Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će aktivirati Zakon o pobuni kako bi rasporedio vojne snage u Minesoti nakon višednevnih protesta zbog porasta broja imigracijskih agenata na ulicama Mineapolisa.&nbsp;
- Ako korumpirani političari Minesote ne poštuju zakon i ne zaustave profesionalne agitatore i pobunjenike da napadaju domoljube Agencije za imigraciju i carine (ICE), koji samo pokušavaju raditi svoj posao, pokrenuću Zakon o popuni - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Kako piše Rojters, Tramp je već na područje Mineapolisa poslao gotovo tri hiljade naoružanih saveznih policajaca u maskirnoj opremi vojnog stila i pod maskama koje im skrivaju lica.
Često su dočekivani glasnim i ljutitim protestima stanovnika. Bijes stanovnika produbio se prije osam dana nakon što je agent ICE-a ubio jednu američku državljanku.
Trampova najnovija prijetnja stigla je nekoliko sati nakon što je imigracijski službenik pucao i ranio Venezuelca za kojeg su rekli da je bježao od kontrole u Mineapolisu, prenosi Hina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp prijeti raspoređivanjem vojske zbog protesta protiv agenata ICE-a

Njemačka će još ove sedmice poslati prve vojnike na Grenland, piše njemački list Bild pozivajući se na više izvora u Njemačkoj i Skandinaviji.
Prema pisanju njemačkog lista, u početku će biti poslat izviđački odred sa nekoliko pripadnika Bundesvera.&nbsp;
Portparol njemačkog Ministarstva odbrane rekao je za Bild da to ne može ni da potvrdi ni da demantuje.&nbsp;
List, međutim, navodi da bi operacija mogla da počne već sjutra.&nbsp;
Iz krugova njemačke vlade i Bundestaga rečeno je da će prvi izviđački tim krenuti sjutra.&nbsp;
Danska je u utorak najavila značajno pojačanje svoje prisutnosti, a i drugi evropski NATO-partneri bi trebalo da učestvuju.
Zvanično, u pitanju su evropske države članice NATO-a koje pojačavaju prisustvo na Grenlandu.&nbsp;
Međutim, prema informacijama "Bilda", operacija se koordinira iz Kopenhagena, a ne preko NATO struktura.&nbsp;
Kao razlog za to navodi se da nordijske države u NATO-u, uključujući i Grenland, podležu NATO komandovanju u Norfolku u SAD.&nbsp;
Međutim, ova misija treba da se sprovede bez SAD-a.&nbsp;
Prema informacijama njemačkog lista, pored obuke kopnenih trupa, najvjerovatnije će biti obučavani i mornarica i vazduhoplovstvo.&nbsp;
Grenland se već neko vrijeme razmatra kao lokacija za stacioniranje ili upotrebu novih dalekometnih izviđačkih aviona "Posejdon", navodi list, prenosi Tanjug.

Bild: Njemačka ove sedmice šalje prve vojnike na Grenland

Visoka stopa dezerterstva i dva miliona ljudi koji izbjegavaju regrutaciju su među nizom izazova sa kojima se suočava vojska Ukrajine dok Rusija nastavlja invaziju posle gotovo četiri godina borbi, izjavio je danas novi ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov.
On je u Parlamentu rekao da su među problemima sa kojima se suočavaju oružane snage Ukrajine i preterana birokratija, „pristup sovjetskog tipa“ upravljanju i poremećaji u snabdijevanju vojske na liniji fronta dugačkoj gotovo 1.000 kilometara.
- Ne možemo voditi rat sa novim tehnologijama, a sa starom organizacionom strukturom - rekao je Fedorov.
On je rekao da je iz vojske dezertiralo oko 200.000 ljudi i da oko dva miliona ljudi izbjegava regrutaciju.
Parlament je danas Fedorova postavio za novog ministra odbrane, a on se zakleo da će podsticati inovacije i reforme kako bi ojačao vojsku u ratu sa Rusijom.
Novi 34-godišnji ministar, ranije je bio prvi zamjenik premijera i ministar za digitalnu transformaciju.
Njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane, Denis Šmihal je sada ministar energetike i prvi zamenik premijera. Šmihal je svega nekoliko mjeseci bio ministar odbrane – od jula 2025. do pre neki dan, a prije toga je bio premijer s najdužim stažom u istoriji Ukrajine – od 2020. do jula 2025, kada je na molbu predsjednika Volodimira Zelenskog podnio ostavku da bi omogućio rekonstrukciju Vlade.
Tom rekonstrukcijom Zelenski želi da Vladu više usmjeri na bezbjednost, razvoj odbrane i diplomatiju, usred novog zalaganja SAD za postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom.
Fedorov je rekao da Ministarstvo odbrane ima manjak od 300 milijardi hrivni (6,9 milijardi eura) za svoje potrebe.
Evropska unija će najveći dio velikog novog programa zajma dati da pomogne da se finansira ukrajinska vojska i privreda tokom naredne dvije godine, rekla je danas predsjednica Evropske unije Ursula fon der Lajen.
Fedorov je rekao da se ukrajinski odbrambeni sektor znatno proširio od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Na početku rata, rekao je, njegova zemlja je imala sedam privatnih kompanija za dronove i dvije firme koje su razvijale elektronske sisteme za ratovanje, a danas gotovo 500 proizvođača dronova i oko 200 kompanija za elektronsko ratovanje.
On je dodao da su neki sektori nastali od nule, uključujući privatne proizvođače raketa kojih je sada oko 20, i više od 100 kompanija koje proizvode kopnene robotske sisteme.

Novi ministar odbrane Ukrajine: Milioni izbjegavaju regrutaciju ili dezertiraju

Velika Britanija danas je saopštila da su razgovori s drugim NATO članicama o odbijanju ruske aktivnosti na Arktiku „uobičajeni“, nakon medijskih izvještaja da London pregovara s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu.
Prema navodima novina Telegraph, vojni čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu, teritoriji za koji je američki predsjednik Donald Tramp nedavno izjavio da želi da ga preuzme.
Britanski dužnosnici započeli su pregovore s Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama o slanju britanskih vojnika, ratnih brodova i aviona, s ciljem zaštite Grenlanda od ruskog i kineskog uticaja.
Ministrica prometa Velike Britanije Hajdi Aleksander izjavila je za Sky News da su ovakvi razgovori u NATO-u „uobičajeni“. „Postaje to vrlo sporna geopolitička regija. S Rusijom i Kinom, očekuje se da razgovaramo sa saveznicima o tome kako odbiti rusku agresiju u Arktičkom krugu“, rekla je Aleksander.
Vladin glasnogovornik istakao je da je Velika Britanija „predana radu s NATO partnerima u jačanju odvraćanja i odbrane na Arktiku“.
Donald Tramp je ranije naglasio da Sjedinjene Američke Države moraju posjedovati Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi spriječile stratešku kontrolu Rusije i Kine nad bogatim mineralnim resursima, napominjući da američka prisutnost tamo nije dovoljna.

Telegraf: Čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva planira da pokrene program "godina za pauziranje" (gap year - pauza između školovanja) koji bi maturantima i studentima omogućio da steknu iskustvo u Vojsci, Kraljevskoj mornarici ili RAF-u bez dugoročne obaveze.
Vojni rok je namijenjen osobama mlađim od 25 godina i dio je napora da se riješe dugoročni problemi sa regrutovanjem i zadržavanjem kadra u oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva.
Prijave za prvu grupu od 150 regruta otvaraju se na proljeće, uz planove da se taj broj poveća na 1.000 mladih ljudi godišnje.
Program će biti plaćen, ali zvaničnici još nisu objavili visinu plate.
Ministar odbrane Džon Hili rekao je da će program mladima ponuditi „nevjerovatne vještine i obuku“. Međutim, konzervativci su kritikovali mali broj regruta.
Regruti u okviru programa „gap year“ neće biti raspoređivani u aktivne operacije, a sadržaj kurseva se, kako se navodi, još razvija.
Regruti bi trebalo da dobiju 13 nedjelja osnovne obuke u okviru dvogodišnjeg angažmana, dok bi program u Mornarici trajao godinu i pružao opštu obuku za mornare.
Program RAF-a je manje razrađen.
U okviru posebnog programa, Vojska trenutno nudi 30 „gap year“ mjesta za mlade prije, tokom ili neposredno nakon univerziteta, i to samo za one koji razmatraju oficirsku obuku – iako se u prošloj akademskoj godini prijavilo manje od 10 ljudi.
Očekuje se da novi program „gap year“ bude otvoren za širi krug kandidata.
Ministarstvo odbrane (MoD) saopštilo je da će oni koji se pridruže programu učiti vještine liderstva, timskog rada i rješavanja problema, koje će ih pripremiti „za cijeli život“, bez obzira na to da li će nastaviti karijeru u oružanim snagama ili ne.
Zvaničnici se nadaju da će program privući širi spektar ljudi u oružane snage i da će neki odlučiti da ostanu i nastave vojnu karijeru.
Program „gap year“ u Ujedinjenom Kraljevstvu dio je niza prijedloga za povećanje broja ljudi sa vojnim iskustvom. Vlada se takođe nada da će povećati broj kadeta za 30 odsto.
Druge evropske zemlje – poput Francuske i Njemačke – nedavno su ponovo uvele neki oblik dobrovoljne nacionalne službe.

Ujedinjeno Kraljevstvo će ponuditi vojnu "godinu za pauziranje" kako bi povećalo broj regruta

Bundesver, odnosno njemačka vojska, planira da od sredine januara mladim ljudima pošalje prve upitnike o novom vojnom roku. Procedura će se prvobitno obavljati poštom, jer država ima adrese prebivališta, ali ne i mejl adrese.
- Naši planovi predviđaju da ćemo pisma poslati za oko 650.000 osoba jednog godišta. To je oko 54.000 mjesečno - saopštilo je Ministarstvo odbrane Njemačke.
Počinje se onima rođenim od 1. januara 2008. Njemački državljani koji žive u inostranstvu neće dobijati pisma sa uptinicima, ali će po povratku u Njemačku, mladići biti vojno evidentirani.
U pismu je štampan QR-kod koji vodi do upitnika. Od tog trenutka sve se obavlja digitalno, na primjer preko telefona.
Svi muškarci i žene od 18 godina treba da u upitniku navedu svoju podobnost i motivaciju za Bundesver. Muškarci moraju da popune upitnik – žene ne.
Ime i adresa su već navedeni, jer ih država posjeduje. Zatim mora da se unese mejl adresa. Slijede podaci o stepenu obrazovanja i pitanje da li je već završena stručna obuka. Takođe se pita i za vozačku dozvolu. Visina, težina i fizička kondicija su takođe tema.
Najvažnije je pitanje o interesovanju za Bundesver. Mladi muškarci ili žene treba da ocijene svoje interesovanje na skali od nula (nimalo interesovanja) do 10 (veliko interesovanje).
<h2>Upitnik popunjen. Šta dalje?</h2>
Potom je predviđena provjera sposobnosti (musterung). Za sve muškarce rođene od 1. januara 2008. to je obavezno.&nbsp;
Najprije će ljekarskim pregledima biti podvrgnuti oni koji su u upitniku iskazali spremnost za dobrovoljno služenje vojnog roka i koji, nakon evaluacije upitnika, iz perspektive Bundesvera potencijalno odgovaraju potrebama. U okviru raspoloživih kapaciteta, postepeno će biti obuhvatani i drugi djelovi godišta 2008. Kada kapaciteti Bundesvera za regrutaciju budu u potpunosti uspostavljeni, postupak će biti proširen na cijelo godište.
Ljekarski pregledi više neće biti kao nekada, kada su vojni odsjeci često bili daljeni od naseljnih mjesta i djelovali kao kasarne. Ubuduće će pored sadašnjih 14 postojati ukupno 39 centara za regrutaciju, lako dostupnih, na primjer u gradskim centrima.
<h2>Mladićima prijete kazne</h2>
Ignorisanje novih propisa o vojnoj službi može biti skupo. Ako mladi muškarci ne popune upitnik, ponovo će dobiti pismo. Ali, poslije određenog vremena može da uslijedi i novčana kazna.
Jednako ozbiljan prekršaj je davanje lažnih podataka. Na primjer – kako je objasnilo Ministarstvo odbrane – navesti da je visina 1,60 m, težina 200 kg, a na regrutaciji se pokaže da to nije tačno.
Ako mladić ne ispuni obavezu popunjavanja upitnika ili da pogrešne podatke, može da slijedi novčana kazna do 1.000 eura, rekao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane agenciji epd.
Za muškarce je obavezan i ljekarski pregled. Na zahtjev je moguće izuzeće, u određenim situacijama. Međutim, prema portparolu ministarstva odbrane - ako mladić bez opravdanja ne dođe na zakazani termin, može da ga privede policija. Vojna policija Bundesvere neće biti korišćena u takvim slučajevima.
<h2>I Bundesrat odobrio novi zakon</h2>
Nakon Bundestaga, u petak 19. decembra i Bundesrat je odobrio zakon o modernizaciji vojnog roka. Time u Njemačkoj od 1. januara stupa na snagu novi Zakon o služenju vojske - koje je dobrovoljno.&nbsp;
Prema zakonu, Bundesver bi 2026. trebalo da ima između 186.000 i 190.000 aktivnih vojnika i vojnikinja. Do 2035. taj broj treba da poraste na 255.000 do 270.000. Uz to, planirano je i 200.000 rezervista. Trenutno Bundesver ima oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja.
Cilj zakona je da se kadrovske potrebe Bundesvera što preciznije pokriju. Ako se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca, Bundestag može da uvede takozvanu obaveznu službu prema potrebi, koja bi morala da se reguliše posebnim zakonom.
<h2>Obavezni vojni rok još tokom ove legislature?</h2>
Predsjednik Odbora za odbranu u Bundestagu Revekamp računa na povratak obavezne vojne službe još u ovom sazivu parlamenta.&nbsp;
- Zakonom o modernizaciji vojne službe stvorili smo instrument za kadrovski rast - rekao je Revekamp za list „Velt“ 25. decembra.&nbsp;
Međutim, kako dodaje, i dalje sumnja da je samo atraktivnija dobrovoljna služba dovoljna.
Parlament će 2027. provjeriti da li se dogovorene ciljne brojke mogu ostvariti, objasnio je Revekamp.&nbsp;
- Lično računam s tim da ćemo još u ovom sazivu morati da se vratimo obaveznoj vojnoj službi - ističe Revekamp.
Jer, pored potrebnog povećanja broja vojnika, svake godine mora da se zamijeni 20.000 do 30.000 vojnika koji napuštaju aktivnu službu.
Za izbor regruta u slučaju obavezne službe Revekamp smatra da je nasumičan postupak „najtransparentniji i najpravedniji“. Fizički kriterijumi više nisu savremeni, „jer zašto, na primjer, neko s viškom kilograma ne bi bio dobar pilot drona?“&nbsp;

Ignorisanje vojnog upitnika u Njemačkoj može skupo da košta mladiće

Rusija se pridružila naporima koje su odobrile Sjedinjene Američke Države s ciljem posredovanja u sigurnosnom sporazumu između Sirije i Izraela, nastojeći smanjiti tenzije duž granice i upravljati regionalnom dinamikom.
Izvori koje citiraju izraelski mediji, uključujući Izraelsku radioteleviziju (KAN), navode da Moskva tiho olakšava ove razgovore, koji uključuju sastanke održane u Azerbejdžanu uz posjete visokih zvaničnika.
Zvaničnici upoznati s procesom navode da i dalje postoje razlike u pregovorima između Damaska i Tel Aviva, ali da je u proteklim sedmicama ostvaren određeni napredak. Rusko posredovanje je, kako se navodi, dobilo prihvatanje Sjedinjenih Američkih Država, s obzirom na vojno prisustvo Moskve u Siriji.
Osim toga, Moskva vrši pritisak za premještanje ruskih trupa na jug Sirije, u blizinu granice s Izraeom, što, prema navodima, Izrael preferira u odnosu na širenje turskog prisustva u tom području.
Navodni pregovori odvijaju se paralelno s naporima jačanja sirijsko-ruskih odnosa. Prošlog mjeseca Rusija je rasporedila trupe i vojnu opremu u regiji Latakija duž sirijske obale. Sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šibani posjetio je Moskvu u srijedu, gdje se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, naglasivši planove za podizanje bilateralnih odnosa na strateški nivo.
Ovo je uslijedilo nakon oktobarskog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i sirijskog tranzicijskog predsjednika Ahmada al-Šare, na kojem su obje strane istakle značaj strateške, političke i ekonomske saradnje, posebno u energetskom i prehrambenom sektoru.

Izraelu prihvatljivija ruska od turske vojske na granici sa Sirijom: Vode se tajni pregovori

Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

U emisiji Srećan dan govorimo o estetskoj medicini i njenim granicama. Danica Izgarević, doktorka estetske medicine, razbija mitove - da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled.&nbsp;
Otkrivamo što je realno, a što marketinška iluzija. Za one koji žele da vrate ravnotežu nakon praznika, dio programa posvećujemo ishrani. Dajana Švraka Milutinović, magistrica farmacije i stručnjakinja za ishranu i suplementaciju, objašnjava kako se oporaviti bez rigoroznih dijeta i da li gladovanje uopšte pomaže.&nbsp;
Srećni AI donosi interesantne i bizarne činjenice o estetskoj medicini i njenom uticaju na psihu. Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan: Da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Poruke koje su se čule ispod mosta Blaža Jovanovića su zastrašujuće. Ali upravo ime mosta govori da Podgorica nije grad četničkih koljača, već grad antifašističkog otpora, grad različitosti i grad u kojem su ljudi različitih vjera i identiteta decenijama živjeli zajedno - poručili su u NVO Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5217%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fplivali-za-casni-krst-uz-pjesme-o-durisicu-i-kalabicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su konstatovali da su, dva mjeseca nakon što su hrvatski navijači na stadionu Pod Goricom skandirali „ustaški se barjak vije“, njihovi ideološki prijatelji iskoristili veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje da bi veličali ratne zločince Dragoljuba Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Nikolu Kalabića i Momčila Đujića.&nbsp;
- Sve ovo se događa u Podgorici nedaleko od crkve Svetog Đorđa, čiji paroh Gojko Perović često pominje da „ni jednog zločinca ne bi rehabilitovao niti kanonizovao“. Ali sudeći po snimcima sa ušča Ribnice u Moraču njegova pastva ne dijeli mišljenje sa njim - naveli su u NVO Antifašisti Cetinja.
To su, kažu, uvidjeli i u gradskom parlamentu, kada je odlučeno da se podigne spomen-ploča posvećene “bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”.
- Međutim, ako gradska vlast ne osudi veličanje četničkih zločinaca, onda se stiče utisak da je ta ploča samo još jedan izliv „lažnog multikulturalizma.“ Nažalost, dugo će vremena proteći, pa da se na ovim događajima umjesto veličanja ratnih zločina, veličaju sveštenici koji su se stvarno borili protiv fašizma. Samo da pomenemo neke od njih: Vlado Zečević, Jeremija Isaković, Blažo Marković, Marko Borozan, Marinko Vujinović, Savo Đukanovič, Jovan Zec, Bogić Jovićević... - naveli su oni.
Ne mogu, podvlače, zaboraviti da ukažemo i na jedan paradoks.&nbsp;
- Učesnici današnjeg skupa pjevali su o Draži i Kalabiću, iako je Kalabić izdao svog nadređenog. Srećom se nije pjevalo kralju Petru II Karađorđeviću, koji je „prodao“ svu četvoricu koji su veličani danas. Na kraju postavlja se pitanje: Zašto bi iko trebao da se veliča na Bogojavljenje osim Isusa Hrista? - zaključili su u NVO Antifašisti Cetinja.

Tag: vojska