkurentniji. U avgustu ove godine je menadžment saopštio da su neophodne dodatne mjere štednje, među kojima su i zatvaranje možda dvije fabrike u Njemačkoj i značajno smanjenje broja zaposlenih u domovini, gde trenutno Volksvagen zapošljava oko 120.000 osoba. <h2>Tišina pred fabričkim ulazom</h2> Ovog oktobarskog popodneva blago jesenje sunce obasjava veliko područje fabrike. Kroz ulaz 17 izlaze stotine radnika nakon što je u 14 sati završena prva smjena. Na sebi imaju kombinezone i džempere ili košulje s oznakom Volksvagen. Kada dolaze na veliki parking ispred fabrike, raspoloženje je loše, gotovo niko nema volje da razgovara s novinarima ili da se fotografiše. Nakon brojnih medijskih napisa proteklih nedelja o krizi u firmi, većina njih nema volje da stalno odgovara na isto pitanje. Jedan ipak kaže da radnici strahuju za svoj posao, drugi da im samo preostaje nada da će budućnost biti bolja.&nbsp; - Prebrodili smo brojne krize, i ovu ćemo prebroditi -kaže on. <h2>Kako se vremena mijenjaju</h2> Na porezu na privredu, zahvaljujući velikim prihodima Volksvagena, obogatio se i Volfsburg. Ali, sada grad svuda pokazuje znakove privrednog propadanja. Centar grada, koji okružuju široke ulice s puno parkinga, ovog sunčanog popodneva je prazan. Nekoliko prolaznika ide Poršeovom ulicom, ali većinom prolaze pored praznih izloga. Ostalo je još nekoliko jeftinih radnji i svjetla jedne kockarnice. Ni u malobrojnim kafićima na glavnoj ulici nema puno gostiju, kako bi se moglo očekivati na ovako sunčan dan u oktobru. Đulijano Saliovski kaže da su mnogi od njegovih gostiju prije ne tako puno vremena dolazili jedan do dva puta nedjeljno na večeru, a sada uglavnom jednom mjesečno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102208104_a5bf7a4b0562194923ddcc011288fb1d3febb8f3262a779304b399de8114d860.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024102208104_a5bf7a4b0562194923ddcc011288fb1d3febb8f3262a779304b399de8114d860" data-rendition-name="original" width="1110" height="624" loading="lazy" alt="Saliovski sve rjeđe viđa svoje goste"> <figcaption>Saliovski sve rjeđe viđa svoje goste(Photo: Nadine Mena Michollek/DW)</figcaption> </figure>  Saliovski je izbjeglica s Kosova, on i njegova supruga su prije nekoliko godina u Volfsburgu otvorili hotel s restoranom i omiljeni su kod svojih gostiju. Većinu ih pozdravljaju imenom. Pandemija je osjetno smanjila broj rezervacija u restoranu i hotelu, kaže on za Dojče vele, „ali sada ih je još manje“. U ovo doba godine, kaže on, stizale su brojne rezervacije za Božić, ali ove godine toga nema. Uprkos svemu, Saliovski još vjeruje da će se situacija „okrenuti“. On čak planira da proširi svoje poslovanje u Volfsburgu i uz nekretnine koje već posjeduje, kupiti još jednu zgradu. <h2>Hoće li grad postati muzej?</h2> Uspješne godine proizvodnje automobila u Volfsburgu mogu se videti u Folksvagenovom muzeju u Dizelovoj ulici. Tu je velika zbirka oldtajmera među kojima je i buba koja je do 2003. proizvedena dvadeset miliona puta. Ili Folksvagen mini-bus „Buli“, koji je u vrijeme njemačkog privrednog čuda bio višenamjensko vozilo, a s kojim je njemačka „flower-power“ generacija šezdesetih i sedamdesetih obilazila svijet. Taj muzej mora posjetiti svaki turista u Volfsburgu, a svake godine ih dođe više od 300.000, većinom zbog Folksvagena. Takozvani Autoštat (grad automobila) prostire se na 28 hektara. On nudi uvid u „svijet mobilnosti“, a tu je više od tri miliona vozača preuzelo ključeve svog novog automobila. <h2>Tmurni izgledi</h2> Ali, u Volfsburg dolazi sve manje turista, kaže taksista u razgovoru za Dojče vele. Još prije nekoliko godina taksisti su jedva zadovoljavali potrebe turista i poslovnih ljudi. Da li je to znak da su dani Volfsburga kao evropske prijestonice automobila odbrojani? Da li je moguće da Folksvagen, koji je prije nekoliko godina prodavao najviše automobila, ne može da pridobije dovoljno kupaca za svoje električne automobile, koji su navodno budućnost te industrije? Vozač taksija ima jasno mišljenje o Folksvagenu i njegovoj ulozi u svijetu u vrijeme motora s unutrašnjim sagorijevanjem: „Ta vremena su odavno prošla. Može biti samo gore".

Dojče vele: Kad Folksvagen kihne, Volfsburg se razboli

U Crnoj Gori danas će biti ptretežno sunčano vrijeme. Kako je saopšteno iz ZHMSCG, ujutru po kotlinama moguguća magla mjestimično ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 15 stepeni.
U južnim i centralnim predjelima sunčano i prijatno toplo za ovo doba godine. Vjetar slab do umjeren, ponegdje pojačan, sjeverni. Temperatura do 19 stepeni.
U sjevernim predjelima tokom dana sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i duž riječnih tokova, ujutru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost, ponegdje i veći dio dana dana. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura bez bitnije promjene.

Pretežno sunčano, do 19 stepeni

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: volksvagen